Prof.dr. Slavica Bašić: „Učenje glavom, srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje, waldorfski seminar, 13.-15.

lipnja 2008. godine

Radni materijal : FENOMENOLOGIJA I RAZVOJ OSJETILA Program:“Učenje glavom, srcem i rukom“ – waldorfska pedagogija, 1.semestar Autor: Prof.dr. Slavica Bašić,Filozofski fakultet u Zagrebu

Sadržaj: Osjetilno iskustvo – temelji djelovanja (13.06.2008., 19.30 -21.00) Različiti pristupi sistematiziranju osjetila

Osjetila za tjelesno samoopažanje (14.06.2008., Osjetilo za vitalitet i dodir Osjetilo za kretanje i ravnotežu Pedagoški aspekt: opažanje vlastitog tijela kao temelj uspješnog učenja Osjetila za svijet1 (a) osjetila-čuvari/zaštitinici Osjetilo za okus .- Osjetilo za miris . OSJETILNO ISKUSTVO – TEMELJI DJELOVANJA

Osjetila kao veza sa sobom i sa svijetom

1

Prema Auerovoj* klasifikaciji osjetila, na koju se ovo izlaganje oslanja, u osjetila za (vanjski) svijet

spadaju i (a) Komunikativna osjetila:
Područje vida: osjetilo vida, osjetilo oblika, osjetilo značenja i osjetilo stila Područje sluha: osjetilo za sluh, o. za oblik, o. za značenje i o. za stil

Područje dodirivanja: osjetilo za dodir (kao osjetilo za opažanje vanjskog svijeta, drugi aspekt osjetila za dodir). Ovim osjetilima bavit ćemo se u slijedećem semestru* W-M., Auer (2007), Sinnes-Welten, Muenchne:Koesel

1

Prof.dr. Slavica Bašić: „Učenje glavom, srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje, waldorfski seminar, 13.-15.lipnja 2008. godine

Preko osjetila uspostavljamo kontakt s okolinom i dozvoljavamo svijetu da „ulazi u nas“; osjetila su poveznica između unutra i vani, izmedju čovjeka i svijeta. Dijete je jedan veliki osjetilni organizam: osjetilima susreće stvari, dodiruje ih, može ih vidjeti, čuti, mirisati, kušati, ali osjetilima dijete osjeća sebe, svoj položaj u prostoru, kreće se, osjeća drugog čovjeka i osjeća sebe u odnosu na drugoga. Bez osjetila sve to ne bi bilo moguće. Prvo što dijete radi je hvatanje i stavljanje stvari u usta. Hvatanje je uvijek i jedno za-hvaćanje, jedno shvaćanje. Bez neposrednog dodira i ophođenja sa stvarima dijete ne bi moglo stvoriti unutarnje slike stvari, ne bi moglo oblikovati pojmove o stvarnosti. Dijete svoju okolinu i stvari ne želi samo vidjeti, nego što je moguće svestranije i točnije istražiti. Djeca svijet prisvojiti svim osjetilima, hoće na njega (sada i ovdje) djelovati, u njemu se osjećati kao kod kuće i biti (samo)djelatna. Kako bi procesi neposrednog «hvatanja» tj. neposrednog iskustva sa svijetom bili mogući djeca trebaju okolinu koja ide u susret njihovoj potrebi za aktivnošću i samostalnim djelovanjem; trebaju različite mogućnosti za uključivanje i isprobavanje vlastitih osjetila; trebaju osjetilna iskustva svijeta, mogućnost za čuđenje, traženje, sumnjanje, isprobavanje i doživljavanje.; trebaju ispitivati i eksperimentirati; subjektivna iskustva su različita, a djeca ih (u obitelji i u vrtiću) imaju mogućnost podijeliti i tako stjecati cjelovitiji uvid u stvarnost. Što je okolina poticajnija za osjetilna iskustva, utoliko su djeca više potaknuta na aktivnost. Iskustva postaju spoznaje. Osjetilno iskustvo je svijest (o nečemu). Koliko su osjetilna iskustva snažna i biografski važna znamo iz vlastitog sjećanja na djetinjstvo. Osjetila trebaju oblikovne snage, trebaju adekvatna iskustva. Osjetila hoće biti korištena ! Poticaj za razmišljanje: Što se danas dešava s osjetilima kod ljudi uopće? Koje su posljedice dominacije vida i sluha? Iako se pedagozi još od Komenskog, Pestalozzija, preko reformne pedagogije sve do suvremenih projekata učenja svim osjetilima - zalažu za

2

koje je upućeno na susret sa svijetom i to svim osjetilima danas je preplavljeno vizualnim i slušnim informacijama i poticajima različite kvalitete i u tom području (ubrzane slike. Osjetilna iskustva su sve više i više zarobljena od funkcionaliteta i racionaliteta. 22-29 Rumpf.-15. 13. godine učenje «glavom. stalna izloženost zvuku koji nema direktne veze sa slikom. i kao posljedicu ima da naša osjetila pate od bolesti manjka djelovanja. (vidi :Arnheim. visoki tonovi.R. ali iskustva koja štete razvoju osjetila su sve više prisutna (pa čak i dominantna). Pasivno konzumiranje ima prednost pred aktivnim činenjem. Istina. prekid slika itd. Die uebergangene Sinnlichkeit. u kojemu je gubljenje neposrednih tjelesno-osjetilnih iskustava kod djece u porastu i u kojemu bilježimo sve veći broj djece «s razvojnim problemima». za tjelesno-osjetilnim prisvajanjem svijeta.lipnja 2008.).dijete mora učiti. svoju osjetilnu rezonancu svijeta reducirati na određene kanale i tamo ih kontrolirati» (Rumpf..dr. (1979). pred neposrednim kontaktom i djelovanjem u svijetu. Gestaltpsiholog Arnheim2 tvrdi. koja se izvodi u svijetu riječi. vlada kultura glave. Svijet slika. u odgojnom i obrazovnom procesu nije se u tom pravcu desila odlučujuća promjena. Muenchen 3 . srcem i rukom». Ono je sve više ograničeno i osiromašeno u zadovoljavanju potrebe za cjelovitim zahvaćanjem i shvaćanjem cjeline. H. (1981). waldorfski seminar.Prof. Wir denken zu viel und sehen zu wenig. Horst Rumf3 opisao je odrastanje djece kao «tečaj posebne tjelesne askeze «. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. dakle od posvemašnjeg osiromašivanja osjetilnih iskustava. Istina to nikada nije bilo toliko važno kao u naše vrijeme. 1979) Dijete. da nam je već kao djeci oduzeta zornost. U Psychologie heute 6. što u konačnici ima vrlo ozbiljne posljedice na moral i razvoj čovjeka uopće. Slavica Bašić: „Učenje glavom.. itd. koji mu posreduju sliku svijeta iz druge ruke. 1981) Promijenjeni svijet djetinjstva (iz obzora razvoja osjetila) Sasvim je izvjesno da jedan od razloga za potrebu stvaranja poticajne okoline za odrastanje i razvoj leži i u promijenjenoj stvarnosti djetinjstva odnosno uvjeta u kojima djeca odrastaju: Djeca danas rastu u svijetu koji je preplavljen medijima. i danas su osjetilna iskustva (deklarativno) općepriznata kao osnovna spoznajna forma. koji 2 3 Arnheim.

itd. itd.). a i kriteriji ljepote su unaprijed zadani i medijski posredovani). srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. Djeca rastu i u tehniziranom i motoriziranom svijetu. nužno znati njegovu funkciju – a za tu funkciju važno je znati čitati (slova ili ikonicu). za koje je. vrata svedena na funkciju gube značajnu dimenziju značenja.Prof. čudimo se kad «od starta do cilja» preskaču sve postaje na kojima mi mislimo da trebaju stati (ovaj aspekt posebno pogađa tzv. Uzroci i posljedice se više ne mogu razlikovati. Djeca žive u svijetu koji je neprijateljski prema tijelu (osim kao lijepom eksponatu. istina. Djeca žive u svijetu jednostranih osjetilnih iskustava. kakao. a da ih pri tomu uopće nismo niti dodirnuli. Puno vizualnih i slušnih poticaja. odnosno određenih područja osjetila. i zatvaraju se automaski (iza otvaranja/zatvaranja stoji apersonalni automat koji omogućuje da vrata funkcioniraju. i u vrtićima prevladava namještaj koji potiče sjedenje (stolovi i stolice). u kojemu postaje sve teže i teže. za sjećanje i povezivanje. a prostor gdje djeca sjede na podu. trče amo i tamo. Kretanje nije doživljeno kao djetetova životna radost. jedva da dozvoljava vrijeme za preradu informacije. nego kao smetnja. pa čekanje da nabuja. Slavica Bašić: „Učenje glavom. Isto tako automati nam prave kavu. «preko praga» s kojim je toliko toga u čovjekovu životu povezano). pa polagano dodavanje brašna. waldorfski seminar. oni nam broje novac. hiperaktivnu djecu). I kolač dolazi gotov! Dijete više nema priliku doživjeti polagano i dugo mješanja jaja (dvadeset minuta u smjeru kazaljke na satu. iz slike «onog iza». s tjelesnom nepokretnosti i koncentracijom. u kojima je dominantna vizualna i slušna osjetilnost. učenje je povezano neposredno sa sjedenjem. Mi smo reducirani na pritisak jednog dugmeta. S rastom konzumiranja medija već predškolska djeca doživljavaju prejaku ponudu u okviru jednog osjetila. godine se izražava brzim smjenjivanjem slika. Škola je odavno postala mjesto discipliniranja tjelesnih potreba. prostor za kretanje.-15.dr.lipnja 2008. za preoblikovanje vlastite okoline – to je oskudno. 13. koji sa njihovom iskustvenom preradom često ne idu u korak. npr. Primjerice: vrata se otvaraju. a ključ kojim upravlja ljudska ruka polako nestaje iz semantike vrata. onog «na drugoj strani». Onda se čudimo što sve rade ubrzano. a mogućnosti su utjecanja reducirane na pritisak dugmeta. jer se slike smjenjuju neovisno o 4 . stvarno zahvatiti i shvatiti povezanosti među stvarima i upoznavati neku stvar ili proces do temelja (ostaje se na površini). malo vremena za preradu! Dijete (kao ni odrasli) nema vremena doživjeti gledano.

stalno iznova 5 . što bi se smijalo.Prof. istu kazetu i tako «ponavljati doživljaj».dr. poticajima – s jedne strane. Svijet igre se preselio iz ulice. * Mnogi se odgojitelji žale na tzv. waldorfski seminar. Slavica Bašić: „Učenje glavom. a s druge strane djeca nemaju vremena za preradu tih informacija i time uključivanja tih poticaja u svoje iskustvo na kojemu mogu temeljiti prerade narednih iskustava. ne obraćaju se nikomu osobno i «baš ih briga» što neko dijete suosjeća. sve je veći * Preplavljenost informacijama. 13. one neumoljivo idu svojom brzinom i dijete jedino može (i nažalost to i radi) ponavljati isti DVD-film. Nasuprot. ali ona se ograničava na osnovnu akciju: pomoću tastature. Ali. ona neposredna aktivnost u kojoj dijete barata sa stvarima i preoblikuje ih. imati ih u ruci. hiperaktivan. nepažljiv.. Kako je igra motivirana? Tako da se ide na viši stupanj teškoće zadatka i uspjeh na višem stupnju omogućuje penjanje na naredni stupanj – to je igra bez kraja koja u osnovi ima pobjednika i pobijeđenog. Ukratko. «umijeti» s njima da bi ih «raz-umjeli». promijenjeni životni uvjeti sužavaju prostore iskustva današnje djece. očito velikom potencijalu poticanja – putem medija. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. istražuje. godine njegovoj reakciji na sliku..lipnja 2008.-15. unatoč svim zabranama djeca i dalje moraju i hoće stvari hvatati i dirati (doticati. «uhvatiti» da bi ih «shvatili». što ga je strah. Svakodnevno i na mnogo mjesta stoji: NE DIRAJ! ZABRANJENO DIRATI! MOLIM NE DIRATI! Ovo su natpisi koji signaliziraju da dodirivanje i ticanje spadaju u manje prihvaćena osjetilna iskustva i aktivnosti koje naše društvo odobrava. Odrasli ne razumiju uvijek koliko je za dijete značajno upoznavanje i razumijevanje svijeta putem hvatanja odnosno dodirivanja i pipanja stvari iz okoline. stvara. iz dvorišta u stan  koje su posljedice? Posljedice siromašne «osjetilne hrane» * Broj djece s etiketom nemiran. dugo putovanje autom. I kod kompjutorskih igara je moguća djelatnost. ponedjeljak-sindrom: nakon jednog vikenda potpuno nepreradjeni doživljaji (dugo gledanje televizije. moraju sa stvarima „komunicirati“. pipati). Posebno je uočljiv gubitak samodjelatnosti kod djece. odnosno određenih tipki može se zahvatiti u ponuđene slike i voditi akcija likova na ekranu. tehničkih i elektronskih igračaka – stoji reducirana aktivnost sa svim osjetilima.

ukusima. onda imamo samo četiri različite vrste osjetila: mehaničke. miris. koji ne polazi od anatomski oblikovanih organa za percepciju nego od oblikovnih snaga. gdje im je već unaprijed oduzeto niz aktivnosti (gotovi proizvodi) i time onemogućeno vlastito oblikovanje i djelovanje. okus i dodir. Ali to je samo jedna mogućnost. 4 Schaefer. djeci neprimjerenim. je pristup4. godine ali i opterećenja u obitelji) trebaju najprije jedan ventil kako bi se oslobodilo «zagušeno» i omogućilo kretanje. Taj pristup polazi od pitanja: Koji su to iskustveni svjetovi o kojima se možemo informirati. Tako djeca nemaju ni vremena ni mogućnosti prerade. nemaju vremena uzeti ono što njih osnažuje a odbaciti suvišno. mirisima.(2005). Ukratko. kretanjima. od onih snaga koje su dovele do oblikovanja pojedinih organa. različitim temperaturama. Oni žive u svijetu koji je bogat poticajima kako onima koja su primjerena djeci tako i brojnim. za sluh. većini djece danas nedostaje uravnoteženo stimuliranje i razvoj svih osjetilnih područja.D (1990). električne. Weinheim und Basel: Beltz Verlag i kod Stern. Različiti pristupi sistematiziranju osjetila Koliko čovjek ima osjetila ? O kojim se osjetilima radi? O tomu ne postoji suglasnost. svijet sa bojama. Na drugoj strani oni rastu u očigledno osiromašenom svijetu u pogledu voljnog (tjelesno-aktivnog) odnosa prema svijetu.dr. Ako se broje samo osjetila.G. Sve to ukazuje na značajnost poticajnih iskustava za zdravi razvoj. Bildung beginnt mit der Geburt.-15. waldorfski seminar. 13. E.lipnja 2008. Slavica Bašić: „Učenje glavom. Razlog tomu su različita kriteriji promatranja osjetila.Prof. M. Razlikuju li se osjetila prema biološkom procesu koji omogućuje opažanje. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. Sasvim drugačiji. čiji organi su dostupni pogledu onda se ograničavamo na klasična osjetila : za vid. Diary of a Baby» New York:Basic Books 6 . kemijske i toplotna. koje možemo upoznati putem osjetilnih organa? Pretpostavimo da smo živjeli u jednom svijetu koji nije drugačiji od ovoga na koji smo navikli tj.

5 5 vidi u Schaefer. Samorazumljivo da bi taj organ izostao. Bildung beginnt mit der Geburt. godine mekano-tvrdo. kojim snagama treba osjetilo za sluh (uho). «Oči mogu svoje postojanje zahvaliti svjetlu.-15. U apsolutnoj tami ne bi se mogle izgraditi oči. da su izvanjske snage radile na njima.) reagirao vrlo oštro. Slavica Bašić: „Učenje glavom. Nema funkciju. Može li se ova na zbunjujući način «kaotična» okolina rasčlaniti i objediniti u grupe? Na temelju takvog načina promatranja izdvojena su tri područja iskustva.» Dodajmo k tomu još Steinerove riječi: « Mi ne bi imali oko (oči) da svjetlo nije iz sasvim neodređenih organa u davnoj prošlosti oblikovalo organ koji smo nazvali OKO.lipnja 2008. jer predhodno nisu postojale snage koje iza izraženog svijetla utječu oblikovno. Iz toga će odgovor na problem nepostojanja organa za sluh u jednom bezvučnom svijetu biti na slijedeći način formuliran: nije organ izgubljen zato što uši nisu korištene – nego organ za sluh nije razvijen zato što nisu postojale one stvaralačke snage koje djeluju/stoje iza tona/zvuka. Weinheim und Basel: Beltz Verlag i kod Stern. Možemo si postaviti pitanje: bi li imali organ za sluh? Odgovor nije teško dati.Prof. Isto se može reći za sve osjetilne organe. koje su snage obrazovale takav jedan oblik kao što je uho? Dakle pitanje ne glasi: zašto i za koga jedan organ? Nego pitanje glasi: ODAKLE POTJEČE ORGAN. Već smo naveli kako je naša okolina višestruko rasčlanjena i šalje nam neograničeni broj osjetilnih utisaka. koje su skrivene oblikovne snage ovo ili ono (osjetilo) formirale. … Da oko nije bilo sunčano. itd. M. Tako je nastalo oko.dr. E. koja se mogu promatrati kao «okolina». Kako smo razvili naše fizičke organe? Tako. U ovom slučaju ispravno bi bilo postaviti slijedeće pitanje: koje su oblikovne snage ovdje djelatne. waldorfski seminar. uho itd. – s jednim jedinim izuzetkom – živjeli smo u svijetu bez zvuka-bez tona. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. snage zvuka.(2005).G. Diary of a Baby» New York:Basic Books 7 . nije bilo nužno da se razvije. za koju trebamo osjetilne organe. U svjetlu trebamo tražiti onu skrivenu bit koja je bila u stanju stvoriti oko». Jednostavno jer organ nije korišten. nikada ne bi bilo kadro ugledati sunce. Ovaj način objašnjavanja Goethe (a i Steiner oslanjajući se na G. snage sunca.D (1990). Tu činjenicu je Goethe Izrazio slijedećim riječima. 13. koje oblikuju organ za sluh.

nego je i duševno-duhovno biće. Charles Sherrington (1857 -1952) je u svojim istraživanjima osjetila naveo opažanje vlastitog tijela kao osjetilno područje (1906) i nazvao ga propriocepcija. 1978. biljni i životinjski svijet (oči. u kojoj je istraživao i opisao osjetila koja se odnose na vlastito tijelo i na vanjski svijet . Maurice Merlau-Ponty (1908-1961) taj pristup konzenkventno je razvio u svojoj knjizi Fenomenologija opažanja (Sarajevo. a osjetilnih organa ili osjetilnih receptora. nesporno najveće polje iskustva jeste vanjska priroda: mineralni. 6 Dakle. Emocionalna opažanja bi trebalo shvatiti kao opažanja odnosa. Jedan svijet je naše vlastito tijelo (tjelesnost) pod kojim mislimo na one procese koji se dešavaju u našem tijelu. Ovo izlaganje se ne različitost 6 u ovo područje spada sve ono što danas pokriva moderni izraz «emocionalna inteligencija» 8 . vlastitu tjelesnost vanjsku prirodu svijet odnosa (interpersonalni odnos. osjetilo za Individualitet (za JA)-drugoga čovjeka. stanja vitaliteta unutarnjih organa. ono je njegovo temeljno obilježje (ono što ga čini čovjekom).Ovo «duševnoduhovno» je čovjeku pripadajuće.Prof. odnos našeg tijela prema podlozi odnosno sili teže.s obzirom na opažanje . empatiju. Za nas je naša okolina i drugi čovjek. Naša tjelesnost nam je otvorena kao okolina koju možemo objektivno promatrati. napetost tijela i tjelesne ritmove kao i osjećanje ugode odnosno neugode. Osjetilo za granicu tijela. Slavica Bašić: „Učenje glavom. 2. njuh. ukoliko on nije čista priroda (anatomski pristup). uši. waldorfski seminar. Prvo.-15. Treće područje iskustva leži za nas u drugom čovjeku. koji se opet diferenciraju na osjetilo za kretanje i ravnotežu.koja trebaju adekvatna osjetila 2. To stajalište nije novo. Oni su dopunjeni osjetima unutrašnjeg stanja organizma.). kao i za opažanje temperature i vlažnosti.dr. jer za čovjekov razvoj je odlučujuća različitost osjetilnih iskustava.lipnja 2008. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. godine 1.rasčlanjuje na: 1. 13. naš se cjelokupni svijet . dva svijeta . Takvo jedno osjetilo je primjerice osjetilo za ravnotežu. individualitet drugoga) kojim možemo opažati U razmatranju osjetila polazimo od područja stvarnosti odnosno iskustvenih polja. 3. okus) Produbljenijim promatranjem otkrivamo još dva područja iskustva. 3.

za stil Područje dodirivanja: osjetilo za dodir. za značenje i o. o. 7 onda se o čovjekovim osjetilima Schaefer. godine oslanja na sistematizaciju koju je ponudio i švedskog govornog područja.-15. W. Schafer. ali još uvijek to otkriće ne korespondira sa Steinerovim učenjemo 12 osjetila.G. Još prije nekoliko decenija je izlaganje o 12 osjetila bilo javnosti potpuno strano. (2005) i Auer . E. W. E. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. a na koja se pozivaju najnoviji radovi iz ovog područja njemačkog. o. osjetilo oblika.Osjetilo za miris . godine voljno biće. (2007)7. Radi se o srednjim osjetilima ili o osjetilima za čuvstvovanje.-M. waldorfski seminar. Weinheim und Basel: Beltz Verlag Auer . On piše da su prošla ona vremena kad se sedmo čulo smije držati «prekobrojnim». osjetilo za kretanje i osjetilo za ravnotežu (2) Osjetila za svijet: (a) Komunikativna osjetila: Područje vida: osjetilo vida. biće volje? Drugu skupinu u kojoj dolazi do izražaja srednji ili ritmički čovjek i ti organi istovremeno daju osnovu za snage čuvstvovanja. Muenchen:Koesel 9 . 13. Slavica Bašić: „Učenje glavom. starih pet osjetila..lipnja 2008.Što znači kad kažemo: dijete je do 7.-M. za značenje i o. imamo jednu grupu osjetila koja stoje u uskoj povezanosti s razmjenom materije – udovima i sa tim povezanom voljom. za stil (b) osjetila-čuvari/zaštitinici Osjetilo za okus. Sinne-Welten. za oblik. (2007). engleskog Prema Aueru osjetila je moguće svrstati prema poljima iskustva na slijedeći način: (1) Osjetila za opažanje vlastitog tijela: osjetilo za dodir.. za oblik. Bildung beginnt mit der Geburt. može reći slijedeće: Kao prvu. pretpostavka su za predodžbene aktivnosti i stoga ih Steiner naziva» spoznajna osjetila» ili osjetila za spoznavanje. jer danas nam se nude istraživanja najmanje tri puta većeg broja osjetila umjesto ostajanja na dobrih.Osjetilo za toplinu Ako imamo čovjekovo tročlanstvo pred očima.Prof. Kao potvrdu pomaka u tom pravcu vrijedno je navesti mišljenje poznatog švicarskog biologa Adolfa Portmanna. o. osjetilo značenja i osjetilo stila Područje sluha: osjetilo za sluh. ( to je razdoblje drugog sedmoljeća ) Treća skupina stoji u svezi s „gornjim čovjekom“.G.dr. o. I u tim osjetilima nalazimo jaku voljnu djelatnost i stoga se ona mogu označiti i kao voljna osjetila.(2005). Ali i u području o osjetilima na znanstvenim osnovama se desio pažnje vrijedan pomak otkrivena su neka nova osjetila. osjetilo za vitalitet.

primanja informacija iz tjelesnih i okolinskih stimulansa (vanjsko i unutrašnje opažanje) i provođenje. njegova provođenja do mozga i (2) subjektivni dio – preradu osjetilnih dojmova u osjete i individualno različito vrednovanje (interpretiranje) opaženog. godine 2.1. U tom procesu sudjeluju individualna iskustva. Prije nego što objasnimo pojedina osjetila i njihovo značenje i načine rada kao i primjere djetetu primjerenog poticanja osjetilnog opažanja treba predstaviti najprije temeljna shvaćanja o procesu opažanja. a drugi dio kao «subjektivna fiziologija osjetila». Prvi dio označen je kao «objektivna fiziologija osjetila». Subjektivna fiziologija osjetila bavi se više subjektivnim doživljavanjem ljudi.Prof. Objektivna fiziologija osjetila nudi opise i objašnjenja o građi i načinu funkcioniranja osjetilnih organa odnosno sustava organa. Pored razvoja i procesa osjetilnog opažanja. POVEZANOST OPAŽANJA I DJELOVANJA Ova povezanost počinje od samog rođenja. dijete otkriva mogućnost kako može utjecati na vlastito iskustvo. waldorfski seminar. događaji i subjektivna vrednovanja. razumijevanja funkcioniranja CNS potrebno je poznavati i neke značajne opće principe u pogledu 10 .-15. 2. Proces osjetilnog opažanja obuhvaća: (1) objektivni dio – primanje i preradu jednog podražaja preko osjetilnog organa i receptora. koordiniranje i prerada tih stimulansa u mozgu. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. dohvatanje predmeta rukom.lipnja 2008. tema 2.Sisanje.dr. Ovdje spada funkcija CNS (centralnog nervnog sistema) u kojemu se sva opažanja prerađuju. 13. Pod osjetilnim opažanjem se razumije proces opažanja tj. Slavica Bašić: „Učenje glavom.

a nevažni će biti potisnuti. Receptori (osjetila) za okus nalaze se npr. 2. 13. kanalizira. prespajaju. opažanje (međusobnog) položaja nogu i ruku. Oni su posebno osjetljivi na sasvim određeni podražaj i leže u tijelu na mjestima koja su postavljena za njihove specifične podražaje. gorak. itd. itd. rukama.Prof. na jeziku. 11 . Jedna grupa sličnih osjetilnih dojmova. itd. itd. Receptori Stanice osjetilnog organa koje primaju podražaje nazivaju se receptori.1. kiseo itd. koji se prenose putem određenih organa naziva se modalitet. a koji su u kvaliteti vrlo slični. a druga grupa posreduje vlastito tjelesno stanje (tu spada npr. godine 2. To pogađa kvalitet i kvantitet opažanja. U modalitet spadaju slušanje. Stomulansi koji dolaze u određene dijelove mozga – tu se obrađuju i eferentnim živcima odvode u organe koji izvode radnju ( (koji reagiraju). srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje.dr. usporedi sa predhodnim informacijama i ponudi podražaju primjerene reakcije. slan. (vlastitog kretanja.-15.. Osnovni pojmovi osjetilnog opažanja Osjetilni organ prima senzorni podražaj i ta informacija i obavijest provode se dalje u mozak. Kako protiče sam proces opažanja i o kojim je utjecajima ovisan opisat ćemo u ovom dijelu. dodir. Pri tom osjetilni organ prenosi dojmove koji mogu biti različitog intenziteta. waldorfski seminar. Unutar svakog ovog modaliteta mogu se napraviti dalja razlikovanja u odnosu na osjetilni dojam. Pojedini osjetilni modaliteti prenose dojmove koji čovjeku dolaze izvana. Vidu se npr. usnama. Proces opažanja Iz predhodnog je vidljivo da je najvažniji zadatak mozga da podražaje koji struje ka čovjeku sortira.lipnja 2008. miris. Slavica Bašić: „Učenje glavom. U toku njihova daljeg prevođenja impulsi se na različite načine preusmjeravaju. vid. Iz velikog broja pojedinih poticaja izdvojeni će biti samo najvažniji (ono važno). receptori za miris u nosu. receptori osjetila za dodir na koži. okusu kvalitet sladak. opažanje napetosti mišića. mogu pripisati kvalitete «jasnog viđenja» ili «razlikovanja boje».2.2.okus. Nervno provođenje izmedju osjetilnog organa i mozga naziva se dovodni ili uzlazni put (aferentni živci).

sigurno je ukusna). 13. nego samo jabuka). Takav jedan lanac opažanja. Impulsi koji su došli do mozga se sortiraju/sređuju (miriše dobro. Vi osjećate želju da probate jedan komad jabuke i uzimate žlicu. na stoljnjaku gdje stoji jabuka poredane su čaše koje su vama potpuno nezanimljive.lipnja 2008. povratnih informacija i reakcija pokazuje da se kod procesa opažanja radi o jednom kružnom procesu. Takav jedan dojam bi bio npr. koja miriše (vrlo intenzivno). viđena boja «crveno» ili «okus» slatko.-15. Taj proces u cjelosti – to je proces opažanja (percepcija). nova isksutva. zimi. da se jedan podražaj većinom preko različitih osjetilnih organa opaža (oči. zatim se uspoređuju sa prijašnjim iskustvima (jede se obično za Božić.dr. odlažete je na stranu čekajući da se jabuka ohladi. ali istovremeno opet donosi nove spoznaje. waldorfski seminar. nastaje jedno značenje. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. Tako postoji razmjenjivanje informacija. 12 . Vi je gledate. PUT OD PODRAŽAJA DO REAKCJE Primjer: Na stolu stoji vrela jabuka. Ovako shvaćenom osjetu pripada individualno uređivanje. percipiramo trešnju. Mi ne govorimo o jednom okruglom. godine Pojmom «osjetilni dojam» DUDEL označava nejjednostavnije jedinice. opažanje). time je omogućeno preciznije razlikovanje fizikalnog procesa i subjektivnog davanja značenja. elemente osjetilnih iskustava. U američkoj stručnoj literaturi razlikuje se između pojmova «sensation» (podražaj) i «perception» (prerada. Slavica Bašić: „Učenje glavom. uzimanje u obzir iskustava i povezivanje sa već postojećim znanjem. temperatura) i da pri tome slijedi selekcija podražaja (nije važan cijeli stol. crvenom predmetu koji ima jednu peteljku i slatkog je okusa nego govoirmo o jednoj trešnji. U nama je pobuđena želja da probamo jabuku (nalog od mozga da uzmemo jednu žlicu). Ovaj svakodnevni događaj. sjećanja. Miris cimeta podsjeća vas (možda) na Božić. pojedini se osjetilni dojmovi međusobno povezuju (jabuka+ orah+ cimet+šećer+ vruća = pečena jabuka). Takve osjetilne dojmove je vrlo teško izolirati i zato se suma osjetilnih dojmova označava kao OSJET. kod kojeg svaki podražaj biva prerađen uz pomoć već ranije pohranjenih informacija.Prof. mirišete njezin miris. miris. ali impuls biva prekinut na temelju informacije «još je prevruće» (osvrt na ranija isksutva).). možete osjetiti čak i njezinu toplinu.

slatkoće. Proces opažanja je ovisan i o pažnji i o onomu što se opaža. Proces opažanja se može opisati na slijedeći način: 1. već pri tom je napravljen subjektivni izbor. 2. jer je jednom imao trovanje stomaka od pečenih jabuka. Svatko zna iz osobnog iskustva. što i kako će nešto biti opaženo.) uzrokuju dalja opažanja: tako impuls. itd.-15. Slavica Bašić: „Učenje glavom. Dobra odn.Prof. prerada podražaja i uredjivanje u postojeće iskustvo.): odvodni živčani putevi vode impulse i naloge mozga do organa koji ih provodi (npr.. 8. Proces opažanja. nikada nije potpuno zaključen nego ga moramo shvatiti kao (jedan) u sebi samom uvijek obnavljajući proces. ili pretrpao je stomak pa je imao mučninu i sl. odgovor na podražaj (motoričke aktivnosti. drugome će možda biti odbojna. 9. reakcija. 7. «pečenu jabuku pojesti» vodi nas do osjeta okusa (ali tek kada smo jabuku stavili u usta). koordinacija pojedinih podražaja različitih senzornih centara u mozgu. u kojemu subjekt (onaj koji opaža) stoji u središtu. 5.dr. godine povezivanje povratnih informacija koji se djelomično međusobno preklapaju ili nadopunjuju. opažanja temperature. promjena ponašanja. reakcije na podražaje (motoričke radnje itd. usporedba novih podražaja sa dosada pohranjenim. 13. Ako miris pečene jabuke kod nekoga izazove slinu u ustima. waldorfski seminar. Izbor i vrednovanje informacija iz osjetilnih organa. 6. mišiće ). itd. ŠTO UTJEČE NA OPAŽANJE Na proces opažanja utječu brojni faktori. 3.. da postoje stanja i periodi nespremnosti i periodi spremnosti za 13 . primanje podražaja kroz odgovarajući osjetilni organ (preko receptora). itd. Tako informacije koje su pohranjene u mozgu utječu na izbor i vrednovanje informacija iz osjetilnih organa. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. 4.lipnja 2008. loša iskustva suodređuju. provođenje podražaja do mozga preko dovodnih puteva (aferentnih) u njima odgovarajuće senzorne centre kore velikog mozga: spremanje podražaja u mozgu.

koje poboljšava diferenciranost njegove sposobnosti opažanja. Nakon kupovine i dugog gledanja na police i stvari može se desiti da uopće više ne vidimo izlog. zavjesa.lipnja 2008. waldorfski seminar. Svaka radnja djeteta vodi do iskustva. Za praksu poticanja opažanja kod djece ovo osjećajima primjereno praćenje opažanja znači.) Duboki senzibilitet (informacije. zatim treba igračku odvojiti od pozadine (tepih. RAZVOJ OPAŽANJA Ljudska osjetila su od prvog dana sposobna za funkciju.) Dakle. Njihov razvoj je ovisan o dnevnoj uporabi osjetilnih organa.dr. Ako beba hoće dohvatiti jednu igračku koja je izvan kolijevke. 13. jastuk i sl. događaj.Prof. radost i zabava su bitni utjecajni čimbenici za osjetilno opažanje. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. koji imaju za svatko od nas opaža drugačije. Ponekad se lako isključimo ako smo umorni ili ako smo presiti (poticaja).-15. npr. ne treba ležati u poticanju osjetilne djelatnosti kao takve. primjer kako se jednu stvar može različito vidjeti ( opis situacije prometnog udesa – svaki od prisutnih je situaciju drugačije vidio. Konačno važnu ulogu igraju i interesi i trenutačno emocionalno stanje promatrača. Zvuk npr. Preko osjetila za dodir beba saznaje da je igračku dodirnula i osjeća je u ruci/rukama. opis jedne slike. slijedeća osjetilna opažanja biti će uključena: ono mora igračku očima fiksirati. putem zadatke. jedna te ista stvar. Samo na prvi pogled sasvim jednostavna radnja kao što je hvatanje jednog predmeta treba uključivanje i koordinaciju više osjetila. zvečke (ili neki drugi koji igračka na dodir prizvodi) beba opaža preko osjetila za sluh. podražaji isti. da treba dati prednost što zanimljivije posljedicu visoku emocionalnu spremnost za sudjelovanje Poticaj za igru. nego u igrovnoj situaciji. Tako istu situaciju svaki promatrać drugačije vidi. iako su 14 . godine opažanje. izgubimo kriterij procjene što je dobro i sl. predmeta itd. ali njihov zajednički rad razvija se tek u tijeku prvih tjedana i mjeseci bebina života. koje dolaze iz mišića i udova) daju joj povratnu informaciju o tome u kojem smjeru treba pokrenuti ruke kako bi dohvatila igračku. Slavica Bašić: „Učenje glavom.

beba upoznaje površinu i oblik igračke. koji su rezultat njihove odvojene djelatnosti. Svijet bebe. privlači je sebi i stavlja je u usta. Ovaj primjer jasno pokazuje. da je uhvaćeni predmet stvaran i da uzrokuje šum. dakle. Vid se razvija poslednji.dr. da se poveže sa svojim svijetom i da na njega djeluje. Ali. waldorfski seminar. od kada počinje koordinacija više osjetilnih modaliteta.Tek u tijeku medjusobnog konfrontiranja sa okolinom pojedine aktivnosti i opažanja će postati (medjusobno) koordinirani. takođe i osjetilo za ravnotežu i sluh funkcioniraju već u prvim mjesecima trudnoće. J. 13. mirisnog. Slavica Bašić: „Učenje glavom. godine obnovljenih doticanja uvjerava se. tako da su kod rođenja zaključno sva osjetila «radno sposobna» sustava detaljnije kasnije) Detaljnije o razvoju osjetila vidi u knjizi A. I ovdje pomaže duboki senzibilitet (ili kinestetičko opažanje). koje se izgradjuj prvo .je osjetilo za dodir. poglavlje «Promatranje razvoja senzorne integracije» ( str.-15. On polazi. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. Osjetilo. itd iskustva. kako je jedna motorička aktivnost usko povezana sa procesom opažanja. Istovremeno poticaji okoline utječu na razvoj opažanja i kretanja. Ustima. da za bebu postoji isto toliko svjetova koliko ima osjetilnih kanala. Tako se stvaraju nove kognitivne strukture.J. Piaget (1975) zastupa stav. koja još ne može uhvatiti ono što vidi za Piageta ne postoji kao jedan jedinstveni svijet sa konkretnim predmetima. Razvoj osjetila počinje već u majčinoj utrobi. Da bi bliže upoznala igračku.Prof. Ayres «Dijete i senzorna integracija». od odvojenog slušnog. koje obrazuju osnove duhovnog razvoja djeteta. nego se satoji od interesantnih osjetilnih dojmova. vidnog. dodirnog. Piaget ovaj način 15 (o razvoju pojedinih . Povezivanje (integriranje) osjetilnih modaliteta Postoje različita shvaćanja o tome. 27– 46) gdje su prikazani glavni koraci od rođenja do kraja sedme godine. tom najosjetljivijem organu za dodir.lipnja 2008. Povezano opažanje i kretanje služe djetetu za to.

lipnja 2008. godine savladavanja problema u prve dvije godine života naziva njima. pojedinih osjetilnih područja. Ono je obilježeno postepenim kvalitativnim i kvantitativnim promjenama i nastojanjima. 16 . 13. „senzomotorička inteligencija“. zvono. Informacije se povezuju u smislenu cjelinu. Ona se bazira isključivo na radnjama i opažanju stvari u ophođenju s Vrijeme između kretanja i stjecanja govora Piaget smatra odlučujućim za dalji razvoj «budući njima malo dijete . fleksibilnijih struktura. Ukratko. da su vidljive i mogu se dodirivati. S vremenom ono upoznaje sve više različitih zvukova i počinje postepeno razlikovati i slične zvučeće šumove (poznate – nepoznate glasove). Dijete je to spremilo u pamćenje i može u svako vrijeme pozvati. Primjer: dijete čuje jedan šum npr. Oslanjajući se na Piageta. Intermodalni stupanj Na tom stupnju dolazi do integracije okreće se njemu i hvata ga. Različiti tijekovi radnji i podražaji koji dolaze jedan za drugim mogu prostorno i vremenski biti integrirano (cjelovito) opaženi. waldorfski seminar. jedno zvonce ili jedan glas i reagira na to okretanjem glave. prema Piagetovom shvaćanju (na njega se oslanja većina suvremenih pedagogija) razvoj opažanja se sastoji u zgradnji uvijek kompleksnijih. ali ne na predodžbi i mišljenju. Primjer: dijete uči da su stvari čujne. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. Slavica Bašić: „Učenje glavom. Serialno opažanje je pretpostavka za govor i razumijevanje govora.Prof.dr.-15. pomoću opažanja i kretanja praktično osvaja okolinu» (Piaget 1978. Ono čuje npr. 158 ) Na primjeru razvoja hvatanja Piaget pokazuje kako se specifična shema aktivnosti (izvođenja radnje) diferencira i koordinira te vodi do kompleksne strukture. Prema Alffoteru razvojni se proces odvija u tri stupnja: Modalni stupanj (intramodalni stupanj) Modalno učenje znači učenje u jednom osjetilnom području . Serialni stupanj Sa napredujućom radnom sposobnosti djetetu polazi za rukom povezati radnje. Ono može međusobno povezati podražaje koji slijede jedan iza drugoga. Affolter (1975) je opisao hijerarhijski strukturni model za razvoj opažanja.

godine Drugo. povezana su a ne izolirana kako pretpostavlja i pokušava dokazati Piaget. 43). 13. Prema Piagetu i na njemu oslonjenom Affolterovoj teoriji djeca opažaju najprije izolirano osjete dodira. istovremeno ga i osjećaju. Otuda razvojni proces teče od dijela prema cjelini. Osjetilna opažanja različitih modaliteta (vid. preko upoznavanja senzibilnih razdoblja za razvoj pojedinih osjetila do otkrivanja pedagoško-zdravstvenih načela organizacije prostora i vremena u dječjem vrtiću i reflektiranja o ulozi odgojitelja kao najznačajnijeg aktera u poticanju razvoja osjetila. toplog lica «podmetnut» je jedan grubi glas. u jednom istraživanju jednom govorniku majčinskog. waldorfski seminar. Na taj način dijete opaža svijet i objekte iz njegove okoline kao cjelinu a ne kao neke separirane osjete (Dornes 1996. voljnih osjetila temeljnih osjetila za cjelokupni čovjekov razvoj. Slavica Bašić: „Učenje glavom. odnosno. Integralni model opažanja funkcionira već od rođenja.-15. To ima sasvim drugačije pedagoške posljedice. a ta cjelovita opažanja bivaju u tijeku razvoja diferencirana i tek onda se mogu izolirano opažati. sluh. izolirana opažanja bivaju korak po korak. Posebno se to dešava sa onim što je dijete vidjelo i čulo. Naprimjer.Prof.lipnja 2008. Za potrebe ovog seminara ostat ću u okvirima značajnosti tzv. sve do stvaranja jedne cjeline objedinjavana. okus. Očito se radi o tome da viđeno i ono što čuje (ne)uklapaju se jedno sa drugim. Dojenčad koja vide jedan predmet.dr. Iz poznavanja fenomenologije 17 . da su različita opažanja (sa različitim osjetilima) od samog rođenja u medjusobnom odnosu. Beba od dva tjedna je time bila iritirana. dodir) mejudosbno koordiniraju. Predodžbe integralne (isprepletene–modalne) sposobnosti opažanja polazi od drugog shvaćanja: izvorno se opaža cjelina. PEDAGOŠKI ZAHTJEV– učenje svim osjetilima Posljedice spoznaje o fenomenologiji pojedinog osjetila i o načinu razvijanja i integriranja osjetila u cjeloviti osjetilni organizam za pedagošku praksu su mnogostruke: od svijesti o važnosti cjelovitog osjetilnog razvoja. vida i sluha i tek postepeno uspostavljaju među njima vezu. ovome sasvim suprotno je shvaćanje po kojemu je dijete već prilikom rođenja «kompetentno». srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje.

lipnja 2008. OPAŽANJE VLASTITOG TIJELA – TEMELJ USPJEŠNOG UČENJA Već je postalo samorazumljivim da se temelji zdravog razvoja osobnosti postavljaju u djetinjstvu i to u prvih 6. waldorfski seminar. Struktura ponašanja) Iz kojeg materijala je izgrađen temelj razvoja osobnosti? Iz temeljnih iskustava 4 tjelesna osjetila: iz svega onoga što je dijete preko tih osjetila naučilo. sigurnost susret. osjetila za tjelesno samoopažanje.Prof. 1984. ili 7. Temeljno iskustvo osjetila za vitalitet zadovoljstvo u vlastitom tijelu mogućnosti i granice ispravna mjera (iskustvo sredine) 18 .Temelj koji je postavljen u prvih sedam godina ima i svoj naziv: osjetila za opažanje vlastitog tijela. To su slijedeća (temeljna) iskustva: 1. boje). zdravi/ekološki materijali. godina. ritmičnost prostora. Slavica Bašić: „Učenje glavom. individualitet samostalnost povjerenje. a stabilnost ovisi o kvaliteti temelja. Temeljno iskustvo taktilnog osjetila upoznavanje granica vlastitog tijela. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje.dr. ako se u svome tijelu osjeća kao kod kuće i zadovoljno je – onda ono ima stabilan temelj za život (Vidi MerleauPonty. Prostor i vrijeme su neodvojive kategorije. 13.-15. a iz poznavanja osjetila za dodir i kinestetičkih osjetila načela organizacije prostora u kojemu borave djeca (red i pouzdanost. godine osjetila za vitalitet mogu se izvesti načela organizacije vremena (načelo strukturiranja i ritmičnosti). Ako je dijete razvilo zdravi osjećaj svoga tijela. kao što je i funkcioniranje četiri osjetila za tjelesno samoopažanje moguće odvojiti samo u mislima. socijalna sposobnost blizina i distanca 2. tj. vlastite granice identitet.

Slavica Bašić: „Učenje glavom. povjerenje u vlastite snage 3. Sve dimenzije stabilne. godina kroz iskustvo osjetila za tjelesno samoopažanje. 19 . nepredvidive i teške situacije) postojanost.dr. iskustvo „ja to mogu“ samopoštovanje. Temeljna iskustva osjetila za ravnotežu mir u sebi (stanje „biti u sebi“) moći se uključiti doraslost situaciji (uključujući i nove.lipnja 2008. Temeljna iskustva osjetila za pokret sposobnost djelovanja timska sposobnost. waldorfski seminar. godine - sposobnost za uspjeh. Pri tom je nesporno. Ali bez tog temelja malo toga bi se moglo razviti. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. moći uključiti se u proces empatija sposobnost oblikovanja osjećaj samopoštovanja samostalnost 4.-15. postojanost ili fleksibilnost (mogućnost adaptacije)./7.Prof. kompetentne osobnosti postavljen je u prvih 6. 13. otpornost vladanje sobom sigurnost u sebe suverenitet Iz opisa temeljnih iskustava osjetila za opažanje vlastitog tijela razvidno je da su to istovremeno i temeljne kompetencije i obilježja osobnosti kao: samostalnost. da razvoj kompetencija u doba odraslosti ovisi o tomu koristimo li sposobnosti stečene u prvih sedam godina ili ne.

Primjeri: U razvoju pozornosti sudjeluju: – osjetilo dodira: granica. „biti kod kuće“ osjetilo za ravnotežu: biti u sebi miran U razvoju samostalnosti sudjeluju: -osjetilo dodira: moći se odvojiti. „ja mogu“ . a kod drugoga puno više sposobnost kreativnog rješavanja problema.osjetilo za ravnotežu.-15.osjetilo vitaliteta: poznavati svoje granice. postaviti granicu . ili uzimanja pribora za jelo: sva četiri voljna osjetila 20 . Povezanost između temeljnih osjetila. pisanje i računanje i apstraktno mišljenje trebaju bazu stvorenu preko osjetila za opažanje vlastitog tijela. Tjelesna osjetila su međusobno mnogostruko povezana. voljnih osjetila i uspjeha u učenju sve više se potvrđuje i u istraživanjima mozga. tako da samostalnost jednog čovjeka uspostavlja suverenost izražavanja.dr. iskustva uspjeha . Ako su pozornost i samostalnost nedostatni onda se točnijim promatranjem zapaža koje su komponente posebno odgovorne za nedostatak i na temelju takvih promatranja moguće je planirati pomoć ili terapiju (ukoliko je potrebna). Mozak je onakav – kako se i za što koristi! Otuda veliko značenje kvalitete i raznolikosti aktivnosti te njihova kontinuiranog ponavljanja. identitet osjetilo za vitalitet: osjećati se u svome tijelu zadovoljno. Sposobnosti za učenje (uspjeh i neuspjeh/teškoće) ovise o izgrađenosti temelja Primjer: čitanje.osjetilo za kretanje: sposobnost izražavanja i oblikovanja . Slavica Bašić: „Učenje glavom. snalaženje u novim situacijama.Prof. godine Važno: u razvoju jedne temeljne kompetencije uvijek sudjeluje više osjetila. srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. moći odrediti vlastito stajalište Kod svakog čovjeka ove komponente su izražene u različitom stupnju. 13. waldorfski seminar. razlikovanje unutra-vani. Isto vrijedi i za pozornost. Dovoljno je pomisliti na hvatanje predmeta rukom.lipnja 2008.

ali taj proces u pravilu i vidimo i čujemo zvuk koji nastaje. waldorfski seminar.dr. Pa je i pri preradi tjelesnih osjeta uključeno puno područja mozga.Osjetilo za miris . srcem i rukom“ – fenomenologija i razvoj osjetila Uvodno predavanje. Otuda. 13. slijedi:  Osjetilo za vitalitet  Osjetilo za dodir  Osjetilo za kretanje i ravnotežu Iz grupa osjetila za tjelesno samoopažanje : osjetila-čuvari/zaštitinici Osjetilo za okus .lipnja 2008.. 21 . osjetila za tjelesno samoopažanje – iz te perspektive – imaju integrirajuću.-15. objedinjujuću funkciju.Prof. Slavica Bašić: „Učenje glavom. godine sudjeluju. Voljna su osjetila posebno povezana sa vidom i sluhom.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful