en 1997 1 Eurokod 7 Geotehničko Projektiranje

EN 1997-1 Stranica 1/116
EUROPSKI PROPIS
EN 1997-1-2004
Eurokod 7: Geotehniko projektiranje

Dio 1.: Opa pravila
Sadraj Predgovor 1. poglavlje Openito 1.1 Podruje primjene 1.2 Upuivanje na druge propise 1.3 Pretpostavke 1.4 Razlika izmeu naela i pravila *primjene 1.5 Definicije 1.6 Simboli 2. poglavlje Osnove geotehnikog projektiranja 2.1 Proraunski zahtjevi 2.2 Proraunske okolnosti 2.3 Trajnost 2.4 Geotehniko projektiranje podrano proraunom 2.5 Projektiranje propisanim mjerama 2.6 Pokusno optereenje i ispitivanja modela 2.7 Metoda opaanja 2.8 Izvjetaj o geotehnikom projektu 3. poglavlje Geotehniki podaci 3.1 Openito 3.2 Geotehniko istraivanje 3.3 Ocjenjivanje geotehnikih parametara 3.4 Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla 4. poglavlje Nadzor graenja, praenje ponaanja i odravanje 4.1 Openito 4.2 Nadzor 4.3 Kontrola uvjeta u temeljnome tlu 4.4 Kontrola graenja 4.5 Praenje ponaanja 4.6 Odravanje 7. poglavlje Nasipavanje, odvodnja, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla 5.1 Openito 5.2 Osnovni zahtjevi 5.3 Graenje nasipa 5.4 Odvodnja 5.5 Poboljanje i ojaanje temeljnoga tla 6. poglavlje Plitki temelji 6.1 Openito 6.2 Granina stanja 6.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 6.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 6.5 Proraun graninog stanja nosivosti 6.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 6.7 Temelji na stijeni; dodatne pojedinosti projektiranja 6.8 Proraun plitke temeljne konstrukcije 6.9 Priprema tla za plitki temelj 7. poglavlje Piloti 7.1 Openito 7.2 Granina stanja 7.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 7.4 Metode projektiranja i razmatranja o projektiranju 7.5 Pokusno optereenja pilota 7.6 Uzduno optereeni piloti 7.7 Popreno optereeni piloti 7.8 Proraun konstrukcije pilota
7.9 Nadzor ugradnje 8. poglavlje Sidrenje 8.1 Openito 8.2 Granina stanja 8.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 8.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 8.5 Proraun graninog stanja nosivosti 8.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 8.7 Ispitivanje prikladnosti 8.8 Ispitivanje prihvatljivosti 8.9 Nadzor i praenje ponaanja 9. poglavlje Potporne konstrukcije 9.1 Openito 9.2 Granina stanja 9.3 Djelovanja, geometrijski podaci i proraunske okolnosti 9.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 9.5 Odreivanje tlaka tla 9.6 Tlak vode 9.7 Proraun graninog stanja nosivosti 9.8 Proraun graninog stanja uporabljivosti 10. poglavlje Hidrauliki slom 10.1 Openito 10.2 Slom prouzroen izdizanjem uslijed djelovanja uzgona 10.3 Slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla 10.4 Unutarnja erozija 10.5 Slom uslijed sufozije (iznoenja estica tla) 11. poglavlje Cjelokupna stabilnost 11.1 Openito 11.2 Granina stanja 11.3 Djelovanja i proraunske okolnosti 11.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 11.5 Proraun graninog stanja nosivosti 11.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 11.7 Praenje ponaanja 12. poglavlje Nasipi 12.1 Openito 12.2 Granina stanja 12.3 Djelovanja i proraunske okolnostsi 12.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 12.5 Proraun graninog stanja nosivosti 12.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 12.7 Nadzor i praenje ponaanja Dodatak A (propisani ) Parcijalni koeficijenti i koeficijenti meuodnosa za granina stanja nosivosti i preporuene vrijednosti Dodatak B (obavijesni) Povijest parcijalnih koeficijenata za proraunske pristupe 1, 2 i 3 Dodatak C (obavijesni) Ogledni postupci za odreivanje graninih vrijednosti pritisaka tla na uspravne zidove Dodatak D (obavijesni) Ogledna analitika metoda za proraun nosivosti Dodatak E (obavijesni) Ogledna poluempirijska metoda za procjenu nosivosti Dodatak F (obavijesni) Ogledne metode za vrednovanje slijeganja Dodatak G (obavijesni) Ogledna metoda za izvoenje oekivane nosivosti plitkih temelja na stijeni Dodatak H (obavijesni) Granine vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja Dodatak J (obavijesni) Kontrolni popis za nadzor graenja i praenje ponaanja
Predgovor Ovaj europski propis, EN 1997-1, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje Opa pravila, pripremio je tehniki odbor CEN/TC 250 "Structural Eurocodes ije se tajnitvo nalazi u BSI-ju. CEN/TC 250 odgovoran je za sve konstrukcijske eurokodove. Ovaj europski propis mora dobiti status nacionalnog propisa objavljivanjem istovjetnoga teksta ili prihvaanjem najkasnije do svibnja 2005., a opreni nacionalni propisi moraju se povui najkasnije do oujka 2010. Ovaj dokument zamjenjuje propis ENV 1997-1:1994. U skladu s unutranjim propisima CEN/CENELEC-a ovaj su europski propis obvezne primijeniti nacionalne organizacije za propise sljedeih zemalja: Austrije, Belgije, Cipra, eke Republike, Danske, Estonije, Finske, Francuske, Grke, Irske, Islanda, Italije, Latvije, Litve, Luksemburga, Maarske, Malte, Nizozemske, Norveke, Njemake, Poljske, Portugala, Slovake, Slovenije, panjolske, vedske, vicarske i Ujedinjenog Kraljevstva. Povijest programa eurokodova Godine 1975. Komisija Europske zajednice je odluila na osnovi lanka 95. Ugovora, izraditi akcijski program djelovanja u podruju graevinarstva. Predmet programa bio je uklanjanje tehnikih prepreka trgovini i usklaivanje tehnikih specifikacija. U okviru tog programa djelovanja Komisija je pokrenula uspostavu skupine usklaenih tehnikih pravila za proraun graevina koja bi, u prvoj fazi, sluila kao druga mogunost uz vaea nacionalna pravila u dravama lanicama, a u konanoj ih fazi zamijenila. Tijekom petnaest godina Komisija je uz pomo Upravnog odbora s predstavnicima drava lanica razvijala program eurokodova koji je doveo do prve generacije eurokodova 1980-tih godina. Godine 1989. Komisija i drave lanice EU-a i EFTE odluili su, na osnovi sporazuma1 izmeu Komisije i CEN-a da pripremu i objavljivanje eurokodova prepuste CEN-u putem niza Mandata kako bi im se osigurao budui status europskih propisa (EN). To ustvari povezuje eurokodove s odredbama svih Komisijinih direktiva i/ili Odluka Komisije u vezi europskih propisa (npr. s Direktivom Vijea 89/106/EEZ o graevnim proizvodima (DPG) i Direktivama Vijea 93/37/EEZ, 92/50/EEZ i 89/440/EEZ o javnim radovima i uslugama i istovrijednim direktivama EFTE pokrenutim sa svrhom uspostave unutarnjeg trita). Program graevinskih Eurokodova sadri sljedee propise koje se openito sastoje od vie dijelova: EN 1990, Eurokod: Osnove prorauna graevina EN 1991, Eurokod 1: Djelovanja na graevine EN 1992, Eurokod 2: Proraun betonskih graevina EN 1993, Eurokod 3: Proraun elinih graevina EN 1994, Eurokod 4: Proraun spregnutih elino-betonskih graevina EN 1995, Eurokod 5: Proraun drvenih graevina EN 1996, Eurokod 6: Proraun zidanih graevina EN 1997, Eurokod 7: Geotehniko projektiranje EN 1998, Eurokod 8: Proraun graevina na otpor pri potresu EN 1999, Eurokod 9: Proraun aluminijskih graevina Eurokodovi potvruju odgovornost vlasti svake drave lanice i osiguravaju njihovo pravo odreivanja vrijednosti koje se odnose na propisivanje sigurnosnih pitanja na nacionalnoj razini kada se ona mijenjaju od drave do drave. Status i podruje primjene eurokodova Drave lanice EU-a i EFTE potvruju da eurokodovi slue kao poredbeni (referencijski) dokumenti za sljedee svrhe:
Sporazum izmeu Komisije Europskih zajednica i Europskog odbora za normizaciju (CEN-a) o radu na eurokodovima za proraun zgrada i inenjerskih graevina (BC/CEN/03/89).
- kao sredstvo potvrivanja usklaenosti zgrada i inenjerskih graevina s bitnim zahtjevima Direktive Vijea 89/106/EEZ, posebno s bitnim zahtjevom br. 1 - Mehanika otpornost i stabilnost i bitnim zahtjevom br. 2 Sigurnost u sluaju poara - kao osnova pri specificiranju ugovora za graevine i pripadajue inenjerske usluge - kao okvir za izradu usklaenih tehnikih odrednica za graevne proizvode (europski propisi , EN i europska tehnika doputenja, ETD). Eurokodovi su, koliko se oni tiu samih graevina, u izravnom odnosu s Temeljnim dokumentima2 navedenim u 12. lanku Direktive (DGP), iako je njihova priroda drukija od usklaenih propisa proizvoda3. Stoga, tehnika pitanja koja proizlaze iz eurokodova trebaju biti prikladno razmotrena na tehnikim odborima CEN-a i/ili radnim skupinama EOTA-e koje rade na propisima za proizvode s ciljem postizanja pune usklaenosti tih tehnikih odrednica s eurokodovima. Propisi - eurokodovi osiguravaju zajednika pravila prorauna graevina za svakodnevnu uporabu pri proraunu cijelih graevina i dijelova proizvoda tradicionalne i inovativne prirode. Neobini oblici graenja ili uvjeti prorauna nisu posebno obuhvaeni pa se u takvim sluajevima projektant upuuje na dodatno savjetovanje sa strunjacima. Nacionalni propisi kojima se provode eurokodovi Nacionalni propisi kojima se provode eurokodovi sadravat e cjelovit tekst eurokodova (ukljuujui sve dodatke) kako ih je objavio CEN, kojima smije prethoditi nacionalna naslovna stranica i nacionalni predgovor i iza kojih smije slijediti nacionalni dodatak (obavijesni). Nacionalni dodatak smije sadravati samo podatke o onim mjerilima za koje je u eurokodu ostavljen slobodan odabir na nacionalnoj razini i koji se nazivaju " nacionalno odreena mjerila" (NOP) a rabe se pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u dotinoj dravi, tj. kao: - vrijednosti i/ili razrede, gdje su u eurokodu navedene druge mogunosti - vrijednosti za koje je u eurokodu naveden samo simbol - podatke svojstvene za neku dravu (zemljopisni, klimatski itd.), npr. kartu snijega - postupak koji e se upotrijebiti ako su u eurokodu navedeni drugi mogui postupci a mogu jo sadravati: - odluke o primjeni obavijesnih dodataka - upuivanja na neoprene dopunske podatke radi pomoi korisniku pri primjeni eurokoda. Veze izmeu eurokodova i usklaenih tehnikih odrednica za proizvode (europskih propisa i europskih tehnikih doputenja) Postoji potreba dosljednosti izmeu usklaenih tehnikih odrednica za graevne proizvode i tehnikih pravila za graevine4. Nadalje, svi podaci koji se navode uz oznaivanje znakom CE graevnih proizvoda koji upuuju na eurokodove moraju jasno navesti koji su nacionalno odreenia mjerila uzeta u obzir. Dodatni podaci posebni za propis EN 1997-1 Propis EN 1997-1 daje smjernice za proraun i djelovanja za geotehniko projektiranje zgrada i inenjerskih graevina. Propis EN 1997-1 namijenjena je investitorima, projektantima, izvoaima i javnoj upravi. Odredbe propisa EN 1997-1 primjenjuju se uz odredbe propisa EN 1990 i propisa EN 1991 do EN 1999.
2
U skladu s lankom 3.3 DGP-a, bitni zahtjevi moraju dobiti konkretan oblik u temeljnim dokumentima radi ostvarenja nune povezanosti izmeu bitnih zahtjeva i mandata za usklaene EN-ove i SETD/ETD-ove. U skladu s lankom 12. DGP-a temeljni dokumenti moraju: a) dati konkretan oblik bitnim zahtjevima usklaivanjem nazivlja i tehnikih osnova i naznakom razreda ili razina za svaki zahtjev gdje je to nuno; b) naznaiti metode povezivanja tih razreda ili razina zahtjeva s tehnikim specifikacijama, npr. metode prorauna i provjere, tehnika pravila projektiranja itd.; c) posluiti kao osnova uspostave usklaenih norma i smjernica za Europska tehnika doputenja. Eurokodovi ustvari imaju slinu ulogu u podruju bitnog zahtjeva br.1 i dijela bitnog zahtjeva br.2. 4 Vidi lanke 3.3 i 12 Direktive kao i toke 4.2, 4.3.1, 4.3.2 i 5.2 Temeljnog dokumenta broj 1.
3
Pri primjeni propisa EN 1997-1 u praksi treba obratiti posebnu pozornost na osnovne pretpostavke i uvjete koji su dani u toki 1.3. Propis EN 1997-1 sadri 12 poglavlja, dopunjen je s 1 normativnim i 8 obavijesnih dodataka. Nacionalni dodatak uz propis EN 1997-1 Ovaj propis daje druge postupke i preporuene vrijednosti u napomenama koje naznauju gdje se smije nainiti odabir na nacionalnoj razini. Stoga nacionalni propis kojim se provodi propis EN 1997-1 treba imati nacionalni dodatak koji sadri sva nacionalno odreena mjerila koja e se rabiti pri proraunu zgrada i inenjerskih graevina koje se grade u odgovarajuoj zemlji. Nacionalni odabir doputen je u propisu EN 1997-1:2004 u ovim tokama: - 2.1(8)P, 2.4.6.1(4)P, 2.4.6.2(2)P, 2.4.7.1(2)P, 2.4.7.1(3), 2.4.7.2(2)P, 2.4.7.3.2(3)P, 2.4.7.3.3(2)P, 2.4.7.3.4.1(1)P, 2.4.7.4(3)P, 2.4.7.5(2)P, 2.4.8(2), 2.4.9(1)P, 2.5(1), 7.6.2.2(8)P, 7.6.2.2(14)P, 7.6.2.3(4)P, 7.6.2.3(5)P, 7.6.2.3(8), 7.6.2.4(4)P, 7.6.3.2(2)P, 7.6.3.2(5)P, 7.6.3.3(3)P, 7.6.3.3(4)P, 7.6.3.3(6), 8.5.2(2)P, 8.5.2(3), 8.6(4), 11.5.1(1)P i u sljedeim tokama dodatka A: - A.2 - A.3.1, A.3.2, A.3.3.1, A.3.3.2, A.3.3.3, A.3.3.4, A.3.3.5, A.3.3.6 - A.4, - A.5
1. poglavlje
Openito
1.1 Podruje primjene 1.1.1 Podruje primjene propisa EP 1997 (1) EN Propis 1997 primjenjuje se zajedno s propisom EN 1990:2002 koji uspostavlja naela i zahtjeve za sigurnost i uporabljivost, opisuje osnove prorauna i provjere te daje smjernice za pripadajua pitanja pouzdanosti. EN Propis 1997 primjenjuje se na geotehnike vidove prorauna zgrada i inenjerskih graevina. Podijeljena je na nekoliko zasebnih dijelova (vidi toke 1.1.2 i 1.1.3). (3) EN Propis 1997 bavi se zahtjevima za vrstou, stabilnost, uporabljivost i trajnost graevina. Ostali se zahtjevi, npr. oni koji se odnose na toplinsku ili zvunu izolaciju, ne razmatraju. (4) Brojane vrijednosti djelovanja na zgrade i inenjerske graevine, koja se uzimaju u obzir za proraun, za razne su tipove gradnji dane u propisu EN 1991. Djelovanja koja proizlaze iz temeljnoga tla, npr. tlak tla, moraju se proraunati prema pravilima propisa EN 1997. (5) Pitanja izvedbe i ljudskoga rada obraena su u zasebnim europskim propisima, koje su naznaene u odgovarajuim poglavljima. (6) Izvedba je u propisu EN 1997 obuhvaena u onoj mjeri koliko je nuno da se zadovolje pretpostavke pravila projektiranja. (7) EN Propis 1997 ne obuhvaa posebne zahtjeve koji se odnose na proraun na potres. EN Propis 1998 daje dodatna pravila za geotehniko na djelovanje potresa, koja dopunjavaju ili prilagoavaju pravila ovog propisa. 1.1.2 Podruje primjene propisa EN 1997-1 (1) Propis EN 1997-1 primjenjuje se kao opa osnova za geotehnike vidove prorauna zgrada i inenjerskih graevina. (2) Propis EN 1997-1 sadri sljedea poglavlja: Poglavlje 1: Openito Poglavlje 2: Osnove geotehnikog projektiranja Poglavlje 3: Geotehniki podaci Poglavlje 4: Nadzor graenja, praenje ponaanja i odravanje Poglavlje 5: Nasipavanje, odvodnja, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla Poglavlje 6: Plitki temelji Poglavlje 7: Piloti Poglavlje 8: Sidrenje Poglavlje 9: Potporne graevine Poglavlje 10: Hidrauliki slom Poglavlje 11: Cjelokupna stabilnost Poglavlje 12: Nasipi (3) Propis EN 1997-1 sadri i dodatke A do J u kojima se daju: - u dodatku A: preporuene vrijednosti parcijalnih koeficijenata sigurnosti; u nacionalnom dodatku smije se zadati drukije vrijednosti parcijalnih koeficijenata - u dodacima B do J: dodatne obavijesne smjernice, kao to su meunarodno primijenjene metode prorauna. 1.1.3 Ostali dijelovi propisa EN 1997 (1) Propis EN 1997-1 dopunjena je propisom EN 1997-2 koja daje zahtjeve za izvoenje i ocjenu terenskih i laboratorijskih ispitivanja. 1.2 Upuivanje na druge propise
(1) Ovaj europski propis sadri, datiranim ili nedatiranim upuivanjem, odredbe drugih izdanja. Ta su upuivanja navedena na odgovarajuim mjestima u tekstu, a ovdje su popisana izdanja. Za datirano upuivanje, naknadne dopune ili promjene bilo kojega od tih izdanja primjenjuju se na ovaj europski propis jedino ako su u njega ukljuene dopunom ili promjenom. Za nedatirano se upuivanje primjenjuje posljednje izdanje o kojemu se radi (ukljuujui dopune). NAPOMENA Eurokodovi su bili izdani kao europski predpropisi. Slijedei europski propisi koji su izdani ili su u pripremi, navode se u popisu propisa EN 1990:2002 Eurocode: Basis of structural design EN 1991 Eurocode 1: Actions on structures EN 1991-4 Eurocode 1: Actions on structures Part 4: Actions in silos and tanks EN 1992 Eurocode 2: Design of concrete structures EN 1993 Eurocode 3: Design of steel structures EN 1994 Eurocode 4: Design of composite steel and concrete structures EN 1995 Eurocode 5: Design of timber structures EN 1996 Eurocode 6: Design of masonry structures EN 1997-2 Eurocode 7: Geotechnical design Part 2: Ground investigation and testing EN 1998 Eurocode 8: Design of structures for earthquake resistance EN 1999 Eurocode 9: Design of aluminium and aluminium alloy structures EN 1536:1999 Execution of special geotechnical work: Bored piles EN 1537:1999 Execution of special geotechnical work: Ground anchors EN 12063:1999 Execution of special geotechnical work: Sheet-pile walls EN 12699:2000 Execution of special geotechnical work: Displacement piles EN 14199 Execution of special geotechnical works - Micropiles EN-ISO 13793:2001 Thermal performance of buildings Thermal design of foundations to avoid frost heave 1.3 Pretpostavke (1) Upuuje se na toku 1.3 propisa EN 1990:2002. (2) Odredbe ovog propisa zasnivaju se na sljedeim pretpostavkama: - primjereno osposobljene osobe prikupljaju, biljee i tumae podatke potrebne za projekt - primjereno osposobljene i iskusne osobe projektiraju konstrukcije - izmeu osoba zaduenih za prikupljanje podataka, projektiranje i graenje postoje prikladni kontinuitet i komunikacija - prikladan nadzor i kontrola kakvoe osiguravaju se u tvornicama, postrojenjima i na lokaciji - izvedbu provode primjereno vjete i iskusne osobe prema odgovarajuim propisima i specifikacijama - graevni materijali i proizvodi upotrebljavaju se prema navodima u ovom propisu ili u odgovarajuim specifikacijama za gradiva ili proizvode - konstrukcija e se primjereno odravati radi osiguranja njezine sigurnosti i uporabljivosti tijekom projektiranog uporabnog vijeka - konstrukcija e se upotrebljavati prema njezinoj namjeni koja se odredi u projektu. 1.4 Razlika izmeu naela i pravila primjene (1) Ovisno o znaaju pojedine toke, postoji razlika u propisu EN 1997-1 izmeu naela i pravila primjene. (2) Naela sadre: - ope odredbe i definicije za koje nema druge mogunosti - zahtjeve i analitike obrasce za koje nisu doputene druge mogunosti osim ako to nije izriito navedeno. (3 Ispred naela nalazi se slovo P. (4) Pravila primjene primjeri su opepriznatih pravila koja slijede naela i udovoljavaju njihovim zahtjevima. (5) Doputena je uporaba drugih mogunosti u odnosu na pravila primjene koja su dana u ovom propisu, ako se moe pokazati da su druge mogunosti u skladu s odgovarajuim naelima te da su, sa stajalita sigurnosti, uporabljivosti i trajnosti graevine, bar istovrijedne onome to bi se oekivalo uporabom eurokodova. NAPOMENA Ako se za pravilo projektiranja upotrebljava druga mogunost u odnosu na pravilo primjene, za projekt koji iz toga proizlazi ne moe se smatrati da je u potpunosti u skladu s propisom EN 1997-1, iako takav projekt ostaje u skladu s naelima propisa EN 1997-1. Ako se propis EN 1997-1 upotrebljava u
pogledu svojstva popisanog u dodatku Z propisa proizvoda ili Smjernici za europsko tehniko doputenje, uporaba druge mogunosti za pravilo projektiranja ne mora biti prihvatljiva za oznaivanje CE. (6) Pravila primjene su u propisu EN 1997-1 oznaena brojem u zagradama, npr. kao u ovoj toki. 1.5 Definicije 1.5.1 Definicije zajednike svim eurokodovima (1) Definicije zajednike svim eurokodovima dane su u toki 1.5 propisa EN 1990:2002. 1.5.2. Posebne definicije za propis EN 1997-1 1.5.2.1 geotehniko djelovanje djelovanje preneseno na graevinu s temeljnoga tla, nasipa, otvorene vode stajaice ili podzemne vode NAPOMENA Definicija je uzeta iz propisa EN 1990:2002. 1.5.2.2 usporedivo iskustvo dokumentirani ili na koji drugi nain jasno utvreni podaci o temeljnom tlu iz projekta, koji se odnose na iste vrste tla i stijene za koje se oekuje slino geotehniko ponaanje i na sline graevine. Lokalno dobiveni podaci se smatraju posebno vanima. 1.5.2.3 temeljno tlo tlo, stijena ili nasip koji postoji na lokaciji prije izvedbe graevine 1.5.2.4 graevina usklaeni splet povezanih dijelova, ukljuujui nasipe izvedene u tijeku graenja, projektiran tako da nosi optereenja i osigurava prikladnu krutost. NAPOMENA Definicija je izvedena iz propisa EN 1990:2002 1.5.2.5 izvedena vrijednost vrijednost geotehnikog parametra dobivena iz rezultata ispitivanja s pomou teorije, meusobne zavisnosti ili iskustva 1.5.2.6 krutost otpornost gradiva na deformiranje 1.5.2.7 otpornost sposobnost sastavnice ili presjeka sastavnice graevine da podnese djelovanja bez mehanikoga sloma, npr. otpornost temeljnoga tla, otpornost na savijanje, otpornost na izvijanje, vlana otpornost NAPOMENA Definicija je izvedena iz propis EN 1990:2002 1.6 Simboli (1) U propisu EN 1997-1 upotrebljavaju se sljedei simboli: Latinina slova A Ab Ac As;i ad anom a b b Cd c efektivna povrina osnovice povrina osnovice ispod pilota ukupna tlano optereena povrina osnovice povrina plata pilota u sloju i proraunska vrijednost geometrijskog podatka nazivna vrijednost geometrijskog podatka promjena nazivnog geometrijskog podatka za posebne proraunske svrhe irina temelja efektivna irina temelja granina proraunska vrijednost uinka djelovanja kohezija
c cu cu;d d Ed Estb;d Edst;d Fc;d Fd Fk Frep Ft;d Ftr;d Gdst;d Gstb;d Gstb;d H Hd h h h hw;k K0 K0; k l l n P Pd Pp Qdst;d qb;k qs;i;k Ra Ra;d Ra;k Rb;cal Rb;d Rb;k Rc Rc;cal Rc;d Rc;k Rc;m Rd Rp;d Rs;d Rs;cal Rs;k Rt Rt;d Rt;k Rt;m Rtr Rtr;d Sdst;d Sdst;k s
efektivna kohezija nedrenirana posmina vrstoa proraunska vrijednost nedrenirane posmine vrstoe dubina ukopavanja proraunska vrijednost uinka djelovanja proraunska vrijednost uinka stabilizirajuih djelovanja proraunska vrijednost uinka destabilizirajuih djelovanja proraunsko osno tlano optereenje na pilot ili na skupinu pilota proraunska vrijednost djelovanja svojstvena vrijednost djelovanja znaajna vrijednost djelovanja proraunsko osno vlano optereenje na vlani pilot ili na skupinu vlanih pilota proraunska vrijednost poprenog optereenja na pilot ili na temelj na pilotima proraunska vrijednost destabilizirajueg stalnog djelovanja za provjeru izdizanja proraunska vrijednost stabilizirajueg stalnog uspravnog djelovanja za provjeru izdizanja proraunska vrijednost stabilizirajueg stalnog uspravnog djelovanja za provjeru hidraulikoga izdizanja tla (uronjena teina tla, efektivna teina) vodoravno optereenje ili dio ukupnog djelovanja koji djeluje usporedno s osnovicom temelja proraunska vrijednost H visina zida razina vode za hidrauliki slom tla visina prizme tla za provjeru hidraulikog sloma tla svojstvena vrijednost hidrostatikog potencijala vode na podnoju prizme tla koeficijent tlaka mirovanja koeficijent tlaka mirovanja za povrinu poduprtog tla nagnutu za kut u odnosu na horizontalu omjer d /cv;d duljina temelja efektivna duljina temelja broj, primjerice, pilota ili istranih profila optereenje na sidro proraunska vrijednost P pokusno optereenje pri ispitivanju prikladnosti injektiranih sidara proraunska vrijednost destabilizirajueg promjenljivog uspravnog djelovanja za provjeru izdizanja svojstvena vrijednost otpornosti na osnovici svojstvena vrijednost trenja na platu u sloju i otpornost sidara na upanje proraunska vrijednost Ra svojstvena vrijednost Ra otpornost pilota na osnovici, proraunana iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla, pri graninom stanju nosivosti proraunska vrijednost otpornosti pilota na osnovici svojstvena vrijednost otpornosti pilota na osnovici tlana otpornost temeljnoga tla prema pilotu pri graninom stanju nosivosti proraunana vrijednost Rc proraunska vrijednost Rc svojstvena vrijednost Rc vrijednost Rc mjerena u jednom od vie pokusnih optereenja pilota proraunska vrijednost otpornosti na djelovanje proraunska vrijednost sile otpora uzrokovana bonim tlakom na temelj proraunska vrijednost otpornosti na platu pilota najvea vrijednost trenja na platu proraunana s parametrima temeljnoga tla iz rezultata ispitivanja svojstvena vrijednost otpornosti plata pilota najvea vrijednost vlane otpornosti pojedinanog pilota proraunska vrijednost vlane otpornosti pilota ili skupine pilota, ili vlane otpornosti sidara svojstvena vrijednost vlane otpornosti jednog pilota ili grupee pilota izmjerena vlana otpornost pojedinanog pilota na jednom ili vie pokusnih pilota otpornost pilota na popreno optereenje proraunska otpornost popreno optereenog pilota proraunska vrijednost destabilizirajue sile strujnog tlaka svojstvena vrijednost destabilizirajue sile t strujnog tlaka slijeganje
s0 s1 s2 Td u udst;d V Vd Vd Vdst;k Xd z
trenutano slijeganje konsolidacijsko slijeganje slijeganje prouzroeno puzanjem (sekundarno slijeganje) proraunska vrijednost ukupne posmine otpornosti koja se razvija oko bloka temeljnoga tla u koji je ugraena grupa vlanih pilota, ili na dijelu graevine koji je u dodiru s temeljnim tlom porni tlak proraunska vrijednost destabilizirajueg ukupnog pornog tlaka uspravno optereenje ili dio ukupnog djelovanja okomito na osnovicu temelja proraunska vrijednost V proraunska vrijednost efektivnog uspravnog djelovanja ili dijela ukupnog djelovanja okomito na osnovicu temelja uspravnog djelovanja na graevinu svojstvena vrijednost destabilizirajueg uspravnog djelovanja na graevinu svojstvena vrijednost svojstva gradiva uspravni razmak
Grka slova
d a a;p a;t b c cu E f F G G;dst G;stb m m;i M Q qu R R;d R;e R;h R;v s S;d Q;dst Q;stb s;t t w a 1; 2
otklon osnovice temelja od vodoravne crte kut nagiba povrine tla iza zida (pozitivan prema gore) kut trenja na spojnoj povrini konstrukcije i temeljnoga tla proraunska vrijednost obujamska teina efektivna obujamska teina parcijalni koeficijent za sidrenje parcijalni koeficijent za trajno sidrenje parcijalni koeficijent za privremeno sidrenje parcijalni koeficijent za otpornost pilota na osnovici parcijalni koeficijent za efektivnu koheziju parcijalni koeficijent za nedreniranu posminu vrstou parcijalni koeficijent za uinak djelovanja parcijalni koeficijent za djelovanja, kojim se uzima u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja vrijednosti djelovanja od znaajnih vrijednosti parcijalni koeficijent za djelovanje parcijalni koeficijent za stalno djelovanje parcijalni koeficijent za stalno destabilizirajue djelovanje parcijalni koeficijent za stalno stabilizirajue djelovanje parcijalni koeficijent za parametar tla (svojstvo gradiva) parcijalni koeficijent za parametar tla u sloju i parcijalni koeficijent za parametar tla (svojstvo gradiva), uzevi u obzir nesigurnosti obrasca parcijalni koeficijent za promjenljivo djelovanje parcijalni koeficijent za jednoosnu tlanu vrstou parcijalni koeficijent za otpornost parcijalni koeficijent za nesigurnost u obrascu otpornosti parcijalni koeficijent za otpornost tla parcijalni koeficijent za otpornost klizanju parcijalni koeficijent za nosivost parcijalni koeficijent za otpornost plata pilota parcijalni koeficijent za nesigurnosti pri oblikovanju uinaka djelovanja parcijalni koeficijent za destabilizirajue djelovanje koje dovodi do hidraulikog sloma parcijalni koeficijent za stabilizirajue djelovanje protiv hidraulikoga sloma parcijalni koeficijent za vlanu otpornost pilota parcijalni koeficijent za ukupnu otpornost pilota prostorna teina vode parcijalni koeficijent za kut unutarnjeg trenja (tan ) parcijalni koeficijent za obujamsku teinu kut nagiba (smjera) H koeficijent meuzavisnosti koji ovisi o broju ispitanih pilota ili istranih profila koeficijent meuzavisnosti za sidrenje koeficijenti meuzavisnosti za ocjenjivanje rezultata statikih pokusnih optereenja pilota
3; 4 5; 6 stb;d h;0 (z) (z) cv cv;d d
koeficijenti meuzavisnosti za odreivanje otpornosti pilota iz rezultata istraivanja temeljnoga tla, koje ne ukljuuje pokusno optereenje pilota koeficijenti meuzavisnosti za odreivanje otpornosti pilota iz ispitivanja dinamikim udarom koeficijent za pretvaranje svojstvene vrijednosti u znaajnu vrijednost proraunska vrijednost stabilizirajueg ukupnog uspravnog naprezanja vodoravna komponenta efektivnog tlaka tla u mirovanju naprezanje okomito na zid na dubini z posmino naprezanje na zid na dubini z efektivni kut unutarnjeg trenja kut unutarnjeg trenja pri kritinom stanju proraunska vrijednost cv proraunska vijednost
Skraenice CFA piloti s kontinuiranim svrdlom OCR koeficijent prekonsolidacije NAPOMENA 1 Simboli, koji se zajedniki rabe u svim eurokodovima, odreeni su u propisu EN 1990:2002. NAPOMENA 2 Oznake rabljenih simbola zasnovane su na propisu ISO 3898:1997. (2) Za geotehnike proraune preporuuju se sljedee jedinice ili njihovi viekratnici: - sila - masa - moment - prostorna masa - obujamska teina - naprezanje, tlak, vrstoa i krutost - koeficijent propusnosti - koeficijent konsolidacije 2. poglavlje kN kg kNm kg/m3 kN/m3 kPa m/s m2/s
Osnove geotehnikog projektiranja
2.1 Proraunski zahtjevi (1)P Za svaku geotehniku proraunsku okolnost mora se provjeriti nije li premaeno ijedno odgovarajue granino stanje odreeno u propisu EN 1990:2002. (2) Ako se odreuju proraunske okolnosti i granina stanja, treba uzeti u obzir sljedee imbenike: - uvjete na lokaciji sa stajalita sveukupne stabilnosti i pomake temeljnoga tla - narav i veliinu graevine i njezinih dijelova, ukljuujui sve posebne zahtjeve, kao to je projektni vijek trajanja - uvjete u okolini graevine (npr. susjedne graevine, promet, instalacije, vegetacija, opasne kemikalije) - uvjete u temeljnome tlu - podzemnu vodu - regionalnu seizminost - utjecaj okolia (hidrologija, povrinske vode, usijedanje tla, sezonske promjene temperature i vlage). (3) Granina se stanja mogu pojaviti u temeljnome tlu ili u graevini ili istovremenim slomom graevine i temeljnoga tla. (4) Granina stanja treba provjeriti na jedan od slijedeih naina ili njihovom kombinacijom: - uporabom prorauna, kao to je opisano u toki 2.4 - primjenom propisanih mjera, kao to je opisano u toki 2.5 - pomou ispitivanja modela i pokusnog optereenja, kao to je opisano u toki 2.6 - pomou opaanja, kao to je opisano u toki 2.7 (5) U praksi e iskustvo esto pokazati koji e tip graninoga stanja biti prevladavajui za projektiranje, a provjerom se moe utvrditi da li se ostala granina stanja mogu izbjei.
(6) Zgrade inae trebaju biti zatiene od prodora podzemne vode ili od prijenosa para ili plinova u njihovu unutranjost. (7) Rezultate prorauna treba provjeriti prema usporedivome iskustvu, ako se moe primijeniti. (8)P Prorauni i provjere graenja te sloenost svakog geotehnikog projekta, zajedno s odgovarajuim rizicima, moraju se utvrditi za odreivanje najmanjih zahtjeva na opseg i sadraj geotehnikih istraivanja. Posebno se moraju razlikovati: - lagane i jednostavne konstrukcije te manje zemljane graevine za koje je mogue osigurati zadovoljavanje najmanjih zahtjeva s pomou iskustva i kvalitativnih geotehnikih istraivanja uz zanemariv rizik - ostale geotehnike konstrukcije. NAPOMENA Doputeno je da se nain zadovoljavanja ovih najmanjih zahtjeva navede u nacionalnom dodatku. (9) Doputeno je da se za gore nabrojene graevine i zemljane graevine manje geotehnike sloenosti i rizika primijene pojednostavnjeni postupci projektiranja. (10) Za uspostavljanje geotehnikih proraunskih zahtjeva, smiju se uvesti tri geotehnike kategorije, 1, 2 i 3. (11) Preliminarnu razredbu konstrukcije prema geotehnikoj kategoriji obino treba provesti prije geotehnikih istraivanja. U svakoj fazi projektiranja i procesa graenja treba kontrolirati kategoriju i prema potrebi je promijeniti. (12) Postupci viih kategorija smiju se upotrijebiti za opravdanje ekonominijih projekata ili ako ih projektant smatra primjerenima. (13) Razliite se geotehnike kategorije mogu upotrijebiti za razne vidove projekta, pri emu nije nuno da se cijeli projekt obrauje prema najvioj od ovih kategorija. (14) Geotehnika kategorija 1 treba ukljuivati samo male i relativno jednostavne konstrukcije: - za koje je mogue osigurati zadovoljenje osnovnih zahtjeva iz iskustva i kvalitativnih geotehnikih istraivanja - sa zanemarivim rizikom. (15) Postupke geotehnike kategorije 1 treba upotrebljavati samo ako postoji zanemariv rizik u pogledu sveukupne stabilnosti ili pomaka temeljnoga tla te za uvjete u temeljnome tlu za koje se iz usporedivoga iskustva zna da su dovoljno jednostavni. U ovim je sluajevima doputeno da se postupci sastoje od rutinskih metoda za projektiranje i graenje temelja. (16) Postupke geotehnike kategorije 1 treba upotrebljavati samo ako nema iskopa ispod razine podzemne vode ili ako usporedivo lokalno iskustvo ukazuje na to da e predvieni iskop ispod razine podzemne vode biti jednostavan. (17) Geotehnika kategorija 2 treba ukljuivati uobiajene tipove graevina i temelja bez izuzetnog rizika ili tekih uvjeta u tlu i optereenja. (18) Projektiranje graevina geotehnike kategorije 2 obino treba ukljuivati koliinske geotehnike podatke i proraune kako bi se osiguralo zadovoljavanje osnovnih zahtjeva. (19) Rutinski postupci za terensko i laboratorijsko ispitivanje te za proraun i izvedbu smiju se upotrebljavati za projektiranje u geotehnikoj kategoriji 2. NAPOMENA Slijede primjeri uobiajenih graevina ili dijelova graevina koji pripadaju geotehnikoj kategoriji 2: - plitki temelji - temeljne ploe - temelji na pilotima - zidovi i ostale graevine koje pridravaju ili podupiru tlo ili vodu
- iskopi - stupovi i upornjaci mostova - nasipi i zemljane graevine - geotehnika sidra i ostali sustavi zatega - tuneli u tvrdoj, neispucaloj stijenskoj masi, na koje se ne primjenjuje posebna vodonepropusnost ili ostali zahtjevi (20) Geotehnika kategorija 3 treba ukljuivati graevine ili dijelove graevina koji su izvan granica geotehnikih kategorija 1 i 2. (21) Geotehnika kategorija 3 obino treba ukljuivati koje druge odredbe i pravila, pored onih u ovom propisu. NAPOMENA Geotehnika kategorija 3 sadri sljedee primjere: - vrlo velike i neuobiajene graevine - graevine koje ukljuuju izvanredne rizike, ili neuobiajene ili izuzetno teke uvjete u temeljnome tlu ili optereenja - graevine u podrujima velike seizminosti - graevine u podrujima s vjerojatnim nestabilnostima lokacije ili stalnim pomacima temeljnoga tla koji zahtijevaju zasebna istraivanja ili posebne mjere. 2.2 Proraunske okolnosti (1)P Moraju se uzeti u obzir trenutne i trajne proraunske okolnosti. (2) U geotehnikom projektiranju, prema potrebi, treba ukljuiti podroban opis proraunskih okolnosti za: - djelovanja, meudjelovanja i sluajeve optereenja; - opu podobnost temeljnoga tla, na kojemu e graevina biti smjetena, u pogledu sveope stabilnosti i pomaka temeljnoga tla; - rasprostiranje i razredbu raznih podruja tla i stijene te dijelova graevine koji su ukljueni u svaki proraunski obrazac; - nagnute meuslojne plohe; - rudnike, pilje ili ostale podzemne graevine; - za graevine na stijeni ili blizu stijene: - naizmjenine tvrde i meke slojeve, - rasjede, pukotine i prsline - moguu nestabilnost blokova stijenske mase - upljine nastale otapanjem, kao to su ponori ili pukotine s mekom ispunom podlone trajnom otapanju (stijena) - okoli unutar kojega je projekt smjeten, to ukljuuje slijedee: - uinke podlokavanja, erozije i iskopa, koji vode do promjena geometrijskih odnosa na povrini temeljnoga tla - uinke kemijske korozije - uinke rastrobe - uinke smrzavanja - uinke dugotrajnih sua - promjene razine podzemne vode, ukljuujui, npr. uinke odvodnje, mogueg plavljenja, zakazivanja drenanih sustava i koritenja vode - prisutnost plinova koji izlaze iz temeljnoga tla - ostale uinke vremena i okolia na vrstou i ostala svojstva gradiva, npr. uinke otvora nastalih djelovanjem ivotinja - potrese - pomake temeljnoga tla prouzroene usjedanjem uslijed rudarenja ili kojih drugih aktivnosti - osjetljivost graevine na deformiranje - uinke nove graevine na postojee graevine, instalacije i lokalni okoli.
2.3 Trajnost (1)P U tijeku izrade geotehnikog projekta potrebno je procijeniti i predvidjeti, koji bitni utjecaji okolia mogu djelovati na trajnost i predvidjeti poduzimanje moguih mjera za zatitu ili osiguranje odgovarajue otpornosti gradiva. (2) Pri projektiranju trajnosti gradiva kojie e se rabiti u temeljnome tlu, treba uzeti u obzir sljedee: a) za beton: - agresivna sredstva u podzemnoj vodi, temeljnome tlu ili gradivu ispune, kao to su kiseline ili sulfatne soli b) za elik: - kemijsko djelovanje na dijelove temelja ukopane u temeljno tlo koje je dovoljno propusno da je kroz njega mogue strujanje podzemne vode i kisika - koroziju na licu murja koje je izloeno slobodnoj vodi, posebno u podruju srednje razine podzemne vode - rupiastu koroziju elika koji je ugraen u ispucali ili porozni beton, posebno za valjani elik gdje varovi, kao katode, djeluju elektrolitski sa slobodnom povrinom, kao anodom c) za drvo: - gljivice i aerobne bakterije u nazonosti kisika d) za sintetika vlakna: - uinke starenja prouzroene izloenosti ultraljubiastom zraenju ili razgradnjom ozona, ili istovremene uinke temperature i naprezanja te naknadne uinke prouzroene kemijskom razgradnjom. (3) Upuuje se na odredbe trajnosti iz propisa za graevne materijale. 2.4 Geotehniko projektiranje podrano proraunom 2.4.1 Openito (1)P Projektiranje podrano proraunom mora biti u skladu s osnovnim zahtjevima propisa EN 1990:2002 i s posebnim pravilima ovog propisa. Projektiranje podrano proraunom ukljuuje: - djelovanja, koja mogu biti prisilna optereenja ili prisilni pomaci, npr. prouzroeni pomicanjem temeljnoga tla - svojstva tala, stijena i ostalih gradiva - geometrijske podatke - granine vrijednosti deformiranja, irine pukotina, vibracije itd. - proraunske obrasce. (2) Treba uzeti u obzir da poznavanje uvjeta u temeljnome tlu ovisi o obimu i kakvoi geotehnikih istraivanja. Ovo je poznavanje, kao i provjera ljudskoga rada, obino vanije za ispunjenje osnovnih zahtjeva od tonosti proraunskih obrazaca i parcijalnih koeficijenata. (3)P Proraunski obrazac mora opisati pretpostavljeno ponaanje temeljnoga tla za razmatrano granino stanje. (4)P Ako za odreeno granino stanje nije dostupan nijedan pouzdan proraunski obrazac, mora se provesti proraun drugog graninog stanja s pomou koeficijenata koji e osigurati da je premaaj tog odreenog razmatranog graninog stanja dovoljno nevjerojatan. U drugoj se mogunosti mora provesti projektiranje propisanim mjerama, ispitivanjima modela i pokusnim optereenjem, ili metodom opaanja. (5) Proraunski obrazac moe se sastojati od bilo kojega od: - analitikoga obrasca - poluempirijskoga obrasca - numerikoga obrasca.
(6)P Svaki proraunski model mora biti toan ili s pogrekom na strani sigurnosti. (7) Proraunski obrazac smije sadravati pojednostavljenja. (8) Ako je potrebno, rezultati obrasca smiju se preinaiti kako bi se osiguralo da je proraun za projekt toan ili je s pogrekom na strani sigurnosti. (9) Ako se koeficijent obrasca upotrebljava za preinaku rezultata, treba uzeti u obzir sljedee: - raspon nesigurnosti u rezultate naina prorauna - svaku sustavnu pogreku za koju se zna da je povezana s nainom prorauna. (10)P Ako se u proraunu rabi empirijski odnos, mora se jasno ustanoviti da je on odgovarajui za prevladavajue uvjete u temeljnome tlu. (11) Granina stanja, koja ukljuuju stvaranje mehanizma u temeljnome tlu, moraju se provjeriti proraunskim obrascem. Za granina stanja, koja su odreena razmatranjem deformiranja, deformiranje treba ocijeniti kao to je opisano u toki 2.4.8 ili na koji drugi nain. NAPOMENA Mnogi se proraunski obrasci zasnivaju na pretpostavci dovoljno duktilnog ponaanja sustava temeljno tlo/ graevina. Meutim, pomanjkanje duktilnosti vodi do graninog stanja nosivosti za koje je svojstveno naglo uruavanje. (12) Numeriki postupci mogu biti prikladni ako se u graninom stanju uzmu u obzir prihvatljive deformacije ili meudjelovanje graevine i tla. (13) U graninom stanju treba uzeti u obzir prihvatljive deformacije. U sluajevima kada se moe dogoditi kombinirani slom dijelova graevine i temeljnoga tla, moda zatreba detaljni proraun u kojem se uzima relativna krutost graevine i temeljnoga tla. Primjeri ukljuuju temeljne ploe, bono optereene pilote i savitljive potporne zidove. Posebnu pozornost treba posvetiti dozvoljenim (prihvatljivim) deformacijama kod krhkih gradiva i onih sa svojstvom omekanja. (14) Za neke graevine, kao to su iskopi pridrani savitljivim zidovima sa sidrima ili razuporama, veliina i raspored tlaka tla, unutarnje sile i momenti savijanja u graevini u velikoj mjeri ovise o krutosti graevine, krutosti i vrstoi temeljnoga tla te o stanju naprezanja u temeljnome tlu. (15) Za meudjelovanja temeljnoga tla i konstrukcije, u proraunima treba rabiti odnose naprezanja i deformacija za temeljno tlo i gradiva te stanje naprezanja u temeljnome tlu, koji su dovoljno znaajni za razmatrano granino stanje, kako bi se dobilo siguran rezultat. 2.4.2 Djelovanja (1)P Definicije djelovanja moraju se uzeti iz propisa EN 1990:2002. Vrijednosti djelovanja moraju se, prema potrebi, uzeti iz propisa EN 1991. (2)P Budui da su vrijednosti geotehnikih djelovanja, koja e se rabiti, poznate prije provedbe prorauna, njih se mora izabrati. Smije ih se mijenjati tijekom toga prorauna. NAPOMENA Vrijednosti geotehnikih djelovanja smiju se mijenjati tijekom prorauna. U tim e sluajevima one biti uvedene s preliminarnim, poznatim vrijednostima, kao prva procjena za poetak prorauna. (3)P Pri odreivanju djelovanja, koja e se usvojiti za projekt, u obzir se mora uzeti svako meudjelovanje konstrukcije i temeljnoga tla. (4) Za geotehniko projektiranje treba razmotriti ukljuivanje sljedeih djelovanja: - teinu tla, stijene i vode - naprezanja u temeljnome tlu - tlak tla5 - tlak slobodne vode, ukljuujui tlak valova
5
Nacionalna biljeka: U izvorniku je naveden i tlak podzemne vode koji se kasnije ponovno navodi te je ovdje izostavljen
- tlak podzemne vode - sile izazvane teenjem vode kroz tlo - stalni i uporabni teret konstrukcija - dodatna optereenja - sile sidrenja brodova - rastereenje ili iskop temeljnoga tla - optereenje prometa - pomake prouzroene rudarenjem ili kojim drugim aktivnostima speleologije ili tunelogradnje - bujanje i skupljanje prouzroeno vegetacijom, klimatskim promjenama ili promjenama vlage - pomake prouzroene puzanjem ili klizanjnjem, ili taloenjem masa tla - pomake prouzroene razgradnjom, rasprenjem, raspadanjem, samozbijanjem i otapanjem - pomake i ubrzanje prouzroene potresima, eksplozijama, vibracijama i dinamikim optereenjima - uinke temperature, ukljuujui djelovanje mraza - optereenje ledom - uporabno prednapinjanje u geotehnikim sidrima ili razuporama - negativno trenje na platu. (5)P Mora se razmotriti mogunost promjenljivih djelovanja koja se pojavljuju zajedno i odvojeno. (6)P Mora se razmotriti trajanje djelovanja u odnosu na uinak vremena na svojstva tla, posebno na svojstva propusnosti i stiljivosti sitnozrnoga tla. (7)P Moraju se utvrditi i posebno uzeti u obzir djelovanja koja opetovano djeluju i ona promjenljive veliine u pogledu, npr. kontinuiranih pomaka, likvefakcije tla te promjene krutosti i vrstoe temeljnoga tla. (8)P Moraju se utvrditi i posebno uzeti u obzir djelovanja koja proizvode dinamiki odziv konstrukcije i temeljnoga tla. (9)P Moraju se identificirati i posebno uzeti u obzir djelovanja u kojima prevladavaju sile temeljnoga tla i slobodne vode u pogledu deformiranja, raspucanosti, promjenljive propusnosti i erozije. NAPOMENA Za nepovoljna (ili destabilizirajua) i povoljna (ili stabilizirajua) trajna djelovanja, u nekim se okolnostima smije smatrati da proizlaze iz jednog izvora. Ako se tako smatra, smije se primijeniti jedan parcijalni koeficijent na zbroj ovih djelovanja ili na zbroj njihovih uinaka. 2.4.3 Svojstva temeljnoga tla (1)P Svojstva tla i stijenskih masa, koja su kvantificirana geotehnikim parametrima za proraune projekta, moraju se pribaviti iz rezultata ispitivanja, izravno ili iz meuzavisnosti, teorije ili empirije, te iz ostalih odgovarajuih podataka. (2)P Vrijednosti dobivene iz rezultata ispitivanja i ostali podaci moraju se primjereno tumaiti za razmatrano granino stanje. (3)P U obzir se moraju uzeti mogue razlike izmeu svojstava temeljnoga tla i geotehnikih parametara dobivenih iz rezultata ispitivanja s jedne strane i onih koji prevladavaju u ponaanju geotehnike konstrukcije s druge strane. (4) Razlike koje se spominju u toki 2.4.3(3)P mogu biti prouzroene sljedeim imbenicima: - mnogi geotehniki parametri nisu prave konstante ve ovise o razini naprezanja i nainu deformiranja - graa tla i stijene (npr. raspukline, tanka slojevitost ili velika zrna), koja moda ima razliite uloge u ispitivanju i u geotehnikoj graevini - uinci vremena - omekavajui uinak procjedne vode na vrstou tla ili stijene - omekavajui uinak dinamikih djelovanja - krhkost ili duktilnost ispitivanoga tla i stijene - metoda izvoenja geotehnike konstrukcije - utjecaj ljudskoga rada na umjetno postavljeno ili poboljano temeljno tlo - uinak aktivnosti graenja na svojstva temeljnoga tla. (5) Pri utvrivanju vrijednosti geotehnikih parametara, treba uzeti u obzir sljedee:
- objavljene i priznate podatke koji se odnose na uporabu svakoga tipa ispitivanja u primjerenim uvjetima u temeljnome tlu - vrijednost svakoga geotehnikog parametra usporeenu s odgovarajuim objavljenim podacima te lokalnim i opim iskustvom - promjenu geotehnikih parametara koji su vani za projekt - rezultate svih terenskih ispitivanja u velikom mjerilu i mjerenja na susjednim gradnjama - sve meuzavisnosti izmeu rezultata vie od jedne vrste ispitivanja - svako znaajno pogoranje svojstava temeljnoga tla, koje se moda pojavi tijekom ivotnoga vijeka graevine. (6)P Faktori umjeravanja moraju se primijeniti, ako je potrebno, za pretvaranje rezultata laboratorijskih ili terenskih ispitivanja u skladu s propisom EN 1997-2 u vrijednosti koje predstavljaju ponaanje tla i stijene u temeljnome tlu za aktualno granino stanje, ili za uzimanje u obzir meuzavisnosti koritenih za dobivanje izvedenih vrijednosti iz rezultata ispitivanja. 2.4.4 Geometrijski podaci (1)P Razina i nagib povrine temeljnoga tla, razine vode, razine granica izmeu slojeva, razine iskopa i mjere (veliine) geotehnikih graevina moraju se razmatrati (promatrati), kao geometrijski podaci. 2.4.5 Svojstvene vrijednosti 2.4.5.1 Svojstvene i znaajne vrijednosti djelovanja (1)P Svojstvene i znaajne vrijednosti djelovanja moraju se izvesti u skladu s propisom EN 1990:2002 i raznim dijelovima propisa EN 1991. 2.4.5.2 Svojstvene vrijednosti geotehnikih parametara (1)P Izbor svojstvenih vrijednosti geotehnikih parametara mora se zasnivati na rezultatima i izvedenim vrijednostima iz laboratorijskih i terenskih ispitivanja, nadopunjenima dobro uspostavljenim iskustvom. (2)P Svojstvena vrijednost geotehnikog parametra mora se izabrati kao oprezna procjena vrijednosti koja utjee na pojavu graninoga stanja. (3)P Pri odreivanju svojstvenih vrijednosti c i tg , u obzir se moraju uzeti vee promjene c u odnosu na one tan . (4)P Pri izboru svojstvenih vrijednosti geotehnikih parametara, u obzir se mora uzeti sljedee: - geoloke i ostale podatke iz podloga, kao to su podaci iz prethodnih projekata - promjenljivost mjerenih vrijednosti svojstava i ostalih vanih podataka, npr. iz postojeega znanja - opseg terenskih i laboratorijskih istraivanja - tip i broj uzoraka - opseg podruja temeljnoga tla koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike konstrukcije u razmatranom graninom stanju - mogunost geotehnike konstrukcije da optereenja iz slabih prenese u jaka podruja u temeljnome tlu. (5) Svojstvene vrijednosti mogu biti donje vrijednosti, koje su manje od najvjerojatnijih vrijednosti, ili gornje vrijednosti, koje su od njih vee. (6)P Za svaki se proraun mora upotrijebiti najmanje povoljna kombinacija donjih i gornjih vrijednosti nezavisnih parametara. (7) Podruje temeljnoga tla, koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike graevine u graninome stanju, obino je znatno vee od uzorka za ispitivanje ili podruja temeljnoga tla na koje utjee terensko ispitivanje. Radi toga je vrijednost prevladavajueg parametra esto srednja vrijednost raspona vrijednosti koje obuhvaaju veliku povrinu ili obujam temeljnoga tla. Svojstvena vrijednost treba biti oprezna procjena ove srednje vrijednosti.
(8) Ako ponaanjem geotehnike konstrukcije u razmatranom graninom stanju prevladava najmanja ili najvea vrijednost svojstva temeljnoga tla, svojstvena vrijednost treba biti oprezna procjena najmanje ili najvee vrijednosti koja se pojavljuje u podruju koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje. (9) Pri odreivanju podruja temeljnoga tla, koje ima prevladavajui utjecaj na ponaanje geotehnike konstrukcije u graninome stanju, treba uzeti u obzir da ovo granino stanje moda ovisi o ponaanju oslonjene konstrukcije. Primjerice, pri razmatranju graninoga stanja nosivosti za nosivost zgrade na vie temeljnih stopa, prevladavajui parametar treba biti srednja vrijednost vrstoe svakog pojedinog podruja temeljnoga tla ispod temeljne stope, ako se zgrada ne moe oduprijeti lokalnome slomu. Ako je, meutim, zgrada dovoljno kruta i vrsta, prevladavajui parametar treba biti srednja vrijednost ovih srednjih vrijednosti za cijelo podruje ili dio podruja temeljnoga tla ispod zgrade. (10) Ako se za izbor svojstvenih vrijednosti osobina temeljnoga tla upotrebljavaju statistike metode, te metode trebaju razlikovati lokalno i podruno uzorkovanje te trebaju omoguiti uporabu prethodnoga znanja o usporedivim osobinama temeljnoga tla. (11) Ako se upotrebljavaju statistike metode, svojstvena vrijednost treba biti izvedena tako da vjerojatnost pojave najnie vrijednosti koja uzrokuje razmatrano granino stanje, nije vea od 5%. NAPOMENA U ovome pogledu oprezna je procjena srednje vrijednosti izbor srednje vrijednosti ogranienoga skupa vrijednosti geotehnikih parametara, s razinom pouzdanosti od 95%. Ako se radi o lokalnome slomu, oprezna procjena male vrijednosti je 5% fraktila. (12)P Ako se upotrebljavaju standardne tablice svojstvenih vrijednosti, koje se odnose na parametre istraivanja tla, svojstvena vrijednost mora biti izabrana kao vrlo oprezna vrijednost. 2.4.5.3 Svojstvene vrijednosti geometrijskih podataka
(1)P Potrebno je izmjeriti svojstvene vrijednosti razina temeljnoga tla i podzemne vode ili slobodne vode i to nazivne ili procijenjene gornje ili donje razine. (2) Svojstvene vrijednosti razina temeljnoga tla i veliine geotehnikih graevina ili njihovih dijelova obino trebaju biti nazivne vrijednosti. 2.4.6 Proraunske vrijednosti 2.4.6.1 Proraunske vrijednosti djelovanja (1)P Proraunska vrijednost djelovanja mora biti odreena u skladu s propisom EN 1990:2002. (2)P Proraunska vrijednost djelovanja (Fd) mora biti izravno odreena ili izvedena iz znaajnih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe: Fd = F Frep gdje je: Frep = Fk (3)P Primjerene vrijednosti moraju se uzeti iz proposa EN 1990:2002. (4)P U jednadbi (2.1a) mora se upotrijebiti parcijalni koeficijent F za trajne i privremene okolnosti koji je odreen u dodatku A. NAPOMENA 1 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. NAPOMENA 2 Preporuene vrijednosti u dodatku A ukazuju na primjerenu razinu sigurnosti za uobiajene projekte. (5) Ako se proraunske vrijednosti geotehnikih djelovanja izravno ocjenjuju, vrijednosti parcijalnih koeficijenata, preporuene u dodatku A, treba upotrebljavati kao smjernicu za zahtijevanu razinu sigurnosti. (2.1b) (2.1a)
(6)P Ako se radi o tlaku podzemne vode za granina stanja s ozbiljnim posljedicama (openito su to granina stanja nosivosti), proraunske vrijednosti moraju predstavljati najnepovoljnije vrijednosti koje se mogu pojaviti tijekom projektiranoga vijeka konstrukcije. Za granina stanja s manje ozbiljnim posljedicama (openito su to granina stanja uporabljivosti), proraunske vrijednosti moraju biti najnepovoljnije vrijednosti koje se mogu pojaviti u uobiajenim okolnostima. (7) U nekim sluajevima, ekstremni tlak vode, koji zadovoljava toku 1.5.3.5 propis EN 1990:2002, smije se razmatrati kao izvanredno djelovanje. (8) Proraunske vrijednosti tlaka podzemne vode smiju se izvesti mnoenjem parcijalnih koeficijenata s svojstvenim tlakom vode ili mnoenjem svojstvene razine vode s koeficijentom sigurnosti u skladu s tokama 2.4.4(1)P i 2.4.5.3(1)P. (9) Sljedea obiljeja, koja moda utjeu na tlak vode, moraju se uzeti u obzir: - razina povrine slobodne vode ili razina podzemne vode - povoljni ili nepovoljni uinci dreniranja, prirodnog i umjetnog, uzevi u obzir njegovo budue odravanje - dotok vode od kie, poplave, prsnua vodovodne cijevi ili na koji drugi nain - promjena tlaka vode prouzroena rastom ili odstranjivanjem vegetacije. (10) Treba uzeti u obzir nepovoljne razine vode uzrokovane promjenama na slivu i smanjenjem otjecanja, uzrokovanog zaepljenjem, zamrzavanjem i drugim uzrocima. (11) Ukoliko se ne moe dokazati uinkovitost sustava odvodnje i njegovog odravanja, potrebno je u projektu raunati s najveom moguom razinom podzemne vode koja moe biti i na razini povrine tla. 2.4.6.2 Proraunske vrijednosti geotehnikih parametara (1)P Proraunske vrijednosti geotehnikih parametara (Xd) moraju biti izvedene iz svojstvenih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe: Xd = Xk / M ili ih se mora izravno ocijeniti. (2)P U jednadbi (2.2) mora se upotrijebiti parcijalni koeficijent M za trajne i privremene okolnosti koji je odreen u dodatku A. NAPOMENA 1 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. NAPOMENA 2 Preporuene vrijednosti u dodatku A ukazuju na najmanju razinu sigurnosti za uobiajene projekte. (3) Ako se proraunske vrijednosti geotehnikih parametara izravno ocjenjuju, vrijednosti parcijalnih koeficijenata, preporuene u dodatku A, treba upotrebljavati kao smjernicu za zahtijevanu razinu sigurnosti. 2.4.6.3 Proraunske vrijednosti geometrijskih podataka (1) Parcijalni koeficijenti za djelovanja i gradiva (F i M) ukljuuju manje promjene geometrijskih podataka i, u takvim sluajevima, ne treba zahtijevati dodatni koeficijent sigurnosti za geometrijske podatke. (2)P U sluajevima kada odstupanja u geometrijskim podacima imaju znatan uinak na pouzdanost konstrukcije, proraunske vrijednosti geometrijskih podataka (ad) moraju biti izravno ocijenjene ili izvedene iz nazivnih vrijednosti s pomou sljedee jednadbe (vidi toku 6.3.4 propisa EN 1990:2002): ad = anom a gdje su vrijednosti a dane u tokama 6.5.4(2) i 9.3.2.2. 2.4.6.4 Proraunske vrijednosti svojstava graevine (1)P Proraunsku vrstou svojstava gradiva i proraunske otpornosti dijelova graevine mora se proraunati u skladu s propisima EN 1992 do EN 1996 i propisom EN 1999. (2.3) (2.2)
2.4.7 Granina stanja nosivosti 2.4.7.1 Openito (1)P Ako je potrebno, mora se provjeriti da nisu premaena sljedea granina stanja: - gubitak ravnotee graevine ili temeljnoga tla, kao krutoga tijela (kao cjeline), u kojem vrstoe gradiva i temeljnoga tla neznatno doprinose otpornosti (EQU) - unutarnji slom ili prekomjerno deformiranje graevine ili njezinih dijelova, ukljuujui, npr. temeljne stope, pilote ili zidove podruma, za koje vrstoa gradiva znatno doprinosi otpornosti (STR) - slom ili prekomjerno deformiranje temeljnoga tla, u kojem vrstoa tla ili stijene znatno doprinosi otpornosti (GEO) - gubitak ravnotee graevine ili temeljnoga tla prouzroen njihovim izdizanjem uzrokovanim uzgonom (tlakom vode) ili kojim drugim uspravnim djelovanjem (UPL) - hidrauliki slom, unutarnja erozija i stvaranje erozijskih kanala u temeljnome tlu, koje prouzrokuje teenje u potencijalnom polju (HYD). NAPOMENA Granino stanje GEO esto je kritino za dimenzioniranje nosivih dijelova temelja ili potpornih graevina, a ponekad i za vrstou nosivih dijelova. (2)P Moraju se upotrebljavati parcijalni koeficijenti za trajne i privremene okolnosti koji su odreeni u dodatku A. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice iz dodatka A daju preporuene vrijednosti. (3) Sve vrijednosti parcijalnih koeficijenata za djelovanja ili uinke djelovanja u izvanrednim okolnostima obino trebaju biti jednake 1,0. Sve vrijednosti parcijalnih koeficijenata za otpornosti tada trebaju biti izabrane u skladu s posebnim prilikama izvanredne okolnosti. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. (4) Stroe vrijednosti od onih koje su preporuene u dodatku A treba upotrebljavati u sluajevima izuzetnog rizika, ili neobinih ili izuzetno tekih uvjeta u temeljnome tlu ili optereenja. (5) Blae vrijednosti od onih koje su preporuene u dodatku A smiju se upotrijebiti za privremene konstrukcije ili privremene proraunske okolnosti, ako ih opravdavaju vjerojatne posljedice. (6) Pri raunanju proraunske vrijednosti otpornosti (Rd), ili proraunske vrijednosti uinka djelovanja (Ed), koeficijenti obrasca (R;d) odnosno (S;d) smiju se uvesti radi osiguranja da su rezultati proraunskog (modela), obrasca za projekt toni ili su s pogrekom na strani sigurnosti. 2.4.7.2 Provjera statike ravnotee (1)P Pri razmatranju graninoga stanja statike ravnotee, sveukupnih pomaka graevine ili temeljnoga tla (EQU), mora se provjeriti da je: Edst;d Estb;d + Td gdje je: i Edst;d = E{F Frep ; Xk / M ; ad}dst Estb;d = E{F Frep ; Xk / M ; ad}stb (2.4a) (2.4b) (2.4)
(2)P U jednadbi (2.4) moraju se upotrebljavati parcijalni koeficijenti za stalne i privremene okolnosti koji su odreeni u tokama A.2(1)P i A.2(2)P. NAPOMENA 1 Statika ravnotea EQU uglavnom je vana za proraun graevina. Za geotehniko projektiranje EQU provjera se ograniava na rijetke sluajeve krutih temelj na stijeni, te se, u naelu, razlikuje od sveukupne stabilnosti ili stabilnosti uslijed djelovanja uzgona. Ako je ukljuen otpor na smicanje Td, statika ravnotea (EQU) bi trebala biti od male vanosti.
NAPOMENA 2 Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.1 i A.2 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.3 Provjera otpornosti za granina stanja graevine i temeljnoga tla u trajnim i privremenim okolnostima 2.4.7.3.1 Openito (1)P Pri razmatranju graninoga stanja loma ili prekomjernog izoblienja (deformacije) nosivog elementa ili dijela temeljnoga tla (STR i GEO), mora se provjeriti da je: Ed Rd (2.5) 2.4.7.3.2 Proraunski uinci djelovanja (1) Parcijalni koeficijenti za djelovanja smiju se primijeniti na sama djelovanja (Frep) ili na njihove uinke (E): Ed = E{F Frep ; Xk / M ; ad} (2.6a) (2.6b) Ed = E E{Frep ; Xk / M ; ad} (2) U nekim proraunskim okolnostima, primjena parcijalnih koeficijenata na djelovanja koja dolaze iz tla ili kroz njega (kao to je tlak tla ili vode) mogla bi dovesti do proraunskih vrijednosti koje su nerazumne ili ak fizikalno nemogue. U takvim se okolnostima koeficijenti smiju izravno pomnoiti uincima djelovanja izvedenim iz znaajnih vrijednosti djelovanja. (3)P U jednadbama (2.6a) i (2.6b) moraju se upotrijebiti parcijalni koeficijenti koji su odreeni u tokama A.3.1(1)P i A.3.2(1)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.3 i A.4 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.3.3 Proraunske otpornosti (1) Parcijalni koeficijenti smiju se primijeniti na svojstva tla (X), na otpornosti (R) ili na sve njih, kao to slijedi: Rd = R{F Frep ; Xk / M ; ad} (2.7a) (2.7b) Rd = R{F Frep ; Xk ; ad} / R (2.7c) Rd = R{F Frep ; Xk / M; ad} / R NAPOMENA U proraunskim postupcima, gdje se koeficijenti primjenjuju na uinke djelovanja, parcijalni koeficijent za djelovanja F = 1,0 (vidi takoer toku B.3(6)) (2)P U jednadbama (2.7a, b i c) moraju se upotrijebiti parcijalni koeficijenti koji su odreeni i u tokama A.3.3.1(1)P, A.3.3.2(1)P, A.3.3.4(1)P, A.3.3.5(1)P i A.3.3.6(1)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.5, A.6, A.7, A.8, A.12, A.13 i A.14 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.3.4 Proraunski pristupi 2.4.7.3.4.1 Openito (1)P Nain na koji se primjenjuju jednadbe (2.6) i (2.7) mora se odrediti s pomou jednoga od triju proraunskih pristupa. NAPOMENA 1 Nain primjene jednadbi (2.6) i (2.7) te poseban proraunski pristup, koji e se upotrijebiti, smiju se zadati u nacionalnom dodatku. NAPOMENA 2 Dodatno pojanjenje proraunskih pristupa dano je u dodatku B. NAPOMENA 3 Parcijalni koeficijenti iz dodatka A, koji se moraju upotrijebiti u jednadbama (2.6) i (2.7), grupirani su u skupine oznaene s A (za djelovanja ili uinke djelovanja), M (za parametre tla) i R (za otpornosti). Njih se izabire u skladu s proraunskim pristupom koji se upotrebljava. 2.4.7.3.4.2 Proraunski pristup 1
(1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja, nee nastupiti ni s jednom od sljedeih kombinacija skupina parcijalnih koeficijenata (iznimke za koje to ne vrijedi su proraun osno optereenih pilota i sidara): Kombinacija 1: A1 + M1 + R1 Kombinacija 2: A2 + M2 + R1 gdje + oznaava kombinirano s. NAPOMENA U kombinacijama 1 i 2, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja i parametre vrstoe temeljnoga tla. (2)P Za proraun osno optereenih pilota i sidara, mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti ni s jednom od sljedeih kombinacija skupina parcijalnih koeficijenata: Kombinacija 1: A1 + M1 + R1 Kombinacija 2: A2 + (M1 ili M2) + R4 NAPOMENA 1 U kombinaciji 1, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja i parametre vrstoe temeljnoga tla. U kombinaciji 2, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja, otpornosti temeljnoga tla i ponekad na parametre vrstoe temeljnoga tla. NAPOMENA 2 U kombinaciji 2, skupina M1 se upotrebljava za proraun otpornosti pilota ili sidara, a skupina M2 za proraun nepovoljnih djelovanja na pilote radi, npr. negativnog trenja na platu ili poprenog optereenja. (3) Ako je oito da jedna od dviju kombinacija ima prevladavajui utjecaj na projekt, nije potrebno provoditi proraun za drugu kombinaciju. Meutim, razliite su kombinacije moda kritine za razliite vidove istoga projekta. 2.4.7.3.4.3 Proraunski pristup 2 (1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog izoblienja (deformiranja) nee nastupiti sa sljedeom kombinacijom skupina parcijalnih koeficijenata: Kombinacija: A1 + M1 + R2 NAPOMENA 1 U ovome pristupu, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja ili na uinke djelovanja i otpornosti temeljnoga tla. NAPOMENA 2 Ako se ovaj pristup upotrebljava za proraune kosina i sveukupne stabilnosti, rezultirajui uinak djelovanja na plohi sloma mnoi se s E, a posmina otpornost du plohe sloma dijeli se s R;e. 2.4.7.3.4.4 Proraunski pristup 3 (1)P Mora se provjeriti da granino stanje loma ili prekomjernog deformiranja nee nastupiti sa sljedeom kombinacijom skupina parcijalnih koeficijenata: Kombinacija: (A1* ili A2) + M2 + R3 * za konstrukcijska djelovanja za geotehnika djelovanja. NAPOMENA 1 U ovome pristupu, parcijalni se koeficijenti primjenjuju na djelovanja ili uinke djelovanja od konstrukcije i parametre vrstoe temeljnoga tla. NAPOMENA 2 Za proraune kosina i sveukupne stabilnosti, djelovanja na tlo (npr. konstrukcijska djelovanja, optereenje prometa) tretiraju se kao geotehnika djelovanja uz uporabu skupine koeficijenata optereenja A2. 2.4.7.4 Postupak provjere i parcijalni koeficijenti za izdizanje (djelovanje uzgona) (1)P Provjera za izdizanje (UPL) mora se provesti provjerom da je proraunska vrijednost kombinacije destabilizirajuih stalnih i promjenljivih uspravnih djelovanja (Vdst;d) manja ili jednaka zbroju proraunske vrijednosti stabilizirajuih stalnih uspravnih djelovanja (Gstb;d) i proraunske vrijednosti svake dodatne otpornosti na izdizanje (Rd): Vdst;d Gstb;d + Rd (2.8) gdje je: Vdst;d = Gdst;d + Qdst;d
(2) Dodatna otpornost na izdizanje takoer se smije tretirati kao stabilizirajue stalno uspravno djelovanje (Gstb;d). (3)P U jednadbi (2.8) moraju se, za trajne i privremene situacije, upotrijebiti parcijalni koeficijenti za Gdst;d, Qdst;d, Gstb;d i Rd koji su odreeni u tokama A.4(1)P i A.4(2)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.15 i A.16 daju preporuene vrijednosti. 2.4.7.5 Provjera otpornosti na slom hidraulikim izdizanjem tla prouzroenim teenjem vode kroz temeljno tlo (1)P Pri razmatranju graninoga stanja sloma prouzroenog hidraulikim izdizanjem tla (hidrauliki slom) radi teenja vode kroz temeljno tlo (HYD, vidi toku 10.3), za svaki se odgovarajui stupac tla mora provjeriti da je proraunska vrijednost destabilizirajueg ukupnog tlaka vode (udst;d) na podnoju stupca ili proraunska vrijednost sile teenja vode (Sdst;d) u stupcu manja ili jednaka stabilizirajuem ukupnom vertikalnom naprezanju (stb;d) na podnoju stupca ili uronjenoj teini (Gstb;d) istoga stupca: udst;d stb;d (2.9a) (2.9b) Sdst;d Gstb;d (2)P U jednadbama (2.9a) i (2.9b) moraju se za stalne i prolazne situacije upotrijebiti parcijalni koeficijenti za udst;d, stb;d, Sdst;d i Gstb;d koji su odreeni u toki A.5(1)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.17 daje preporuene vrijednosti. 2.4.8 Granina stanja uporabljivosti (1)P Provjera graninih stanja uporabljivosti u temeljnome tlu, ili u presjeku, elementu ili spoju konstrukcije, mora se provesti tako da je: Ed Cd ili s pomou metode dane u toki 2.4.8(4) . (2) Vrijednosti parcijalnih koeficijenata za granina stanja uporabljivosti obino se uzimaju da su jednake 1,0. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. (3) Ako se svojstva temeljnoga tla moda promijene tijekom vijeka trajanja graevine, npr. sputanjem razine podzemne vode ili isuivanjem, tada treba primjereno promijeniti svojstvene vrijednosti. (4) Potrebno je utvrditi da je mobiliziran dovoljno mali dio vrstoe temeljnoga tla kako bi se deformacije zadrale unutar traenih granica uporabljivosti, ako je ovaj pojednostavnjeni pristup ogranien na one proraunske situacije gdje: - se vrijednost deformiranja ne zahtijeva za kontrolu graninoga stanja uporabljivosti - postoji uspostavljeno usporedivo iskustvo sa slinim temeljnim tlom, konstrukcijama i metodom primjene. (5)P Granina vrijednost za pojedinu deformaciju je ona vrijednost pri kojoj se procjenjuje da e u oslonjenoj konstrukciji nastupiti granino stanje uporabljivosti, kao to je neprihatljivo pucanje ili blokiranje vrata. Ovu se graninu vrijednost mora usuglasiti prilikom prorauna oslonjene konstrukcije. 2.4.9 Granine vrijednosti pomaka temelja (1)P Za projektiranje temelja moraju se utvrditi granine vrijednosti pomaka temelja. NAPOMENA Doputeni pomaci temelja smiju se zadati u nacionalnom dodatku. (2)P Svaki diferencijalni pomak temelja, koji vodi do deformiranja graevine iznad njega, mora se ograniiti, kako bi se osiguralo da pomak nee dovesti do graninoga stanja u graevini koja na njemu lei. (3)P Pri izboru proraunskih vrijednosti za granine pomake i deformiranje, u obzir se mora uzeti sljedee: - pouzdanost s kojom se mogu zadati prihvatljive vrijednosti pomaka (2.10)
- pojavu i brzinu pomaka temeljnoga tla - vrsta graevine - vrsta graevnog materijala - vrsta temelja - vrsta temeljnoga tla - nain deformiranja - zadanu namjenu graevine - da ne doe do kvarova na instalacijama koje ulaze u graevinu. (4)P Za proraun diferencijalnih slijeganja, u obzir se mora uzeti: - pojavu i brzinu slijeganja i pomaka temeljnoga tla - sluajne i sustavne promjene svojstava temeljnoga tla - raspodjelu optereenja - metodu graenja (ukljuujui redoslijed optereenja) - krutost konstrukcije tijekom i nakon graenja. NAPOMENA U pomanjkanju zadanih graninih vrijednosti deformiranja gornje konstrukcije, smiju se upotrijebiti vrijednosti deformiranja konstrukcije i pomaka temelja koje su dane u dodatku H. 2.5 Projektiranje propisanim mjerama (1)P U proraunskim okolnostima, gdje proraunski obrasci nisu dostupni ili potrebni, premaaj graninih stanja smije se izbjei uporabom propisanih mjera. One ukljuuju uobiajena i openito konzervativna pravila projektiranja te pozornost pri zadavanju i provjeri gradiva, ljudskoga rada te postupaka zatite i odravanja. NAPOMENA Upuivanje na takva uobiajena i openito konzervativna pravila smije se navesti u nacionalnom dodatku. (2) Projektiranje propisanim mjerama smije se upotrijebiti ako je usporedivo iskustvo, kao to je odreeno u toki 1.5.2.2, takvo da prorauni za projekt nisu nuni. Takoer se smije upotrijebiti za osiguranje trajnosti u pogledu djelovanja mraza te kemijskih i biolokih djelovanja, za koja izravni prorauni obino nisu primjereni. 2.6 Pokusna optereenja i ispitivanja modela (1)P Ako se rezultati pokusnog optereenja ili ispitivanja modela u velikom ili malom mjerilu upotrebljavaju za opravdanje projekta, ili kao dodatak na jednu od ostalih mogunosti navedenih u toki 2.1(4), sljedea se obiljeja moraju uzeti u obzir i ukljuiti u razmatranje: - razlike u uvjetima u temeljnome tlu izmeu ispitivanja i samog graenja - uinke vremena, posebno ako je trajanje ispitivanja znatno krae od trajanja optereenja same gradnje - uinke mjerila, posebno ako se rabe mali modeli. Uinci razina naprezanja u obzir se moraju uzeti zajedno s uincima veliine zrna. (2) Ispitivanje se smije provesti na uzorku same gradnje, ili na modelima u punom ili manjem mjerilu. 2.7 Metoda opaanja (1) Ako je predvianje geotehnikoga ponaanja teko, moe biti primjereno primijeniti pristup koji je poznat kao "metoda opaanja", gdje se projekt revidira tijekom graenja. (2)P Sljedei zahtjevi moraju biti ispunjeni prije poetka graenja: - moraju se ustanoviti prihvatljive granice ponaanja - mora se ocijeniti raspon mogueg ponaanja te se mora pokazati da postoji prihvatljiva vjerojatnost da e stvarno ponaanje biti unutar prihvatljivih granica - mora se nainiti plan praenja ponaanja, koji e pokazati je li stvarno ponaanje unutar prihvatljivih granica. To se praenjem ponaanja mora jasno pokazati u dovoljno ranoj fazi i dovoljno kratkim vremenskim razmacima kako bi se omoguilo uspjeno poduzimanje moguih mjera - vrijeme odziva ureaja i postupci analize rezultata moraju biti dovoljno brzi u odnosu na mogui razvoj dogaaja u sustavu - mora se nainiti plan moguih mjera, koje e se moda usvojiti ako praenje ponaanja pokae da je ponaanje izvan prihvatljivih granica.
(3)P Praenje ponaanja se tijekom graenja mora provoditi prema planu. (4)P Rezultati praenja ponaanja moraju se ocjenjivati u primjerenim fazama, a planirane mogue mjere moraju se provesti ako se premae granice ponaanja. (5)P Oprema za praenje ponaanja mora se zamijeniti ili nadopuniti ako ne daje pouzdane podatke primjerenoga tipa ili u dovoljnoj koliini. 2.8 Izvjetaj o geotehnikom projektu (1)P U izvjetaju o geotehnikom projektu moraju se navesti pretpostavke, podaci, metode prorauna i rezultati provjere sigurnosti i uporabljivosti. (2) Razina razrade u izvjetaju o geotehnikom projektu znatno varira ovisno o tipu projekta. Za jednostavne je projekte moda dovoljna jedna stranica. (3) Izvjetaj o geotehnikom projektu obino treba sadravati sljedee stavke s upuivanjem na izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla (vidi toku 3.4) i ostale dokumente koji sadre vie pojedinosti: - opis lokacije i okoline - opis uvjeta u temeljnome tlu - opis zadane gradnje, ukljuujui djelovanja - proraunske vrijednosti svojstava tla i stijene, ukljuujui obrazloenje prema potrebi - izjave o primijenjenim pravilima i normama propisima - izjave o prikladnosti lokacije u odnosu na zadanu gradnju i razini prihvatljivih rizika - proraune i crtee za geotehniki projekt - preporuke za projektiranje temelja - popis svih stavaka koje e se kontrolirati tijekom graenja, ili koje zahtijevaju odravanje ili praenje ponaanja. (4)P Prema potrebi, izvjetaj o geotehnikom projektu mora sadravati plan nadzora i praenja ponaanja. Jasno se moraju utvrditi one stavke koje zahtijevaju kontrolu tijekom graenja ili odravanje nakon izgradnje. Nakon to su zahtijevane kontrole provedene tijekom graenja, njih se mora navesti u dodatku izvjetaja. (5) U pogledu nadzora i praenja ponaanja, u izvjetaju o geotehnikom projektu treba navesti: - svrhu svake skupine opaanja i mjerenja - dijelove konstrukcije ije e se ponaanje pratiti i mjesta koja e se opaati - uestalost oitavanja - nain ocjenjivanja rezultata - raspon vrijednosti unutar kojeg se rezultati oekuju - razdoblje u kojemu treba nastaviti praenje ponaanja nakon zavretka izgradnje - osobe koje su odgovorne za provedbu mjerenja i opaanja, tumaenje dobivenih rezultata i odravanje instrumenata. (6)P Vlasniku/investitoru se mora dati izvadak iz izvjetaja o geotehnikom projektu koji sadri zahtjeve za nadzor, praenje ponaanja i odravanje zavrene konstrukcije. 3. poglavlje Geotehniki podaci 3.1 Openito (1)P Uvijek se geotehnike podatke mora pozorno prikupljati, biljeiti i tumaiti. Ovi podaci moraju ukljuivati geologiju, geomorfologiju, seizminost, hidrologiju i povijest lokacije. U obzir se moraju uzeti pokazatelji o promjenljivosti temeljnoga tla. (2)P Geotehnika istraivanja moraju se planirati tako da se uzmu u obzir zahtjevi na graenje i ponaanje zadane konstrukcije. Podruje primjene geotehnikih istraivanja stalno se mora revidirati kako tijekom izvedbe radova stiu novi podaci.
(3)P Uobiajena terenska istraivanja i laboratorijska ispitivanja moraju se openito provoditi i prikazivati u skladu s meunarodno priznatim propisima i preporukama. Odstupanja od ovih propisa i dodatni zahtjevi za ispitivanjima moraju se navesti u izvjetaju. (4) Zahtjeve za laboratorijsko i terensko ispitivanje treba preuzeti iz propisa EN 1997-2. 3.2 Geotehniko istraivanje 3.2.1 Openito (1)P Geotehnikim istraivanjem mora se pribaviti dovoljno podataka o uvjetima u temeljnome tlu i podzemnoj vodi na lokaciji i oko nje za ispravan opis osnovnih svojstava temeljnoga tla i pouzdano ocjenjivanje svojstvenih vrijednosti parametara temeljnoga tla za proraune projekta. (2)P Sastav i koliina geotehnikih istraivanja moraju se prilagoditi pojedinoj fazi istraivanja i geotehnikoj kategoriji (vidi 2. poglavlje propisa EN 1997-2). (3) Za vrlo velike ili neuobiajene graevine, za one koje ukljuuju izuzetan rizik, ili neobine ili izuzetno teke uvjete u temeljnome tlu ili optereenja i za graevine u podrujima visoke seizminosti, mogue je da opseg istraivanja naznaen u propisu EN 1997 nee biti dovoljan za zadovoljavanje proraunskih zahtjeva. (4) Ako su vrste i opseg istraivanja povezani s geotehnikom kategorijom graevine, uvjete u temeljnome tlu, koji moda utjeu na izbor geotehnike kategorije, treba odrediti to je mogue ranije tijekom istraivanja. (5) Istraivanje treba ukljuivati vizualni pregled lokacije kako bi se tijekom graenja omoguila provjera projektnih pretpostavki. 3.2.2 Prethodno istraivanje (1)P Prethodno istraivanje mora se provesti radi: - ocjenjivanja ope prikladnosti lokacije - usporedbe s drugim lokacijama, ako je potrebno - procjene promjena koje predviena graevina moda uzrokuje - planiranja istraivanja za projekt i provjeru, ukljuujui utvrivanje rasprostiranja temeljnoga tla koje moda ima znatan utjecaj na ponaanje graevine - utvrivanja pozajmita, ako je potrebno. 3.2.3 Istraivanje za projekt (1)P Istraivanje za projekt mora se provesti radi: - prikupljanja podataka koji su potrebni za odgovarajue projektiranje privremenih i stalnih graevina - prikupljanja podataka koji su potrebni za planiranje naina graenja - utvrivanja svih tekoa koje mogu nastati tijekom graenja. (2)P Istraivanjem za projekt moraju se pouzdano utvrditi raspored i svojstva cjelokupnoga temeljnog tla koje je vano za zadanu gradnju ili na koje e ona utjecati. (3)P Parametri, koji utjeu na sposobnost graevine da zadovolji kriterije postavljene za njezino ponaanje, moraju se ustanoviti prije poetka izrade konanoga projekta. (4) Kako bi se osiguralo da projektirana istraivanja obuhvate sve slojeve temeljnog tla bitne za projekt, potrebno je posvetiti posebnu pozornost slijedeim geolokim obiljejima: - presjeku temeljnoga tla - prirodnim i umjetnim otvorima (piljama i sl.) - razgradnji stijena, tala ili gradiva za nasipe - hidrogeolokim uincima - rasjedima, pukotinama i ostalim diskontinuitetima - pojavi puzanja tla i stjenske mase - tlu i stijeni koji su podloni bujanju i prolamanju - nazonosti otpadnih ili umjetnih tvari.
(5)P U obzir se mora uzeti povijest lokacije i njezine okoline. (6)P Istraivanje se mora provesti bar kroz one slojeva temeljnog tla za koje je ocijenjeno da su vani za projekt. (7)P Tijekom istraivanja moraju se ustanoviti postojee razine podzemne vode. Moraju se zabiljeiti sve razine slobodne vode koje se uoe tijekom istraivanja (vidi propis EN 1997-2). (8) Treba ustanoviti ekstremne razine vode svih izvora vode koji bi mogli utjecati na tlak podzemne vode. (9)P Mora se ustanoviti poloaj i izdanost svih sustava za odvodnju ili bunara za crpljenje vode u blizini lokacije. 3.3 Ocjenjivanje geotehnikih parametara 3.3.1 Openito (1) U sljedeim zahtjevima, koji se odnose na ocjenjivanje geotehnikih parametara, upuuje se samo na ona laboratorijska i terenska ispitivanja koja se najee upotrebljavaju. Smiju se upotrebljavati i ostala ispitivanja, uz uvjet da se iz usporedivoga iskustva prethodno dokazala njihova prikladnost. 3.3.2 Davanje obiljeja tipu tla i stijene (1)P Svojstva i osnovni sastojci tla i stijene moraju se utvrditi prije tumaenja rezultata ostalih ispitivanja. (2)P Gradivo tla se mora pregledati, utvrditi i opisati u skladu s priznatim nazivljem. Mora se provesti geoloko vrednovanje. (3) Treba provesti razredbu tla, a slojeve tla treba opisati u skladu s priznatom geotehnikom razredbom tla i sustavom opisivanja. (4) Treba provesti razredbu stijene u pogledu kakvoe vrstog gradiva (kamena) i pukotina. Kakvou kamena treba opisati u pogledu rastrobe, rasporeda zrna, prevladavajue veliine zrna minerala te tvrdoe i ilavosti glavnog minerala. Pukotine treba oznaiti prema njihovom tipu, irini, razmaku i kakvoi gradiva ispune. (5) Uz vizualni pregled, smiju se upotrijebiti brojna ispitivanja za razredbu, obiljeavanje i vrednovanje tala i stijena (vidi normu EN 1997-2), kao to su: za tla: - granulometrijski sastav - zapreminska teina - porozitet - vlanost (prirodna) - oblik zrna - hrapavost povrine zrna - relativna zbijenost - Atterbergove granice - bujanje - sadraj karbonata - sadraj organskih tvari. za stijene: - mineraloki sastav - petrografski sastav - vlanost - zapreminska teina - porozitet - brzina zvuka - brzo upijanje vode - bujanje - indeks postojanosti
- jednoosna tlana vrstoa. 3.3.3 Obujamska teina (1)P Prostornu teinu treba odrediti s dovoljnom tonou potrebnom za utvrivanje svojstvenih vrijednosti djelovanja koja se iz nje izvode. proraunskih ili
(2) Obujamsku teinu treba odrediti na ispitnim uzorcima tla i stijene uzetim iz neporemeenih uzoraka (vidi propis EN 1997-2). Druga je mogunost da se izvede iz dobro utvrenih ili u literaturi objavljenih meuzavisnosti, na osnovi, primjerice, ispitivanja penetracijama. 3.3.4 Indeks gustoe (Relativna gustoa) (1)P Indeks gustoe (relativna gustoa) mora odraavati stupanj zbijenosti nekoherentnoga tla u odnosu na njegovo najrahlije i najzbijenije stanje, kako je to odreeno propisanim laboratorijskim postupcima. 3.3.5 Stupanj zbijenosti (1)P Stupanj zbijenosti prirodnoga temeljnog tla ili nasipa izraava se kao omjer prostorne teine suhoga prirodnog, temeljnog tla, odnosno nasipa i najvee prostorne teine suhoga tla ili nasipa, koja se odreuje propisanim ispitivanjem zbijenosti. 3.3.6 Posmina vrstoa (1)P Pri ocjenjivanju posmine vrstoe tla, u obzir se mora uzeti utjecaji kako slijedi: - razina radnih naprezanja na tlo, - anizotropija vrstoe, posebno za gline niske plastinosti, - prsline i pukotine, posebno za krute gline, - uinci brzine deformacija, - vrlo velike deformacije, ako do njih moe doi u proraunskoj situaciji, - postojee klizne plohe, - uinci vremena, - osjetljivost koherentnoga tla, - stupanj zasienosti tla vodom. (2) Ako je posmina vrstoa ocijenjena na osnovi rezultata ispitivanja, treba uzeti u obzir razinu pouzdanosti teorije za izvoenje vrijednosti posmine vrstoe te mogui poremeaj i heterogenost uzoraka. (3) U pogledu uinaka vremena treba uzeti u obzir da razdoblje, tijekom kojeg je tlo u potpunosti nedrenirano, ovisi o njegovoj propusnosti, dostupnosti slobodne vode i geometrijskim okolnostima. (4)P Vrijednosti efektivnih parametara posmine vrstoe c' i tan ' smiju se smatrati konstantnima samo za onaj raspon naprezanja na osnovi kojeg su ocijenjeni. 3.3.7 Krutost tla (1)P Pri ocjenjivanju krutosti tla, u obzir se mora uzeti utjecaj sljedeih obiljeja: - uvjeti dreniranja, - razina srednjeg efektivnog naprezanja, - prirodna ili umjetna prekonsolidacija, - razina nametnutih posminih deformacija ili izazvanih posminih naprezanja, s tim da se posmina naprezanja esto osrednje s pomou posmine vrstoe pri slomu. (2) esto je vrlo teko iz terenskih ili laboratorijskih ispitivanja dobiti pouzdana mjerenja krutosti temeljnoga tla. Posebno se esto dogaa da, radi poremeaja uzorka i kojih drugih uinaka, mjerenja dobivena iz laboratorijskih ispitnih uzoraka potcjenjuju in-situ krutost tla. Radi toga treba provesti analizu opaanja ponaanja prethodnih gradnji, kada god su ona dostupna. 3.3.8 Kakvoa i svojstva stijena i stijenskih masa
3.3.8.1 Opa ocjena (1)P Pri ocjenjivanju kakvoe i svojstava stijena i stijenskih masa, moraju se razlikovati svojstva stijenskog gradiva izmjerena na neporemeenim uzorcima jezgre i svojstva mnogo veih stijenskih masa koje ukljuuju diskontinuitete, kao to su meuslojne plohe, pukotine, podruja posmika i upljine nastale otapanjem. U obzir se moraju uzeti sljedee znaajke pukotina: - razmaci - smjer pruanja i nagib - irina - postojanost (neprekinutost) - brtvljenje - hrapavost, ukljuujui uinke prethodnih pomaka na pukotinama - ispuna. (2)P Dodatno se mora, ako je potrebno, uzeti u obzir sljedee stavke za ocjenjivanje svojstava stijena i stijenskih masa: - in-situ naprezanja - tlak vode - izraene razlike svojstava u razliitim slojevima. (3) Procjene svojstava stijenske mase, kao to su: - vrstoa i krutost - pukotine, posebno u zdrobljenim (raspucalim) podrujima - propusnost pukotinskog sustava - svojstva deformiranja rastroene stijene smiju se provesti na osnovi razredbe stijenskih masa koja je opisana u propisu EN 1997-2. (4)P Mora se ocijeniti osjetljivost stijenskih masa na, npr. promjene klime ili naprezanja. Takoer se u obzir mora uzeti utjecaj kemijske razgradnje na ponaanje temelja na stijeni. (5) Pri ocjenjivanju kakvoe stijena i stijenskih masa, treba uzeti u obzir sljedea obiljeja: - neke se porozne meke stijene brzo razgrauju u tla male vrstoe, posebno ako su izloene rastrobi uslijed utjecaja atmosferilija - neke su stijene podlone brzom otapanju prouzroenom djelovanjem podzemne vode radi kojeg se stvaraju kanali, pilje i vrtae koji se mogu razviti sve do povrine temeljnoga tla - neke su stijene pri rastereenju i izlaganju zraku izrazito podlone bujanju radi toga to minerali gline upijaju vodu. 3.3.8.2 Jednoosna tlana vrstoa i deformabilnost uzoraka stijene (1)P Pri ocjenjivanju jednoosne tlane vrstoe i deformabilnosti uzoraka stijene, u obzir se mora uzeti utjecaj sljedeih obiljeja: - nagib osi optereenja u odnosu na, primjerice, anizotropnost ispitnog uzorka, meuslojne plohe i raslojavanje - metodu uzorkovanja, nain pohranjivanja uzoraka i okoli - broj uzoraka koji su ispitani - geometrijski oblik uzoraka koji su ispitani - vlanost i stupanj zasienosti u vrijeme ispitivanja - trajanje ispitivanja i obroci (koraci) poveanja naprezanja - nain za odreivanje (Young-ovog) modula i razina ili razine osnog naprezanja pri kojima je odreen. 3.3.8.3 Posmina vrstoa pukotina (1)P Pri ocjenjivanju posmine vrstoe pukotina uzoraka stijene, u obzir se mora uzeti utjecaj sljedeih obiljeja: - usmjerenje pukotine u okviru ispitivanja stijene u odnosu na pretpostavljen smjer djelovanja
- usmjerenje pri ispitivanju posmikom - broj uzoraka koji su ispitani - veliina posmaknute povrine - uvjeti pornog tlaka - mogunost da progresivni slom ima prevladavajui utjecaj na ponaanje stijene na lokaciji. (2) Ravnine slabih svojstava u stijenskoj masi obino se podudaraju s meuslojnim plohama, sa kriljavosti, kalavosti, ili s granicom izmeu tla i stijene ili betona i stijene. Mjerenja posmine vrstoe na tim ravninama obino se upotrebljavaju za analizu granine ravnotee stijenskih masa. 3.3.9 Parametri propusnosti i konsolidacije tla i stijene 3.3.9.1 Parametri propusnosti i konsolidacije tla (1)P Pri ocjenjivanju parametara propusnosti i konsolidacije, u obzir se moraju uzeti sljedei uinci: - heterogenost - anizotropnost - pukotine ili rasjedi - promjene naprezanja pod predvienim optereenjem. (2) Mjerenja propusnosti, koja se provode na malim laboratorijskim uzorcima, ne moraju biti znaajna za uvjete in-situ. Radi toga, uvijek kada je mogue, treba dati prednost ispitivanjima in-situ, kojima se mjere prosjena svojstva velikoga obujma temeljnog tla. Meutim, treba uzeti u obzir mogue promjene propusnosti s porastom efektivnih naprezanja iznad vrijednosti in-situ. (3) Ponekad se moe propusnost ocijeniti na osnovi granulometrijskog sastava tla. 3.3.9.2 Parametri propusnosti stijene (1)P Budui da propusnost stijenskih masa u najveoj mjeri ovisi o gustoi pukotina i postojanju ostalih diskontinuiteta kao to su lomovi i prsline, mora se mjeriti primjerenim ispitivanjima in situ ili ocijeniti iz lokalnoga iskustva. (2) Propusnost in situ smije se odrediti sustavom crpljenja uz biljeenje protoka, s tim da se u obzir uzmu prostorni hidrogeoloki uvjeti teenja oko graevine uz kartiranje sustava pukotina i ostalih diskontinuiteta. (3) Laboratorijsko ispitivanje propusnosti treba koristiti samo za prouavanje uinka diskontinuiteta, primjerice, u pogledu njihovog promjenljivog otvora. 3.3.10 Geotehniki parametri iz terenskih ispitivanja 3.3.10.1 Ispitivanje statikom penetracijom (1) Pri ocjenjivanju vrijednosti otpornosti iljka, trenja na platu i, mogue, pornoga tlaka tijekom utiskivanja pribora, u obzir se moraju uzeti sljedee: - pojedinosti koje se odnose na oblik iljka i plata, koje moda znatno utjeu na rezultate pa se mora razmotriti i vrsta iljka - rezultati se mogu pouzdano tumaiti tek nakon to je utvrena uslojenost tla. Radi toga e u mnogim sluajevima osim ispitivanja utiskivanjem pribora biti potrebne i buotine - uinke podzemne vode i nadslojeva - u heterogenim tlima, u kojima su zabiljeena velika kolebanja rezultata, moraju se izabrati one vrijednosti utiskivanja (penetracija) koje se odnose na dio tla vanog za graenje - utvrene meuzavisnosti s rezultatima ostalih ispitivanja, kao to je mjerenje gustoe tla i ostalim vrstama ispitivanja utiskivanjem (penetracijom). 3.3.10.2 Ispitivanje standardnim penetracijskim pokusom i dinamiki pokus (1) Pri ocjenjivanju broja udaraca, u obzir se moraju uzeti sljedea obiljeja: - vrsta ispitivanja - podroban opis postupka ispitivanja
- podzemna voda - utjecaj geostatikog optereenja (tlaka) - priroda temeljnoga tla, posebno ako se naie na oblutke ili krupni ljunak. 3.3.10.3 Ispitivanje krilnom sondom (1)P Pri ocjenjivanju rezultata ispitivanja, u obzir se mora uzeti sljedee: - pojedinosti postupka ispitivanja - je li upotrijebljena propisana oprema za krilnu sondu - jesu li mjerenja uinjena na vie dubina radi dobivanja profila vrstoe u slijedu slojeva tla - trenje na platu du ipke. (2) Ispitivanje krilnom sondom smije se upotrijebiti za utrvrivanje nedrenirane posmine vrstoe, cu, koherentnoga tla. NAPOMENA Ispitivanje krilnom sondom jednostavan je i jeftin nain provjere prohodnosti mekoga temeljnog tla za teku opremu i vozila. (3) Za dobivanje izvedenih vrijednosti cu, mjerene vrijednosti treba ispraviti s pomou koeficijenta iz lokalnoga iskustva i ovisno o, primjerice, granici teenja, indeksu plastinosti i efektivnom uspravnom naprezanju. 3.3.10.4 Ispitivanje tekom udarnom sondom (1)P Pri ocjenjivanju rezultata ispitivanja tekom udarnom sondom, u obzir se moraju uzeti sljedea obiljeja: - podroban opis postupka ispitivanja - podzemna voda - utjecaj geostatikog optereenja (tlaka) - priroda temeljnoga tla, posebno ako se naie na oblutke ili krupni ljunak. (2) Ispitivanje tekom udarnom sondom smije se upotrijebiti za ocjenjivanje granica slojeva tla i gustoe nekoherentnoga tla. 3.3.10.5 Ispitivanje presiometrom (1)P Pri ocjenjivanju vrijednosti graninoga tlaka i presiometarskoga modula, u obzir se moraju uzeti sljedea obiljeja: - vrsta opreme - postupak za ugradnju presiometra u temeljno tlo. (2) Ne treba upotrebljavati krivulje ispitivanja koje pokazuju vie od umjerenog stupnja poremeaja tla. Ako se granini tlak ne dosegne tijekom ispitivanja, smije se za njegovu procjenu uiniti umjerenu i konzervativnu ekstrapolaciju krivulje. Za ispitivanja u kojima je odreen samo poetni dio presiometarske krivulje, ope meuzavisnosti ili, jo bolje, lokalne meuzavisnosti s iste lokacije, smiju se konzervativno upotrijebiti za procjenu graninoga tlaka iz presiometarskog modula. 3.3.10.6 Ispitivanje dilatometrom (1)P Pri ocjenjivanju vrijednosti dilatometra, u obzir se mora uzeti postupak ugradnje. (2)P Prije ispitivanja mora se odrediti raspored slojeva tla i, posebno, neki osnovni parametri kao to su zrnatost i stupanj zasienosti. (3) Ako se ocjenjuju parametri vrstoe, treba uzeti u obzir otpor prodiranju. (4) Rezultate ispitivanja dilatometrom treba upotrijebiti kao pokazatelj za odreivanje izvedenih vrijednosti modula krutosti slijeda slojeva tla. 3.3.10.7 Ispitivanje zbijenosti
(1)P Pri ocjenjivanju zbijenosti nasipa, u obzir se moraju uzeti sljedea obiljeja: - vrsta tla ili stijene - granulometrijski sastav - oblika zrna - heterogenost materijala - stupanj zasienosti ili vlanost - vrsta ureaja za zbijanje. (2) Ako se terenska mjerenja (npr. penetracije (utiskivanja), dinamikog ispitivanja zbijenosti, ispitivanja pokusnom ploom, slijeganja) upotrebljavaju za provjeru zbijenosti lokacije, rezultate terenskog ispitivanja zbijenosti (vidi toku 5.3.3(4)) treba povezati s vrijednostima propisanog laboratorijskog ispitivanja zbijenosti za ocjenjivanje zbijenost zemljanog ili kamenog gradiva za nasipe. 3.4 Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla 3.4.1 Zahtjevi (1)P U izvjetaju o istraivanju temeljnoga tla, koji mora biti dio izvjetaja o geotehnikom projektu opisanom u toki 2.8, mora se prikazati rezultate geotehnikog istraivanja. (2)P Upuuje se na propis EN 1997-2 za sve ono to se odnosi na uporabu laboratorijskog i terenskog ispitivanja za geotehnike parametre. (3) Izvjetaj o istraivanju temeljnoga tla obino treba sadravati: - prikaz svih raspoloivih geotehnikih podataka, ukljuujui geoloka obiljeja i vane podatke - geotehniko ocjenjivanje podataka, uz navoenje pretpostavki za tumaenje rezultata ispitivanja. Podatke se smije prikazati u jednom izvjetaju ili u odvojenim dijelovima. 3.4.2 Prikaz geotehnikih podataka (1)P Prikaz geotehnikih podataka mora sadravati: - injenini iskaz o svim terenskim i laboratorijskim radovima - dokumentaciju o postupcima izvoenja terenskih i laboratorijskih ispitivanja. Dokumentacija se mora zasnivati na izvjetajima o ispitivanju koji su opisani u propisu EN 1997-2. (2) injenini iskaz takoer treba, prema potrebi, sadravati sljedee podatke: - imena svih savjetnika i podizvoaa - svrhu i podruje primjene geotehnikih istraivanja - datume poetka i kraja terenskih i laboratorijskih radova - obilazak opeg podruja za projekt, uz posebnu naznaku: - pojave podzemne vode - ponaanja susjednih graevina - postojanje kamenoloma i pozajmita - podruja nestabilnosti - potekoa tijekom iskopa - povijest lokacije - geologiju lokacije, ukljuujui rasjede - geodetske podatke - podatke s raspoloivih zranih snimaka - lokalno iskustvo o podruju - podatke o seizminosti podruja - postupke uzorkovanja te prijevoza i pohranjivanja uzoraka - vrste terenske opreme - tablice s koliinama terenskih i laboratorijskih radova te prikaz terenskih opaanja nadzornog osoblja tijekom istraivanja tla - podatke o kolebanju razine podzemne vode u buotinama s vremenom tijekom izvoenja terenskih radova i u piezometrima po zavretku terenskih radova
- objedinjene zapise o buenju, ukljuujui fotografije jezgra, s opisima slojeva tla na osnovi terenskih opisa i rezultata laboratorijskih ispitivanja - pojavu, ili moguu pojavu, radona - podatke o podlonosti tla smrzavanju - objedinjavanje i prikaz rezultata terenskih i laboratorijskih ispitivanja u prilozima. 3.4.3 Ocjenjivanje geotehnikih podataka (1)P Ocjenjivanje geotehnikih podataka mora, prema potrebi, sadravati: - pregled terenskih i laboratorijskih radova. Mora se istaknuti i komentirati sva ogranienja u podacima (npr. ako su manjkavi, nevani, nedovoljni ili netoni). Pri tumaenju rezultata ispitivanja, u obzir se moraju uzeti uzorkovanje te postupci prijevoza i pohranjivanja uzoraka. Svaki posebno nepovoljan rezultat ispitivanja, u obzir se mora oprezno uzeti radi odreivanja je li on pogrean ili predstavlja stvarnu pojavu koju se u projektu mora uzeti u obzir - pregled izvedenih vrijednosti geotehnikih parametara - svaki prijedlog za nunu provedbu daljnjih terenskih i laboratorijskih radova, s komentarima kojima se ovi dodatni radovi obrazlau. Ti prijedlozi moraju biti popraeni podrobnim programom dodatnih istraivanja, s posebnim upuivanjem na pitanja za koja e se traiti odgovori. (2) Ocjenjivanje geotehnikih podataka treba, prema potrebi, takoer sadravati sljedee: - tabline i grafike prikaze rezultata terenskih i laboratorijskih radova u pogledu zahtjeva projekta te, ako se smatra nunim - histograme koji prikazuju raspone vrijednosti najvanijih podataka i njihovu razdiobu - razinu podzemne vode i njezina sezonska kolebanja - profil(e) tla koji pokazuje razlike u raznim slojevima - podroban opis svih slojeva tla, ukljuujui njihova fizikalna svojstva te njihove znaajke deformiranja i vrstoe - primjedbe o nepravilnostima kao to su razni depovi i pilje - raspon i objedinjavanje izvedenih vrijednosti geotehnikih podataka za svaki sloj tla. 4. poglavlje Nadzor graenja, praenje ponaanja i odravanje 4.1 Openito (1)P Sljedee se mora, prema potrebi, poduzeti radi osiguranja sigurnosti i kakvoe graevine: - moraju se nadzirati procesi graenja i ljudskoga rada - mora se pratiti ponaanje graevine tijekom i nakon izgradnje - graevinu se mora prikladno odravati. (2)P Nadzor tijeka graenja, ukljuujui ljudski rad, te svako praenje ponaanja graevine tijekom i nakon izgradnje, mora se navesti u izvjetaju o geotehnikom projektu. (3) Nadzor tijeka graenja, ukljuujui ljudski rad, prema potrebi, treba ukljuivati sljedee: - provjeru valjanosti pretpostavki iz projekta - utvrivanje razlika izmeu stvarnih uvjeta u temeljnome tlu i onih koji su pretpostavljeni u projektu - provjeru da se graenje provodi u skladu s projektom. (4) Opaanja i mjerenja ponaanja graevine i njezine okoline treba, prema potrebi, provoditi: - tijekom graenja, radi, primjerice, utvrivanja svake potrebe popravnih mjera ili promjena slijeda graenja - tijekom i nakon izgradnje, radi ocjenjivanja dugotrajnog ponaanja. (5)P Mora se jasno utvrditi one odluke o projektu na koje utjeu rezultati nadzora i praenja ponaanja. (6) Opseg nadzora graenja te koliinu terenskog i laboratorijskog ispitivanja koje se zahtijeva za provjeru i praenje ponaanja, treba planirati tijekom faze projektiranja.
(7) U sluaju neoekivanih dogaaja, moraju se revidirati metode, opseg i uestalost praenja ponaanja. (8)P Razina i kakvoa nadzora i praenja ponaanja moraju biti najmanje jednake onima koje su pretpostavljene u projektu te moraju biti u suglasju s izabranim vrijednostima proraunskih parametara i parcijalnih koeficijenata. NAPOMENA Dodatak J daje listu provjera za nadzor graenja i praenje ponaanja. 4.2 Nadzor 4.2.1 Plan nadzora (1)P U planu nadzora, koji je sastavni dio Geotehnikog projekta, mora se navesti prihvatljive granice rezultata nadzora. (2) U planu nadzora treba navesti vrstu, kakvou i uestalost nadzora, koji trebaju biti razmjerni sa: - stupnjem nesigurnosti u pretpostavke iz projekta - sloenou uvjeta u temeljnome tlu i optereenja - moguim rizikom od sloma tijekom graenja - provedivou preinaka u projektu ili primjena popravnih mjera tijekom graenja. 4.2.2 Nadzor i provjera (1)P Graevina se mora stalno nadzirati a rezultati nadzora moraju se zabiljeiti. (2) Za geotehniku kategoriju 1, program nadzora smije biti ogranien na pregled, jednostavne provjere kakvoe i vrednovanje ponaanja graevine. (3) Za geotehniku kategoriju 2, esto treba zahtijevati mjerenja svojstava temeljnoga tla ili ponaanja graevine. (4) Za geotehniku kategoriju 3, treba zahtijevati dodatna mjerenja tijekom svake znaajne faze izgradnje. (5)P Mora se, prema potrebi, zabiljeiti: - znaajna obiljeja temeljnoga tla i podzemne vode - slijed radova - kakvou gradiva - odstupanja od projekta - nacrte izvedenoga stanja - rezultate mjerenja i njihovo tumaenje - opaanja uvjeta u okoliu - nepredviene dogaaje. (6) Privremene radove takoer treba zabiljeiti. Treba zabiljeiti i prekide radova te njihovo stanje pri nastavku graenja. (7)P Rezultati nadzora i provjere moraju projektantu biti na raspolaganju prije svake odluke o promjenama. (8) Dokumente o projektu i zapisnik o onome to se izgradilo openito treba uvati 10 godina, osim ako se o tome nije postigao drukiji dogovor. Vanije dokumente treba uvati za cijeloga ivotnog vijeka dotine graevine. 4.2.3 Ocjenjivanje projekta (1)P Mora se revidirati podobnost postupaka graenja i slijed radova u svjetlu otkrivenih uvjeta u temeljnome tlu. Predvieno ponaanje graevine mora se usporediti s njezinim opaanim ponaanjem. Projekt se mora ocijeniti na osnovi rezultata pregleda i nadzora. (2) Ocjenjivanje projekta treba sadravati pozoran pregled najnepovoljnijih uvjeta koji se pojave tijekom graenja s obzirom na:
- uvjete u temeljnome tlu - podzemnu vodu - djelovanja na graevinu - utjecaje i promjene u okoliu, ukljuujui klizita i odronjavanje kamenja. 4.3 provjera uvjeta u temeljnome tlu 4.3.1 Tlo i stijena (1)P Tijekom graenja mora se provjeravati opise i geotehnika svojstva tala i stijena u kojima ili na kojima je graevina temeljena ili smjetena. (2) Za geotehniku kategoriju 1, opise tala i stijena treba provjeriti: - pregledom lokacije - odreivanjem vrsta tla i stijene unutar podruja utjecaja graevine - zapisom opisa tla i stijene koji su izloeni u iskopima. (3) Za geotehniku kategoriju 2 takoer treba provjeravati geotehnika svojstva tla i stijene u kojima ili na kojima je graevina temeljena ili smjetena. Dodatna istraivanja lokacije se moda pokau potrebnima. Treba uzeti reprezentativne uzorke i ispitati ih radi odreivanja indeksnih svojstava, vrstoe i deformabilnosti. (4) Za geotehniku kategoriju 3, dodatni zahtjevi trebaju ukljuivati daljnja istraivanja i podrobno ispitivanje uvjeta u temeljnome tlu ili nasipu, koji mogu imati bitne posljedice za projekt. (5) Treba zabiljeiti posredne pokazatelje geotehnikih svojstava temeljnoga tla (primjerice, zapisnik o zabijanju pilota) i upotrijebiti ih za tumaenje uvjeta u temeljnome tlu. (6)P Neodlono se mora izvijestiti o odstupanjima od vrste temeljnoga tla i svojstava koja su pretpostavljena u projektu. NAPOMENA Obino se o tim odstupanjima izvjetava projektant. (7)P Mora se provjeriti jesu li naela iz projekta primjerena za utvrena geotehnika obiljeja temeljnoga tla. 4.3.2 Podzemna voda (1)P Razine podzemne vode, porni tlak i kemijski sastav podzemne vode, na koje se naie tijekom izvedbe, moraju se usporediti s onima koji su pretpostavljeni u projektu. (2) Temeljitije provjere treba provoditi za one lokacije za koje se zna ili se vjeruje da imaju znatne promjene u vrsti temeljnoga tla i propusnosti. (3) Za geotehniku kategoriju 1, provjere se obino zasnivaju na prethodno utvrenom iskustvu u tom podruju ili na posrednim pokazateljima. (4) Za geotehnike kategorije 2 i 3, obino treba provesti izravna opaanja podzemne vode, ako ona u velikoj mjeri utjee na nain graenja ili ponaanje graevine. (5) Znaajke toka podzemne vode i pornog tlaka treba utvrditi (mjeriti) s pomou piezometara koje je poeljno ugraditi prije poetka graenja. Ponekad je moda nuno ugraditi piezometre na velikim udaljenostima od lokacije kao dio sustava za praenje ponaanja. (6) Ako se tijekom graenja porni tlak promijeni tako da to moda utjee na ponaanje graevine, treba pratiti ponaanje pornog tlaka sve do zavretka izgradnje ili dok se on ne smanji na sigurnu vrijednost. (7) Za graevine ispod razine podzemne vode, koje e moda biti izloene izdizanju uslijed djelovanja uzgona, treba pratiti ponaanje pornog tlaka sve dok teina konstrukcije nije dovoljno velika da se otkloni mogunost izdizanja.
(8) Treba provesti kemijsku analizu tekue vode, ako e bilo koji dio stalne ili privremene graevine moda biti znatno ugroen kemijskim djelovanjem. (9)P Mora se provjeriti uinke graevnih graevinskih radova (ukljuujui zahvate kao to su odvodnja, injektiranje i proboj tunela) na podzemnu vodu. (10)P Neodlono se mora izvijestiti o odstupanjima od obiljeja podzemne vode koja su pretpostavljena u projektu. (11)P Mora se provjeriti jesu li naela iz projekta primjerena za utvrena obiljeja podzemne vode. 4.4 Provjera graenja (1)P Mora se provjeriti jesu li graevinski radovi usklaeni s nainom graenja iz projekta, navedenom u izvjetaju o geotehnikom projektu. Neodlono se mora izvijestiti o opaenim razlikama izmeu pretpostavki iz projekta i graevinskih radova. (2)P Odstupanja od naina graenja, koje su pretpostavljene u projektu i navedene u izvjetaju o geotehnikom projektu, moraju se izriito i razumno (razborito) razmotriti i provesti. (3)P Mora se provjeriti jesu li naela iz projekta primjerena za prihvaeni slijed graevinskih radova. (4) Za geotehniku kategoriju 1, slijed graevinskih radova obino nije potrebno ukljuiti u izvjetaj o geotehnikom projektu. NAPOMENA Obino izvoa odluuje o slijedu graevinskih radova. (5) Za geotehnike kategorije 2 i 3, u izvjetaju o geotehnikom projektu smije se navesti slijed graevinskih radova koji je predvien u projektu. NAPOMENA Druga je mogunost da se u izvjetaju o geotehnikom projektu navede kako e izvoa odluiti o slijedu graevinskih radova. 4.5 Praenje ponaanja (1)P Praenje ponaanja mora se provoditi radi: - provjere valjanosti ponaanja predvienog projektom - jamstva da e se nakon zavretka izgradnje graevina nastaviti ponaati prema zahtjevima. (2)P Program praenja ponaanja mora se provoditi u skladu s izvjetajem o geotehnikom projektu (vidi toku 2.8(3)). (3) Treba voditi zapisnik o stvarnom ponaanju graevine radi prikupljanja baza podataka usporedivoga iskustva. (4) Tijekom praenja ponaanja, mjerenja trebaju ukljuivati: - deformiranje temeljnoga tla prouzroeno graevinom - vrijednosti djelovanja - vrijednosti dodirnih pritisaka izmeu temeljnog tla i graevine - porni tlak - sile i pomake (uspravne ili vodoravne pomake, zaokrete ili izoblienja) dijelova graevine. (5) Rezultati mjerenja trebaju se povezati s opaanjima vrsnoe, ukljuujui arhitektonski izgled. (6) Trajanje svakog praenja ponaanja graevine nakon njezine izgradnje treba prilagoditi opaanjima tijekom graenja. Za graevine, koje mogu nepovoljno utjecati na vee dijelove fizikog okolia, ili za one iji slom moda ukljuuje izuzetan rizik za vlasnitvo ili ivote, treba zahtijevati praenje ponaanja dulje od deset godina nakon zavretka izgradnje, ili kroz cijeli vijek trajanja graevine. (7)P Rezultati praenja ponaanja uvijek se moraju ocijeniti i tumaiti, to se obino mora uiniti na nain mjerenja vrijednosti.
(8) Za geotehniku kategoriju 1, ocjenjivanje ponaanja smije biti jednostavno, ocjenom kakvoe i zasnovano na pregledu. (9) Za geotehniku kategoriju 2, ocjenjivanje ponaanja smije se zasnivati na mjerenju pomaka izabranih toaka na graevini. (10) Za geotehniku kategoriju 3, ocjenjivanje ponaanja obino se treba zasnivati na mjerenju pomaka i analizama koje uzimaju u obzir slijed graevnih radova. (11)P Ako se planira program praenja ponaanja graevina, koje moda imaju nepovoljan uinak na uvjete u temeljnome tlu ili podzemnu vodu, u obzir se mora uzeti mogunost curenja vode ili promjena u reimu teenja vode, to posebno vrijedi za sitnozrno tlo. (12) Primjeri takvih vrsta graevina su: - brane - graevine za provjeru i opaanje procjeivanja - tuneli - velike podzemne graevine - duboki podrumi - kosine i potporne graevine - poboljano temeljno tlo. 4.6 Odravanje (1)P Mora se odrediti odravanje koje se zahtijeva radi osiguravanja sigurnosti i uporabljivosti graevine. NAPOMENA Obino o tome treba obavijestiti vlasnika/investitora. (2) Odredbe o odravanju trebaju sadravati podatke o: - osjetljivim dijelovima graevine koji zahtijevaju redoviti nadzor - radovima koji su zabranjeni bez revidiranja projekta graevine prije njihove izvedbe - uestalosti nadzora. 5. poglavlje Nasipavanje, odvodnja, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla 5.1 Openito (1)P Odredbe u ovom poglavlju moraju se primijeniti ako se prikladni uvjeti u temeljnome tlu postiu: - nasipavanjem prirodnoga tla, drobljenca, miniranoga kamena ili otpadnih proizvoda - odvodnjom - poboljanjem temeljnoga tla - ojaanjem temeljnoga tla. NAPOMENA 1 Situacije u kojima se tlo ili tucanik nasipava za inenjerske svrhe ukljuuju: - tamponski slojevi ispod temelja i temeljnih ploa - zasipe iza zasjeka i potpornih graevina - ope nasipe, ukljuujui hidraulike nasipe, humke i jalovita - nasipe za male brane i infrastrukturu. NAPOMENA 2 Odvodnja temeljnoga tla moe biti privremena ili stalna. NAPOMENA 3 Temeljno tlo, koje se obrauje radi poboljanja njegovih svojstava, moe biti prirodno ili nasuto. Poboljanje temeljnoga tla moe biti privremeno ili stalno. (2)P Projektni postupci za geotehnike radove koji ukljuuju nasipavanje, odvodnju, poboljanje i ojaanje temeljnoga tla, moraju biti oni koji su prikazani u poglavljima 6 do 12. 5.2 Osnovni zahtjevi
(1)P Nasipano, odvodnjeno, poboljano ili ojaano temeljno tlo mora izdrati djelovanja koja proizlaze iz njegove funkcije i iz njegovog okolia. (2)P Temeljno tlo na koje se nasipava takoer mora zadovoljiti ove osnovne zahtjeve. 5.3 Graenje nasipa 5.3.1 Naela (1)P Pri projektiranju nasipa, u obzir se mora uzeti da njegova podobnost ovisi o: - svojstvima za lagano rukovanje - prikladnim inenjerskim svojstvima nakon zbijanja. (2) U projektu treba uzeti u obzir prijevoz i ugradnju gradiva za nasipavanje. 5.3.2 Izbor gradiva za nasipanje (1)P Kriteriji za izbor gradiva, prikladnog za nasipavanje, moraju se zasnivati na mogunosti postizanja odgovarajue vrstoe, krutosti, trajnosti i propusnosti nakon njegova zbijanja. Pritom se u obzir moraju uzeti namjena nasipa i zahtjevi svih graevina koje e se na njemu graditi. (2) Gradiva prikladna za nasipavanje mogu sadravati veinu graduiranih prirodnih zrnatih materijala i odreene otpadne proizvode kao to su probrana jalovina iz ugljenokopa i prainasti letei pepeo. Neki umjetni materijali, kao to su laka punila takoer se mogu upotrijebiti pod odreenim uvjetima. Neki su koherentni materijali moda prikladni, ali zahtijevaju posebnu pozornost. (3)P Pri izboru gradiva za nasipavanje, u obzir se mora uzeti sljedee: - granulometrijski sastav - otpornost na drobljenje - mogunost zbijanja - propusnost - plastinost - vrstou temeljnoga tla ispod nasipa - sadraj organskih tvari - kemijsku agresivnost - uinke zagaenja - topljivost - podlonost promjenama obujma (gline osjetljive na bujanje i tla podlona uruavanju skeleta) - niske temperature i podlonost smrzavanju - otpornost na troenje - uinke iskopa, prijevoza i ugradnje - mogunost vezivanja nakon ugradnje (npr. ljaka visoke pei). (4) Ako lokalni materijali nisu u svom prirodnom stanju prikladni za nasipavanje, moe se pokazati nunim usvajanje jednog od sljedeih postupaka: - prilagodba vlanosti - mijeanje s cementom, vapnom ili drugim gradivima (vezivima) - drobljenje, prosijavanje ili ispiranje - zatita primjerenim tvarima - uporaba drenanih slojeva. (5) Za nasipavanje nije preporuljivo upotrebljavati smrznuta ili topljiva tla, ni ona koja su podlona bujanju. (6)P Ako izabrano (odabrano) gradivo sadri potencijalno agresivne ili zagaujue kemikalije, mora se usvojiti prikladne mjere radi spreavanja njihovog djelovanja na graevine ili instalacije, ili zagaenja podzemne vode. Takva gradiva smiju se u velikim koliinama upotrijebiti samo na onim lokacijama koje su pod stalnim nadzorom.
(7)P U sluaju sumnje, gradivo za nasipe se mora ispitati na njegovom izvoru radi osiguranja da je prikladan za predvienu namjenu. Vrsta, broj i uestalost ispitivanja moraju se izabrati u skladu s vrstom i heterogenou gradiva i naravi projekta. (8) Za geotehniku kategoriju 1, esto je dovoljno izvriti pregled gradiva za nasipanje. (9)P Gradiva za nasipe sa strogo zadanim zahtjevima u pogledu nosivosti, slijeganja i stabilnosti, ne smiju u znatnoj mjeri sadravati tvari kao to su snijeg, led ili treset. (10) Gradiva za nasipe bez zadanih zahtijeva za nosivost, slijeganje ili stabilnost, smiju sadravati male koliine snijega, leda ili treseta. 5.3.3 Izbor postupaka nasipavanja i zbijanja (1)P Moraju se uspostaviti kriteriji za zbijanje svakog podruja ili sloja nasipa prema njegovoj namjeni i zahtjevima za svojstvima. (2)P Postupci nasipavanja i zbijanja moraju se zadati tako da se moe zajamiti stabilnost nasipa tijekom cijeloga razdoblja graenja te da nee biti nepovoljnih utjecaja na prirodno tlo ispod nasipa. (3)P Postupak zbijanja nasipa mora se zadati ovisno o kriterijima za zbijanje i o sljedeem: - podrijetlu i naravi gradiva - nainu ugradnje - vlanosti pri ugradnji i njenim moguim promjenama - poetnoj i konanoj debljini jednokratno nasipanog sloja - lokalnim klimatskim uvjetima - jednolinosti zbijanja - naravi temeljnoga tla ispod nasipa. (4) Na lokaciji treba izvesti pokusno polje s predvienim gradivom i opremom za zbijanje radi utvrivanja odgovarajueg postupka zbijanja. Ono e omoguiti odreivanje postupka zbijanja koji e se primijeniti (nain ugradnje, oprema za zbijanje, debljine slojeva, broj prelazaka, prikladan nain prijevoza, koliina dodane vode). Pokusno polje se takoer smije upotrijebiti za uspostavljanje kriterija za provjeru. (5) Ako su tijekom ugradnje koherentnoga materijala mogue oborine, povrina nasipa u svim fazama njegovog graenja mora biti tako profilirana da se omogui prikladna odvodnja. (6) Na temperaturama ispod ledita moda e se zahtijevati da se nasip zagrijava prije ugradnje i da se povrina nasipa zatiti od smrzavanja. Potrebu za tim mjerama treba ocijeniti od sluaja do sluaja, uzimajui pritom u obzir kakvou gradiva za nasip i traeni stupanj zbijanja. (7)P Pri zasipavanju oko temelja ili ispod podnih ploa, zbijanje se mora provesti tako da ne doe do tetnog slijeganja tla. (8) Nasip treba postaviti na neporemeenu i dreniranu povrinu temeljnoga tla. Mijeanje nasipa s temeljnim tlom treba sprijeiti ugradnjom filtarskog sloja ili geotekstila. (9) Prije nasipavanja pod vodom, treba s pomou jaruanja ili kojeg drugog naina odstraniti sve meke slojeve tla na koje se naie. 5.3.4 Provjera nasipa (1)P Nasip se mora nadzirati ili ispitati radi osiguranja da su gradivo, njegova vlanost pri ugradnji i postupci zbijanja usklaeni sa zahtjevima iz projekta. (2) Ispitivanje nije potrebno provoditi za neke kombinacije gradiva i postupaka zbijanja, za koje je postupak zbijanja dokazan pokusnim poljem ili usporedivim iskustvom. (3) Zbijanje treba ispitati jednom od sljedeih metoda: - mjerenjem suhe gustoe tla i, ako se zahtijeva u projektu, mjerenjem vlanosti
- mjerenjem svojstava kao to su, primjerice, otpor prodiranju ili krutosti. Ovim mjerenjima ne moe se uvijek odrediti je li postignuta zadovoljavajua zbijenost koherentnoga tla. (4) Na lokaciji treba provjeriti najmanju gustou nasipa odreenu u postocima u odnosu na, na primjer, Proctorov pokus (5) Zbijanje nasipa od kamena ili gradiva koji sadri veliki udio krupnih zrna, treba provjeravati terenskim postupcima. Na ova se materijale gradiva ne moe primijeniti ispitivanje po Proctoru. (6) Provjera na terenu (vidi propis EN 1997-2) smije se provesti na jedan od sljedeih naina: - osiguranjem da je zbijanje provedeno u skladu s postupkom koji je odreen na osnovi pokusnoga polja ili usporedivog iskustva - provjerom da je slijeganje, prouzroeno jo jednim prelaskom opreme za zbijanje, jednako ili manje od zadane vrijednosti - ispitivanjem pokusnom ploom - seizmikim ili dinamikim metodama. (7)P U sluaju kada pretjerano zbijanje nije prihvatljivo, mora se zadati gornja granica zbijanja. (8) Pretjerano zbijanje moe prouzroiti sljedee nepoeljne uinke: - razvitak kliznih ploha i velike krutosti tla u kosinama - visoke pritiske tla na ukopane i potporne graevine - drobljenje materijala kao to su meke stijene, ljaka i vulkanski pijesak, koji slue kao laganio gradivo za nasipe. 5.4 Odvodnja (1)P Svaki sustav za odstranjivanje vode iz temeljnoga tla ili sniavanje tlaka vode mora se zasnivati na rezultatima geotehnikih i hidrogeolokih istraivanja. (2) Vodu se iz temeljnoga tla moe odstraniti gravitacijskom odvodnjom, crpljenjem iz sabirnih jama, tokastih ili buenih bunara, ili elektroosmozom. Usvojeni sustav ovisit e o: - postojeim uvjetima u temeljnom tlu i podzemnoj vodi - znaajkama projekta, npr. dubini iskopa i opsegu odvodnje. (3) Dio sustava odvodnje moe biti i sustav upojnih bunara na dovoljnoj udaljenosti od iskopa (4) U sustavu odvodnje treba, prema potrebi, uzeti u obzir sljedee uvjete: - u sluaju iskopa, stranice iskopa moraju ostati stabilne i uslijed uinka sniavanja razine podzemne vode; ne smije se pojaviti prekomjerno uzdizanje ili slom dna iskopa, primjerice, uvjetovano visokom pornim tlakom ispod manje propusnog sloja, - sustav nee izazvati prekomjerno slijeganje ili oteenje susjednih graevina - sustavom e se izbjei prekomjerno iznoenje estica prouzroeno procjeivanjem vode iz stranica ili dna iskopa - osim u sluaju prilino jednolino graduiranog materijala, koji sam moe sluiti kao filtar, oko sabirnih jama treba ugraditi prikladne filtre koji osiguravaju tlo od ispiranja prilikom crpljenja - vodu, koja se crpi iz iskopa, treba odvesti dovoljno daleko od podruja iskopa - sustav odvodnje e se projektirati, urediti i ugraditi tako da se bez znatnih kolebanja mogu odravati one razine vode i porni pritisci koji su predvieni u projektu - proizvodnost crpki imat e prikladnu zalihu, a u sluaju kvara bit e dostupan pomoni sustav - ako se doputa da se podzemna voda vrati na izvornu razinu, povest e se rauna o tome da se izbjegnu tete kao to je uruavanje tla s osjetljivom graom, npr. rahli pijesak - sustav nee dovesti do prekomjernog dotoka zagaene vode u iskop - sustav nee dovesti do prekomjernog crpljenja vode u podruju zahvata pitke vode. (5)P Uinkovitost odvodnje mora se, prema potrebi, provjeravati praenjem razine podzemne vode, pornih pritisaka i pomaka temeljnoga tla. Prikupljene se podatke mora uestalo pregledavati i tumaiti radi odreivanja uinaka odvodnje na uvjete u temeljnome tlu i ponaanje susjednih graevina.
(6)P Ako se crpljenje vode produi kroz dulje razdoblje, podzemnu se vodu mora provjeravati na prisutnost otopljenih soli i plinova, koji mogu prouzroiti koroziju bunarskih filtara ili njihovo zaepljenje taloenjem soli. (7)P Sustav za dugotrajnu odvodnju mora biti projektiran tako da se sprijei njegovo zaepljenje djelovanjem bakterija ili kojih drugih razloga. 5.5 Poboljanje i ojaanje temeljnoga tla (1)P Prije izbora ili uporabe ikojeg postupka poboljanja ili ojaanja temeljnoga tla, mora se provesti geotehniko istraivanje poetnih uvjeta u temeljnome tlu. (2)P Za pojedinu situaciju, postupak poboljanja temeljnoga tla mora se projektirati tako da se, prema potrebi, uzme u obzir sljedee imbenike: - debljinu i svojstva temeljnoga tla ili nasipa (nasutog tla) - veliine tlaka vode u raznim slojevima - narav, veliinu i poloaj graevine oslonjene na tlo - kako sprijeiti oteenje susjednih graevina ili instalacija - je li poboljanje tla privremeno ili stalno - odnos izmeu naina poboljanja tla i slijeda graenja u pogledu oekivanog deformiranja - uinke na okoli, ukljuujui zagaenje otrovnim tvarima ili promjene razine podzemne vode - slabljenje svojstava gradiva s vremenom. (3)P Uinkovitost poboljanja tla mora se provjeravati prema kriterijima prihvatljivosti, tako da se odrede prouzroene promjene primjerenih svojstava temeljnoga tla. 6. Poglavlje Plitki temelji 6.1 Openito (1)P Odredbe u ovom poglavlju primjenjuju se na plitke temelje, ukljuujui temelje samce, temeljne trake i temeljne ploe. (2) Neke se odredbe mogu primijeniti na duboke temelje kao to su kesoni. 6.2 Granina stanja (1)P Moraju se razmotriti sljedea granina stanja i mora se sastaviti odgovarajui popis: - gubitak sveukupne stabilnosti - gubitak nosivosti, slom probojem, istiskivanje - slom klizanjem - istovremeni slom u temeljnome tlu i graevini - slom graevine prouzroen pomakom temelja - prekomjerno slijeganje - prekomjerno izdizanje tla prouzroeno bujanjem, smrzavanjem i drugim uzrocima - neprihvatljive vibracije. 6.3 Djelovanja i proraunske situacije (1)P Proraunske se situacije moraju izabrati u skladu s tokom 2.2. (2) Ako se izabiru granina stanja za proraun, treba razmotriti djelovanja navedena u toki 2.4.2(4). (3) Ako je krutost graevine znatna, za odreivanje raspodjele djelovanja treba provesti analizu meudjelovanja graevine i temeljnoga tla. 6.4 Razmatranja projektiranja i gradnje (1)P Za izbor dubine plitkog temelja, mora se razmotriti sljedee: - dosezanje odgovarajueg nosivog sloja
- dubina iznad koje stezanje i bujanje glina, prouzroeno sezonskim promjenama vremena ili vegetacijm, moe izazvati znatne pomake - dubina iznad koje se mogu pojaviti oteenja od smrzavanja - razina podzemne vode u temeljnome tlu i potekoe koje se mogu pojaviti u sluaju kada iskop za temelje see ispod te razine - mogui pomaci temeljnoga tla i smanjenje vrstoe nosivoga sloja od procjeivanja vode, klimatskih uinaka ili postupaka pri izvedbi (graenju) - uinci iskopa na susjedne temelje i graevine - predvieni iskopi za instalacije blizu temelja - visoke ili niske temperature koje se prenose iz zgrade - mogunost podlokavanja - uinci promjena vlanosti, prouzroenih jakim kiama nakon dugog sunog razdoblja, na svojstva nestabilnih tala u pogledu njihova obujma, u sunim klimatskim podrujima - prisutnost topljivih tvari, npr. za vapnenac, glinenac, gips, stijene s natrij kloridom. (2) Oteenje od smrzavanja nee se pojaviti ako: - tlo nije podlono smrzavanju - je razina temelja ispod dubine smrzavanja - je smrzavanje sprijeeno izolacijom. (3) Za temelje zgrada moe se primijeniti propis EN-ISO 13793 za mjere zatite od smrzavanja. (4)P Osim toga to mora ispuniti zahtjeve na ponaanje, proraunska irina temelja mora se odrediti uz uzimanje u obzir praktinih pojedinosti kao to su tedljivost iskopa, doputena odstupanja, zahtjevi za radnim prostorom i veliine zida ili stupa oslonjenog na temelj. (5)P Za plitke temelje mora se upotrijebiti jedna od sljedeih proraunskih postupaka : - izravni postupak, u kojem se provode odvojeni prorauni za svako granino stanje. Ako se provjerava granino stanje nosivosti, proraunom se mora to je mogue bolje oblikovati predvieni mehanizam sloma. Ako se provjerava granino stanje uporabljivosti, mora se provesti proraun slijeganja - neizravni postupak s pomou usporedivoga iskustva i rezultata terenskih i laboratorijskih mjerenja ili opaanja, koji je izabran u odnosu na optereenja graninog stanja uporabljivosti tako da se zadovolje zahtjevi svih odgovarajuih graninih stanja - propisani postupak u kojem se upotrebljava pretpostavljena nosivost (vidi toku 2.5). (6) Za proraun graninih stanja nosivosti i uporabljivosti plitkih temelja na tlu, treba primijeniti proraunske obrasce dane u toki 6.5 odnosno 6.6. Pretpostavljeni dodirni tlak za proraun plitkih temelja na stijeni treba biti u skladu s tokom 6.7. 6.5 Proraun graninog stanja nosivosti 6.5.1 Opa stabilnost (1)P Opa stabilnost, s temeljima ili bez njih, mora se provjeriti, posebno u sljedeim sluajevima: - blizu prirodne ili umjetne kosine ili na njoj - blizu zasjeka ili potpornoga zida - blizu rijeke, kanala, jezera, akumulacije ili morske obale - blizu aktivnoga rudnika ili podzemnih graevina. (2)P Za navedene se sluajeve mora s pomou odredbi iz 11. poglavlja dokazati da je slom gubitkom stabilnosti mase tla s temeljem dovoljno nevjerojatan. 6.5.2 Nosivost 6.5.2.1 Openito (1)P Sljedea nejednakost mora biti zadovoljena za sva granina stanja nosivosti: Vd Rd (2)P Rd se mora proraunati u skladu s tokom 2.4. (6.1)
(3)P Vd mora ukljuivati teinu temelja, teinu svih zasipa i sve tlakove tla, povoljne ili nepovoljne. Tlak vode, koji nije prouzroen optereenjem temelja, mora se ukljuiti kao djelovanje. 6.5.2.2 Analitika metoda (1) Treba upotrijebiti ope priznatu analitiku metodu. NAPOMENA Smije se upotrijebiti ogledni analitiki proraun nosivosti iz dodatka D. (2)P Mora se razmotriti analitiko vrednovanje vrijednosti Rd za privremeno i i trajno djelovanje, posebno za sitnozrna tla. (3)P Ako je tlo ili stijena ispod temelja izrazito uslojena ili raspucala, za pretpostavljanje mehanizma sloma i izbor parametara posmine vrstoe i deformiranja u obzir se moraju uzeti znaajke grae temeljnoga tla. (4)P Za odreivanje proraunske nosivosti temelja na uslojenim tlima, meusobno znatno razliitih svojstava, proraunske vrijednosti parametara temeljnoga tla moraju se odrediti za svaki sloj. (5) Ako sloj boljih svojstava lei ispod sloja loih svojstava, nosivost se smije proraunati s pomou parametara posmine vrstoe sloja loijih svojstava. U obrnutom sluaju treba provjeriti slom probojem. (6) Analitike metode esto nisu primjenljive za proraunske situacije opisane u tokama 6.5.2.2(3)P, 6.5.2.2(4)P i 6.5.2.2(5). Tada treba primijeniti numerike postupke za odreivanje najnepovoljnijeg mehanizma sloma. 6.5.2.3 Poluempirijska metoda (1) Treba upotrijebiti ope priznatu poluempirijsku metodu. NAPOMENA Preporua se ogledna poluempirijska metoda iz dodatka E za procjenu nosivosti iz rezultata ispitivanja presiometrom. 6.5.2.4 Propisana metoda s pretpostavljenom nosivou (1) Treba upotrijebiti ope priznatu propisanu metodu zasnovanu na pretpostavljenoj nosivosti. NAPOMENA Preporua se ogledna metoda iz dodatka G za izvoenje pretpostavljene nosivosti plitkih temelja na stijeni. Ako se primjenjuje ova metoda, rezultat prorauna treba vrednovati na osnovi usporedivoga iskustva. 6.5.3 Otpornost na klizanje (1)P Ako optereenje nije okomito na osnovicu temelja, temelje se mora provjeriti za slom klizanjem na osnovici. (2)P Mora biti zadovoljena sljedea nejednakost: Hd Rd + Rp;d (3)P Hd mora ukljuivati proraunske vrijednosti svih aktivnih sila tla koje djeluju na temelj. (4)P Rd se mora proraunati u skladu s tokom 2.4. (5) Vrijednosti Rd i Rp;d trebaju biti povezane s redom veliina predvienih pomaka za razmatrano optereenje graninog stanja. Za velike pomake treba razmotriti moguu vanost ponaanja nakon premaaja vrnog optereenja. Izabrana vrijednost Rp;d treba odraavati oekivani vijek trajanja graevine. (6)P Za temelje koji nose u podruju sezonskih pomaka gline, mora se razmotriti mogunost da bi se glina nakon stezanja mogla odvojiti od uspravnih stranica temelja. (7)P Mora se razmotriti mogunost da e tlo ispred temelja moda biti uklonjeno erozijom ili ljudskim djelovanjem. (8)P U dreniranim uvjetima, proraunska posmina otpornost, Rd, mora se proraunati primjenom parcijalnog koeficijenta na svojstva ili otpornost temeljnoga tla, kako slijedi: (6.2)
ili:
Rd = V'd tand
(6.3a)
(6.3b) Rd = (V'd tank) / R,h NAPOMENA U proraunskim okolnostima, gdje se parcijalnim koeficijentom mnoe uinci djelovanja, on je za djelovanja (F) jednak 1,0 a u jednadbi (6.3b) je V'd = V'k.
(9)P Za odreivanje V'd, mora se voditi rauna o tome jesu li Hd i V'd zavisna ili nezavisna djelovanja. (10) Za proraunski kut unutarnjeg trenja, d, smije se pretpostaviti da je jednak proraunskoj vrijednosti efektivnog kuta unutarnjeg trenja pri kritinom stanju, 'cv;d, za temelje betonirane na mjestu bez oplate, odnosno 2/3 'cv;d za glatke predgotovoljene temelje. Efektivnu koheziju c' u svakom sluaju treba zanemariti. (11)P U nedreniranim uvjetima, proraunska posmina otpornost, Rd, mora se proraunati mnoenjem svojstava tla ili dijeljenjem otpornosti tla parcijalnim koeficijentom, kako slijedi: Rd = Ac cu;d (6.4a) ili: Rd = (Ac cu;k) / R,h (6.4b) (12)P Ako je mogue da voda ili zrak dosegnu dodirnu plohu izmeu temelja i nedrenirane glinene podloge, mora se kontrolirati da je: Rd 0,4 Vd (6.5) (13) Zahtjev (6.5) smije se zanemariti samo ako e stvaranje razmaka izmeu temelja i temeljnoga tla biti sprijeeno podtlakom vode (usisom) u onim podrujima gdje nema pritiska na tlo. 6.5.4 Optereenje s velikim ekscentricitetom (1)P Ako ekscentricitet optereenja premai 1/3 irine pravokutne temeljne stope ili 0,6 polumjera krune temeljne stope, moraju se poduzeti posebne mjere predostronosti. Te mjere predostronosti ukljuuju: - pozorno provjeravanje proraunskih vrijednosti djelovanja u skladu s tokom 2.4.2 - projektiranje poloaja ruba temelja tako da se uzmu u obzir veliine odstupanja tijekom graenja. (2) Treba razmotriti odstupanja do 0,10 m, osim ako se tijekom izvoenja radova posebno ne pazi. 6.5.5 Slom konstrukcije prouzroen pomacima temelja (1)P Moraju se razmotriti diferencijalni uspravni i vodoravni pomaci temelja kako bi se osiguralo da oni nee dovesti do graninog stanja nosivosti u oslonjenoj graevini. (2) Smije se usvojiti pretpostavljeni dodirni tlak (vidi toku 2.5), uz uvjet da pomaci nee prouzroiti granino stanje nosivosti u graevini. (3)P Za temeljno tlo podlono bujanju, mora se ocijeniti mogue diferencijalno izdizanje tla, a temelj i graevinu proraunati tako da mu se mogu oduprijeti ili prilagoditi. 6.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti 6.6.1 Openito (1)P U obzir se moraju uzeti pomaci prouzroeni djelovanjima na temelj, kao to su ona navedena u toki 2.4.2(4). (2)P Za ocjenu veliine pomaka temelja, u obzir se mora uzeti usporedivo iskustvo, kao to je odreeno u toki 1.5.2.2. Ako je nuno, takoer se moraju provesti prorauni pomaka. (3)P Za meke se gline uvijek moraju provesti prorauni slijeganja. (4) Za plitke temelje na krutim i vrstim glinama, koji se svrstavaju u geotehnike kategorije 2 i 3, obino treba provesti proraun uspravnih pomaka (slijeganja). U toki 6.6.2 dane su metode koje se smiju upotrijebiti za proraun slijeganja prouzroenih optereenjem temelja.
(5)P Proraunska optereenja graninog stanja uporabljivosti moraju se upotrijebiti za proraun pomaka temelja za usporedbu s kriterijima uporabljivosti. (6) Proraune slijeganja ne treba smatrati tonima. Oni slue tek kao priblini pokazatelj. (7)P Moraju se razmotriti pomaci temelja u pogledu pomaka cijeloga temelja i diferencijalnih pomaka njegovih dijelova. (8)P Za proraun poveanja naprezanja u temeljnome tlu i utjecaja tog poveanja na stiljivost temeljnoga tla, u obzir se mora uzeti uinak susjednih temelja i nasipa. (9)P Mora se ocijeniti mogui raspon relativnih zaokreta temelja i usporediti ga s odgovarajuim graninim vrijednostima pomaka prema toki 2.4.9. 6.6.2 Slijeganje (1)P U proraun slijeganja moraju se ukljuiti trenutano i naknadno slijeganje. (2) Za djelomino ili potpuno zasiena tla, treba razmotriti sljedee tri sastavnice slijeganja: - s0: trenutano slijeganje; u potpuno zasienom tlu ono je prouzroeno posminim deformiranjem pri stalnom obujmu a u djelomino zasienom tlu posminim deformiranjem i smanjenjem obujma - s1: konsolidacijsko slijeganje - s2: slijeganje prouzroeno puzanjem. (3) Treba upotrijebiti ope priznate metode za vrednovanje slijeganja. NAPOMENA Ogledne metode iz dodatka F smiju se primijeniti za vrednovanje slijeganja s0 i s1. (4) Posebnu pozornost treba obratiti na tla kao to su ona organska i meke gline, u kojima se slijeganje moe produiti gotovo neogranieno radi puzanja. (5) Razmatrana dubina stiljivoga sloja tla za proraun slijeganja treba ovisiti o veliini i obliku temelja, promjeni krutosti tla s dubinom i razmaku izmeu dijelova temelja. (6) Obino se ta dubina moe uzeti kao ona pri kojoj efektivno uspravno naprezanje od optereenja temelja iznosi 20 % efektivnog geostatikog naprezanja. (7) U mnogim se sluajevima tu dubinu takoer moe grubo procijeniti na veliinu jedne do dvije irine temelja, no ona se moe i smanjiti za lagano optereene, temeljne ploe veih irina. NAPOMENA Ovaj pristup ne vrijedi za vrlo meka tla. (8)P Mora se ocijeniti svako mogue dodatno slijeganje prouzroeno zbijanjem tla pod njegovom vlastitom teinom. (9) Treba razmotriti: - mogue uinke vlastite teine, potapanja i vibracija na nasipe i tlo podlono prolamanju - uinke promjena naprezanja na drobljive pijeske. (10)P Mora se usvojiti linearni ili nelinearni model krutosti temeljnoga tla, kako je gdje primjereno. (11)P Za ocjenjivanje diferencijalnih slijeganja i relativnih zaokreta za osiguranje da e se izbjei granino stanje uporabljivosti, u obzir se moraju uzeti i raspodjela optereenja i mogua neujednaenost temeljnoga tla. (12) Prorauni diferencijalnih slijeganja, uz koje se zanemaruje krutost konstrukcije, obino precjenjuju diferencijalna slijeganja. Za opravdanje smanjenih vrijednosti diferencijalnih slijeganja smije se upotrijebiti analiza meudjelovanja temeljnoga tla i graevine. (13) Treba uzeti u obzir diferencijalna slijeganja prouzroena neujednaenou temeljnoga tla, osim ako ona nisu sprijeena krutou konstrukcije.
(14) Za plitke temelje na prirodnome temeljnom tlu, treba uzeti u obzir da se neka diferencijalna slijeganja obino pojavljuju ak i onda kada je proraunom predvieno samo jednoliko slijeganje. (15) Naginjanje ekscentrino optereenog temelja treba procijeniti uz pretpostavku pravocrtne raspodjele dodirnog tlaka. Zatim slijeganje treba proraunati ispod uglova temelja uporabom raspodjele uspravnih naprezanja u temeljnom tlu ispod svakog ugla i gore opisanih metoda za proraun slijeganja. (16) Za uobiajene graevine temeljene na glinama, treba proraunati omjer nosivosti temeljnoga tla pri njegovoj poetnoj nedreniranoj posminoj vrstoi i primijenjenog uporabnog optereenja (vidi toku 2.4.8(4)). Proraun slijeganja uvijek treba provesti ako je taj omjer manji od 3. Ako je omjer manji od 2, za proraun treba uzeti u obzir uinke nelinearne krutosti u temeljnome tlu. 6.6.3 Izdizanje tla (1)P Moraju se razlikovati sljedei uzroci izdizanja tla: - smanjenje efektivnih naprezanja - poveanje obujma djelomino zasienog tla - izdizanje u uvjetima stalnog obujma potpuno zasienoga tla, prouzroeno slijeganjem susjedne graevine. (2)P Prorauni izdizanja tla moraju ukljuiti trenutano i naknadno izdizanje. 6.6.4 Analiza vibracija (1)P Temelje graevina koje su podvrgnute vibracijama ili vibrirajuem optereenju mora se proraunati uz osiguranje da vibracije nee izazvati prekomjerna slijeganja. (2) Treba poduzeti mjere opreza radi osiguranja da nee doi do rezonancije izmeu frekvencije dinamikog optereenja i kritine frekvencije sustava temelj - temeljno tlo i da nee doi do likvefakcije u temeljnom tlu. (3)P Vibracije prouzroene potresima moraju se razmotriti prema propisu EN 1998. 6.7 Temeljenje na stijeni; dodatne pojedinosti projektiranja (1)P Za proraun plitkih temelja na stijeni moraju se uzeti u obzir sljedea svojstva: - deformabilnost i vrstoa stijenske mase i doputeno slijeganje oslonjene graevine - prisutnost svih slabih slojeva, primjerice, topivih naslaga ili podruja rasjeda ispod temelja - prisutnost meuslojnih pukotina i drugih diskontinuiteta i njihove znaajke (primjerice ispuna, neprekinutost, irina, razmak) - stanje rastrobe, raspadanja i ispucanosti stijene - poremeaj prirodnoga stanja stijene prouzroen graevnim radovima, primjerice, podzemnom gradnjom ili iskopom zasjeka blizu temelja. (2) Plitki temelji na stijeni obino se mogu proraunati s pomou pretpostavljenih dodirnih pritisaka. Za vrste netaknute magmatske stijene, gnajs, vapnenac i pjeenjak, pretpostavljeni je dodirni pritisak ogranien tlanom vrstoom betona. NAPOMENA U dodatku G dana je preporuena metoda za izvoenje pretpostavljenih dodirnih tlakova za plitke temelje na stijeni. (3) Slijeganje temelja moe se ocijeniti iz usporedivoga iskustva koje se odnosi na razredbu stijenske mase. 6.8 Proraun plitke temeljne graevine (1)P Slom konstrukcije plitkog temelja mora se sprijeiti u skladu s tokom 2.4.6.4. (2) Za krute se temelje moe pretpostaviti pravocrtna raspodjela dodirnog tlaka ispod njih. Za opravdanje tedljivijeg projekta, moe se upotrijebiti podrobna analiza meudjelovanja tla i graevine. (3) Za savitljivi se temelj raspodjela dodirnog tlaka ispod njega moe izvesti tako da se temelj oblikuje kao greda ili ploa na stiljivom poluprostoru ili nizu opruga primjerene krutosti i vrstoe.
(4)P Uporabljivost temelja traka i temeljnih ploa mora se provjeravati uz pretpostavku optereenja graninog stanja uporabljivosti i raspodjele dodirnog tlaka koja odgovara deformiranju temelja i temeljnog tla. (5) U proraunskim okolnostima s koncentriranim optereenjima koja djeluju na temeljnu traku ili temeljnu plou, sile i momente savijanja u temelju moe se izvesti pomou obrasca koji temeljno tlo zamjenjuje pravocrtno elastinom reakcijom podloge. Module reakcije podloge moe se ocijeniti proraunom slijeganja uz odgovarajuu procjenu raspodjele dodirnog tlaka. Module se moe prilagoditi tako da proraunani dodirni tlakovi ne premae one vrijednosti za koje se moe pretpostaviti pravocrtno ponaanje. (6) Ukupna i diferencijalna slijeganja graevine u cjelini treba proraunati u skladu s tokom 6.6.2. Obrasci koji koriste reakciju podloge kao svojstvo tla, esto nisu prihvatljivi za tu svrhu. Ako meudjelovanje temeljnog tla i graevine ima prevladavajui uinak, treba upotrijebiti preciznije naine prorauna, kao to su prorauni konanim elementima. 6.9 Priprema tla ispod plitkog temelja (1)P Tlo ispod plitkog temelja mora se pripremiti s velikom pozornou. Moraju se ukloniti korijeni, prepreke i depovi slaboga tla, a da se pritom ne poremeti temeljno tlo. Sve rupe koje iz toga nastanu moraju se ispuniti tlom (ili kojim drugim gradivom) tako da se dobije ista krutost kao za neporemeeno temeljno tlo. (2) Za tla podlona poremeaju, kao to je glina, slijed iskopa za plitki temelj treba izvesti tako da se poremeaj smanji na najmanju moguu mjeru. Obino je dovoljno iskapati vodoravne slojeve. U sluajevima kada e se provjeravati izdizanje tla, treba iskop izvoditi u naizmjeninim rovovima, tako da se svi rovovi ispune betonom prije iskopa rovova izmeu njih. 7. poglavlje 7.1 Openito (1)P Odredbe ovoga poglavlja primjenjuju se na pilote oslonjene na vrh, lebdee pilote, vlane pilote i popreno optereene pilote, koji se ugrauju zabijanjem, utiskivanjem, uvrtanjem ili buenjem s injektiranjem ili bez njega. (2) Odredbe ovoga poglavlja ne treba izravno primjenjivati na proraun pilota koji su namijenjeni smanjivanju slijeganja, kao u sluaju nekih temeljnih ploa na pilotima. (3)P Za izvedbu pilota moraju se primijeniti sljedee propise: - propis EN 1536:1999 za buene pilote - propis EN 12063:2000 za zidove od murja - propis EN 12699:2000 za pilote s razmicanjem tla. NAPOMENA Propis EN 14199 Izvedba posebnih geotehnikih radova mikropiloti je u pripremi. 7.2 Granina stanja (1)P Sljedea se granina stanja moraju razmotriti i mora se sastaviti odgovarajui popis za: - gubitak sveukupne stabilnosti - slom dosezanjem nosivosti temelja na pilotima - izdizanje ili nedovoljna vlana otpornost temelja na pilotima - slom u temeljnome tlu prouzroen poprenim optereenjem temelja na pilotima - slom pilota na tlano optereenje, vlano optereenje, savijanje, izvijanje ili posmik - istovremeni slom temeljnoga tla i temelja na pilotima - istovremeni slom temeljnoga tla i graevine - prekomjerno slijeganje tla - prekomjerno izdizanje tla - prekomjeran boni pomak - neprihvatljive vibracije. 7.3 Djelovanja i proraunske situacije Piloti
7.3.1 Openito (1) Za izbor proraunskih okolnosti treba razmotriti djelovanja koja su navedena u toki 2.4.2(4). (2) Pilote se moe optereivati osno i/ili popreno. (3)P Proraunske situacije mora se izvesti u skladu s tokom 2.2. (4) Za dokazivanje da su zadovoljeni zahtjevi za granina stanja, moe se pokazati nunim da se provede analiza meudjelovanja graevine, temelja na pilotima i temeljnoga tla. 7.3.2 Djelovanja prouzroena pomakom temeljnoga tla 7.3.2.1 Openito (1)P U temeljnome tlu s pilotima moe doi do pomaka prouzroenih konsolidacijom, bujanjem, susjednim optereenjem, puzanjem tla, klizanjem tla ili potresom. Te se pojave moraju razmotriti, jer mogu utjecati na pilote, tako da izazovu negativno trenje na platu, izdizanje i rastezanje tla, popreno optereenje i pomak. (2) U tim sluajevima, proraunske vrijednosti vrstoe i krutosti temeljnoga tla koje se mie obino trebaju biti gornje vrijednosti. (3)P Za proraun se mora usvojiti jedan od sljedea dva pristupa: - pomak temeljnoga tla se uzima kao djelovanje. Tada se provodi analiza meudjelovanja za odreivanje sila, pomaka i deformacija u pilotu - kao proraunsko djelovanje mora se uvesti gornju graninu silu koju bi temeljno tlo moglo prenijeti na pilot. Za vrednovanje te sile u obzir se mora uzeti vrstou tla i izvor optereenja u obliku teine ili zbijanja tla koje se pomie ili veliine djelovanja koja uzrokuju poremeaje. 7.3.2.2 Negativno trenje na pilot (1)P Ako se prorauni graninoga stanja nosivosti provode s optereenjem od negativnog trenja kao djelovanjem, njegova vrijednost mora biti ona najvea koju slijeganje temeljnoga tla moe imati u odnosu na pilot. (2) Za proraun najveeg optereenja prouzroenog negativnim trenjem, treba uzeti u obzir posminu otpornost na dodirnoj plohi izmeu tla i plata pilota i slijeganje temeljnoga tla pod njegovom vlastitom teinom i svim povrinskim optereenjima oko pilota. (3) Gornja granica optereenja prouzoenog negativnim trenjem za skupinu pilota moe se proraunati iz teine dodatnog optereenja koje izaziva slijeganje, uzimajui pritom u obzir sve promjene pornih tlakova prouzroene snienjem razine podzemne vode, konsolidacijom ili zabijanjem pilota. (4) Ako se oekuje malo slijeganje temeljnoga tla nakon ugradnje pilota, moe se postii tedljiv proraun tako da se slijeganje temeljnoga tla uzme kao djelovanje te se provede analiza meudjelovanja. (5)P Proraunsku vrijednost slijeganja temeljnoga tla mora se izvesti uzimajui u obzir teine (tla) i stiljivosti tla u skladu s tokom 2.4.3. (6) Za proraun meudjelovanja treba uzeti u obzir pomake pilota u odnosu na okolno temeljno tlo koje se mie, posminu otpornost tla du plata pilota, teinu tla i oekivana optereenja na povrini oko svakog pilota, koja uzrokuju negativno trenje. (7) Za kombinacije optereenja obino nije potrebno zajedno razmatrati negativno trenje i trenutno optereenje. 7.3.2.3 Izdizanje tla (1)P Za razmatranje uinka izdizanja tla ili optereenja usmjerenih prema gore, koja se mogu pojaviti du plata pilota, pomak temeljnoga tla openito se mora uzeti kao djelovanje.
NAPOMENA 1 irenje ili izdizanje temeljnoga tla moe biti prouzroeno rastereenjem, iskopom, djelovanjem mraza ili zabijanjem susjednih pilota. Takoer moe biti prouzroeno poveanjem vlanosti u temeljnome tlu radi uklanjanja drvea, prestanka crpljenja vode iz vodonosnih slojeva, spreavanja isparavanja (radi nove gradnje) ili nezgoda. NAPOMENA 2 Do izdizanja tla moe doi tijekom graenja, prije optereenja pilota graevinom, to moe izazvati neprihvatljivo izdizanje pilota ili slom njegove grae. 7.3.2.4 Popreno optereenje (1)P Moraju se razmotriti poprena djelovanja prouzroena pomakom temeljnoga tla oko pilota. (2) Treba razmotriti sljedee proraunske situacije koje mogu dovesti do poprenih djelovanja na pilot: - razliite veliine dodatnog optereenja na bilo kojoj strani temelja na pilotima (npr. u nasipu ili u njegovoj blizini) - razliite razine iskopa na bilo kojoj strani temelja na pilotima (npr. u usjeku ili u njegovoj blizini) - temelj na pilotima izgraen na aktivnom klizitu ili kosini u pokretu - nagnuti piloti u temeljnome tlu koje se slijee - piloti u seizmikom podruju. (3) Popreno optereenje obino treba vrednovati razmatranjem meudjelovanja izmeu pilota, koje se uzme kao krute ili savitljive grede, i mase tla koja se mie. Ako je vodoravno deformiranje mekih slojeva tla veliko, a piloti su na velikim razmacima, rezultirajue popreno optereenje pilota uglavnom ovisi o posminoj vrstoi mekih slojeva tla. 7.4 Naini projektiranja i razmatranja o projektiranju 7.4.1 Naini projektiranja (1)P Proraun se mora zasnivati na jednom od sljedeih pristupa: - na rezultatima statikih pokusnih optereenja, za koje se s pomou prorauna ili na koji drugi nain dokazalo da su u suglasju s drugim odgovarajuim iskustvom - na empirijskim ili analitikim nainima prorauna, ija se valjanost dokazala statikim pokusnim optereenjem u usporedivim okolnostima - na rezultatima dinamikih pokusnih optereenja, ija se valjanost dokazala statikim pokusnim optereenjem u usporedivim okolnostima - na opaanom ponaanju usporedivoga temelja na pilotima, uz uvjet da je taj pristup podran rezultatima terenskog istraivanja i ispitivanja temeljnoga tla. (2) Proraunske vrijednosti parametara trebaju biti u opem skladu s 3. poglavljem, no za izbor vrijednosti parametara takoer se u obzir smiju uzeti rezultati pokusnog optereenja. (3) Statiko pokusno optereenje smije se provoditi na pokusnim pilotima, koji su ugraeni prije zavretka projekta samo za potrebe ispitivanja, ili na ugraenim pilotima, koji ine dio temelja. 7.4.2 Razmatranja o projektiranju (1)P Mora se razmotriti ponaanje pojedinih pilota i skupina pilota te krutost i vrstou konstrukcije koja povezuje pilote. (2)P Za izbor naina prorauna i vrijednosti parametara i za uporabu rezultata pokusnog optereenja, moraju se razmotriti trajanje optereenja i njegove promjene u vremenu. (3)P Za proraune i tumaenje rezultata pokusnog optereenja, mora se razmotriti planirano budue nasipavanje, odstranjivanje nadsloja ili mogue promjene reima podzemne vode. (4)P Za izbor vrste pilota, ukljuujui kakvou gradiva pilota i nain ugradnje, mora se uzeti u obzir: - uvjete u temeljnome tlu i podzemnoj vodi na lokaciji, ukljuujui prisutne ili mogue prepreke u temeljnom tlu, - naprezanja izazvana u pilotima tijekom njihove ugradnje,
- mogunost ouvanja i provjere cjelovitosti pilota koji se ugrauje, - uinak naina i slijeda ugradnje pilota na one pilote koji su ve ugraeni i na susjedne graevine ili instalacije, - doputena odstupanja unutar kojih se pilot moe pouzdano ugraditi, - kodljive uinke kemikalija u temeljnom tlu, - mogunost povezivanja raznih reima podzemne vode, - rukovanje i prijevoz pilota, - uinke ugradnje pilota na susjedne zgrade. (5) Pri razmatranju gore navedenih pitanja, treba obratiti pozornosti na sljedee: - razmak pilota u skupini pilota, - pomak ili vibraciju susjednih konstrukcija graevina radi ugradnje pilota, - vrsta upotrijebljenog malja ili vibratora, - dinamika naprezanja u pilotu tijekom zabijanja, - za one vrste buenih pilota, kod kojih se za odravanje stabilnosti stijenki i dna buotine koristii tekuina, potrebno je osigurati takvu visinu stupca tekuine da se potrebnim hidrostatskim pritiskom osigura stabilnost stijenki i dna buotine, - ienje dno i ponekad plata buotine, naroito od bentonita, radi odstranjivanja razmuljanih naslaga - lokalna nestabilnost plata buotine tijekom betoniranja, koja moe izazvati zaruavanje tla u iskop za pilot - prodor tla ili vode u tijelo pilota betoniranog u tlu i mogui poremeaj vlanog betona radi protoka vode kroz njega - uinak nezasienih slojeva pijeska oko pilota, koji izvlae vodu iz betona - naknadni utjecaj kemikalija u tlu - zbijanje tla prouzroeno zabijanjem pilota koji jako razmiu tlo - poremeaj tla prouzroen buenjem okna za pilot. 7.5 Pokusno optereenje pilota 7.5.1 Openito (1)P Pokusno optereenje pilota mora se provesti u sljedeim okolnostima: - ako se koristi ona vrsta pilota ili nain ugradnje za koju nema usporedivoga iskustva - ako piloti nisu bili ispitani uz usporedive uvjete u tlu i optereenje - ako e piloti biti pod takvim optereenjem za koje teorija ni iskustvo ne nude dovoljnu pouzdanost za proraun. Postupkom ispitivanja pilota tada se mora osigurati optereenje koje je slino onom koje se oekuje - ako opaanja tijekom ugradnje ukazuju na takvo ponaanje pilota koje znatno i nepovoljno odstupa od ponaanja oekivanog na osnovi terenskih istraivanja ili iskustva i ako ni daljnja istraivanja temeljnog tla ne daju pojanjenje za ta odstupanja. (2) Pokusno optereenje pilota moe se upotrijebiti za: - ocjenjivanje prikladnosti naina ugradnje - odreivanje odziva oglednog pilota i okolnog temeljnog tla u odnosu na slijeganje i granino optereenje - donoenje prosudbe o cjelokupnom temeljenju na pilotima. (3) Ako pokusno optereenje nije izvodljivo radi tekoa u oblikovanju promjene optereenja (npr. cikliko optereenje), treba upotrijebiti vrlo oprezne proraunske vrijednosti svojstava gradiva. (4)P Ako se provodi jedno pokusno optereenje pilota, obino ga se mora provesti tamo gdje se vjeruje da e se pojaviti najnepovoljniji uvjeti u temeljnome tlu. Ako to nije mogue, mora se uzeti priuva pri izvoenju svojstvene vrijednosti tlane otpornosti. (5)P Ako se provodi pokusno optereenje dvaju ili vie pilota, za ispitivanje se moraju izabrati ogledne lokacije za temelj na pilotima, a jedan od ispitnih pilota mora se postaviti tamo gdje se vjeruje da e se pojaviti najnepovoljniji uvjeti u temeljnome tlu. (6)P Izmeu ugradnje pilota koji e se ispitivati i nanoenja optereenja mora proi odgovarajue vrijeme, kako bi se osiguralo da e se postii zahtijevana vrstoa gradiva pilota i da e se porni tlak vratiti na svoju poetnu vrijednost.
(7) U nekim sluajevima moe biti nuno da se zabiljei porni tlak prouzroen ugradnjom pilota i njegova naknadna disipacija, radi donoenja ispravne odluke o poetku pokusnog optereenja. 7.5.2 Statiko pokusno optereenje 7.5.2.1 Postupak optereenja (1)P Postupak pokusnog optereenja pilota6, posebno u pogledu broja koraka optereenja, trajanja tih koraka i primjene ciklusa optereenja, mora biti takav da se iz mjerenja na pilotu mogu donijeti zakljuci o ponaanju pri deformiranju, puzanju i povratnom pomaku temelja na pilotima. Za pokusne pilote, optereenje mora biti takvo da se mogu donijeti zakljuci i o optereenju pri slomu. (2) Prije ispitivanja treba umjeriti ureaje za odreivanje optereenja, naprezanja ili deformacija i pomaka. (3) Smjer nanoenja optereenja pri ispitivanju, na tlane ili vlane pilote treba se podudarati s uzdunom osi pilota. (4) Pokusno optereenje, koje slui za projektiranje vlanih pilota, mora se provesti do sloma. Za ispitivanja na vlak ne treba koristiti ekstrapolaciju krivulje optereenje-pomak. 7.5.2.2 Pokusni piloti (1)P Broj pokusnih pilota, nunih za provjeru prorauna, mora ovisiti o: - uvjetima u temeljnome tlu i promjenljivosti tih uvjeta na cijeloj lokaciji - geotehnikoj kategoriji graevine, ako je to primjereno - prethodno utvrenim pokazateljima o ponaanju iste vrste pilota u slinim uvjetima u temeljnome tlu - ukupnom broju i vrsti pilota u projektu temeljenja. (2)P Na mjestu i koje se ispituje moraju se temeljito istraiti uvjeti u temeljnome tlu. Dubina buotina ili drugih terenskih ispitivanja mora biti dovoljna da se moe ustanoviti priroda temeljnoga tla oko i ispod vrha pilota. Moraju se istraiti svi slojevi koji znatno utjeu na svojstva pilota. (3)P Metoda ugradnje pokusnih pilota mora u potpunosti biti opisana u skladu s tokom 7.9. 7.5.2.3 Radni piloti (1)P Mora se odrediti, da e broj pokusnih optereenja pilota koji su ujedno i radni piloti, biti izabran na osnovi zabiljeenih opaanja tijekom ugradnje. (2)P Pokusno optereenje tih pilota mora biti najmanje jednako proraunskom optereenju temeljenja. 7.5.3 Dinamiko pokusno optereenje (1) Dinamiko pokusno optereenje7 smije se upotrijebiti za procjenu tlane otpornosti uz uvjet da je prethodno provedeno odgovarajue istraivanje lokacije i da je postupak umjeren s pomou statikog pokusnog optereenja iste vrste pilota, sline duljine i presjeka i u usporedivim uvjetima u temeljnome tlu (vidi toke 7.6.2.4 do 7.6.2.6). (2)P Ako se provodi vie od jedne vrste dinamikog ispitivanja, rezultati raznih vrsta dinamikih ispitivanja uvijek se moraju razmatrati jedni u odnosu na druge. (3) Dinamiko pokusno optereenje takoer se smije upotrijebiti kao pokazatelj postojanosti pilota i za otkrivanje slabih pilota. 7.5.4 Izvjetaj o pokusnom optereenju (1)P Mora se odrediti da e se injenini izvjetaj napisati za sva pokusna optereenja. Ako je primjereno, taj izvjetaj mora ukljuivati:
Vidi: ISSMFE Subcommittee on Field and Laboratory Testing, Axial Pile Loading Test, Suggested Method. ASTM Journal, June 1985, pp. 79-90. 7 Vidi: ASTM Designation D 4945, Standard Test Method for High-Strain Dynamic Testing of Piles.
- opis lokacije - uvjete u temeljnom tlu uz upuivanje na istraivanje temeljnoga tla - vrstu pilota - opis ugradnje pilota i svih potekoa na koje se nailo tijekom radova - opis ureaja za optereenje i mjerenje i reakcijskog sustava - dokumente o umjeravanju pretvaraa sile, tijeska i mjeraa - zapisnik o ugradnji ispitnih pilota - fotografije pilota i mjesta ispitivanja - brojane rezultate ispitivanja - dijagrame pomaka u vremenu za svako optereenje ako se primjenjuje postupak optereenja u koracima - mjerene vrijednosti optereenje - pomak - obrazloenje za svako odstupanje od gore navedenih zahtjeva. 7.6 Uzduno optereeni piloti 7.6.1 Openito 7.6.1.1 Proraun graninog stanja (1)P Proraunom se mora dokazati da je prekoraenje sljedeih graninih stanja malo vjerojatno: - granino stanje nosivosti pri gubitku tlane ili vlane otpornosti jednoga pilota - granino stanje nosivosti pri gubitku tlane ili vlane otpornosti temelja na pilotima kao cjeline - granino stanje nosivosti pri ruenju ili velikom oteenju gornje graevine prouzroeno prekomjernim pomakom ili diferencijalnim pomacima temelja na pilotima - granino stanje uporabljivosti oslonjene graevine prouzroeno pomakom pilota. (2) Obino za proraun treba razmotriti koeficijent sigurnosti u odnosu na gubitak tlane ili vlane otpornosti, a to je stanje gdje se temelj na pilotima znatno pomie prema dolje ili prema gore uz zanemarivo poveanje odnosno smanjenje otpornosti (vidi toke 7.6.2 i 7.6.3). (3) Za tlano optereene pilote, esto je teko odrediti granino stanje nosivosti iz krivulje odnosa optereenja i slijeganja koja ima neprekinutu zakrivljenost. U tim sluajevima za kriterij sloma treba usvojiti ono slijeganje glave pilota koje je jednako 10% promjera osnovice pilota. (4)P Za pilote koji se znatno slijeu, granino stanje nosivosti moda nastupi u oslonjenoj graevini prije nego li je otpornost pilota u potpunosti iskoritena. U tim sluajevima za proraun se mora usvojiti opreznu procjenu mogueg raspona slijeganja. NAPOMENA Slijeganje pilota se razmatra u toki 7.6.4. 7.6.1.2 Sveukupna stabilnost (1)P Slom prouzroen gubitkom sveukupne stabilnosti temelja koji ukljuuje tlane pilote mora se razmotriti u skladu s 11. poglavljem. (2) Ako postoji mogunost nestabilnosti, treba razmotriti klizne plohe koje prolaze ispod pilota i one koje presijecaju pilote. (3)P Slom prouzroen izdizanjem bloka tla s pilotima mora se provjeriti u skladu s tokom 7.6.3.1(4)P. 7.6.2 Tlana otpornost temeljnoga tla 7.6.2.1 Openito (1)P Za dokaz da e temelj na pilotima nositi proraunsko optereenje s prikladnom sigurnou s obzirom na tlani slom, za sve sluajeve i kombinacije optereenja graninog stanja nosivosti, mora biti zadovoljena slijedea nejednakost: Fc;d Rc;d (7.1)
(2) U naelu, Fc;d treba ukljuivati teinu samoga pilota, a Rc;d treba ukljuivati tlak nadslojeva na osnovici temelja. Te se dvije veliine, meutim, mogu zanemariti ako se priblino ponitavaju. Nije nuno da se one ponite ako: - je negativno trenje znatno - je tlo vrlo lagano - se pilot protee iznad povrine temeljnoga tla. (3)P Za skupinu pilota u obzir se moraju uzeti dva mogua naina sloma: - slom dosezanjem tlane otpornosti pojedinih pilota - slom dosezanjem tlane otpornosti pilota i tla izmeu njih, koji zajedno djeluju kao blok. Za proraunsku otpornost mora se uzeti manju od vrijednosti koje proizlaze iz ovih dvaju moguih naina sloma. (4) Tlanu otpornost skupine pilota koja djeluje kao blok smije se proraunati tako da se blok uzme kao jedan pilot velikoga promjera. (5)P Za izvoenje proraunske otpornosti temelja, moraju se razmotriti krutost i vrstoa nosaa koji pilote povezuje u skupinu. (6) Ako piloti podupiru krutu graevinu, smije se kao prednost uzeti sposobnost graevine da preraspodijeli optereenje meu pilotima. Granino e stanje nastupiti samo ako se znatan broj pilota slomi istovremeno. Prema tome, nije potrebno razmatrati nain sloma koji ukljuuje samo jedan pilot. (7) Ako piloti podupiru savitljivu graevinu, treba pretpostaviti da e tlana vrstoa najslabijeg pilota imati prevladavajui utjecaj na pojavu graninoga stanja. (8) Posebnu pozornost treba posvetiti moguem slomu rubnih pilota prouzroenom kosim ili ekscentrinim optereenjem gornje graevine. (9)P Ako nosivi sloj, na koji se oslanja pilot (na kojem lei vrh pilota), lei iznad sloja slaboga tla, mora se razmotriti uinak slaboga sloja na tlanu otpornost temeljenja. (10)P Za proraun otpornosti osnovice (vrha) pilota, u obzir se mora uzeti vrstoa dijela temeljnoga tla iznad i ispod vrha pilota. NAPOMENA Taj dio temeljnoga tla moda se protee za nekoliko promjera pilota iznad i ispod njegove osnovice. Svako slabo tlo u tom podruju ima relativno velik utjecaj na otpornost osnovice. (11) Slom probojem treba provjeriti u sluaju kada se ispod vrha pilota nalazi sloj tla slabijih svojstava na dubini manjoj od vrijednosti etiri promjera pilota. (12)P Ako promjer vrha pilota premai promjer plata, mora se razmotriti mogui nepovoljni uinak. (13) Za zabijene pilote otvorenoga dna, krunog ili pravokutnog poprenog presjeka s otvorom veim od 500 mm u bilo kojem smjeru i bez posebnih ureaja unutar pilota koji bi mogli zaepiti vrh, otpornost vrha treba biti ograniena na manju vrijednost od: - posmine otpornosti izmeu epa tla i unutarnje strane pilota - otpornosti osnovice izvedene s pomou povrine presjeka osnovice. 7.6.2.2 Najvea tlana otpornost iz statikog pokusnog optereenja (1)P Nain na koji se provode pokusna optereenja mora biti u skladu s tokom 7.5 i mora se navesti u izvjetaju o geotehnikom projektu. (2)P Pokusni piloti, koji e se unaprijed ispitivati, moraju se ugraditi na isti nain kao i oni koji e sluiti kao temelj i moraju se temeljiti u istom sloju tla. (3) Ako se promjer pokusnog pilota razlikuje od promjera ugraenih pilota, za ocjenjivanje tlane otpornosti koja e se usvojiti, treba razmotriti moguu razliku u ponaanju pilota razliitih promjera.
(4) U sluaju pilota vrlo velikog promjera, esto nije praktino provoditi pokusno optereenje na pilotu pune veliine. Moe se razmotriti pokusno optereenje pilota manjeg promjera, uz uvjet da: - omjer promjera pokusnog i ugraenog pilota nije manji od 0,5 - je pokusni pilot manjeg promjera, proizveden i ugraen na isti nain kao i radni piloti - je pokusni pilot tako opremljen mjernim ureajima da se otpor vrha i plata mogu mjeriti odvojeno. Ovaj pristup treba oprezno primjenjivati za zabijene pilote otvorenoga dna, zbog utjecaja promjera na mobilizaciju otpora na pritisak, epa tla unutar pilota. (5)P U sluaju pojave negativnog trenja kod temelja na pilotima, mora se dopuniti otpor pilota pri slomu ili pomaku koji je jednak uvjetu za provjeru graninog stanja nosivosti odreenog iz rezultata pokusnog optereenja. Ta dopuna se mora izvesti oduzimanjem mjerenog, ili najnepovoljnijeg, pozitivnog otpora plata u stiljivom sloju i u slojevima iznad, gdje se razvija negativno trenje, od optereenja mjerenog na glavi pilota. (6) Tijekom pokusnog optereenja pilota na koji djeluje negativno trenje, pozitivno e se trenje na platu razviti du ukupne duljine pilota i treba ga razmotriti u skladu s tokom 7.3.2.2(6). Najvee ispitno optereenje na ugraeni pilot treba premaiti zbroj proraunskog vanjskog optereenja i dvostruke sile od negativnog trenja. (7)P Ako se najvea svojstvena tlana otpornost, Rc;k, izvodi iz vrijednosti Rc;m mjerenih tijekom jednog ili nekoliko pokusnih optereenja pilota, u obzir se mora uzeti neujednaenost temeljnoga tla i neujednaenost uinka ugradnje pilota. (8)P Za graevine, koje nemaju sposobnost preraspodjele optereenja od slabih na jake pilote, mora se, najmanje, zadovoljiti sljedea jednadba:
( Rc;m )mean ( Rc;m )min Rc;k = Min ; (7.2) 1 2 gdje su 1 i 2 koeficijenti meuzavisnosti povezani s brojem ispitanih pilota a primjenjuju se na srednju
(Rc;m)mean odnosno najmanju (Rc;m)min vrijednost Rc;m.
NAPOMENA Vrijednosti koeficijenata meuzavisnosti smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.9 daje preporuene vrijednosti. (9) Za graevine, koje imaju dovoljnu krutost i vrstou da preraspodjele optereenje od slabih na jake pilote, vrijednosti 1 i 2 smiju se podijeliti s 1,1 uz uvjet da 1 nikada nije manji od 1,0. (10)P Pri tumaenju pokusnog ispitivanja pilota, moraju se prepoznati sustavne i sluajne sastavnice promjena u temeljnome tlu. (11)P Mora se provjeriti zapisnik o ugradnji pokusnog(ih) pilota i objasniti svako odstupanje od uobiajenih uvjeta ugradnje. (12) Svojstvenu tlanu otpornost temeljnoga tla, Rc;k, moe se izvesti iz svojstvenih vrijednosti otpornosti na vrhu, Rb;k, i otpornosti na platu, Rs;k, tako da je: Rc;k = Rb;k + Rs;k (7.3) (13) Te se sastavnice mogu izravno izvesti iz rezultata statikog pokusnog optereenja ili procijeniti na osnovi rezultata ispitivanja temeljnoga tla ili dinamikog pokusnog optereenja. (14)P Proraunsku otpornost, Rc;d, mora se izvesti iz: Rc;d = Rc;k / t (7.4) ili: (7.5) Rc;d = Rb;k / b + Rs;k / s NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.6, A.7 i A.8 daju preporuene vrijednosti za trajne i privremene situacije. 7.6.2.3 Najvea tlana otpornost iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla
(1)P Naini ocjenjivanja tlane otpornosti temelja na pilotima iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla moraju se prethodno uspostaviti iz pokusnog optereenja pilota i usporedivoga iskustva, kao to je odreeno u toki 1.5.2.2. (2) Smije se uvesti koeficijent obrasca, kao to je opisano u toki 2.4.1(9), kako bi se osigurala zadovoljavajue tlana vrstoa. (3)P Proraunsku tlanu otpornost pilota, Rc;d, mora se izvesti iz : Rc;d = Rb;d + Rs;d (7.6) (4)P Za svaki pilot, Rb;d i Rs;d moraju se odrediti iz: Rb:d = Rb;k / b i Rs;d = Rs;k / s (7.7) NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.6, A.7 i A.8 daju preporuene vrijednosti za stalne i prolazne situacije. (5)P Svojstvene vrijednosti Rb;k i Rs;k moraju se odrediti iz:
Rc;k = ( Rb;k + Rs;k ) =
Rb;cal + Rs;cal
Rc;cal
( Rc;cal )mean ( Rc;cal )min ; = Min 3 4
(7.8)
gdje su 3 i 4 koeficijenti korelacije koji ovise o broju ispitnih profila, n, i primjenjuju se na: - srednje vrijednosti (Rc;cal)mean = (Rb;cal + Rs;cal)mean = (Rb;cal)mean + (Rs;cal)mean odnosno: - najmanje vrijednosti (Rc;cal)min = (Rb;cal + Rs;cal)min ili s pomou metode dane u toki 7.6.2.3(8). NAPOMENA Vrijednosti koeficijenata korelacije smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.10 daje preporuene vrijednosti. (6)P Pri tumaenju ispitivanja temeljnoga tla i proraunanih otpornosti, moraju se prepoznati sustavne i sluajne komponente promjene u temeljnome tlu. (7) Za graevine, koje imaju dovoljnu krutost i vrstou da preraspodjele optereenje od slabih na jake pilote, koeficijenti 3 i 4 se smiju podijeliti s 1,1 uz uvjet da 3 nikada nije manji od 1,0. (8) Svojstvene se vrijednosti moe proraunati iz: Rb;k = Ab qb;k i Rs;k =
A
i
s;i
qs;i;k
(7.9)
gdje su qb;k i qs;i;k svojstvene vrijednosti otpornosti na osnovici odnosno trenja na platu u raznim slojevima, dobivene iz vrijednosti parametara temeljnoga tla. NAPOMENA Ako se primjenjuje ovaj drugi postupak, vrijednosti parcijalnih koeficijenata b i s preporuene u dodatku A moda treba ispraviti za koeficijent obrasca vei od 1,0. Vrijednost koeficijenta obrasca smije se zadati u nacionalnom dodatku. (9)P Ako se upotrebljava proraunski pristup 3, svojstvene vrijednosti parametara temeljnog tla moraju se odrediti u skladu s tokom 2.4.5. Za te se svojstvene vrijednosti tada rabe parcijalni koeficijenti kako bi se dobile proraunske vrijednosti parametara temeljnog tla za odreivanje proraunskih vrijednosti otpornosti pilota. (10) Za ocjenjivanje valjanosti obrasca na osnovi rezultata ispitivanja temeljnoga tla, treba razmotriti: - vrstu tla, ukljuujui granulometrijski sastav, mineralogiju, uglatost zrna, gustou, prekonsolidaciju, stiljivost i propusnost - nain ugradnje pilota, ukljuujui nain buenja ili zabijanja - duljinu, promjer, gradivo i oblik plata i vrha pilota (npr. proirena osnovica) - nain ispitivanja temeljnoga tla. 7.6.2.4 Najvea tlana otpornost iz ispitivanja dinamikim udarom
(1)P Ako se za ocjenjivanje otpornosti pojedinog tlanog pilota provodi ispitivanje pilota dinamikim udarom (udarac maljem), tj. mjerenje deformacije i ubrzanja u vremenu tijekom udara (vidi toku 7.5.3(1)), valjanost rezultata mora se dokazati iz prethodno dobivenih pokazatelja prihvatljivoga ponaanja u statikom pokusnom optereenju iste vrste pilota, sline duljine i presjeka i u slinim uvjetima u temeljnome tlu. (2) Ako se provodi pokusno optereenje dinamikim udarom, na zadanoj lokaciji treba izravno mjeriti otpornost pilota na zabijanje. NAPOMENA Pokusno optereenje ove vrste takoer moe ukljuivati proces podudaranja signala i izmjerenih brzina valova naprezanja. Podudaranje signala omoguava priblino vrednovanje otpornosti plata i vrha pilota i simulaciju njegovog odnosa optereenja i slijeganja. (3)P Energija udara mora biti dovoljno velika za primjereno tumaenje nosivosti pilota pri odgovarajue visokoj razini deformacija. (4)P Proraunsku vrijednost tlane otpornosti pilota, Rc;d, mora se izvesti iz: Rc;d = Rc;k / t s tim da je: (7.10)
( Rc;m )mean ( Rc;m )min Rc;k = Min ; (7.11) 5 6 gdje su 5 i 6 koeficijenti meudjelovanja povezani s brojem ispitanih pilota, n, a primjenjuju se na srednju
(Rc;m)mean odnosno najmanju (Rc;m)min vrijednost Rc;m. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata i koeficijenata meudjelovanja mogu se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.11 daje preporuene vrijednosti. 7.6.2.5 Najvea tlana otpornost iz izraza za zabijanje pilota (1)P Izrazi za zabijanje pilota mogu se upotrijebiti samo ako je prethodno utvrena uslojenost temeljnoga tla. (2)P Ako se najvea tlana otpornost pojedinih pilota u temelju ocjenjuje s pomou izraza za zabijanje pilota, valjanost izraza mora se dokazati iz prethodno dobivenih pokazatelja prihvatljivoga ponaanja u statikom pokusnom optereenju iste vrste pilota, sline duljine i presjeka i u slinim uvjetima u temeljnome tlu. (3)P Za pilote koji nose na vrh, a zabijaju se u nekoherentno tlo, proraunska vrijednost otporana tlak, Rc;d, mora se ocijeniti istim postupkom kao u toki 7.6.2.4. (4) Ako se izrazi za zabijanje pilota primjenjuju za provjeru tlane otpornosti pilota, ispitivanje zabijanja pilota prethodno treba provesti na najmanje 5 pilota rasporeenih na dovoljnim razmacima na povrini koja obuhvaa pilote za provjeru odgovarajueg broja udaraca za zavrni niz udaraca. (5) Za zavrni niz udaraca treba, za svaki pilot, zabiljeiti veliinu prodiranja vrha. 7.6.2.6 Najvea tlana otpornost iz obrade podataka irenja valova (1)P Obrada podataka irenja valova moe se upotrijebiti samo ako je prethodno utvrena uslojenost temeljnoga tla iz buotina i terenskih ispitivanja. (2)P Ako se obrada podataka irenja valova upotrebljava za ocjenjivanje otpornosti pojedinih tlanih pilota, valjanost obrade podataka mora se dokazati iz prethodno dobivenih pokazatelja prihvatljivoga ponaanja u statikom pokusnom optereenju iste vrste pilota, sline duljine i presjeka i u slinim uvjetima u temeljnome tlu. (3)P Proraunsku vrijednost tlane otpornosti, Rc;d, izvedenu iz rezultata obrade podataka irenja valova na vie oglednih pilota, mora se ocijeniti istim postupkom kao u toki 7.6.2.4, s pomou vrijednosti iz lokalnoga iskustva.
NAPOMENA Obrada podataka irenja valova zasniva se na matematikom obrascu tla, pilota i opreme za zabijanje bez terenskog mjerenja valova naprezanja. Ovaj se postupak obino primjenjuje za prouavanje ponaanja malja, dinamikih parametara tla i naprezanja u pilotu tijekom njegova zabijanja. Takoer je na
osnovi modela obrasca mogue odrediti traenu otpornost na zabijanje (broj udaraca) koja je obino povezana s oekivanom tlanom otpornou pilota. 7.6.2.7 Ponovno zabijanje (1)P U projektu se mora zadati broj pilota koji e se ponovno zabijati. Ako ponovno zabijanje daje manje vrijednosti, njih se mora upotrijebiti kao osnovu za ocjenjivanje najvee tlane otpornosti. Ako ponovno zabijanje daje vee vrijednosti, njih se smije razmatrati. (2) Ponovno zabijanje obino treba provoditi u prainstim tlima, osim ako je lokalno usporedivo iskustvo pokazalo da to nije nuno. NAPOMENA Ponovno zabijanje lebdeih pilota u glinovitim tlima obino daje smanjenu tlanu otpornost. 7.6.3 Vlana otpornost temeljnoga tla 7.6.3.1 Openito (1)P Projektiranje vlanih pilota mora biti u suglasju s pravilima projektiranja iz toke 7.6.2, ako se mogu primijeniti. Posebna pravila projektiranja za temelje s vlanim pilotima dana su u nastavku. (2)P Za provjeru da e temelj nositi proraunsko optereenje s odgovarajuom sigurnou u odnosu na vlani slom, sljedea nejednakost mora biti zadovoljena za sve sluajeve i kombinacije optereenja graninoga stanja nosivosti: Ft;d Rt;d (7.12) (3)P Za vlane pilote moraju se razmotriti dva mehanizma sloma: - upanje pilota iz mase temeljnoga tla - izdizanje bloka temeljnoga tla s pilotima. (4)P Provjera da nee doi do izdizanja bloka temeljnoga tla s pilotima (vidi sliku 7.1) mora se provesti u skladu s tokom 2.4.7.4. (5) Za izdvojene vlane pilote ili skupinu vlanih pilota, moda e prevladavajui utjecaj na mehanizam sloma imati otpornost na upanje klina temeljnoga tla, naroito za pilote s proirenjem vrha ili one uglavljene u stijeni. (6) Ako se razmatra izdizanje bloka temeljnoga tla s pilotima, silama otpora sa slike 7.1 moe se dodati otpornost na smicanje Td du strana bloka. (7) Obino e uinak bloka imati prevladavajui utjecaj na proraunsku vlanu otpornost ako je razmak izmeu pilota jednak ili manji od drugog korijena umnoka promjera pilota i dubine njegova prodora u nosivi sloj. (8)P Ako se ocjenjuje vlana otpornost skupine pilota mora se razmotriti uinak skupine, koji moe smanjiti efektivna uspravna naprezanja u tlu, pa prema tome i otpornost plata pojedinih pilota u skupini. (9)P Mora se razmotriti veliki nepovoljni uinak ciklikog optereenja i promjena smjera optereenja na vlanu otpornost. (10) Za procjenu tog uinka treba primijeniti usporedivo iskustvo steeno iz pokusnog optereenja pilota. 7.6.3.2 Najvea vlana otpornost iz pokusnog optereenja pilota (1)P Za odreivanje najvee vlane otpornosti izdvojenoga pilota, Rt, pokusno optereenje pilota mora se provoditi u skladu s tokama 7.5.1, 7.5.2 i 7.5.4 i s obzirom na toku 7.6.2.2. (2)P Proraunska vlana otpornost, Rt;d, mora se izvesti iz: Rt;d = Rt;k / s;t (7.13) NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.6, A.7 i A.8 daju preporuene vrijednosti za trajne i privremene situacije.
1 povrina temeljnoga tla 2 razina podzemne vode 3 strana 'bloka' na kojoj se razvija otpornost Td
Slika 7.1 - Primjeri izdizanja grupe pilota (3) Ako e piloti biti vlano optereeni, obino treba ispitati vie od jednoga pilota. U sluaju velikoga broja vlanih pilota treba ispitati njih najmanje 2 %. (4)P Pri tumaenju rezultata pokusnog optereenja pilota, mora se provjeriti zapisnik o ugradnji pokusnog(ih) pilota i objasniti svako odstupanje od uobiajenih uvjeta njihove ugradnje.
( Rt;m )mean ( Rt;m )min Rt;k = Min ; (7.14) 1 2 gdje su 1 i 2 koeficijenti meudjelovanja povezani s brojem ispitanih pilota, n, a primjenjuju se na srednju
(Rt;m)mean odnosno najmanju (Rt;m)min vrijednost mjerenih vlanih otpornosti. NAPOMENA Vrijednosti koeficijenata meudjelovanja smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.9 daje preporuene vrijednosti. 7.6.3.3 Najvea vlana otpornost iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla
(5)P Svojstvenu vrijednost vlane otpornosti pilota mora se odrediti iz:
(1)P Postupci za ocjenjivanje vlane otpornosti temelja na pilotima iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla moraju se prethodno utvrditi iz pokusnoga optereenja pilota i usporedivoga iskustva, kao to je odreeno u toki 1.5.2.2. (2) Smije se uvesti koeficijent obrasca, kao to je opisano u toki 2.4.1(9), kako bi se osiguralo da je predviena vlana otpornost dovoljna. (3)P Proraunska vrijednost vlane otpornosti pilota, Rt;d, mora se izvesti iz: (7.15) Rt;d = Rt;k / s;t gdje je: Rt;k = Rs;k (7.16) NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.6, A.7 i A.8 daju preporuene vrijednosti za trajne i privremene okolnosti. (4)P Svojstvenu vrijednost Rt;k mora se odrediti iz:
( Rs;cal )mean ( Rs;cal )min Rt;k = Min ; (7.17) 3 4 gdje su 3 i 4 koeficijenti meudjelovanja koji ovise o broju ispitnih presjeka, n, a primjenjuju se na srednju
(Rs;cal)mean odnosno najmanju (Rs;cal)min vrijednost Rs;cal, ili s pomou postupka danog u toki 7.6.3.3(6). NAPOMENA Vrijednosti koeficijenata meudjelovanja mogu se zadati u nacionalnom dodatku. Tablica A.10 daje preporuene vrijednosti. (5)P Pri tumaenju proraunanih vlanih otpornosti, moraju se prepoznati sustavne i sluajne sastavnice promjene u temeljnome tlu. (6) Svojstvenu vrijednost otpora na vlak moe se odrediti iz:
Rt;k =
A
i
s;i
qs;i;k
(7.18)
gdje su qs;i;k svojstvene vrijednosti trenja na platu u raznim slojevima, dobivene iz vrijednosti svojstava temeljnoga tla. NAPOMENA Ako se primjenjuje ovaj drugi postupak, vrijednost parcijalnog koeficijenta s;t preporuenu u dodatku A moda treba ispraviti za koeficijent obrasca vei od 1,0. Vrijednost koeficijenta obrasca smije se zadati u nacionalnom dodatku. (7)P Ako se upotrebljava proraunski pristup 3, svojstvene vrijednosti parametara temeljnog tla moraju se odrediti u skladu s tokom 2.4.5. Za te se svojstvene vrijednosti tada moraju rabiti parcijalni koeficijenti kako bi se dobile proraunske vrijednosti parametara temeljnog tla za odreivanje proraunskih vrijednosti otpornosti pilota. (8) Ocjenjivanje valjanosti obrasca na osnovi rezultata ispitivanja temeljnoga tla treba biti u skladu s tokom 7.6.2.3(10). 7.6.4 Uspravni pomaci temelja na pilotima (uporabljivost oslonjene graevine ) 7.6.4.1 Openito (1)P Uspravni pomaci u uvjetima graninog stanja uporabljivosti moraju se ocijeniti i provjeriti prema zahtjevima iz toaka 2.4.8 i 2.4.9. (2) Ako se proraunavaju uspravni pomaci temelja na pilotima, treba uzeti u obzir nesigurnosti proraunskoga obrasca i odreivanja odgovarajuih svojstava temeljnoga tla. Prema tome, treba imati na umu da e u veini sluajeva prorauni dati tek priblinu procjenu pomaka temelja na pilotima. NAPOMENA Za pilote koji nose u srednje zbijenim do zbijenim tlima i za vlane pilote, zahtjevi za sigurnost za proraun graninog stanja nosivosti obino su dovoljni za spreavanje dosezanja graninog stanja uporabljivosti u oslonjenoj graevini. 7.6.4.2 Temeljenja na tlanim pilotima
(1)P Mora se provjeriti pojava graninoga stanja uporabljivosti u oslonjenoj graevini radi slijeganja pilota, uzimajui u obzir negativno trenje, ako je ono vjerojatno. NAPOMENA Ako se vrh pilota nalazi u srednje zbijenom ili vrstom sloju iznad stijene ili vrlo tvrdog tla, parcijalni koeficijenti sigurnosti za granino stanje nosivosti obino su dovoljni da se zadovolje uvjeti graninoga stanja uporabljvosti. (2)P Ocjenjivanje slijeganja mora ukljuivati slijeganje pojedinih pilota i slijeganje prouzroeno djelovanjem skupine. (3) Proraun slijeganja treba ukljuivati procjenu diferencijalnih slijeganja koja se mogu pojaviti. (4) Ako za prouavanje meudjelovanja temelja na pilotima i oslonjene graevine nema rezultata pokusnog optereenja, odnos optereenja i slijeganja pojedinih pilota treba ocijeniti na osnovi empirijski utvrenih sigurnih pretpostavki. 7.6.4.3 Temeljenja na vlanim pilotima (1)P Ocjenjivanje pomaka prema gore mora biti u skladu s naelima toke 7.6.4.2. NAPOMENA Posebnu pozornost treba obratiti na izduenje gradiva pilota. (2)P Ako su za granino stanje uporabljivosti postavljeni vrlo strogi kriteriji, mora se provesti odvojena provjera pomaka prema gore. 7.7 Popreno optereeni piloti 7.7.1 Openito (1)P Projektiranje popreno optereenih pilota mora biti u suglasju s pravilima projektiranja iz toaka 7.4 i 7.5, ako se mogu primijeniti. Posebna pravila projektiranja za temelje s popreno optereenim pilotima dana su u nastavku. (2)P Za dokaz da e pilot nositi proraunsko popreno optereenje s prikladnom sigurnou na slom, mora biti zadovoljena sljedea nejednakost za sve sluajeve i spajanja optereenja graninog stanja nosivosti: Ftr;d Rtr;d (3) Treba razmotriti jedan od sljedeih mehanizama sloma: - za kratke pilote, zaokret i translaciju kao kruto tijelo - za duge vitke pilote, slom savijanjem pilota popraen lokalnim poputanjem i pomakom tla u blizini glave pilota. (4)P Za ocjenjivanje otpornosti popreno optereenih pilota, mora se razmotriti uinak skupine. (5) Treba razmotriti injenicu da popreno optereenje skupine pilota moda izazove spajanje tlanih, vlanih i poprenih sila u pojedinim pilotima. 7.7.2 Otpornost na popreno optereenje iz pokusnog optereenja pilota (1)P Popreno pokusno optereenje pilota mora se provesti u skladu s tokom 7.5.2. (2) Suprotno od postupka za pokusno optereenja iz toke 7.5, ispitivanje popreno optereenih pilota obino nije potrebno nastaviti sve do sloma. Veliina i smjer djelovanja pri pokusnom optereenju trebaju oponaati proraunsko optereenje pilota. (3)P Za izbor broja ispitnih pilota i izvoenje proraunske poprene otpornosti iz rezultata pokusnog optereenja, mora se uzeti u obzir neujednaenost temeljnoga tla, posebno onih nekoliko metara pri vrhu pilota. (4) Za tumaenje rezultata pokusnog optereenja pilota treba provjeriti zapisnik o ugradnji pokusnog(ih) pilota i objasniti svako odstupanje od uobiajenih uvjeta ugradnje. Za skupinu pilota treba uzeti u obzir (7.19)
uinke meudjelovanja i upetosti glave pilota, ako se poprena otpornost izvodi iz rezultata pokusnog optereenja pojedinih pilota. 7.7.3 Otpornost na popreno optereenje iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla i parametara vrstoe pilota (1)P Poprena otpornost pilota ili skupine pilota mora se proraunati uvaavajui uinke djelovanja na nosa, odgovora (reakcije) temeljnog tla i dozvoljenih pomaka. (2)P Proraun popreno optereenog pilota mora ukljuivati mogunost sloma pilota u temeljnom tlu u skladu s tokom 7.8. (3) Proraun poprene otpornosti dugog vitkog pilota moe se provesti primjenom teorije uspravnog nosaa, optereenog na vrhu i oslonjenog na stiljivu podlogu, sa zadanim modulom vodoravne reakcije podloge. (4)P Za ocjenjivanje poprene otpornosti temelja, u obzir se mora uzeti stupanj slobode zaokreta pilota na spoju s graevinom . 7.7.4 Popreni pomak (1)P Pri ocjenjivanju poprenog pomaka temelja na pilotima u obzir se mora uzeti: - krutost temeljnoga tla i njezinu promjenu s razinom izoblienja - krutost pojedinih pilota na savijanje - upetost pilota na spoju s gornjom graevinom - uinak skupine - uinak promjene smjera optereenja ili ciklikog optereenja. (2) Ope izuavanje pomaka temelja na pilotima treba biti zasnovana na oekivanim stupnjevima kinematike slobode pomaka. 7.8 Proraun pilota kao nosaa (1)P Pilote se mora provjeriti na slom u skladu s tokom 2.4.6.4. (2)P Piloti se moraju proraunati tako da se mogu prilagoditi svim stanjima kojima e biti izloeni, to ukljuuje: - okolnosti njihove uporabe npr. uvjete korozije - okolnosti njihove ugradnje npr. nepovoljne uvjete u temeljnome tlu poput prisutnosti samaca, strmih povrina vrste stijene - ostale imbenike koji utjeu na mogunost zabijanja, ukljuujui kakvou pukotina u stijeni - za predgotovljene betonske pilote, okolnosti njihova prijevoza na mjesto ugradnje i ugradnje same. (3)P Tijekom prorauna pilota u obzir se moraju uzeti doputena odstupanja pri njihovoj ugradnji prema tehniko opisu za danu vrstu pilota, komponente sastavnice djelovanja i ponaanje temelja. (4)P Vitke pilote, koji prolaze kroz vodu ili debele naslage vrlo slaboga tla, mora se provjeravati na izvijanje. (5) Obino se ne zahtijeva provjera na izvijanje ako su piloti u tlima koja imaju znaajnu nedreniranu posminu vrstou, cu, veu od 10 kPa. 7.9 Nadzor ugradnje (1)P Piloti se moraju izvoditi prema unaprijed utvrenom planu. (2) Plan treba sadravati sljedee proraunske podatke: - vrstu pilota - poloaj i nagib svakoga pilota, ukljuujui doputena odstupanja od poloaja - popreni presjek pilota - za pilote betonirane na mjestu, podatke o armaturi - duljinu pilota
- broj pilota - zahtijevanu nosivost pilota - dubinu vrha pilota (u odnosu na utvrenu razinu unutar ili blizu lokacije) ili zahtijevanu otpornost na prodiranje - slijed ugradnje - poznate prepreke - sva druga ogranienja na ugradnju pilota. (3)P Mora se pratiti ugradnja svih pilota i o tome sastaviti zapisnik. (Prilikom ugradnje pilota mora se vriti stalan nadzor i sastaviti odgovarajui zapisnik.) (4) Zapisnik za svaki pilot treba ukljuivati vidove njegove ugradnje prema odgovarajuim propisima za izvoenje, EN 1536:1999, EN 12063:1999 i EN 12699:2000, kao to su: - broj pilota - oprema za ugradnju - popreni presjek i duljina pilota - datum i vrijeme ugradnje (ukljuujui prekide tijekom ugradnje) - betonska mjeavina, koliina betona i nain ugradnje za pilote betonirane u tlu - prostorna teina, pH, viskoznost po Marshu i sadraj sitnih estica za bentonitnu isplaku (ako je upotrijebljena) - za svrdlane pilote i druge injektirane pilote, zapremninu i tlak ugradnje injekcijske smjese ili betona, unutarnji i vanjski promjer, hod navoja i prodiranje po jednom okretu - za pilote s razmicanjem tla, vrijednosti mjerene otpornosti na zabijanje, kao to su teina i visina pada ili potronja energije malja, frekvencija i broj udaraca bar za zadnjih 0,25 m prodiranja - pokretna snaga vibratora (ako se upotrebljava) - okretni moment primijenjen na buai motor (ako se upotrebljava) - za buene pilote, slojeve tla u buotinama i stanje osnovice ako je ponaanje vrha pilota kritino - prepreke tijekom ugradnje pilota - odstupanje od poloaja i nagiba i kote ugraenih pilota. NAPOMENA Propis EN 14199 o izvoenju mikropilota je u pripremi. (5) Zapisnike treba uvati najmanje pet godina nakon zavretka radova. Zapisnik o ugraenim pilotima treba sastaviti nakon zavretka radova na pilotima i uvati ih s zapisima o graenju. (6)P Ako opaanja na lokaciji ili pregled zapisnika otkrije nesigurnosti u kakvou ugraenih pilota, moraju se provesti istraivanja radi odreivanja stanja ugraenih pilota i jesu li nune popravne mjere. Ta istraivanja moraju ukljuivati ili statiko pokusno optereenje pilota ili ispitivanje cjelovitosti pilota, ugradnju novog pilota ili, u sluaju pilota s razmicanjem tla, ponovno zabijanje pilota, s istovremenim ispitivanjem temeljnoga tla u okolici sumnjivoga pilota. (7)P Mora se provesti ispitivanje cjelovitosti onih pilota ija je kakvoa osjetljiva na postupke ugradnje, ako se ti postupci ne mogu pouzdano pratiti. (8) Dinamiko ispitivanje cjelovitosti pilota pri malim deformacijama smije se upotrijebiti za ope vrednovanje pilota koji bi mogli imati velika oteenja ili su tijekom ugradnje mogli izazvati znatan gubitak vrstoe tla. Oteenja, kao to su nedovoljna kakvoa betona i nedovoljna debljina betonskog zatitnog sloja, koje obje utjeu na dugorono ponaanje pilota, esto se ne mogu otkriti dinamikim ispitivanjem, pa e za nadzor izvedbe moda biti potrebno provesti druga ispitivanja, poput zvunog ili vibracijskog ispitivanja ili vaenja jezgri. 8. poglavlje Sidrenje 8.1 Openito 8.1.1 Podruje primjene (1)P Ovo se poglavlje primjenjuje na proraun privremenih i trajnih sidara za: - pridravanje potpornih graevina - osiguravanje stabilnosti kosina, usjeka ili tunela
- pruanje otpora silama izdizanja na graevine tako to vlanu silu prenose na nosivi dio tla ili stijene. (2)P Ovo se poglavlje primjenjuje na: - sidra s prednapinjanjem koja se sastoje od glave sidra, slobodne duljine tetive i duljine prianjanja tetive koja je povezana s temeljnim tlom injekcijskom smjesom - sidra bez prednapinjanja koja se sastoje od glave sidra, slobodne duljine tetive i upetoga dijela kao to su duljina sidrine dionice povezane s temeljnim tlom injekcijskom smjesom, sidrini blok, uvrtano sidro ili tapno sidro. (3) Ovo poglavlje ne treba primjenjivati za avlano tlo. (4)P Za proraun sidara koja ukljuuju vlane pilote mora se primijeniti 7. poglavlje. 8.1.2 Definicije 8.1.2.1 stalna sidra sidra s projektiranim vijekom trajanja duljim od dvije godine NAPOMENA Definicija je preuzeta iz propisa EN 1537:1999 8.1.2.2 privremena sidra sidra s projektiranim vijekom trajanja kraim od dvije godine NAPOMENA Definicija je preuzeta iz propisa EN 1537:1999 8.1.2.3 ispitivanje prihvatljivosti pokusno optereenje na lokaciji za potvrivanje da svako sidro zadovoljava proraunske zahtjeve 8.1.2.4 ispitivanje podobnosti pokusno optereenje na lokaciji za potvrivanje da e odreeni proraun sidra biti (podobna) za odreene uvjete u temeljnome tlu NAPOMENA Definicija je preuzeta iz propisa EN 1537:1999 8.1.2.5 istrano ispitivanje pokusno optereenje za odreivanje najvee otpornosti sidra na dodirnoj povrini injekcijske smjese i temeljnoga tla i svojstava sidara u rasponu radnog optereenja NAPOMENA Definicija je preuzeta iz propisa EN 1537:1999 8.1.2.6 duljina sidrine dionice duljina sidra koja je izravno vezana s temeljnim tlom injekcijskom tijelom 8.1.2.7 Slobodna duljina tetive duljina tetive izmeu glave sidra i poetka injektirane dionice NAPOMENA Definicija je preuzeta iz propisa EN 1537:1999 8.1.2.8 Duljina sidrine dionice tetive duljina tetive, koja je izravno vezana s injekcijskom smjesom i ima sposobnost prijenosa djelujueg vlanog optereenja
NAPOMENA Definicija je preuzeta iz propisa EN 1537:1999 8.2 Granina stanja (1)P Za sidrenje se, pojedinano ili u kombinaciji, moraju razmotriti sljedea granina stanja: - slom grae tetive ili glave sidra, prouzroen djelujuim naprezanjima - izoblienje ili korozija glave sidra - za injektirana sidra, slom na spojnoj povrini izmeu injekcijskoga tijela i temeljnog tla - za injektirana sidra, slom veze izmeu eline tetive i injekcijske smjese - za sidrenje sa sidrinim blokom, slom prouzroen nedovoljnom otpornou sidrinoga bloka - gubitak sile u sidru prouzroen prekomjernim pomacima glave sidra ili puzanjem i poputanjem - slom ili prekomjerne deformacije dijelova graevine nakon primjene sile sidrenja - gubitak ope stabilnosti pridranoga temeljnog tla i potporne graevine - meudjelovanje skupina sidara s temeljnim tlom i susjednim graevinama. 8.3 Proraunske okolnosti i djelovanja (1)P Za izbor proraunskih okolnosti moraju se razmotriti: - sve okolnosti tijekom graenja graevine - sve oekivane okolnosti tijekom projektiranoga vijeka graevine - sva znaajna granina stanja s popisa navedenog u toki 8.2 i njihova meudjelovanja - oekivana razina podzemne vode i tlakovi vode u zatvorenim vodonosnim slojevima - posljedice sloma bilo kojeg sidra - mogunost da e sile primijenjene na sidra tijekom prednapinjanja (optereenje sidara) moda premaiti one koje se zahtijevaju za proraun graevine. (2)P Optereenje sidra, P, mora se uzeti kao nepovoljno djelovanje za proraun sidra. 8.4 Razmatranja projektiranja i graenja (1)P U projektu sidrenja i tehnikom opisu njegove izvedbe, u obzir se moraju uzeti nepovoljni uinci vlanih naprezanja koja se prenose u temeljno tlo van podruja sidrenja. (2)P Podruje temeljnoga tla, u koje e se prenijeti vlane sile, mora biti ukljueno u terenska istraivanja. (3)P Za sidra s prednapinjanjem, glava sidra mora omoguiti napinjanje, pokusno optereenje i uglavljenje tetive ili ipke i, ako se to u projektu zahtijeva, njezino otputanje, rastereenje i ponovno napinjanje. (4)P Za sve vrste sidara, glava sidra mora biti projektirana tako da doputa kutne otklone sile u sidru, uzimajui pritom u obzir toku 6.3 propisa EN 1537:1999 i da se moe i prilagoditi deformiranju do kojega moe doi tijekom projektiranoga vijeka graevine. (5)P Ako su u sidrima upotrebljena razniovrsna gradiva, njihove proraunske vrstoe moraju se ocijeniti uz uzimanje u obzir i usklaenosti njihovih deformiranja. (6)P Budui da uinak sustava sidrenja ovisi o slobodnoj duljini tetiva, moraju biti zadovoljeni sljedei zahtjevi: - sila u sidru mora djelovati dovoljno daleko u tlu od kritinog kliznog klina kojeg pridrava, kako ne bi nepovoljno utjecala na njegovu stabilnost - sila u sidru mora djelovati u temeljnome tlu koje je dovoljno daleko od postojeih temelja kako bi se izbjegao svaki nepovoljni uinak na njih - moraju se poduzeti mjere za spreavanje nepovoljnog meudjelovanja izmeu sidrinih dionica onih sidara koja prolaze blizu jedno drugome. (7) Nepovoljna meudjelovanja izmeu sidrinih dionica sidara treba sprijeiti, ako je mogue, tako da se zadri razmak izmeu sidara koji nije manji od 1,5 m. (8)P Smiju se upotrijebiti samo oni sustavi sidrenja koji su ispitani istraivanjem (vidi propis EN 1537:1999) ili za koje postoji zabiljeeno, uspjeno usporedivo iskustvo s obzirom na njihovo ponaanje i trajnost.
(9)P Smjer tetive obino mora biti takav da se omogui samonapinjanje s deformiranjem prouzroenim moguim mehanizmima sloma. U sluaju da to nije izvedivo, u projektu se u obzir moraju uzeti nepovoljni uinci. (10)P Za injektirana i uvrtana sidra, svojstvena vrijednost otpornosti na upanje, Ra;k, mora biti odreena na osnovi ispitivanja podobnosti u skladu s tokom 8.7 ili usporedivoga iskustva. Proraunska otpornost mora se provjeriti ispitivanjem prihvatljivosti nakon izvedbe. (11)P Ponaanje slobodne duljine tetive geotehnikih sidara s prednapinjanjem mora se provjeriti u skladu s propisom EN 1537:1999. (12)P Mora se upotrijebiti dovoljna sila za uglavljenje, kako bi se osiguralo da e otpornost sidara u uvjetima graninoga stanja uporabljivosti biti iskoritena uz prihvatljive pomake njihovih glava. (13)P Zatita od korozije sidara s prednapinjanjem mora biti u suglasju s tokom 6.9 propisa EN 1537:1999. (14)P Zatita od korozije sidara s elinim tetivama mora se projektirati uz uzimanje u obzir agresivnosti okolia temeljnoga tla. (15) Ako je potrebno, za zatitu elinih tetiva od korozije treba predvidjeti primjerene mjere, kao to je uporaba zatitnih cijevi ili osiguravanje od gubitka dijela presjeka elika. 8.5 Proraun graninog stanja nosivosti 8.5.1 Proraun sidra (1)P Proraunska vrijednost, Ra;d, otpornosti na upanje sidra, Ra, mora zadovoljavati granini uvjet: Pd Ra;d (8.1) (2) Proraunske vrijednosti otpornosti na upanje mogu se odrediti iz rezultata ispitivanja sidara ili proraunom. 8.5.2 Proraunske vrijednosti otpornosti na upanje odreene iz rezultata ispitivanja (1)P Proraunska vrijednost otpornosti na upanje mora se izvesti iz svojstvene vrijednosti s pomou jednadbe: Ra;d = Ra;k / a (8.2) NAPOMENA Parcijalnim koeficijentom, a, uzima se u obzir nepovoljna odstupanja otpornosti na upanje sidara. (2)P U jednadbi (8.2) moraju se upotrijebiti parcijalni koeficijenti a odreeni u toki A.3.3.4(1)P. NAPOMENA Vrijednost parcijalnog koeficijenta smije se zadati u nacionalnom dodatku. U tablici A.12 dane su preporuene vrijednosti za trajne i privremene okolnosti. (3) Svojstvena vrijednost treba biti povezana s rezultatima ispitivanja prikladnosti, tako da se dijeli koeficijentom meudjelovanja a. NAPOMENA Toka 8.5.2(3) odnosi se na one vrste sidara koja se pojedinano ne provjeravaju ispitivanjem prihvatljivosti. Ako se upotrebljava koeficijent meudjelovanja a, on se mora zasnivati na iskustvu ili ga se mora zadati u nacionalnom dodatku. 8.5.3 Proraunske vrijednosti otpora na upanje odreene proraunom (1)P Proraunska vrijednost otpornosti na upanje mora se ocijeniti u skladu s naelima iz toaka 2.4.7 i 2.4.8, ako je to primjereno. 8.5.4 Proraunska vrijednost otpora grae sidara (1)P Proraun grae sidara mora zadovoljiti sljedeu nejednakost: Ra;d Rt;d (8.3) (2)P Otpor gradiva sidara, Rt;d, mora se, gdje je to vano, proraunati u skladu s propisima EN 1992, EN 1993 i EN 1537:1999.
(3)P Ako se sidra podvrgavaju ispitivanju podobnosti, Rt;d u obzir mora uzeti pokusno optereenje (vidi toku 9.5 propisa EN 1537:1999). 8.5.5 Proraunska vrijednost optereenja sidara (1)P Proraunska vrijednost optereenja sidara, Pd, mora se izvesti iz prorauna potporne graevine kao najvea vrijednost: - sile koja djeluje na potpornu graevinu u graninom stanju nosivosti i, ako je primjereno, - sile koja djeluje na potpornu graevinu u graninom stanju uporabljivosti. 8.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti (1)P Za provjeru graninoga stanja uporabljivosti u pridranoj graevini, sidra se moraju uzeti kao opruge. (2)P Za sidra s prednapinjanjem (npr. injektirana sidra), oprugu se mora uzeti kao elasinu, prednapetu oprugu. (3) Ako se ispituje proraunska okolnost naznaena u toki 8.6(2)P, treba izabrati najnepovoljniju kombinaciju najmanje ili najvee krutosti sidara i najmanjeg ili naveeg prednapinjanja. (4) Silu graninoga stanja uporabljivosti treba mnoiti koeficijentom obrasca, kako bi se postiglo da je otpornost sidara zadovoljavajua. NAPOMENA Vrijednost koeficijenta obrasca smije se zadati u nacionalnom dodatku. (5) Ako se sidra, koja nisu prednapeta, razmatraju kao opruge (koje nisu prednapete), njihovu krutost treba izabrati tako da se postigne usklaenost proraunanih pomaka pridrane graevine i pomaka i izduljenja sidara. (6) U obzir treba uzeti uinke svih prisilnih deformiranja susjednih temelja, s pomou sile prednapinjanja u sidrima. 8.7 Ispitivanje prikladnosti (1)P Ispitivanja prikladnosti treba predvidjeti za injektirana, uvrtana i tapna sidra. Provedba ispitivanja mora biti usklaena s normom EN 1537:1999. (2) Za odreivanje svojstvene otpornosti sidara, treba provesti najmanje tri ispitivanja podobnosti za svaki zaseban uvjet u temeljnome tlu i graevini. (3)P Pokusno optereenje, Pp, u ispitivanju podobnosti injektiranih sidara mora biti usklaeno s propisom EN 1537:1999. (4) Dok posebno ispitivanje nije dostupno, ispitivanje podobnosti uvrtanih i tapnih sidara treba slijediti isti postupak koji je naznaen u propisu EN 1537:1999 za injektirana sidra. 8.8 Ispitivanje prihvatljivosti (1)P U projektu se mora predvidjeti da sva injektirana sidra moraju biti podvrgnuta ispitivanju prihvatljivosti prije njihovog uglavljenja i prije nego li postanu radna. (2)P Postupak ispitivanja prihvatljivosti mora slijediti pravila koja su dana u propisu EN 1537:1999 za injektirana sidra. (3) Ako se skupine sidara kriaju s sa sidrinim dionicama na razmacima koji su manji od 1,5 m, nakon uglavljenja sidara treba provesti provjeru ispitivanjem sluajno odabranih sidara. 8.9 Nadzor i praenje ponaanja (1)P Nadzor i praenje ponaanja moraju, gdje je to primjereno, slijediti pravila koja su dana u 4. poglavlju ovog propisa i tokama 9.10 i 9.11 propisa 1537:1999. 9. poglavlje Potporne graevine
9.1 Openito 9.1.1 Podruje primjene (1)P Odredbe ovog poglavlja moraju se primijeniti na graevine koje pridravaju prirodno tlo, nasipe od tla, stijenu ili zasip i vodu. Gradovo je pridrano, ako ga se pridrava pod nagibom koji je strmiji od onog pod kojim bi vjerojatno stajao kada ne bi bilo potporne graevine. Potporne graevine ukljuuju sve vrste zidova i potpornih sustava u kojima nosivi dijelovi preuzimaju optereenja uzrokovana pridranim materijalom. (2) Tlak zrnate tvari pohranjene u silosu mora se proraunati s pomou propisa EN 1991-4. 9.1.2 Definicije (1) Za razmatranje prorauna potpornih graevina, treba razlikovati sljedee tri glavne vrste tih graevina: 9.1.2.1 gravitacijski zidovi zidovi od kamena, opeke, nearmiranog ili armiranog betona, koji na osnovici imaju petu, prednju istaku ili kontrafor ili ih nemaju. Teina samoga zida, ponekad ukljuujui stabilizirajue mase tla, stijene ili zasipa, ima znatnu ulogu u pridravanju gradiva. Primjeri takvih zidova ukljuuju betonske gravitacijske zidove stalne ili promjenljive debljine, plitko temeljene armiranobetonske zidove i zidove s kontraforima. 9.1.2.2 zagatne stijene razmjerno tanki zidovi od elika, armiranog betona ili drva, pridrani sidrima, razuporama i/ili pasivnim otporom tla. Nosivost ovih zidova na savijanje ima znatnu ulogu u pridranju gradiva, dok je uloga njihove teine beznaajna. Primjeri takvih zidova ukljuuju konzolne zidove od elinog murja, sidrene ili razuprte zidove od elinog ili betonskog murja i dijafragme. 9.1.2.3 sloene potporne graevine zidovi sainjeni od dijelova gornjih dviju vrsta zidova. Postoji velika raznolikost takvih zidova a primjeri ukljuuju zagate s dvostrukim murjem, zemljane graevine ojaane zategama, geotekstilima ili injektiranjem i graevine s viestrukim redovima geotehnikih sidara ili avlanim tlom. 9.2 Granina stanja (1)P Mora se nainiti popis graninih stanja koja e se razmotriti. Najmanje se, za sve vrste potpornih graevina moraju razmotriti sljedea granina stanja: - gubitak ope stabilnosti - slom nosive sastavnice kao to je zid, sidro, vezna greda ili razupora, ili slom spoja izmeu tih sastavnica. - istovremeni slom u temeljnom tlu i nosivoj sastavnici - slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla i sufozijom (ispiranjem) - pomak potporne graevine, koji moe izazvati uruavanje ili utjee na izgled ili djelotvornu uporabu graevine ili susjednih graevina ili instalacija koje se na nju oslanjaju - neprihvatljivo procurivanje kroz zid ili ispod njega - neprihvatljiv pronos estica tla kroz zid ili ispod njega - neprihvatljiva promjena reima podzemne vode. (2)P Za gravitacijske zidove i sloene potporne graevine moraju se razmotriti jo i sljedea granina stanja: - gubitak nosivosti tla ispod osnovice - slom klizanjem osnovice - slom prevrtanjem a za zagatne stijene: - slom zaokretom ili translacijom zida ili njegovih dijelova - slom prouzroen nedostatkom uspravne ravnotee.
(3)P Za sve vrste potpornih graevina, ako je to vano, u obzir se moraju uzeti kombinacije gore navedenih graninih stanja. (4) Proraun gravitacijskih zidova esto zahtijeva rjeavanje istih vrsta zadataka kao i za proraun plitkih temelja, nasipa i kosina. Za razmatranje graninih stanja, treba, dakle, ako je to primjereno, primijeniti naela iz 6. poglavlja. Treba posvetiti posebnu pozornost na gubitak nosivosti temeljnoga tla ispod osnovice zida pod optereenjem s velikom ekscentrinou i nagibom (vidi toku 6.5.4). 9.3 Djelovanja, geometrijski podaci i proraunske okolnosti 9.3.1 Djelovanja 9.2.1.1 Osnovna djelovanja (1)P Treba razmotriti djelovanja koja su popisana u toki 2.4.2(4). 9.3.1.2 Teina gradiva zasipa (1)P Proraunske vrijednosti obujamske teine materijala zasipa moraju se procijeniti na osnovi poznavanja dostupnog gradiva. U izvjetaju o geotehnikom projektu moraju se predvidjeti provjere, koje e se provoditi tijekom postupka graenja, kako bi se provjerilo da stvarne vrijednosti na terenu nisu loije od onih iz prorauna. 9.3.1.3 Dodatna optereenja (1)P Za odreivanje proraunskih vrijednosti dodatnog optereenja, u obzir se mora uzeti njegova prisutnost na povrini pridranoga tla ili u njegovoj blizini, primjerice, susjednih zgrada, zaustavljenih ili pokretnih vozila ili dizalica, skladitenog materijala, robe i kontejnera. (2) Treba posvetiti pozornost sluaju opetovanog dodatnog optereenja, kao to je ono od optereenja tranica dizalice na obalni zid. Tlakovi izazvani takvim dodatnim optereenjem mogu znatno premaiti one od prvog optereenja ili one od statikog optereenja jednake veliine. 9.3.1.4 Teina vode (1)P Proraunske vrijednosti obujamske teine vode moraju odraavati je li voda svjea, slana, s kemikalijama ili zagaivaima, do te mjere da se uobiajena vrijednost treba izmijeniti. 9.3.1.5 Sile prouzroene valovima i ledom (1)P Proraunske vrijednosti sila prouzroenih valovima ili ledom moraju se izabrati na osnovi lokalno dostupnih podataka o klimatskim i hidraulikim uvjetima na lokaciji. (2)P Pri odabiru proraunskih vrijednosti statikih sila prouzroenih ledenom korom u obzir se mora uzeti sljedee: - poetna temperatura leda prije poetka zagrijavanja - brzina porasta temperature - debljina ledene kore. 9.3.1.6 Sile od strujanja vode (1)P Sile od strujanja vode prouzroene razliitim razinama podzemne vode iza potporne graevine i ispred nje, moraju se razmotriti, budui da e one mogu promijeniti tlak tla iza zida i smanjiti otpornost tla ispred zida. 9.3.1.7 Sile od sraza (1) Za odreivanje proraunskih vrijednosti udarnih sila od sraza, prouzroenih, primjerice, valovima, santama leda ili prometom, u obzir se smije uzeti energiju koju absorbiraju masa u srazu i potporni sustav, npr. s pomou odbojnika i/ili vodilica.
(2) Za bone udare na potporne zidove, treba razmotriti poveanu krutost pridranoga temeljnog tla. (3) Treba istraiti rizik od pojave likvefakcije prouzroene bonim udarom na zagatne stijene. (4)P Udarno optereenje sante leda u srazu s potpornom graevinom mora se proraunati na osnovi tlane vrstoe leda i debljine sante leda. Za proraun tlane vrstoe leda mora se razmotriti njegova slanost i homogenost. 9.3.1.8 Uinci temperature (1)P Za proraun potpornih graevina, u obzir se moraju uzeti uinci neobinih promjena temperature u vremenu i prostoru. (2) Te uinke posebno treba razmotriti ako se odreuju optereenja na razupore i potpornje. (3) Ako se razmatraju uinci poara, treba pogledati dijelove o proraunu graevina za sluaj poara onih eurokodova koji se odnose na gradiva. (4)P Moraju se poduzeti posebne mjere predostronosti, kao to su izbor prikladnog gradiva zasipa, drenaa ili izolacija, kako bi se sprijeilo stvaranje ledenih lea u temeljnome tlu iza potpornih graevina. 9.3.2 Geometrijski podaci 9.3.2.1 Osnovni podaci (1)P Proraunske vrijednosti geometrijskih podataka moraju se izvesti u skladu s naelima navedenim u toki 2.4.6.3. 9.3.2.2 Povrine temeljnoga tla (1)P Proraunske vrijednosti podataka o geometrijskom obliku pridranog temeljnog tla u obzir moraju uzeti promjenu stvarnih vrijednosti na terenu. Proraunske vrijednosti takoer u obzir moraju uzeti predvieni iskop ili mogue podlokavanje ispred potporne graevine. (2) Za proraune graninoga stanja nosivosti, u kojima stabilnost potpornoga zida ovisi o otpornosti temeljnoga tla ispred graevine, razina tla koje prua otpor treba biti sputena ispod nazivno oekivane razine za veliinu a. Vrijednost a treba izabrati, uzimajui pritom u obzir stupanj terenske provjere razine povrine. Uz uobiajeni stupanj provjere, treba primijeniti sljedee: - za slobodno stojeu zagatnu stijenku, a treba biti jednak 10 % visine zida iznad razine iskopa i ogranien na najveu vrijednost od 0,5 m - za zagatnu stijenku s osloncima, a treba biti jednak 10 % razmaka izmeu najnieg oslonca i razine iskopa i ogranien na najveu vrijednost od 0,5 m. (3) Manje vrijednosti a, ukljuujui 0, smiju se upotrijebiti, ako je za razinu povrine predvieno da e se pouzdano kontrolirati tijekom cijeloga odgovarajueg razdoblja izvedbe. (4) Vee vrijednosti a treba upotrebljavati ako je razina povrine posebno nesigurna. 9.3.2.3 Razine vode (1)P Izbor proraunskih ili svojstvenih vrijednosti poloaja povrine slobodne vode ili slobodnog vodnog lica, mora se nainiti na osnovi podataka o hidraulikim i hidrogeolokim uvjetima na lokaciji. (2)P U obzir se moraju uzeti uinci promjene propusnosti na reim podzemne vode. (3)P Mora se razmotriti mogunost nepovoljnih tlakova vode prouzroenih lebdeim ili artekim vodnim licem. 9.3.3 Proraunske situacije (1)P Mora se razmotriti sljedee:
- promjene svojstava tla, razina vode i pornih tlakova u prostoru - oekivane promjene svojstava tla, razina vode i pornih tlakova u vremenu - promjene djelovanja i naina na koji su ona kombinirana - iskop, podlokavanje ili eroziju ispred potporne graevine - uinke zbijanja zasipa iza potporne graevine - uinke oekivanih buduih graevina i dodatnog optereenja ili rastereenja pridranog temeljnog tla ili u njegovoj blizini - oekivane pomake temeljnoga tla prouzroene, primjerice, njegovim usjedanjem ili djelovanjem leda. (2) Za obalne graevine, nije potrebno da sile uzrokovane ledom ili valovima djeluju istodobno u istoj toki. 9.4 Razmatranja o projektiranju i graenju 9.4.1 Openito (1)P Moraju se razmotriti granina stanja nosivosti i uporabljivosti, s pomou postupaka opisanih u tokama 2.4.7 i 2.4.8. (2)P Mora se pokazati da uspravna ravnotea moe biti postignuta za pretpostavljene raspodjele tlaka i za djelovanja na zid. (3) Provjera uspravne ravnotee smije se provesti smanjenjem parametara trenja na zid. (4) Koliko je god to mogue, potporne zidove treba projektirati tako da postoje vidni znakovi pribliavanja graninoga stanja nosivosti. U projektu treba postojati zatita od pojave krtog loma, npr. naglog uruavanja bez prethodnih sumnjivih deformiranja. (5) Za mnoge potporne graevine, koje pridravaju tlo, treba razmotriti mogunost da se kritino granino stanje pojavi nakon to se zid dovoljno pomakne da prouzroi oteenje susjednih graevina ili instalacija. Iako ruenje zida nije neminovno, stupanj oteenja moe znatno premaiti granino stanje uporabljivosti u oslonjenoj konstrukciji. (6) Proraunske metode i vrijednosti parcijalnih koeficijenata, koje su preporuene u ovoj normi, obino su dovoljne za spreavanje pojave graninih stanja nosivosti u susjednim graevinama, uz uvjet da su obuhvaena tla bar srednje zbijena ili vrstog konzistentnog stanja i da su usvojene prikladne metode i slijedovi graenja. Meutim, treba obratiti posebnu pozornost na neke slojeve jako prekonsolidirane gline, u kojima velika geostatika vodoravna naprezanja moda izazovu znatne pomake u irokom podruju oko iskopa. (7) Sloenost meudjelovanja temeljnoga tla i potporne graevine ponekad oteava podrobni proraun potporne graevine prije poetka njezine izvedbe. U tom sluaju za projektiranje treba razmotriti uporabu metode opaanja (vidi toku 2.7). (8)P Za projektiranje potpornih graevina, u obzir se, ako je primjereno, mora uzeti sljedee: - uinke graenja zida, ukljuujui: - osiguravanje privremene potpore stjenkama iskopa - promjene naprezanja in situ i odgovarajue pomake temeljnoga tla prouzroene iskopom zida i njegovim graenjem - poremeaj temeljnoga tla prouzroen zabijanjem ili buenjem - osiguravanje pristupa za graenje - zahtijevani stupanj vodonepropusnosti izvedenoga zida - izvedivost graenja zida do sloja male propusnosti koji bi presjekao dotok vode. Mora se ocijeniti problem ravnotee teenja podzemne vode, koji iz toga proizlazi - izvedivost ugradnje geotehnikih sidara u susjednom temeljnom tlu - izvedivost iskopa izmeu poduprtih mjesta potpornog zida - sposobnost zida da nosi vertikalno optereenje - duktilnost konstrukcijskih elemenata
- pristup za odravanje zida i svih pridruenih mjera drenae - izgled i trajnost zida i svih sidara - za murje, potrebu za dovoljno krutim presjekom za zabijanje do proraunske dubine bez gubitka meusobne veze - stabilnost buotina i rovova ispunjenih isplakom dok su otvoreni - za zasip, prirodu dostupnih gradiva i nain kako e se oni zbijati uz zid, u skladu s tokom 5.3. 9.4.2 Sustavi drenae (1)P Ako sigurnost i uporabljivost projektirane graevine ovise o uspjenom radu drenanoga sustava, moraju se razmotriti posljedice njegova kvara, u pogledu sigurnosti i trokova popravka. Mora se zadovoljiti jedan od sljedeih uvjeta (ili njihovu kombinaciju): - mora se predvidjeti program odravanja drenanog sustava, a projektom za to treba osigurati pristup - na osnovi usporedivoga iskustva i ocjenjivanjem svih koliina iscjedne vode, mora se pokazati da e drenani sustav biti prikladan bez odravanja. (2) U obzir treba uzeti koliinu, tlakove i mogui kemijski sastav sve iscjedne vode.
9.5 Odreivanje tlakova tla (1)P Za odreivanje tlakova tla, u obzir se moraju uzeti prihvatljiv nain i prihvatljiva veliina svih pomaka i deformacija koji se mogu pojaviti u razmatranom graninom stanju. (2) U nastavku, rijei tlak tla takoer trebaju oznaavati ukupan tlak mekih i tronih stijena, a ukljuuju i tlak podzemne vode. (3)P Za proraune veliina tlakova tla i smjerova sila koje iz njega proizlaze, u obzir se mora uzeti: - dodatno optereenje i nagib povrine temljenoga tla - nagib zida prema vertikali - vodna lica i sile od strujanja vode u temeljnome tlu - veliinu i smjer pomaka zida u odnosu na temeljno tlo - ravnoteu vodoravnih i uspravnih komponenata sila na cijelu potpornu konstrukciju - posminu vrstou i obujamsku teinu temeljnoga tla - krutost zida i sustava za pridravanje - hrapavost zida. (4) Veliinu iskoritenoga trenja i adhezije na zidu treba smatrati funkcijama: - parametara vrstoe temeljnoga tla - svojstava trenja na spojnoj povrini izmeu zida i temeljnoga tla - smjera i veliine pomaka zida u odnosu na temeljno tlo - sposobnosti zida da nosi sve vertikalne sile prouzroene trenjem i adhezijom na zidu. (5) Veliinu posminog naprezanja, koje se moe iskoristiti na spojnoj povrini zida i temeljnoga tla, treba odrediti s pomou parametra spojne povrine . (6) Za betonski zid ili elino murje koje pridrava pijesak ili ljunak, smije se pretpostaviti da ima parametar spojne povrine izmeu zida i temeljnoga tla d = kcv;d. Za predgotovljeni beton ili elino murje, k ne treba premaiti 2/3. (7) Za beton izliven na tlu, smije se pretpostaviti da je k = 1. (8) Za elino murje u glini, u nedreniranim uvjetima neposredno nakon zabijanja, ne treba pretpostaviti da postoji otpornost adhezije ili trenja. Nakon nekog vremena moda doe do njihove pojave.
(9)P Veliine tlakova tla i smjerovi rezultanti moraju se proraunati s skladu s izabranim proraunskim pristupom (vidi toku 2.4.7.3) i razmatranim graninim stanjem. (10) Vrijednost tlaka tla u graninom stanju nosivosti openito se razlikuje od njegove vrijednosti u graninom stanju uporabljivosti. Te se dvije vrijednosti odreuju iz dva sutinski razliita prorauna. Zato tlak tla ne moe imati jednu svojstvenu vrijednost, ako se izraava kao djelovanje. (11)P U sluaju gdje graevine pridravaju stijenske mase, za proraun tlakova stijenskih masa, u obzir se moraju uzeti uinci sustava pukotina, s posebnom pozornou na njihovo pruanje i pad, razmak, otvor, hrapavost i mehanike znaajke svih gradiva kojia ispunjavaju pukotine. (12)P Za proraun tlakova na potpornu graevinu, u obzir se mora uzeti svaka mogunost bujanja temeljnoga tla.
9.5.2 Naprezanje u stanju mirovanja (1)P Ako se zid ne pomie u odnosu na temeljno tlo, tlak tla mora se proraunati za geostatiko stanje mirovanja. Za odreivanje geostatikog stanja mirovanja, u obzir se mora uzeti povijest naprezanja u temeljnome tlu. (2) Za obino konsolidirano tlo, obino treba pretpostaviti geostatiko stanje mirovanja u temeljnome tlu iza potporne konstrukcije, ako je pomak konstrukcije manji od 5104h. (3) Za vodoravnu povrinu temeljnoga tla, koeficijent stanja mirovanja, K0, treba odrediti iz:
K 0 = (1 sin ) OCR
Ovaj izraz ne treba upotrebljavati za vrlo velike vrijednosti koeficijenta prekonsolidacije (OCR).
(9.1)
(4) Ako je povrina temeljnoga tla nagnuta tako da se die od zida pod kutom u odnosu na vodoravnu crtu, vodoravnu sastavnicu efektivnog tlaka tla h;0 smije se povezati s efektivnim tlakom od nadslojeva q s pomou koeficijenta K0;, gdje je: K0; = K0 (1 + sin) (9.2) Za smjer ukupne sile tada treba pretpostaviti da je usporedan s povrinom tla iza zida. 9.5.3 Granine vrijednosti tlaka tla (1)P Granine vrijednosti tlakova tla moraju se odrediti uzimajui pritom u obzir relativni pomak tla i zida pri slomu i odgovarajui oblik klizne plohe. (2) Za velike kutove unutarnjeg trenja i parametre dodirne povrine izmeu zida i temeljnoga tla , granine vrijednosti tlaka tla, uz pretpostavku ravnih kliznih ploha, mogu znatno odstupati od vrijednosti koje se pretpostavljaju za zakrivljene klizne plohe i tako dovesti do nesigurnih rezultata. NAPOMENA U dodatku C daju se neki podaci o relativnim pomacima koji uzrokuju granine vrijednosti tlakova tla. (3) U sluajevima gdje razupore, sidra ili slini nosivi dijelovi nameu ogranienja pomaka potporne graevine, treba razmotriti mogunost da granina vrijednost aktivnog i pasivnog tlaka tla, kao ni njihove raspodjele, nisu najnepovoljnije. U sluaju kada su pomaci potporne graevine sprijeeni razuporama sidrima i slino, treba razmotriti mogunost razvoja punog aktivnog tlaka i pasivnog otpora i njihovih raspodjela kao najnepovoljnijih vrijednosti 9.5.4 Meuvrijednosti tlaka tla (1)P Do pojave meuvrijednosti tlaka tla dolazi ako pomaci zida nisu dovoljni za dosizanje graninih vrijednosti. Za odreivanje meuvrijednosti tlaka tla, u obzir se mora uzeti veliina i smjer pomaka zida u odnosu na temeljno tlo koje zid pridrava.
NAPOMENA U dodatku C, na slici C.3, daje se dijagram, koji se smije upotrebljavati za odreivanje iskoritenoga pasivnog otpora tla. (2) Meuvrijednosti tlakova tla smiju se proraunati s pomou, primjerice, raznih empirijskih pravila, postupka s konstantom opruge ili metoda konanih elemenata. 9.5.5 Uinci zbijanja (1)P Za odreivanje tlakova tla koji djeluju iza zida, u obzir se moraju uzeti dodatni tlakovi prouzroeni svakim zasipavanjem i postupcima primijenjenim za zbijanje zasipa. NAPOMENA Mjerenja pokazuju da dodatni tlakovi ovise o primijenjenoj energiji zbijanja, debljini zbijenih slojeva i nainu prijelaza stroja za zbijanje preko tla. vodoravni tlak, okomit na zid u nekom sloju, moda se smanji nakon to se postavi sljedei sloj i zbije. Nakon to je zasipavanje zavreno, dodatni tlak obino djeluje samo na gornji dio zida. (2)P Moraju se odrediti odgovarajui postupci zbijanja, s ciljem da se izbjegnu prekomjerni dodatni tlakovi tla, koji mogu dovesti do neprihvatljivih pomaka. 9.6 Tlakovi vode (1)P Za odreivanje svojstvenih i proraunskih tlakova vode, u obzir se moraju uzeti razina vode iznad tla i razina podzemne vode. (2)P Ako se provjeravaju granina stanja nosivosti i uporabljivosti, za kombinacije djelovanja u skladu s tokama 2.4.5.3 i 2.4.6.1, u obzir se moraju uzeti tlakovi vode, uz razmatranje moguih rizika naznaenih u toki 9.4.1(5). (3)P Za graevine koje pridravaju tlo srednje ili male propusnosti (prahovi i gline), mora se pretpostaviti da tlakovi vode djeluju iza zida. Vrijednosti tlakova vode moraju odgovarati razini vode na povrini pridranog materijala, osim ako je ugraen pouzdan sustav drenae (toka 9.4.2(1)P) ili je sprijeen dotok vode. (4)P Ako moe doi do naglih promjena razine slobodnog vodog lica, moraju se prouiti nestacionarni uvjeti, koji nastaju neposredno nakon promjene, kao i stacionarni uvjeti. (5)P Ako nisu poduzete nikakve posebne mjere za drenau ili spreavanja strujanja vode, moraju se razmotriti mogui uinci vodom ispunjenih pukotina prouzroenih kapilarnim dizanjem ili skupljanjem. 9.7 Proraun graninog stanja nosivosti 9.7.1 Openito (1)P Proraun potpornih graevina mora se provjeriti za granino stanje nosivosti za one proraunske okolnosti koje su primjerene za to stanje, kao to je navedeno u toki 9.3.3, s pomou proraunskih djelovanja ili uinaka djelovanja i proraunskih otpornosti. (2)P Moraju se razmotriti svi bitni granini oblici To ukljuuje najmanje one granine oblike prikazane na slikama 9.1 do 9.6, za potporne graevine koje se najee upotrebljavaju. (3)P Proraunima graninih stanja nosivosti mora se utvrditi da se ravnotea moe postii s proraunskim djelovanjima ili uincima djelovanja i proraunskim vrstoama ili otpornostima, kao to je navedeno u toki 2.4. Za ocjenu proraunskih vrstoa ili otpornosti mora se razmotriti prihvatljivost deformacija. (4)P Za vrstou ili otpornost temeljnoga tla mora se upotrijebiti gornja ili donja proraunska vrijednost, prema tome koja je od njih nepovoljnija. (5) Mogu se upotrijebiti oni proraunski postupci koji preraspodjeljuju tlak tla u skladu s mjerodavnim pomacima i krutostima temeljnoga tla i nosivih dijelova. (6)P Za sitnozrna se tla mora razmotriti kratkorono i dugorono ponaanje. (7)P Za zidove koji su izloeni razlici hidrostatskih pritisaka, mora se provjeriti sigurnost od hidraulikog sloma i stvaranja kanala uslijed sufozije.
9.7.2 Opa stabilnost (1)P Ako je prikladno, moraju se upotrijebiti naela iz 11. poglavlja za dokazivanje da nee doi do sloma gubitkom ope stabilnosti i da je odgovarajue deformiranje zadovoljavajue malo. (2) Najmanje treba razmotriti one vrste graninih oblika na slici 9.1, uzimajui pritom u obzir, ako je vano, progresivni slom i likvefakciju. 9.7.3 Slom temelja gravitacijskih zidova (1)P Za dokaz da je slom temelja dovoljno daleko i da e deformiranja biti prihvatljiva moraju se upotrijebiti naela 6. poglavlja. Moraju se razmotriti nosivost i klizanje. (2) Najmanje treba razmotriti one vrste graninih oblika na slici 9.2.
Slika 9.1 - Primjeri vrsta graninih oblika za cjelokupnu stabilnost potpornih graevina
Slika 9.2 - Primjeri vrsta graninih oblika za slom temelja gravitacijskih zidova 9.7.4 Slom zagatnih stijena zaokretom
(1)P Proraunima ravnotee mora se dokazati da zagatne stijene dovoljno prodiru u temeljno tlo za spreavanje sloma zaokretom.
Slika 9.3 Primjeri vrsta graninih oblika za slomove zagatnih stijena zaokretom (2) Najmanje treba razmotriti one vrste graninih oblika na slici 9.3. (3)P Proraunska veliina i smjer posminog naprezanja izmeu tla i zida moraju biti u skladu s relativnim uspravnim pomakom koji bi se pojavio u proraunskoj okolnosti. 9.7.5 Uspravni slom zagatnih stijena (1)P Mora se dokazati da se uspravnu ravnoteu moe postii s proraunskim vrstoama ili otpornostima tla i proraunskim uspravnim silama na zid. (2) Najmanje treba razmotriti one vrste graninih oblika na slici 9.4. (3)P Ako se razmatra pomak zagatne stijene prema dolje, za proraun sila prednapinjanja moraju se upotrijebiti gornje proraunske vrijednosti, kao to su one od geotehnikih sidara, koje imaju uspravnu komponentu usmjerenu prema dolje. (4)P Proraunska veliina i smjer posminog naprezanja izmeu tla i zagatne stijene moraju biti u skladu s provjerom uspravne i zaokretne ravnotee. (5)P Ako je zagatna stijena ujedno i temelj graevine, uspravnu se ravnoteu mora provjeriti s pomou naela iz 6. poglavlja.
Slika 9.4 - Primjer vrsta graninih oblika za uspravni slom zagatnih stijena 9.7.6 Konstrukcijski proraun potpornih graevina (1)P Potporne graevine, ukljuujui njihove podupirue nosive dijelove, kao to su sidra i rezupore, moraju se provjeriti na slom grae u skladu s tokom 2.4 i propisima EN 1992, EN 1993, EN 1995 i EN 1996. (2) Najmanje treba razmotriti one vrste graninih oblika na slici 9.5.
Slika 9.5 - Primjeri vrsta graninih oblika za slom grae potpornih graevina (3)P Za svako se granino stanje nosivosti mora dokazati da se zahtijevane vrstoe mogu iskoristiti uz dozvoljene (prihvatljive) pomake u temeljnom tlu i graevini. (4) Nosive dijelove, kod kojih se javlja opadanje vrstoe kao posljedica deformacija uslijed loma nearmiranih presjeka, velikih zaokreta u plastinim zglobovima ili lokalnog izvijanja elinih presjeka, treba razmotriti u skladu s propisima EN 1992 do EN 1996 i EN 1999 9.7.7 Slom upanjem sidara (1)P Mora se pokazati da se ravnotea moe postii bez sloma upanjem geotehnikih sidara.
Slika 9.6 - Primjeri vrsta graninih oblika za slom upanjem sidara (2)P Sidra se moraju proraunati u skladu s 8. poglavljem. (3) Najmanje treba razmotriti one vrste graninih oblika na slici 9.6 (a, b). (4) Za sidrine blokove, takoer treba razmotriti oblik sloma na slici 9.6 (c). 9.8 Proraun graninog stanja uporabljivosti 9.8.1 Openito (1)P Proraun potpornih graevina mora se provjeriti za granino stanje uporabljivosti za odgovarajue (odreene) proraunske okolnosti, kao to je navedeno u toki 9.3.3.
(2)P Proraunske vrijednosti tlakova tla za granino stanje uporabljivosti moraju se izvesti s pomou svojstvene vrijednosti svih parametara tla. (3)P Stalna dodatna optereenja iza potpornoga zida moraju se izvesti s pomou njihovih svojstvenih vrijednosti. (4) Za ocjenjivanje proraunskih vrijednosti tlakova tla, u obzir treba uzeti poetno naprezanje, krutost i vrstou temeljnoga tla i krutost nosivih dijelova. (5) Proraunske vrijednosti tlakova tla treba izvesti uz uzimanje u obzir doputenog deformiranja graevine u graninom stanju uporabljivosti. Ti tlakovi ne moraju nuno biti granine vrijednosti. 9.8.2 Pomaci (1)P Moraju se utvrditi, u skladu s tokom 2.4.8, granine vrijednosti doputenih pomaka zidova i temeljnoga tla uz njih, uzimajui pritom u obzir doputena odstupanja za pomake pridranih graevina i instalacija. (2)P Uvijek se, na osnovi usporedivog iskustva, mora oprezno procijeniti promjenu oblika i pomak potpornih zidova i njihove uinke na pridrane graevine i instalacije. U tu se procjenu moraju ukljuiti uinci graenja zida. Proraun se moe opravdati provjerom da procijenjeni pomaci ne premauju granine vrijednosti. (3)P Ako poetna oprezna procjena pomaka premauje granine vrijednosti, proraun se mora provjeriti podrobnijim istraivanjem, ukljuujui proraune pomaka. (4)P Mora se razmotriti u kojoj e mjeri promjenljiva djelovanja, kao to su vibracije prouzroene prometnim optereenjem iza potpornog zida, pridonijeti pomaku zida. (5)P Podrobnije istraivanje, ukljuujui proraune pomaka, mora se poduzeti u sljedeim okolnostima: - ako su susjedne graevine i instalacije neobino osjetljive na pomake - ako usporedivo iskustvo nije dobro uspostavljeno. (6) Proraune pomaka treba razmotriti i u sljedeim sluajevima: - ako zid pridrava vie od 6 m koherentnoga tla niske plastinosti - ako zid pridrava vie od 3 m tla visoke plastinosti - ako je zid oslonjen na meku glinu na dijelu njegove visine ili ispod njegove osnovice. (7)P Za proraune pomaka u obzir se mora uzeti krutost temeljnoga tla i nosivih dijelova graevine kao i slijed graenja. (8) Ponaanje gradiva, koje se pretpostavlja za proraune pomaka, treba umjeriti s pomou usporedivog iskustva s istim proraunskim obrascem. Ako se pretpostavlja pravocrtno ponaanje, usvojene krutosti temeljnoga tla i gradiva trebaju biti primjerene za stupanj proraunanog deformiranja. Kao druga mogunost, za gradiva se smiju usvojiti cjeloviti obrasci odnosa naprezanja i deformacija. (9)P Moraju se, prema toki 6.6.4, razmotriti uinci vibracija na pomake. Poglavlje 10 Hidrauliki slom 10.1 Openito (1)P Odredbe ovog poglavlja primjenjuju se na etiri oblika sloma temeljnog tla prouzroenih pornim tlakom ili teenjem vode kroz pore, koji se moraju provjeriti, gdje je to vano: - slom prouzroen djelovanjem uzgona - hidrauliki slomom tla - slom prouzroen unutarnjom erozijom - slom prouzroen sufozijom, (cijevljenjem uslijed iznoenja estica). NAPOMENA 1 Uzgon nastaje ako hidrostatski tlak ispod graevine ili sloja temeljnoga tla male propusnosti postane vei od prosjenog pritiska uslijed gravitacije (od potereena graevinom i/ili nadslojevima temeljnoga tla)
NAPOMENA 2 Hidrauliki slom u tlu nastaje kada sile strujnog tlaka, usmjerene prema gore, djelujui suprotno od gravitacije, smanje uspravno efektivno naprezanje na nulu. Tada uspravno strujanje vode izdie estice tla i dolazi do sloma (kljuanja). (Napomena uz prijevod: hidrauliki slom moe nastati i pri nekim drugim smjerovima teenja, kada je izlazni hidrauliki gradijent vei od kritinog) NAPOMENA 3 Do sloma prouzroenog unutarnjom erozijom dolazi prijenosom estica tla strujnim silama unutar sloja tla, na dodirnoj povrini izmeu filtarskih slojeva ili na dodirnoj povrini izmeu tla i graevine. To moe konano izazvati regresivnu eroziju koja vodi do uruavanja tla. NAPOMENA 4 Slom prouzroen sufozijom poseban je oblik sloma, primjerice kod akumulacije, a nastaje unutarnjom erozijom, gdje erozija poinje na povrini i onda se povlai dok se u masi tla, izmeu tla i temelja ili na spojnoj povrini izmeu koherentnog i nekoherentnog sloja tla ne oblikuje kanal za istjecanje u obliku cijevi. Slom nastaje im uzvodni kraj kanala nastalog erozijom, dosegne dno akumulacije. NAPOMENA 5 Uvjeti hidraulikog sloma temeljnog tla mogu se izraziti ukupnim naprezanjima i pornim tlakom ili efektivnim naprezanjima i hidraulikim gradijentom. Proraun ukupnih naprezanja primjenjuje se na slom prouzroen izdizanjem uslijed djelovanja uzgona. Za hidrauliki slom tla primjenjuju se ukupna i efektivna naprezanja. Za provjeru unutarnje erozije i sufozije provjeravaju se vrijednosti hidraulikih gradijenata i usporeuju s kritinim. (2) U okolnostima gdje je porni tlak hidrostatiki, (zanemarivi hidrauliki gradijent) ne zahtijevaju se druge provjere osim za slom prouzroen izdizanjem tla uslijed djelovanja uzgona. (3)P Za odreivanje hidraulikih gradijenata, pornog tlaka ili sila strujnog tlaka, u obzir se mora uzeti: - promjenu propusnosti tla u vremenu i prostoru - promjene razina vode i tlaka porne vode u vremenu - svaku promjenu rubnih uvjeta (npr. radi nizvodnog iskopa). (4) Treba razmotriti mogunost da je odgovarajua uslojenost tla razliita za razne mehanizme sloma. (5)P Ako hidrauliki slom tla, sufozija ili unutarnja erozija predstavljaju znatnu opasnost za cjelovitost geotehnike graevine, moraju se poduzeti mjere za smanjenje hidraulikoga gradijenta. (6) Najee usvajane mjere za smanjenje erozije ili spreavanje hidraulikoga sloma su: - produljivanje puta teenja vode s pomou zavjesa ili zagata - promjene projekta kako bi se pruio otpor tlakovima ili gradijentima - nadzor nad procjeivanjem - zatitni filtri - izbjegavanje disperzivnih glina bez prikladnih filtara - oblaganje kosina - obrnuti filtri - upojni bunari - smanjenje hidraulikog gradijenta. 10.2 Slom prouzroen izdizanjem uslijed djelovanja uzgona (1)P Stabilnost graevine ili sloja temeljnoga tla male propusnosti na izdizanje uslijed djelovanja uzgona, mora se provjeriti usporedbom stalnih stabilizirajuih djelovanja (primjerice, teine i bonog trenja) sa stalnim i promjenljivim destabilizirajuim djelovanjima vode i, mogue, iz drugih izvora. Primjeri okolnosti gdje se mora provjeravati stabilnost na izdizanje uslijed djelovanja uzgona dani su na slikama 7.1 i 10.1. (2)P Proraun se, s pomou nejednakosti (2.8) iz toke 2.4.7.4, mora provjeriti na slom prouzroen izdizanjem tla uslijed djelovanja uzgona. U toj nejednakosti, proraunska je vrijednost uspravne komponente stabilizirajuih stalnih djelovanja (Gstb;d), primjerice, teina graevine i slojeva temeljnoga tla, a proraunska je otpornost (Rd) zbroj, primjerice, svih sila trenja, (Td), i svih sila u sidrima, (P). Otpornost na izdizanje trenjem ili sile u sidrima takoer se mogu uzeti kao stabilizirajue trajno uspravno djelovanje (Gstb;d). Proraunska vrijednost uspravne sastavnice destabilizirajuih stalnih i promjenljivih djelovanja, (Vdst;d), zbroj je tlakova vode ispod graevine (stalnog i promjenljivog dijela) i svih drugih sila usmjerenih prema gore.
(3) U jednostavnim sluajevima, provjera jednadbe (2.8), umjesto silama, moe se zamijeniti provjerom ukupnih naprezanja i pornih tlakova.
a) Izdizanje podzemne uplje graevine 1 razina (podzemne) vode 2 nepropusna povrina
b) Izdizanje lakog nasipa tijekom poplave 1 razina (podzemne) vode 2 nepropusna povrina 3 lagano gradivo nasipa
c) Izdizanje podnoja iskopa 4 prethodna povrina temeljnoga tla 5 pijesak 6 glina 7 ljunak
d) Izvedba temeljne ploe ispod razine vode 1 razina (podzemne) vode 2 nepropusna povrina 5 pijesak 6 glina 8 injektirani pijesak
e) Sidrena graevina za sprjeavanje izdizanja uslijed uzgona 1 razina (podzemne) vode 5 pijesak 9 sidra
Slika 10.1 - Primjeri okolnosti pri kojima izdizanje uslijed djelovanja uzgona moe biti kritino
(4) Najee usvajane mjere za odupiranje slomu prouzroenom izdizanjem radi uzgona su:
- poveanje teine graevine - smanjenje tlaka vode ispod graevine dreniranjem - sidrenje graevine u slojeve ispod nje. (5)P Ako se piloti ili sidra upotrebljavaju za osiguravanje otpornosti na slom prouzroen izdizanjem uslijed djelovanja uzgona, proraun se mora provjeriti u skladu s tokom 7.6.3 odnosno 8.5, s pomou parcijalnih koeficijenata danih u toki 2.4.7.4. 10.3 Slom prouzroen hidraulikim izdizanjem tla (1)P Stabilnost tla na hidrauliko izdizanje mora se ispitati provjerom jednadbe (2.9a) ili jednadbe (2.9b) za svaki mjerodavni stupac tla. Jednadba (2.9a) izraava uvjet stabilnosti pornim tlakovima i ukupnim naprezanjima. Jednadba (2.9b) izraava isti uvjet silama strujnog tlaka i efektivnim teinama. Primjer okolnosti kod kojih se mora provjeriti hidrauliko izdizanje tla dan je na slici 10.2.
1 razina iskopa (lijevo); razina vode (desno) 2 voda 3 pijesak Slika 10.2 - Primjer okolnosti kod kojih hidrauliko izdizanje tla moe biti kritino (2)P Za odreivanje svojstvene vrijednosti pornog tlaka, u obzir se moraju uzeti svi mogui nepovoljni uvjeti, kao to su: - tanki slojevi tla male propusnosti - prostorni uinci kao to su uski, kruni ili pravokutni iskopi ispod razine vode. NAPOMENA 1 Ako tlo ima znatnu koheziju, oblik sloma mijenja se od sloma prouzroenog hidraulikim izdizanjem tla do onog prouzroenog izdizanjem uslijed djelovanja uzgona. Tada se stabilnost provjerava pomou odredbi iz toke 10.2, gdje se dodatne sile otpora mogu dodati teini. NAPOMENA 2 Stabilnost na hidrauliko izdizanje tla nee nuno sprijeiti unutarnju eroziju, koju treba nezavisno provjeriti, ako je to vano. (3) Najee usvajane mjere za odupiranje slomu prouzroenom hidraulikim izdizanjem tla su: - smanjenje tlaka vode ispod mase tla koja je izloena hidraulikom izdizanju - poveanje odupirujue teine. 10.4 Unutarnja erozija (1)P Za ogranienje opasnosti od pronosa estica tla unutarnjom erozijom moraju se upotrijebiti i filtarska pravila.
(2)P Ako unutarnja erozija moe dovesti do graninoga stanja nosivosti, moraju se na slobodnoj povrini temeljnoga tla primijeniti mjere kao to je filtarska zatita. (3) Filtarsku zatitu openito treba osigurati s pomou prirodnog nekoherentnog tla koje zadovoljava odgovarajue proraunske uvjete za filtarske slojeve. U nekim e sluajevima moda biti nuno upotrijebiti vie od jednoga filtarskog sloja, kako bi se osiguralo da se granulometrijski sastav mijenja u koracima radi dovoljne zatite tla i filtarskih slojeva. (4) Kao druga mogunost, mogu se upotrijebiti umjetni filtarski slojevi kao to su geotekstili, uz uvjet da se moe utvrditi da oni spreavaju pronos sitnih estica na zadovoljavajui nain. (5)P Ako filtarski kriteriji nisu zadovoljeni, mora se provjeriti da li su izlazni gradijenti manji od projektom predvienih kritinih izlaznih gradijenata.
ic =
zas. w w
(6)P Radi se o najveem izlaznom gradijentu a ne o Kritinom gradijentu Kritini gradijent je odreen kao: - smjer teenja vode - granulometrijski sastav i oblik zrna - uslojenost tla. 10.5 Slom prouzroen sufozijom (1)P Ako prevladavajui hidrauliki uvjeti i uvjeti u tlu mogu dovesti do pojave sufozije (vidi sliku 10.3) i ako sufozija ugroava stabilnost ili uporabljivost hidraulike graevine, moraju se poduzeti propisane mjere kako bi se sprijeio poetak procesa sufozije, primjenom filtara ili poduzimanjem graevinskih zahvata za nadzor ili spreavanje teenja podzemne vode.
1 slobodno vodno lice 2 piezometarska razina u propusnom temeljnom tlu 3 tlo male propusnosti 4 propusno temeljno tlo 5 mogui zdenac; poetna toka za sufoziju 6 moguii kanal nastao sufozijom Slika 10.3 - Primjer uvjeta koji mogu prouzroiti stvaranje kanala izazvanih sufozijom NAPOMENA Prikladni graevinski zahvati su: - primjena bermi na nizvodnoj strani nasipa, pri emu se mogua poetna toka za stvaranje sufozije pomie dalje od graevine i u toj se toki smanjuje hidrauliki gradijent - primjena nepropusnih zavjesa ispod osnovice one hidraulike graevine koja spreava teenje podzemne vode ili poveava put njezinog strujanja, pri emu se hidrauliki gradijent smanjuje na sigurnu vrijednost. (2)P Tijekom razdoblja izuzetno nepovoljnih hidraulikih uvjeta, kao to su poplave, podruja podlona sufoziji moraju se redovito pregledavati, kako bi se bez odgode mogle poduzeti nune mjere ublaavanja posljedica. Gradiva za takve mjere moraju biti skladitenia u blizini.
(3)P Slom prouzroen sufozijom mora se sprijeiti tako da se osigura dovoljna otpornost na unutarnju eroziju tla u onim podrujima gdje moe doi do istjecanja vode. (4) Takav se slom moe sprijeiti osiguravanjem: - dovoljne sigurnosti za slom hidraulikim izdizanjem tla tamo gdje je povrina temeljnoga tla vodoravna - dovoljne stabilnosti povrine slojeva nagnutoga temeljnog tla (lokalna stabilnost kosine). (5)P Ako se odreuju hidrauliki uvjeti istjecanja za provjeru sloma prouzroenog hidraulikim izdizanjem tla ili lokalne stabilnosti kosine, u obzir se mora uzeti injenica da pukotine ili dodirne povrine izmeu graevine i temeljnoga tla mogu postati prioritetni putovi strujanja vode. Poglavlje 11 Opa stabilnost 11.1 Openito (1)P Odredbe ovog poglavlja moraju se primijeniti za opu stabilnost temeljnoga tla i njegovih pomaka, neovisno o tome radi li se o prirodnom ili nasutom tlu, oko temelja, potpornih graevina, prirodnih kosina, nasipa ili iskopa. (2) U obzir treba uzeti stavke o cjelokupnoj stabilnosti, koje se odnose na posebne graevine u poglavljima 6. do 10. i 12. 11.2 Granina stanja (1)P Moraju se razmotriti sva mogua granina stanja za odreeno temeljno tlo, kako bi se ispunili osnovni zahtjevi za stabilnost, ogranieno deformiranje, trajnost i ograniene pomake susjednih graevina i instalacija. (2) Neka od moguih graninih stanja su: - gubitak ope stabilnosti temeljnoga tla i pridruenih graevina - prekomjerni pomaci u temeljnome tlu prouzroeni smicanjem, slijeganjem, vibracijama ili hidraulikim izdizanjem tla - oteenje ili gubitak uporabljivosti susjednih graevina, cesta ili instalacija, prouzroen pomacima u temeljnome tlu. 11.3 Djelovanja i proraunske okolnosti (1) Za izbor djelovanja za proraun graninih stanja, u obzir treba uzeti popis iz toke 2.4.2(4). (2)P U obzir se moraju, ako je prikladno, uzeti uinci sjedeih okolnosti: - postupka graenja - novih kosina ili graevina na odreenoj lokaciji ili u njezinoj blizini - prethodnih ili stalnih pomaka temeljnoga tla iz raznih izvora - vibracija - promjena klimatskih uvjeta, ukljuujui promjena temperature (zamrzavanje i odmrzavanje), sue i jake kie - vegetacije ili njezinog odstranjivanja - ljudskih ili ivotinjskih aktivnosti - promjena vlanosti ili pornog tlaka - djelovanja valova. (3)P U graninim stanjima nosivosti, proraunska razina slobodne vode i podzemne vode, ili njihova kombinacija, mora se izabrati na osnovi dostupnih hidrolokih podataka i terenskih opaanja, tako da dobiju najnepovoljniji uvjeti koji se mogu pojaviti pri razmatranoj proraunskoj okolnosti. Mora se razmotriti mogunost zaepljenja drenova i filtara ili poputanja brtvi. (4) Takoer se mora razomotriti mogunost pranjenja kanala ili akumulacije radi odravanja ili proloma brane. Za granina stanja uporabljivosti moe se upotrijebiti manje stroga, tipinija razina vode ili pornog tlaka.
(5) Za kosine du obale, najnepovoljniji hidrauliki uvjeti obino su stacionarno teenje vode za najveu moguu razinu vode i naglo sputanje slobodnoga vodnog lica. (6)P Za izvoenje proraunskih raspodjela pronog tlaka, u obzir se mora uzeti mogui raspon anizotropnosti propusnosti i neujednaenosti temeljnoga tla. 11.4 Razmatranja projekta i graenja (1)P Moraju se provjeriti opa stabilnost lokacije i pomaci prirodnog ili umjetnog temeljnog tla, uzimajui pritom u obzir usporedivo iskustvo u skladu s tokom 1.5.2.2. (2)P Moraju se razmotriti opa stabilnost i pomak temeljnog tla na koje se oslanjaju postojee zgrade, nove graevine, kosine ili iskopi. (3) U sluajevima kad se stabilnost temeljnoga tla ne moe jednostavno provjeriti prije projektiranja, treba predvidjeti dodatna istraivanja, praenje ponaanja i proraune u skladu s odredbama iz toke 11.7. (4) Tipine graevine za koje treba provesti proraun ope stabilnosti su: - potporne graevine - usjeci, zasjeci, kosine ili nasipi - temelji na nagnutome temeljnom tlu, prirodnim kosinama ili nasipima - temelji u blizini usjeka, zasjeka, podzemnih graevina ili obale. NAPOMENA Nestabilnosti ili pomaci prouzroeni puzanjem prvenstveno se pojavljuju u koherentnim tlima s nagnutom povrinom. Meutim, nestabilnost se takoer moe pojaviti u nekoherentnim tlima i ispucalim stijenama, u kosinama koje, uslijed djelovanja erozije, dostignu nagib koji je blizu kutu unutarnjeg trenja,. Poveani pomaci esto se opaaju pri povienim pornim tlakovima ili u blizini povrine temeljnoga tla tijekom ciklusa zamrzavanja i odmrzavanja. (5)P Ako se stabilnost lokacije ne moe jednostavno provjeriti ili je utvreno da pomaci nisu prihvatljivi s obzirom na planiranu uporabu lokacije, ona se mora proglasiti neprikladnom bez primjene stabilizacijskih mjera. (6)P Projektom se mora osigurati da se sve aktivnosti graenja na lokaciji ili u temeljnome tlu mogu planirati i izvesti tako da je pojava graninoga stanja nosivosti ili uporabljivosti dovoljno malo vjerojatna. (7)P Povrine kosina koje su izloene moguoj eroziji moraju se zatititi, ako je potrebno, kako bi se osiguralo da razina sigurnosti ostane nepromijenjena. (8) Kosine treba brtviti, ozeleniti ili umjetno zatititi. Za kosine s bermama, treba razmotriti drenani sustav unutar berme. (9)P Postupci graenja moraju se uzeti u obzir u onoj mjeri koliko bi oni mogli utjecati na opu stabilnost ili veliinu pomaka. (10) Potencijalno nestabilne kosine mogu se stabilizirati s pomou: - betonske obloge sa sidrima ili bez njih - gabionskog zida s metalnim ili plastinim koarama ukljuujui i geotekstil - avlanoga tla - ozelenjavanjem - drenanog sustava - kombinacije gore navedenoga. (11) U projektu treba slijediti opa naela iz 8. i 9. poglavlja. 11.5 Proraun graninog stanja nosivosti 11.5.1 Proraun stabilnosti kosina (1)P Za granina stanja nosivosti (GEO i STR) mora se provjeriti opa stabilnost kosina, ukljuujui postojee graevine, one na koje e se utjecati ili planirane, s onim proraunskim vrijednostima djelovanja,
otpornosti i vrstoa za koje se moraju upotrijebiti parcijalni koeficijenti odreeni u tokama A.3.1(1)P, A.3.2(1)P i A.3.3.6(1)P. NAPOMENA Vrijednosti parcijalnih koeficijenata smiju se zadati u nacionalnom dodatku. Tablice A.3, A.4 i A.14 daju preporuene vrijednosti za trajne i trenutne situacije. (2)P U proraunu cjelokupne stabilnosti temeljnoga tla, koje se sastoji od tla ili stijene, u obzir se moraju uzeti svi odgovarajui oblici sloma. (3) Za izbor proraunskih obrazaca, treba uzeti u obzir: - uslojenost tla - pojavnost i nagib pukotina - strujanje vode i raspodjelu pornog tlaka - trenutnu i trajnu stabilnost - deformiranje od puzanja prouzroeno posmikom - vrstu sloma (kruna ili ne-kruna ploha, prevrtanje, muljni tok); - uporabu numerikih metoda. (4) Masu tla ili stijene, ogranienu kliznom plohom, obino treba uzeti kao kruto tijelo ili nekoliko krutih tijela koja se istodobno pomiu. Klizne plohe ili dodirne povrine izmeu krutih tijela mogu imati razne oblike, ukljuujui ravni, kruni i sloenije oblike. Kao druga mogunost, stabilnost se moe provjeravati graninom analizom ili s pomou metode konanih elemenata. (5) Ako je temeljno tlo ili nasip relativno homogen i izotropan, uobiajeni je pretpostaviti krune klizne plohe. (6) Za kosine u uslojenim tlima sa znatnim razlikama posmine vrstoe, treba obratiti posebnu pozornost na slojeve s manjom posminom vrstoom. To moe iziskivati proraun s ne-krunim kliznim plohama. (7) U tlu s pukotinama, ukljuujui vrste stijene i uslojena ili raspucala tla, sustavi pukotina mogu djelomino ili u potpunosti nametati oblik klizne plohe. U tom sluaju obino treba provesti trodimenzionalni proraun moguih kliznih klinova. (8) Treba izuiti postojea klizita koja bi se potencijalno mogla ponovno aktivirati, uz uvaavanje krunih i ne-krunih kliznih ploha. Parcijalni koeficijenti, koji se obino upotrebljavaju za proraune ope stabilnosti, tada nisu nuno primjereni. (9) Ako se kliznu plohu ne moe pretpostaviti kao ravninsku, treba razmotriti prostorne klizne plohe. (10) Proraunom kosine treba provjeriti ukupni moment i uspravnu stabilnost klizne mase. Ako se ne provjerava vodoravnu ravnoteu, treba pretpostaviti da su meulamelarne sile vodoravne. (11)P U sluajevima kad moe doi do istovremenog sloma dijelova graevine i temeljnog tla, mora se razmotriti meudjelovanje temeljnoga tla i graevine, tako to e se u obzir uzeti razlika njihovih relativnih krutosti. Ti sluajevi ukljuuju klizne plohe koje presijecaju dijelove graevine, kao to su piloti i savitljivi zidovi. NAPOMENA U izuavanju prirodnih kosina openito je povoljno prvi proraun provesti s pomou svojstvenih vrijednosti kako bi se, prije poetka projektiranja, dobio dojam o globalnom koeficijentu sigurnosti. Treba primijeniti iskustva sa slinim sluajevima, ukljuujui postupke istraivanja. (12) Budui da za ocjenjivanje najnepovoljnije klizne plohe nije mogue razlikovati povoljna i nepovoljna optereenja uzrokovana gravitacijom, treba razmotriti sve nesigurnosti oko prostorne teine temeljnoga tla tako da se primijeni njezina gornja i donja svojstvena vrijednost. (13)P Projektom se mora pokazati da deformiranje temeljnoga tla pod proraunskim djelovanjima prouzroenim puzanjem ili regionalnim slijeganjima nee izazvati neprihvatljivo oteenje graevina ili infrastrukture koja se nalazi na odreenome temeljnom tlu, u njemu ili blizu njega. 11.5.2 Kosine i usjeci u stijenskim masama
(1)P Mora se provjeriti stabilnost kosina i usjeka u stijenskim masama na translacijski i zaokretni oblik sloma, koji ukljuuje izdvojene blokove stijene ili velike dijelove stijenske mase, a takoer i na odron stijene. Mora se obratiti posebna pozornost na tlak prouzroen sprijeenim strujanjem vode u pukotinama i prslinama. (2)P Prorauni stabilnosti moraju se zasnivati na pouzdanom znanju o sustavima pukotina koji presijecaju stijensku masu i posminoj vrstoi netaknute stijene i sustava pukotina. (3) Treba uzeti u obzir injenicu da slom kosina i usjeka u vrstim stijenskim masama s jasno odreenim sustavom pukotina, openito ukljuuje: - klizanje blokova ili klinova stijene - prevrtanje blokova ili ploa - kombinaciju prevrtanja i klizanja ovisno o odnosu smjera nagiba lica kosine i smjera nagiba sustava pukotina. (4) Treba razmotriti mogunost da slom kosina i usjeka u jako raspucalim stijenskim masama, mekim stijenama i (vezanim) tlima nastane du krune ili gotovo krune klizne plohe koja prolazi kroz dijelove netaknute stijene. (5) Klizanje izdvojenih blokova i klinova obino treba sprijeiti smanjenjem nagiba kosine s pomou bermi, ugradnjom geotehnikih i tapnih sidara i unutarnjom drenaom. Klizanje kosina usjeka treba sprijeiti izborom smjera pruanja i nagiba lica kosine tako da pomaci izdvojenih blokova postanu kinematiki nemogui. (6) Za spreavanje sloma prevrtanjem, obino treba primijeniti geotehnika ili tapna sidra i unutarnju drenau. (7) Ako se razmatra trajna stabilnost kosina, zasjeka i usjeka, treba uzeti u obzir tetne uinke vegetacije i okolia ili zagaivaa, na posminu vrstou pukotina i vrstou netaknute stijene. (8) U jako raspucalim stijenskim masama na strmim kosinama i onima koje su podlone prevrtanju, odlamanju, razaranju grae i raspadanju, uvijek treba izuiti mogunost odrona stijene. (9) U sluajevima kad pouzdane mjere za spreavanje odrona stijene nisu provedive, treba dopustiti da se odroni dogode, uz osiguravanje mreama, zaprekama ili drugim prikladnim mjerama za prihvat odronjene stijene. (10) Projekt mjera za prihvat blokova i komada stijene koji padaju niz kosinu treba se zasnivati na temeljitom istraivanju moguih putanja komada koji padaju. 11.5.3 Stabilnost iskopa (1)P Mora se provjeriti opa stabilnost temeljnoga tla u blizini iskopa, ukljuujui iskopano tlo i postojee graevine, ceste i instalacije (vidi 9. poglavlje). (2)P Mora se provjeriti stabilnost noice iskopa u odnosu na proraunski porni tlak u temeljnome tlu. Za proraun hidraulikoga sloma vidi 10. poglavlje. (3)P Mora se razmotriti izdizanje (dna) dubokih iskopa prouzroeno rastereenjem. 11.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti (1)P Proraunom se mora pokazati da deformiranje temeljnoga tla nee prouzroiti granino stanje uporabljivosti graevina i infrastrukture na odreenom temeljnom tlu ili u njegovoj blizini. (2) Treba razmotriti sjiheganje temeljnoga tla prouzroeno: - promjenom reima podzemne vode i odgovarajuih pornih tlakova - dugoronim puzanjem u nedreniranim uvjetima - gubitkom zapremine dubokih topljivih slojeva - rudarenjem ili slinim radovima, kao to je vaenje plina.
(3) Budui da dostupni analitiki i numeriki postupci zasad obino ne daju pouzdana predvianja deformiranja prirodne kosine, pojavu graninih stanja uporabljivosti treba izbjei s pomou jednog od: - ogranienja iskoritene posmine vrstoe - opaanja pomaka i odreivanja mjera kojima e se oni smanjiti ili zaustaviti, ako je potrebno. 11.7 Praenje ponaanja (1)P Mora se pratiti ponaanje temeljnoga tla s pomou odgovarajue opreme ako: - nije mogue proraunom ili propisanim mjerama dokazati da je pojava graninih stanja danih u toki 11.2 dovoljno malo vjerojatna - pretpostavke za proraune nisu zasnovane na pouzdanim podacima. (2) Treba planirati praenje ponaanja kako bi se dobilo saznanje o: - razinama podzemne vode ili pornim tlakovima u temeljnome tlu, tako da se mogu provesti i provjeriti prorauni u efektivnim naprezanjima - bonim i uspravnim pomacima temeljnoga tla, kako bi se moglo predvidjeti daljnje deformiranje - dubini i obliku klizne plohe u aktivnom klizitu, kako bi se izveli parametri vrstoe temeljnoga tla za projektiranje radova za poveanje stabilnosti (za sanaciju) - brzini pomaka, kako bi se moglo izdati upozorenje o neminovnoj opasnosti. U tim sluajevima moda je primjereno daljinsko digitalno oitavanje ureaja ili daljinski sustav uzbunjivanja. Poglavlje 12 Nasipi 12.1 Openito (1)P Odredbe ovog poglavlja moraju se primijeniti na nasipe za male brane i infrastrukturu. (2)P Za ugradnju i zbijanje nasipa treba primijeniti odredbe 5. poglavlja. 12.2 Granina stanja (1)P Mora se sastaviti popis graninih stanja koje e se provjeravati u proraunu nasipa. (2) Treba provjeravati sljedea granina stanja: - gubitak ope stabilnosti lokacije - slom kosine ili krune nasipa - slom prouzroen unutarnjom erozijom - slom prouzroen povrinskom erozijom ili podlokavanjem - deformiranje nasipa koje vodi do gubitka uporabljivosti, npr. prekomjerna slijeganja ili pukotine - slijeganja i pomaci od puzanja koji vode do oteenja ili gubitka uporabljivosti susjednih graevina ili instalacija - prekomjerno deformiranje prijelaznih podruja, npr. prilaznog nasipa za upornjak mosta - gubitak uporabljivosti prometnih povrina uslijed klimatskih utjecaja kao to su zamrzavanje i odmrzavanje ili izuzetno jako suenje - puzanje kosina tijekom razdoblja zamrzavanje i odmrzavanja - razgradnja krupnog gradiva u podlozi uslijed velikih prometnih optereenja - deformiranje prouzroeno hidraulikim djelovanjima - promjene uvjeta u okoliu kao to su zagaenje povrine ili podzemne vode, buka ili vibracije. 12.3 Djelovanja i proraunske okolnosti (1) Za izbor djelovanja za proraun graninih stanja, treba razmotriti popis iz toe 2.4.2 (4). (2) Ako se izvode djelovanja nasipa na susjedne graevine ili bilo koje ojaane dijelove temeljnoga tla, treba razmotriti razlike u krutostima. (3)P Proraunske se okolnosti moraju izabrati u skladu s tokom 2.2. (4)P Dodatno se u obzir moraju uzeti sljedee posebne proraunske okolnosti, gdje je to vano:
- uinci postupka graenja, kao to su iskopi u blizini nasipa i vibracije prouzroene miniranjem, zabijanjem pilota ili tekom opremom - uinci graevina koje se planira izgraditi na nasipu ili u njegovoj blizini - erozivni uinci prelijevanja, leda, valova i kie na kosine i krunu - uinci temperature, kao to je skupljanje. (5)P Proraunska razina slobodnog vodnog lica na nizvodnoj kosini nasipa i proraunska razina podzemne vode, ili njihova kombinacija, moraju se zasnivati na dostupnim hidrolokim podacima, tako da se dobiju najnepovoljniji uvjeti koji se mogu pojaviti u razmatranoj proraunskoj situaciji. Mora se razmotriti mogunost zaepljenja drenova i filtara ili proputanja brtvi. (6) Za obalne nasipe treba razmotriti najnepovoljnije hidraulike uvjete. To su obino stacionarno strujanje za najviu moguu razinu podzemne vode i naglo snienje slobodnog vodnog lica. (7)P Za izvoenje proraunskih raspodjela pornog tlaka, u obzir se mora uzeti mogui raspon anizotropnosti i heterogenosti tla. (8)P Ako se razmatra slijeganje nasipa, u obzir se mora uzeti smanjenje efektivnog naprezanja u temeljnome tlu radi potapanja suhe povrine temeljnog tla ili nasipa. 12.4 Razmatranja projektiranja i graenja (1)P Nasipe se mora projektirati uz uzimanje u obzir iskustva s nasipima na slinom temeljnom tlu i izgraenim od slinog gradiva za nasipanje. (2)P Prilikom izbora dubine temeljenja nasipa potrebno je razmotriti slijedee, ako je primjenljivo: - dubinu sloja zadovoljavajue nosivosti ili, ako to nije izvedivo, primjenu mjera stabilizacije temeljnog tla - osiguravanje dovoljne zatite od nepovoljnih klimatskih uinaka na nosivost temeljnoga tla - razinu podzemne vode u odnosu na drenau nasipa - izbjegavanje nepovoljnih uinaka na susjedne graevine i instalacije - dosezanje slojeva s zadovoljavajue (dovoljno) malom propusnou. (3) Projektiranje nasipa treba osigurati da: - je nosivost tla ispod njega zadovoljavajua - je drenaa raznih slojeva nasipa zadovoljavajua - propusnost gradiva ugraenog u brane odgovara zahtjevima - su predvieni filtri ili geosintetici, ako je potrebno zadovoljiti filtarsko pravilo - je gradivo nasipa odreeno u skladu s kriterijima iz toke 5.3.2. (4)P Za nasipe na temeljnome tlu male vrstoe i velike stiljivosti, postupak graenja mora biti odreen tako da se osigura da nosivost nee biti premaena i da tijekom graenja nee doi do prekomjernih slijeganja ili pomaka (vidi toku 5.3.3(2)P). (5) Ako se nasip na stiljivom temeljnom tlu izvodi u slojevima, treba predvidjeti mjerenja u piezometrima kako bi se osiguralo da su porni tlakovi pali na prihvatljivo male vrijednosti prije ugradnje sljedeega sloja. (6)P Za nasipe koji pridravaju vodu na raznim razinama, razina temelja mora biti izabrana u odnosu na propusnost temeljnoga tla ili se moraju poduzeti mjere kako bi se osigurala vodonepropusnost graevine. (7) Ako je predvieno poboljavanje tla, obujam temeljnoga tla koje e se poboljati treba projektirati na dovoljno velikoj povrini kako bi se izbjeglo tetno deformiranje. (8) Ako se teina nasipa odreuje provjerom gustoe gotovog nasipa (vidi toku 3.3.3), treba paziti da se u ispitivanje gustoe ukljue zrna veliine > 20 mm do 60 mm. Ta zrna esto nisu ukljuena iako mogu imati znatan uinak na gustou. (9)P Moraju se zatititi povrine kosina nasipa izloene eroziji. Ako se projektiraju berme, za njih se moraju predvidjeti drenani sustavi. (10) Kosine treba brtviti tijekom graenja nasipa i nakon toga ih ozeleniti, ako je to primjereno.
(11) Za nasipe na kojima se odvija promet, treba izbjegavati stvaranje leda na povrini kolnika. Toplinska sposobnost kolnika na odvajajuem sloju ili sloju nasipa od laganog gradiva, moda je dovoljno velika da se to sprijei. (12) Prodor zamrzavanja u krunu zemljane brane treba biti ogranieno na primjerenu razinu. (13) U projektu nagiba kosine treba razmotriti mogunost pojave pomaka od puzanja u kosinama tijekom zamrzavanja i odmrzavanja, unato stabilnosti kosine u suhim uvjetima. To je naroito vano u prijelaznim podrujima, npr. na upornjacima mosta. 12.5 Proraun graninog stanja nosivosti (1)P U proraunu stabilnosti dijela ili cijeloga nasipa, moraju se razmotriti svi mogui oblici sloma, kao to je navedeno u 11. poglavlju. (2) Budui da se nasipi esto grade u razliitim fazama, pod uvjetima razliitih optereenja, proraun treba provesti po fazama i treba predvidjeti odgovarajue odredbe u izvjetaju o geotehnikom projektu. (3)P Ako se upotrebljavaju lagana gradiva za nasipanje, kao to su ekspandirani polistiren, ekspandirana glina ili pjenasti beton, mora se razmotriti mogunost uinaka uzgona (vidi 10. poglavlje). (4)P U svakom proraunu nasipa koji sadravaju razliita gradiva, moraju se usvojiti one vrijednosti vrstoe koje su odreene za dozvoljene deformacije gradiva. (5) Ako ceste ili vodeni tokovi presijecaju nasip, treba obratiti posebnu pozornost na prostorno meudjelovanje izmeu pojedinih dijelova graevina. (6) Ako se proraunava stabilnost poboljanoga tla, treba razmotriti uinak postupka poboljavanja, npr. poremeaj meke osjetljive gline. Budui da uinak poboljavanja ovisi o vremenu, ne treba ga uzimati u obzir dok se nije uspostavilo stacionarno stanje. (7)P Da bi se izbjeglo granino stanje uvjetovano erozijom, unutarnjom erozijom ili hidraulikim tlakom, moraju biti ispunjene odredbe lanka 10 i 11 12.6 Proraun graninog stanja uporabljivosti (1)P Proraunom se mora pokazati da deformiranje nasipa nee prouzroiti granino stanje uporabljivosti nasipa ili graevina, cesta ili instalacija smjetenih na nasipu ili u njegovoj blizini. (2) Slijeganje nasipa na stiljivom temeljnom tlu treba proraunati s pomou naela iz toke 6.6.1. Treba obratiti posebnu pozornost na vremensku ovisnost slijeganja prouzroenih konsolidacijom i puzanjem. (3) Treba uzeti u obzir mogunost deformiranja prouzroenog promjenama reima podzemne vode. (4) Za sluajeve gdje je deformiranje teko predvidjeti, treba razmotriti postupke predoptereenja ili pokusnih nasipa, naroito za sluajeve gdje se moraju sprijeiti granina stanja uporabljivosti. 12.7 Nadzor i praenje ponaanja (1)P Nadzor i praenje ponaanja nasipa moraju slijediti odredbe iz 4. poglavlja. (2) Praenje ponaanja nasipa treba provoditi u jednoj ili vie sljedeih okolnosti: - ako se primjenjuje postupak opaanja (vidi toku 2.7) - ako stabilnost nasipa, koji djeluje kao brana, u velikoj mjeri ovisi o raspodjeli pornog tlaka u nasipu ili ispod njega - ako se zahtijevaju zapisi o uincima zagaenja od nasipa ili prometa - ako se zahtijeva provjera nepovoljnih uinaka na graevine ili instalacije - ako povrinska erozija predstavlja znatan rizik. (3)P Za sluajeve kad se zahtijeva program nadzora i praenja ponaanja, projektant to mora navesti u i zvjetaju o geotehnikom projektu (vidi toku 2.8). Mora se predvidjeti da e zapisi o praenju ponaanja biti vrednovani i da e se, prema potrebi, na osnovi njih neto poduzeti.
(4) Program praenja ponaanja nasipa treba sadravati sljedee zapise: - mjerenja pornog tlaka u nasipu i ispod njega - mjerenja slijeganja cijeloga nasipa ili njegovih dijelova i graevina pod utjecajem nasipa - mjerenja vodoravnih pomaka - provjere parametara vrstoe nasipanog materijala tijekom graenja - kemijske analize prije, tijekom i nakon izgradnje, ako se zahtijeva provjera zagaenja - opaanja uinaka zatite od erozije - provjera propusnosti nasipa i temeljnog tla tijekom graenja - dubinu prodora zamrzavanja u krunu nasipa. (5) Graenje nasipa na mekom tlu male propusnosti treba pratiti i provjeravati s pomou mjerenja pornog tlaka u mekim slojevima i mjerenja slijeganja nasipa.
Dodatak A (normativni) Parcijalni koeficijenti i koeficijenti meudjelovanja za granina stanja nosivosti i preporuene vrijednosti A.1 Parcijalni koeficijenti i koeficijenti meudjelovanja (1)P Parcijalni koeficijenti za granina stanja nosivosti u trajnim i prolaznim proraunskim okolnostima i koeficijenti meudjelovanja za temelje na pilotima u svim proraunskim okolnostima, moraju biti oni koji se navode u ovome dodatku. A.2 Parcijalni koeficijenti za provjeru graninoga stanja ravnotee (EQU) (1)P Za provjeru graninoga stanja ravnotee (EQU), djelovanja se moraju mnoiti sljedeim parcijalnim koeficijentima F: - G;dst za destabilizirajua nepovoljna trajna djelovanja - G;stb za stabilizirajua povoljna trajna djelovanja - Q;dst za destabilizirajua nepovoljna promjenljiva djelovanja - Q;stb za stabilizirajua povoljna promjenljiva djelovanja NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima G;dst, G;stb, Q;dst i Q;stb a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku propisu EN 1990:2002. Tablica A.1 daje preporuene vrijednosti za zgrade iz propisa EN 1990:2002. Tablica A.1 - Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) Djelovanje Stalno Nepovoljnoa Povoljnob Promjenljivo Nepovoljnoa Povoljnob
a b
Simbol
Vrijednost 1,1 0.9 1,5 0
G;dst G;stb Q;dst Q;stb
Destabilizirajue Stabilizirajue
(2)P Za provjeru graninoga stanja ravnotee (EQU), svojstva tla moraju se dijeliti sljedeim parcijalnim koeficijentima M, ako se ukljuuju manje posmine otpornosti: - - c - cu - qu - za tangens kuta unutarnjeg trenja za efektivnu koheziju za nedreniranu posminu vrstou za jednoosnu tlanu vrstou za obujamsku teinu.
NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima , c, cu, qu i a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovoj normi. Tablica A.2 daje preporuene vrijednosti.
Tablica A.2 - Parcijalni koeficijenti za parametre tla (M) Parametri tla Kut unutarnjeg trenjaa Efektivna kohezija Nedrenirana posmina vrstoa Jednoosna tlana vrstoa Obujamska teina
a
Oznaka
Vrijednost 1,25 1,25 1,4 1,4 1,0
c cu qu
S ovim se parcijalnim koeficijentom dijeli tan
A.3 Parcijalni koeficijenti za provjeru graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja A.3.1 Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) ili uinke djelovanja (E) (1)P Za provjeru strukturnog (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, djelovanja ili uinci djelovanja, moraju se mnoiti sljedeim parcijalnim koeficijentima (F) odnosno (E) iz skupina A1 ili A2: - G za trajna nepovoljna ili povoljna djelovanja - Q za promjenljiva nepovoljna ili povoljna djelovanja. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima G i Q a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku propisu EN 1990:2002. Tablica A.3 daje preporuene vrijednosti za zgrade iz norme EN 1990:2002, za dvije skupine A1 i A2. Tablica A.2 - Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) ili uinke djelovanja (E) Djelovanje Oznaka Skupina A1 Trajno Nepovoljno Povoljno Promjenljivo Nepovoljno Povoljno A.3.2 Parcijalni koeficijenti za parametre tla (M) (1)P Za provjeru graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, parametri tla moraju se dijeliti sljedeim parcijalnim koeficijentima (M) iz skupina M1 ili M2: - za tangens kuta unutarnjeg trenja - c za efektivnu koheziju - cu za nedreniranu posminu vrstou - qu za jednoosnu tlanu vrstou - za obujamsku teinu. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima , c, cu, qu i a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Tablica A.4 daje preporuene vrijednosti za dvije skupine M1 i M2. A2 1,0 1,0 1,3 0
1,35 1,0 1,5 0
Tablica A.4 - Parcijalni koeficijenti za parametre tla (M) Parametar tla Oznaka Skupina M1 Kut unutarnjeg trenjaa Efektivna kohezija Nedrenirana posmina vrstoa Jednoosna tlana vrstoa Obujamska teina
a
M2 1,25 1,25 1,4 1,4 1,0
c cu qu
1,0 1,0 1,0 1,0 1,0
A.3.3 Parcijalni koeficijenti za otpornost (R) A.3.3.1 Parcijalni koeficijenti za otpornost plitkih temelja (1) Za plitke temelje i provjere graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, otpornosti se dijele sljedeim parcijalnim koeficijentima (R) iz skupina R1, R2 ili R3: - R;v za nosivost8 u uspravnom smjeru - R;h za otpornost na klizanje NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima R;v i R;h a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Tablica A.5 daje preporuene vrijednosti za tri skupine R1, R2 i R3. Tablica A.5 - Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost plitkih temelja Otpornost Oznaka R1 Nosivost Klizanje Skupina R2 1,4 1,1 R3 1,0 1,0
R;v R;h
1,0 1,0
A.3.3.2 Parcijalni koeficijenti za otpornost temelja na pilotima (1) Za temelje na pilotima i provjere graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, otpornosti se dijele sljedeim parcijalnim koeficijentima (R) iz skupina R1, R2, R3 ili R4: za otpornost na osnovici - b za otpornost na platu tlanih pilota - s za ukupnu/kombiniranu otpornost tlanih pilota - t - s;t za otpornost na platu vlanih pilota. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima b, s, t i s;t a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Preporuene vrijednosti za etiri skupine R1, R2, R3 i R4 dane su u tablici A.6 za zabijene pilote, tablici A.7 za buene pilote i tablici A.8 za pilote s neprekinutim svrdlom (CFA).
Napomena prevoditelja: Dodane su rijei 'u vertikalnom uspravnom smjeru' jer parcijalni koeficijent ima indeks 'v'
Tablica A.6 - Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost zabijenih pilota Otpornost Oznaka R1 Osnovica Plat (tlani piloti) Ukupna/kombinirana (tlani piloti) Plat (vlani piloti) Skupina R2 1,1 1,1 1,1 1,15 R3 1,0 1,0 1,0 1,1 R4 1,3 1,3 1,3 1,6
b s t s;t
1,0 1,0 1,0 1,25
Tablica A.7 - Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost buenih pilota Otpornost Oznaka R1 Osnovica Plat (tlani piloti) Ukupna/kombinirana (tlani piloti) Plat (vlani piloti) Skupina R2 1,1 1,1 1,1 1,15 R3 1,0 1,0 1,0 1,1 R4 1,6 1,3 1,5 1,6
b s t s;t
1,25 1,0 1,15 1,25
Tablica A.8 - Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost pilota s neprekinutim svrdlom (CFA) Otpornost Oznaka R1 Osnovica Plat (tlani piloti) Ukupna/kombinirana (tlani piloti) Plat (vlani piloti) Skupina R2 1,1 1,1 1,1 1,15 R3 1,0 1,0 1,0 1,1 R4 1,45 1,3 1,4 1,6
b s t s;t
1,1 1,0 1,1 1,25
A.3.3.3 Koeficijenti meudjelovanja za temelje na pilotima (1)P Za provjere graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, za izvoenje svojstvene otpornosti uzduno optereenih pilota moraju se primijeniti sljedei koeficijenti meudjelovanja : - 1 za srednje vrijednosti izmjerenih otpornosti u statikim pokusnim optereenjima - 2 za najmanju vrijednost izmjerenih otpornosti u statikim pokusnim optereenjima - 3 za srednje vrijednosti proraunanih otpornosti iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla - 4 za najmanju vrijednost proraunanih otpornosti iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla - 5 za srednje vrijednosti izmjerenih otpornosti u dinamikim pokusnim optereenjima - 6 za najmanju vrijednost izmjerenih otpornosti u dinamikim pokusnim optereenjima
NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju koeficijentima 1, 2, 3, 4, 5 i 6 a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Tablice A.9, A.10 i A.11 daje preporuene vrijednosti. Tablica A.9 - Koeficijenti meudjelovanja za izvoenje svojstvenih vrijednosti iz statikih pokusnih optereenja (n - broj ispitanih pilota)
za n = 1 2
1 1,40 1,40
2 1,30 1,20
3 1,20 1,05
4 1,10 1,00
5 1,00 1,00
Tablica A.10 - Koeficijenti meudjelovanja za izvoenje svojstvenih vrijednosti iz rezultata ispitivanja temeljnoga tla (n - broj ispitanih profila)
za n = 3 4
1 1,40 1,40
2 1,35 1,27
3 1,33 1,23
4 1,31 1,20
5 1,29 1,15
7 1,27 1,12
10 1,25 1,08
Tablica A.11 - Koeficijenti meudjelovanja za izvoenje svojstvenih vrijednosti iz ispitivanja dinamikim udaroma, b, c, d, e (n - broj ispitanih pilota)
za n = 5 6
a
2 1,60 1,50
5 1,50 1,35
10 1,45 1,30
15 1,42 1,25
20 1,40 1,25
Vrijednosti iz tablice vrijede za ispitivanja dinamikim udarom. Vrijednosti smiju se mnoiti koeficijentom obrasca 0,85 ako se upotrebljavaju ispitivanja dinamikim udarom s podudaranjem signala. Vrijednosti treba mnoiti koeficijentom obrasca 1,10 ako se upotrebljavaju izrazi za zabijanje pilota s mjerenjem nazovielastinog pomaka glave pilota tijekom udara. Vrijednosti moraju se mnoiti koeficijentom obrasca 1,20 ako se upotrebljavaju izrazi za zabijanje pilota bez mjerenja nazovielastinog pomaka glave pilota tijekom udara. Ako u temelju postoje razliiti piloti, za izbor broja ispitanih pilota n, treba odvojeno razmatrati skupine slinih pilota.
A.3.3.4 Parcijalni koeficijenti za otpornost prednapetih sidara (1)P Za prednapeta sidra i provjere graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, otpornosti se dijele sljedeim parcijalnim koeficijentima (R) iz skupina R1, R2, R3 ili R4: - a;t za privremena sidra - a;p za trajna sidra. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima a;t i a;p a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovoj normi. Tablica A.12 daje preporuene vrijednosti za etri skupine R1, R2, R3 i R4. Tablica A.12 - Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost prednapetih sidara Otpornost Privremena Trajna Oznaka Skupina R2 R3 1,1 1,0 1,1 1,0
a;t a;p
R1 1,1 1,1
R4 1,1 1,1
A.3.3.5 Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost potpornih konstrukcija graevina
(1)P Za potporne graevine i provjere graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, otpornosti se dijele sljedeim parcijalnim koeficijentima (R) iz skupina R1, R2 ili R3: - R;v za nosivost - R;h za otpornost na klizanje - R;e za otpornost tla. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima R;v, R;h i R;e a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Tablica A.13 daje preporuene vrijednosti za tri skupine R1, R2 i R3. Tablica A.13 - Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost potpornih graevina Otpornost Oznaka R1 Nosivost Otpornost na klizanje Otpornost tla Skupina R2 1,4 1,1 1,4 R3 1,0 1,0 1,0
R;v R;h R;e
1,0 1,0 1,0
A.3.3.6 Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost kosina i cjelokupnu stabilnost (1)P Za kosine i opu stabilnost i provjere graninog stanja dijelova graevine (STR) i geotehnikog (GEO) graninog stanja, otpornost se dijeli parcijalnim koeficijentom (R;e). NAPOMENA Vrijednost koja se pridruuje parcijalnom koeficijentu R;e a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smije se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Tablica A.14 daje preporuene vrijednosti za tri skupine R1, R2 i R3. Tablica A.14 - Parcijalni koeficijenti (R) za otpornost kosina i opu stabilnost Otpornost Otpornost tla Oznaka Skupina R2 1,1
R;e
R1 1,0
R3 1,0
A.4 Parcijalni koeficijenti za provjere graninoga stanja izdizanja (UPL) (1)P Za provjeru graninoga stanja izdizanja (UPL), djelovanja se moraju mnoiti sljedeim parcijalnim koeficijentima (F): - G;dst za destabilizirajua nepovoljna trajna djelovanja - G;stb za stabilizirajua povoljna trajna djelovanja - Q;dst za destabilizirajua nepovoljna promjenljiva djelovanja. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima G;dst, G;stb i Q;dst a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Tablica A.15 daje preporuene vrijednosti.
Tablica A.15 - Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F)

Djelovanje Stalno Nepovoljnoa Povoljnob Promjenljivo Nepovoljnoa
a b
Oznaka
Vrijednost 1,0 0,9 1,5
G;dst G;stb Q;dst
(2)P Za provjeru graninoga stanja izdizanja (UPL), moraju se upotrijebiti sljedei parcijalni koeficijenti, ako se ukljuuju otpornosti: - za tangens kuta unutarnjeg trenja - c za efektivnu koheziju - cu za nedreniranu posminu vrstou - s;t za otpornost tlanih pilota - a za otpornost sidara. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima , c, cu, s,t i a a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku ovom propisu. Tablica A.16 daje preporuene vrijednosti. Tablica A.16 - Parcijalni koeficijenti za parametre tla i otpornosti Parametar tla Kut unutarnjeg trenjaa Efektivna kohezija Nedrenirana posmina vrstoa Otpornost tlanih pilota Otpornost sidara
a
Oznaka
c cu s;t a
Vrijednost 1,25 1,25 1,40 1,40 1,40
A.5 Parcijalni koeficijenti za provjeru graninoga stanja hidraulikog izdizanja tla (HYD) (1)P Za provjeru graninoga stanja hidraulikog izdizanja tla (HYD), djelovanja se moraju mnoiti sljedeim parcijalnim koeficijentima (F): - G;dst za destabilizirajua nepovoljna trajna djelovanja - G;stb za stabilizirajua povoljna trajna djelovanja - Q;dst za destabilizirajua nepovoljna promjenljiva djelovanja. NAPOMENA Vrijednosti koje se pridruuju parcijalnim koeficijentima G;dst, G;stb i Q;dst a upotrebljavat e se u pojedinoj zemlji, smiju se ustanoviti u njezinom nacionalnom dodatku propisu 1990:2002. Tablica A.17 daje preporuene vrijednosti. Tablica A.17 - Parcijalni koeficijenti za djelovanja (F) Djelovanje Stalno Nepovoljnoa Povoljnob Promjenljivo Nepovoljnoa
a b
Oznaka
Vrijednost 1,35 0,90 1,50
G;dst G;stb Q;dst
Dodatak B (obavijesni) Povijest parcijalnih koeficijenata za proraunske pristupe 1,2 i 3 B.1 Openito (1) Za granina stanja tipa STR i GEO u trajnim i privremenim okolnostima , tri su proraunska pristupa naznaena u toki 2.4.7.3.4. Oni se razlikuju u nainu na koji raspodjeljuju parcijalne koeficijente na djelovanja, uinke djelovanja, svojstva gradiva i otpornosti. To je djelomino radi razliitih pristupa nainu na koji se u obzir uzimaju nesigurnosti u oblikovanju uinaka djelovanja i otpornosti. (2) U proraunskom pristupu 1, provjere se, u naelu, za sve proraune zahtijevaju za dvije skupine koeficijenata, koji se primjenjuju u dvama odvojenim proraunima. Ako je oito da jedna od ovih dviju skupina ima prevladavajui utjecaj na proraun, nije nuno provoditi proraune za drugu skupinu. Openito se, djelovanja, radije nego uinci djelovanja, mnoe koeficijentima, iako je jedan izuzetak od toga naznaen u toki 2.4.7.3.2(2). U mnogim se sluajevima svojstva temeljnoga tla dijele koeficijentima, ali za proraun pilota i sidara, njima se dijele otpornosti. (3) U proraunskim pristupima 2 i 3 potreban je jedan proraun za svaki dio projekta, a nain primjene koeficijenata mijenja se ovisno o razmatranom proraunu. (4) U proraunskom pristupu 2, koeficijenti se primjenjuju kako na djelovanja tako i na uinke djelovanja i na otpornosti (5) U proraunskom pristupu 3, koeficijenti sa primjenjuju na djelovanja ili uinke djelovanja od graevine i na parametre vrstoe temeljnog tla B.2 Koeficijenti za djelovanja i uinke djelovanja (1) Propis EN 1990:2002 navodi da je f parcijalni koeficijent za djelovanje i uzima u obzir mogunost nepovoljnih odstupanja vrijednosti djelovanja od njegove svojstvene vrijednosti. Isto je tako S;d parcijalni koeficijent koji u obzir uzima nesigurnosti u oblikovanju djelovanja i uinaka djelovanja. (2) Propis 1990:2002 doputa da S;d i f budu spojeni u jedan koeficijent kojim se mnoi Fk:
F = S;d f
(B.1)
(3) Razni pristupi iz propisa EN 1997-1 zahtijevaju da se parcijalni koeficijenti primjene na djelovanja kao i na uinke djelovanja. Budui da uporaba koeficijenata obrasca S;d za djelovanja od temeljnoga tla ostaje izuzetnom i zato je preputena nacionalnom odreivanju, F se openito, radi jednostavnosti, upotrebljava, u geotehnikom projektiranju, za djelovanja, a E za uinke djelovanja (vidi dodatak A, tablice A.1 i A.3). To omoguava nacionalnim upravnim tijelima da izaberu druge vrijednosti za kombinaciju S;d f. (4) Jednadba (2.6) ukljuuje Xk / M za proraun djelovanja, jer svojstva temeljnoga tla u nekim sluajevima moda utjeu na vrijednosti geotehnikih djelovanja. (5) U proraunskom pristupu 1, se zahtijevaju provjere za dvije kombinacije skupina koeficijenata, koje se primjenjuju u dvama odvojenim proraunima. U 1. kombinaciji, na djelovanja se primjenjuju koeficijenti razliiti od 1, dok se na uinke djelovanja primjenjuju koeficijenti koji su jednaki 1. Dakle, F 1 i E = 1 se uvrtavaju u jednadbu (2.6).
Dakle, za proraunski pristup 1, osim navedenoga u toki 2.4.7.3.2(2), jednadba (2.6) svodi se na:
F 1 (na pr.: spremnik s nepromjenjivom razinom tekuine), pa je tada F = 1 i E 1. U 2. kombinaciji, uvijek je E = 1, dok je F 1 samo za promjenljiva djelovanja.
Izuzetak od ovoga se navodi u toki 2.4.7.3.2(2): u sluajevima kada bi fizikalno bilo neprihvatljivo upotrijebiti
Ed = E FFrep ; X k / M ; ad
(B.2)
(6) U proraunskom pristupu 2, zahtijeva se jedan proraun za svaki dio projekta, a nain na koji se koeficijenti primjenjuju na djelovanja ili na uinke djelovanja, mijenja se ovisno o razmatranom proraunu i bira se u skladu s nacionalno odreenim vrijednostima. Upotrebljava se E 1 i F = 1 ili F 1 i E = 1. Budui da je M = 1, jednadba (2.6) svodi se na:
Ed = E E Frep ; X k ; ad ili
(B.3.1)
Ed = E FFrep ; X k ; ad
{ {
} } ;a }
d
(B.3.2)
(7) U proraunskom pristupu 3, nuan je jedan proraun. Meutim, u ovom proraunskom pristupu radi se razlika izmeu djelovanja Frep od graevine i onih od temeljnoga tla ili kroz njega, koja se proraunavaju iz Xk. Upotrebljava se E 1 i F = 1 ili E = 1 i F 1. Tako jednadba (2.6) ostaje:
Ed = E FFrep ; X k / M ; ad ili Ed = EE Frep ; X k / M
(B.4.1) (B.4.2)
B.3 Koeficijenti za vrstoe i otpornosti gradiva (1) Jednadba (6.6) iz propisa EN 1990:2002 i jednadba (2.7) iz propisa EN 1997-1 su istovrijedne:
Rd = Rd =
R;d
R { X i;d ; ad } =
R;d
X R i i;k ; ad (propis EN 1990:2002, jednadba 6.6) m;i

(B.5.2)
(B.5.1)
Xk 1 ; ad (propis EN 1997-1, jednadba 2.7) FFrep ; R M
(2) Valja napomenuti da u propisu EN 1997-1, jednadba (2.7) ukljuuje FFrep u proraun otpornosti, jer veliine djelovanja u nekim sluajevima moda utjeu na vrijednosti geotehnikih otpornosti, kao npr. u sluaju nosivosti plitkoga temelja. (3) U propisu EN 1997-1, za vrijednost koeficijenta pretvorbe uzima se 1,0, jer su svojstvene vrstoe gradiva odreene kao one koje odgovaraju za okolnost na terenu, tako da se ukljuuje u svojstvenu vrijednost. (4) Razni pristupi u ovom propisu zahtijevaju da se vrstoe gradiva (X) ili otpornosti (R) dijele koeficijentima. Ovi koeficijenti na razne naine kombiniraju uloge koeficijenata gradiva m i koeficijenata obrasca otpornosti (R;d). Radi jednostavnosti, koeficijenti kojima se dijele vrstoe gradiva (X) oznauju se s (M) a oni kojima se dijele otpornosti (R) oznauju se s (R). (5) U proraunskom pristupu 1, provjere se zahtijevaju za kombinacije skupina koeficijenata za dva odvojena prorauna. U 1. kombinaciji, vrstoe gradiva i otpornosti dijele se koeficijentom jednakim 1. Tako je u jednadbi (2.7), M = R =1. U 2. kombinaciji je, osim za pilote i sidra, M > 1, R = 1. U veini sluajeva, projektni pristup 1 usvaja jednadbu (2.7a):
Rd = R F Frep ; X k / M ; ad
Rd = 1 R FFrep ; X k ; ad
(B.6.1.1)
Meutim, u 2. kombinaciji, za pilote i sidra, u jednadbi (2.7b) je M = 1 i R > 1, tako da je:
R
1
{
{
}
}
(B.6.1.2)
(6) U proraunskom pristupu 2, openito se vrstoe gradiva dijele koeficijentima jednakim 1, dok se otpornosti dijele koeficijentima veim od 1. Tako je u jednadbi (2.7b) M = 1; R > 1:
Rd =
R
1
R FFrep ; X k ; ad
(B.6.2.1)
Ako je takoer F = 1, jednadba (2.7b) upotrebljava se u obliku:
Rd =
R Frep ; X k ; ad
} }
(B.6.2.2)
(7) U proraunskom pristupu 3, openito je M > 1 i R = 1, tako da se jednadba (2.7a) upotrebljava u obliku:
Rd = R F Frep ; X k / M ; ad
(B.6.3.1)
Meutim, valja napomenuti da je ponekad takoer potrebno da je R > 1 (primjerice, za vlane pilote), tako da je tada jednadba (2.7a):
Rd = R FFrep ; X k / M ; ad / R
(B.6.3.2)
EN 1997-1 Stranica 100/116
Dodatak C (obavijesni) Ogledni postupci za odreivanje graninih vrijednosti tlakova tla na uspravne zidove C.1 Granine vrijednosti tlaka tla (1) Granine vrijednosti tlaka tla na uspravni zid, prouzroen obujamskom teinom , jednolinim uspravnim povrinskim optereenjem (q) i kohezijom temeljnoga tla (c) treba proraunati kako slijedi: - aktivno granino stanje:
a ( z ) = K a [ z + q ] 2c K a
a ( z ) = a tan + a (pozitivan za pomak temeljnoga tla prema dolje)

(C.1) pasivno granino stanje:
p ( z ) = Kp [ z + q ] + 2c K p p ( z ) = p tan + a (pozitivan za pomak temeljnoga tla prema gore)

gdje je: a c Ka Kp q z (C.2)
adhezija (izmeu temeljnoga tla i zida) kohezija temeljnoga tla koeficijent vodoravnog aktivnog tlaka tla koeficijent vodoravnog pasivnog otpora tla uspravno povrinsko optereenje razmak (od vrha) niz lice zida kut nagiba temeljnoga tla iza zida (pozitivan prema gore) kut posmine otpornosti izmeu temeljnoga tla i zida zapreminska teina pridranoga temeljnog tla a(z) okomito naprezanje na zid na dubini z (aktivno granino stanje) p(z) okomito naprezanje na zid na dubini z (pasivno granino stanje) a(z) tangencijalno naprezanje na zid na dubini z (aktivno granino stanje) p(z) tangencijalno naprezanje na zid na dubini z (pasivno granino stanje). (2) Jednadbe (C.1) i (C.2) smiju se, prema primjerenosti, primijeniti za proraun ukupnih ili efektivnih naprezanja. (3) Vrijednosti koeficijenata tlaka tla smiju se uzeti iz slika C.1.1 do C.1.4 za Ka i C.2.1 do C.2.4 za Kp. One su priblino na strani sigurnosti. (4) Druga je mogunost da se upotrijebi raunski postupak opisan u toki C.2. (5) U uslojenim tlima, koeficijente K obino treba odrediti s pomou parametara posmine vrstoe samo na dubini z, neovisno o vrijednostima na drugim dubinama. (6) Meuvrijednosti aktivnoga tlaka tla izmeu stanja mirovanja i graninoga stanja mogu se odrediti pravocrtnom interpolacijom. (7) Meuvrijednosti pasivnoga otpora tla izmeu stanja mirovanja i graninoga stanja mogu se odrediti parabolikom interpolacijom, kao to je prikazano na slici C.3. vodoravna povrina = 0 aktivni Ka vodoravna komponenta Ka proraunske vrijednosti
EN 1997-1 Stranica 101/116
Slika C.1.1 - Koeficijenti Ka aktivnoga tlaka tla: s vodoravnom povrinom pridranoga tla ( = 0)
Slika C.1.2 - Koeficijenti Ka aktivnoga tlaka tla: s nagnutom povrinom pridranoga tla (/ = 0 i = 0)
EN 1997-1 Stranica 102/116
Slika C.1.3 - Koeficijenti Ka aktivnoga tlaka tla: s nagnutom povrinom pridranoga tla (/ = 0,66)
Slika C.1.4 - Koeficijenti Ka aktivnoga tlaka tla: s nagnutom povrinom pridranoga tla (/ = 1)
EN 1997-1 Stranica 103/116
Slika C.2.1 - Koeficijenti Kp pasivnoga otpora tla: s horizontalnom povrinom pridranoga tla ( = 0)
Slika C.2.2 - Koeficijenti Kp pasivnoga otpora tla: s nagnutom povrinom pridranoga tla (/ = 0 i = 0)
EN 1997-1 Stranica 104/116
Slika C.2.3 - Koeficijenti Kp pasivnoga otpora tla: s nagnutom povrinom pridranoga tla (/ = 0,66)
Slika C.2.4 - Koeficijenti Kp pasivnoga otpora tla: s nagnutom povrinom pridranoga tla (/ = 1)
EN 1997-1 Stranica 105/116
Slika C.3 Odnos iskoritenosti pasivnog otpora nekoherentnog tla i normaliziranih pomaka zida v/vp (vp: pomak za potpunu iskoritenost pasivnoga otpora tla) C.2 Raunski postupak za odreivanje pasivnih otpora (1) Sljedei postupak, koji ukljuuje neke aproksimacije na strani sigurnosti, moe se upotrijebiti u svim sluajevima. (2) Postupak se navodi za pasivne otpore, s parametrima vrstoe (u nastavku prikazanih s , c, , a) koji se uvrtavaju kao pozitivne vrijednosti, vidi sliku C.4. (3) Sljedee se oznake upotrebljavaju pored onih iz toke 1.6: Kc Kn Kq K mt koeficijent kohezije koeficijent okomitog optereenja na povrinu koeficijent uspravnog optereenja koeficijent teine tla kut pod kojim rubna klizna ploha izlazi na povrinu terena iza zida
mw kut koji tangenta na rubnu kliznu plohu na mjestu dodira sa zidom zatvara s okomicom na zid, pozitivan kada je tangenta na kliznu plohu iza zida usmjerena prema gore

v q
kut nagiba povrine tla iza zida, pozitivan kada se povrina uzdie kut otklona zida od uspravne ravnine, pozitivan kada je zid nagnut od tla kut zaokreta tangente du kritine klizne plohe, a pozitivan je ako je masa tla iznad te klizne linije konveksnoga oblika jednolino raspodijeljeno dodatno optereenje po jedinici povrine na stvarnu (proraunsku) plohu
p vodoravna projekcija uspravnog, jednolino rasporeenog optereenje po jedinici povrine
Slika C.4 - Definicije koje se odnose na nagib zida i zasipa, dodatna optereenja i geometrijski oblik klizne linije
EN 1997-1 Stranica 106/116
(4) Parametri na dodirnoj povrini izmeu zida i tla, i a, moraju se odabrati tako da je:
a tan = c tan
(5) Rubni uvjet na povrini tla ukljuuje 0, tj. kut pod kojim djeluje odgovarajue povrinsko optereenje. Prema tom konceptu, kut je odreen iz vektorskog zbroja dvaju lanova: - stvarnog raspodijeljenog povrinskog optereenja q po jedinici povrine proraunske plohe, koje je jednolino ali nije nuno uspravno i - c cot , koje djeluje kao optereenje okomito na povrinu terena. Kut 0 je pozitivan ako je tangencijalna komponenta q usmjerena prema zidu, dok je okomita komponenta usmjerena prema tlu. Ako je c = 0, a povrinsko je optereenje uspravno ili jednako nuli i openito za aktivne tlakove je 0 = . (6) Kut mt odreen je sljedeim rubnim uvjetom na povrini tla:
cos ( 2 mt + + 0 ) = cos ( 2 mw + + ) =
sin 0 sin
(C.3)
(7) Rubni uvjet na zidu odreuje mw iz:
sin sin
(C.4)
Kut mw je negativan za pasivne otpore ( > 0), ako je omjer sin /sin dovoljno velik. (8) Ukupni zaokret tangente du vanjske klizne linije klizne mase tla, odreena kutom v, proraunava se iz sljedeeg izraza: v = mt + mw (C.5) (9) Koeficijent Kn za okomito optereenje na povrinu (tj. okomiti tlak tla na zid od jedininog tlaka okomitog na povrinu), tada se odreuje iz sljedeeg izraza, gdje se v uvrtava u radijanima:
Kn =
1 + sin sin ( 2 mw + ) 1 sin sin ( 2 mt + )
exp ( 2 v tan )
(C.6)
(10) Koeficijent za uspravno optereenje na povrinu za silu na jedinicu vodoravne povrine je:
Kq = Kn cos2
a koeficijent za lan s kohezijom:
(C.7) (C.8) (C.9)
K c = ( Kn 1) cot
(11) Priblian izraz za teinu tla je:
K = Kn cos cos ( )
Ovaj je izraz na strani sigurnosti. Dok pogreka za aktivne tlakove nije vana, ona je moda znatna za pasivne otpore s pozitivnim vrijednostima . Sljedee se granine vrijednosti daju za = 0:
p sin cos c a cos 2 mw = c 2 K q = cos cos 2 mt = K c = 2 v + sin 2 mt + sin 2 mw (s v u radijanima) dok je za K ( = 0) bolja aproksimacija: sin cos mw K = cos + sin mt
(C.10)
(12) Za aktivni se tlak upotrebljava isti algoritam, sa sljedeim promjenama: - Parametri vrstoe , c, i a uvrtavaju se kao negativne vrijednosti - Vrijednost kuta upada za ekvivalentno povrinsko optereenje 0 je , uglavnom radi aproksimacija upotrijebljenih za K. (13) Postupak pretpostavlja da je kut konveksnosti pozitivan (v 0) za pasivni otpor i aktivni tlak. (14) Ako ovaj uvjet nije (ak ni priblino) ispunjen, npr. za glatki zid i dovoljno nagnutu povrinu tla, kad i imaju suprotne predznake, moda je nuno razmotriti uporabu drugih postupaka. To je moda takoer sluaj ako se razmatra nepravilno povrinsko optereenje.
EN 1997-1 Stranica 107/116
C.3 Pomaci za iskoritavanje graninih tlakova tla (1) Treba razmotriti pomak potreban za razvoj aktivnoga graninog stanja u nekoherentnom tlu iza uspravnog zida koji pridrava vodoravno temeljno tlo. Veliina tog pomaka ovisi o vrsti pomaka zida i gustoi tla. Tablica C.1 daje red veliine omjera va/h. Tablica C.1 - Omjeri va/h Vrsta pomaka zida va/h rahlo tlo % va/h zbijeno tlo %
a)
0,4 do 0,5
0,1 do 0,2
b)
0,2
0,05 do 0,1
c)
0,8 do 1,0
0,2 do 0,5
d)
0,4 do 0,5
0,1 do 0,2
gdje je: va pomak zida za iskoritavanje aktivnoga tlaka tla h visina zida (2) Treba uzeti u obzir injenicu da je pomak potreban za razvoj pasivnoga graninog stanja tlaka tla u nekoherentnom tlu iza uspravnog zida koji pridrava vodoravno temeljno tlo mnogo vei nego za aktivno granino stanje tlaka tla. Tablica C.2 daje red veliine omjera vp/h za puni pasivni otpor tla i, u zagradama, za polovicu granine vrijednosti. (3) Omjere pomaka iz tablice C.2 treba poveati za koeficijent 1,5 do 2,0 ako se razmatra temeljno tlo ispod razine vode.
EN 1997-1 Stranica 108/116
Tablica C.2 - Omjeri vp/h

Vrsta pomaka zida vp/h rahlo tlo % vp/h zbijeno tlo %
a)
7 (1,5) do 25 (4,0)
5 (1,1) do 10 (2,0)
b)
5 (0,9) do 10 (1,5)
3 (0,5) do 6 (1,0)
c)
6 (1,0) do 15 (1,5)
5 (0,5) do 6 (1,3)
gdje je: vp pomak zida za iskoritavanje pasivnoga otpora tla h visina zida
Dodatak D (obavijesni) Ogledni anallitiki postupak za proraun nosivosti

D.1 Oznake koji se rabe u dodatku D (1) Slijedee se oznake rabe u dodatku D: A = B x L proraunska efektivna povrina temelja b proraunske vrijednosti koeficijenata za nagib osnovice, s indeksima c, q i B irina temelja B efektivna irina temelja D dubina ukopavanja
EN 1997-1 Stranica 109/116
ekscentrinost rezultantnog djelovanja, s indeksima B i L koeficijenti nagiba optereenja, s indeksima za koheziju c, dodatno optereenje q i obujamsku teinu L duljina temelja L efektivna duljina temelja m eksponent u izrazima za koeficijent nagiba i N koeficijenti nosivosti, s indeksima c, q i q tlak od nadslojeva ili dodatnog optereenja na razini osnovice temelja q proraunski efektivni tlak od nadslojeva na razini osnovice temelja s koeficijenti oblika osnovice temelja, s indeksima c, q i V uspravno optereenje nagib osnovice temelja u odnosu na vodoravnu ravninu proraunska efektivna obujamska teina tla ispod razine temelja kut smjera H (2) Oznake rabljene u ovom postupku dane su na slici D.1. D.2 Openito (1) Smiju se upotrijebiti pribline jednadbe za proraun uspravne nosivosti, izvedene iz teorije plastinosti i rezultata pokusa. Treba uzeti u obzir uinak: - vrstoe temeljnoga tla, obino prikazane proraunskim vrijednostima cu, c i - ekscentrinosti i nagiba proraunskih optereenja - oblika, dubine i nagiba temelja - nagiba povrine temeljnoga tla - tlakova podzemne vode i hidraulikih gradijenata - promjenljivosti temeljnoga tla, naroito uslojenosti. D.3 Nedrenirani uvjeti (1) Proraunska se nosivost smije odrediti iz:
e i
R / A = ( + 2 ) cu bc sc i c + q
(D.1)
s bezdimenzijskim koeficijentima za: - nagib osnovice temelja: bc = 1 2 / ( + 2 ) - oblik temelja: za pravokutni oblik sc = 1 + 0,2 (B / L) sc = 1,2 za kvadratni ili kruni oblik - nagib optereenja prouzroen vodoravnim optereenjem H:
ic =
s H Acu.
1 H (1 + 1 ) 2 A cu
D.4 Drenirani uvjeti (1) Proraunska se nosivost smije odrediti iz:
R / A = c Nc bc sc i c + q Nqbqsqi q + 0,5 B N b s i
(D.2)
s proraunskim vrijednostima koeficijenata (bezdimenzionalni) za: - nosivost: Nq = e tan tan2(45 + / 2) Nc = (Nq - 1) cot N = 2 (Nq - 1) tan, uz / 2 (hrapava osnovica) - nagib osnovice temelja: bc = bq - (1 - bq) / (Nc tan) bq = b = (1 - tan)2 - oblik temelja: sq = 1 + (B / L) sin za pravokutni oblik sq = 1 + sin za kvadratni ili kruni oblik - s = 1 - 0,3 (B / L) za pravokutni oblik s = 0,7 za kvadratni ili kruni oblik
EN 1997-1 Stranica 110/116
- sc = (sqNq - 1) / (Nq - 1) za pravokutni, kvadratni ili kruni oblik - nagib optereenja prouzroen vodoravnim optereenjem H: ic = iq - (1 - iq) / (Nctan)
iq = 1 H /(V + A c cot
i = 1 H /(V + A c cot
gdje je:
m+1
m = mB = [ 2 + (B / L )] / [1 + (B / L )] ako H djeluje u smjeru B
m = mL = [ 2 + (L / B )] / [1 + (L / B )] ako H djeluje u smjeru L
U sluajevima kad vodoravna sastavnica optereenja djeluje u smjeru koji zatvara kut sa smjerom L, m se smije proraunati iz: m = m = mL cos2 + mB sin2
Slika D.1 - Oznake
EN 1997-1 Stranica 111/116
Dodatak E (obavijesni) Ogledni poluempirijski postupak za procjenu nosivosti
(1) Za procjenu proraunske nosivosti temelja na tlu, smiju se upotrijebiti terenska ispitivanja kao to je ispitivanje presiometrom. (2) Ako se upotrebljava presiometar, proraunska nosivost, Rd, temelja pod uspravnim optereenjem povezana je pravocrtnom funkcijom s graninim tlakom tla: Rd / A = v;0 + k p *le (E.1) gdje je: k koeficijent nosivosti v;0 poetno ukupno uspravno naprezanje proraunski neto ekvivalentni granini tlak (iz ispitivanja presiometrom), p*le a ostale su oznake odreene u toki 1.6. (3) Brojane vrijednosti koeficijenta nosivosti k u rasponu su od 0,8 do 3,0 ovisno o vrsti tla, dubini ukopavanja i obliku temelja. (4) Proraunski neto ekvivalentni granini tlak (p*le) izvodi se iz neto graninog tlaka (p*l), koji se za ispitivanje presiometrom odredi kao razlika (pl - p0) izmeu graninog tlaka pl i vodoravnog tlaka tla u mirovanju p0 na razini ispitivanja; p0 se smije odrediti iz procjene koeficijenta tlaka mirovanja K0 i vrijednosti efektivnog tlaka nadslojeva q i pornog tlaka u, kao p0 = K0 q + u.
EN 1997-1 Stranica 112/116
Dodatak F (obavijesni) Ogledni postupci za vrednovanje slijeganja F.1 Postupak odnosa naprezanje - deformacija (1) Ukupno slijeganje temelja na koherentnom i nekoherentnom tlu moe se procijeniti proraunom koji koristi odnose naprezanje-deformacija na slijedee naine; - prorauna se raspodjela naprezanja u temeljnom tlu prouzroenih optereenjem temelja; to se moe izvesti na osnovi teorije elastinosti, openito uz pretpostavku da je tlo homogeno i izotropno i da je raspodjela dodirnog tlaka pravocrtna - proraunaju se deformacije temeljnog tla prouzroene naprezanjima s pomou vrijednosti modula krutosti ili drugih odnosa naprezanje - deformacija odreenih iz laboratorijskih ispitivanja (koji su po mogunosti umjereni s pomou terenskih ispitivanja) ili terenskih ispitivanja - zbrajajui uspravne deformacije da se odredi slijeganje; pri koritenju postupka pomou odnosa naprezanje-deformacija, potrebno je odabrati dovoljan broji toaka u tlu ispod temelja u kojima e se proraunati naprezanja i deformacije. F.2 Prilagoena metoda elastinosti (1) Ukupno slijeganje temelja na koherentnom ili nekoherentnom tlu moe se procijeniti uporabom teorije elastinosti i sljedee jednadbe: s = p x b x f / Em (F.1) gdje je: Em proraunska vrijednost modula elastinosti f koeficijent slijeganja p dodirni tlak, pravocrtno raspodijeljen na osnovici temelja, a ostali su simboli odreeni u toki 1.6. (2) Vrijednost koeficijenta slijeganja f ovisi o obliku i veliini povrine temelja, promjeni krutosti s dubinom, debljini stiljivog sloja, Poissonovom koeficijentu, raspodjeli dodirnog tlaka i toki u kojoj se slijeganje proraunava. (3) Ako nema uporabljivih vrijednosti slijeganja izmjerenih na slinim susjednim graevinama u slinim uvjetima, proraunski modul Em dreniranog tla smije se za drenirane uvjete vrednovati iz rezultata laboratorijskih ili terenskih ispitivanja. (4) Prilagoenu metodu elastinosti treba upotrijebiti samo ako su naprezanja u temeljnome tlu takva da nem pravocrtnim. Zahtijeva se veliki oprez ako se o ovaj postupak rabi za nehomogeno temeljno tlo. F.3 Slijeganja u nedreniranim uvjetima (1) Kratkorone sastavnice slijeganja temelja, koje se odvija u nedreniranim uvjetima, moe se vrednovati s pomou postupka odnosa naprezanje - deformacija ili prilagoene metode elastinosti. U tom sluaju, usvojene vrijednosti parametara krutosti (kao to su Em i Poissonov koeficijent ) trebaju predstavljati nedrenirano ponaanje. F.4 Konsolidacijsko slijeganje (1) Za proraun konsolidacijskoga slijeganja moe se koristiti krivulja iz konsolidacionog ispitivanja kod kojeg nastaje jednoosna deformacija uslijed pritiska sa sprijeenim bonim irenjem (edometarski pokus). Zbrajanje slijeganja u nedreniranim uvjetima i konsolidacijskog slijeganja esto vodi do precjenjivanja ukupnoga slijeganja i tada se smiju primijeniti empirijski ispravci. F.5 Razvoj slijeganja u vremenu (1) Za koherentna tla, brzina konsolidacijskoga slijeganja prije kraja primarne konsolidacije smije se priblino procijeniti s pomou parametara konsolidacije koji su dobiveni tlanim ispitivanjem. Meutim, brzinu konsolidacijskoga slijeganja po mogunosti treba odrediti iz vrijednosti propusnosti dobivenih terenskim ispitivanjem.
EN 1997-1 Stranica 113/116
Dodatak G (obavijesni) Ogledni postupak za izvoenje pretpostavljene nosivosti plitkih temelja na stijeni (1) Pretpostavljena nosivost slabih i razlomljenih stijena s zatvorenim pukotinama, ukljuujui kredu s poroznou manjom od 35 %, smije se izvesti sa slike G.1. To se zasniva na podjeli stijena u skupine iz tablice G.1, uz pretpostavku da graevina moe podnijeti slijeganja jednaka 0,5 % irine temelja. Vrijednosti predpostavljene nosivosti za druga slijeganja mogu se izvesti iz izravnog omjera. Za slabe i razlomljene stijene s otvorenim ili ispunjenim pukotinama, treba upotrijebiti smanjene vrijednosti pretpostavljene nosivosti.
Apscisa: qu (MPa): jednoosna tlana vrstoa Ordinata: ds (mm) razmak pukotina 1 stijene iz 1. skupine 2 stijene iz 2. skupine 3 stijene iz 3. skupine 4 stijene iz 4. skupine 5 doputeni dodirni tlakovi koji ne smiju premaiti jednoosnu tlanu vrstou stijene ako su pukotine zatvorene ili 50% ove vrijednosti ako su pukotine otvorene 6 doputeni dodirni tlakovi: a) vrlo slaba stijena b) slaba stijena c) umjereno slaba stijena d) umjereno jaka stijena e) jaka stijena Razmaci: f) razmak pukotina malen g) razmak pukotina srednji h) razmak pukotina velik Za vrste stijena iz svake od etiriju skupina vidi tablicu G.1. Pretpostavljenu nosivost u crtkanim podrujima treba odrediti nakon pregleda i/ili ispitivanja stijene (prema BS 8004) Slika G.1 - Pretpostavljena nosivost kvadratnog temelja samca na stijeni (za slijeganja koja ne premauju 0,5 % irine temelja)
EN 1997-1 Stranica 114/116
Tablica G.1 - Podjela slabih i razlomljenih stijena u skupine

Skupina 1 2 Vrsta stijene isti vapnenci i dolomiti Karbonatni pjeenjaci male poroznosti Magmatske Oolitski i laporoviti vapnenci Dobro vezani pjeenjaci Stvrdnuti karbonatni muljnjaci Metamorfne stijene, ukljuujui slejtove i kriljavce (ravna kalavost/raslojavanje) Izrazito laporoviti vapnenci Slabo vezani pjeenjaci Slejtovi i kriljavci (strma kalavost/raslojavanje) Nevezani muljnjaci i ejlovi
3 4
EN 1997-1 Stranica 115/116
Dodatak H
(obavijesni)
Granine vrijednosti izoblienja graevine i pomaka temelja
(1) Komponente pomaka temelja, koje treba razmotriti, ukljuuju slijeganje, relativno (ili diferencijalno) slijeganje, zaokret, naginjanje, relativni progib, relativni zaokret, vodoravni pomak i amplitudu vibracije. Definicije nekih naziva za pomak temelja i deformiranje dane su na slici H.1. (2) Najvei prihvatljivi relativni zaokreti za okvirne nosae, okvire s ispunom i nosivim ili zidovima od opeke, vjerojatno nee biti jednaki, ali e vjerojatno biti u rasponu od oko 1/2000 do oko 1/300, kako bi se sprijeila pojava graninoga stanja uporabljivosti u graevini. Za mnoge je graevine prihvatljiv najvei relativni zaokret od 1/500. Relativni zaokret koji e vjerojatno prouzroiti granino stanje nosivosti iznosi oko 1/150. (3) Omjeri dani u toki (2) primjenjuju se za ulegnuti oblik, kao to je prikazano na slici H.1. Za uzdignuti oblik (rubovi slegnuti vie od dijela izmeu njih), vrijednost se mora prepoloviti. (4) Za uobiajene graevine s temeljima samcima, ukupna slijeganja do 50 mm esto su prihvatljiva. Vea slijeganja mogu biti prihvatljiva uz uvjet da relativni zaokreti ostanu unutar prihvatljivih granica i da ukupna slijeganja ne prouzroe kvarove na instalacijama u graevini, naginjanje itd. (5) Ove smjernice o graninim slijeganjima primjenjuju se na uobiajene, tipske graevine. Ne treba ih primijeniti na zgrade ili graevine koje nisu uobiajene ili za koje je jaina optereenja izrazito nejednolina.
a) definicije slijeganja s, diferencijalnog slijeganja s, zaokreta i kutne deformacije b) definicije relativnog progiba i omjera progiba /L c) definicije naginjanja i relativnog zaokreta (kutne distorzije)
Slika H.1 - Definicije pomaka temelja
EN 1997-1 Stranica 116/116
Dodatak J
(obavijesni) Popis provjera za nadzor graenja i praenje ponaanja J.1 Openito (1) Sljedei popis sadri vanije stavke, koje treba razmotriti pri nadzoru graenja ili praenju ponaanja dovrene graevine. Znaaj pojedinih stavki e se mijenjati od projekta do projekta. Ovaj popis nije sveobuhvatan. Stavci koji se odnose na odreene vidove geotehnikog inenjerstva ili na odreene vrste graevina, navedeni su u poglavljima ovog propisa. J.2 Nadzor graenja J.2.1 Opi stavci za provjeru (1) Provjera uvjeta u temeljnome tlu, lokacije i opeg razmjetaja graevine . (2) Tok podzemne vode i stanje pornog tlaka; uinci odvodnje na razinu podzemne vode; uinkovitost mjera koje se provode radi provjere dotoka vode; razvoj unutarnje erozije i stvaranje erozijskih kanala; kemijski sastav podzemne vode; mogunost korozije. (3) Pomaci, poputanje, stabilnost stijenki i noice iskopa; privremeni sustavi oslanjanja; uinci na oblinje zgrade i instalacije; mjerenje tlaka tla na potporne graevine; mjerenje promjena pornog tlaka radi iskopa ili optereenja. (4) Sigurnost radnika uz odgovarajue sagledavanje geotehnikih graninih stanja. J.2.2 Tok vode i porni tlakovi (1) Podobnost sustava za osiguravanje provjere pornih tlakova u svim vodonosnim slojevima, u kojima bi poveani tlak mogao utjecati na stabilnost kosina ili noice iskopa, ukljuujui arteke tlakove u vodonosnom sloju ispod iskopa; odstranjivanje vode iz sustava za odvodnju; sniavanje razine podzemne vode na cijelom podruju iskopa radi spreavanja pojave kljuanja ili stanja osjetljivog na poremeaj, stvaranja erozijskih kanala i poremeaj slojeva temeljnoga tla graevnom opremom; skretanje i odvoenje oborinske vode ili druge povrinske vode. (2) Djelotvorna i uinkovita radna sposobnost sustava za odvodnju kroz cijelo razdoblje graenja, uz razmatranje stvaranja kore na zastorima zdenaca i zatrpavanje zdenaca ili sabirnih jama; istroenost crpki; zaepljenje crpki. (3) Nadzor nad odvodnjom da se izbjegne oteenje susjednih graevina ili prostora; opaanja piezometarskih razina; uinkovitost, ispravnost i odravanje sustava za ponovno punjenje vodom,, ako je takav ugraen. (4) Slijeganje susjednih graevina ili podruja. (5) Uinkovitost subvodoravnih buenih drenova. J.3 Praenje ponaanja (1) Slijeganje zgrada i ostalih graevina u odreenim vremenskim razmacima, ukljuujui slijeganje prouzroeno uincima vibracija na netastabilna tla. (2) Boni pomak i promjene oblika, naroito za nasipe i deponije; graevine oslonjene na tlo, kao to su zgrade ili veliki spremnici; duboki jarci. (3) Piezometarske razine ispod zgrada ili u susjednim podrujima, naroito ako su ugraeni duboki drenani sustavi ili stalni sustavi za odvodnju ili ako se grade duboki podrumi. (4) Progib ili pomak potpornih graevina, uz razmatranje: okomitih optereenja na zasip; uinaka deponija; nasipa ili drugih povrinskih optereenja; tlakova vode. (5) Mjerenje protoka vode iz drenova. (6) Posebni zadaci: - Graevine pod visokom temperaturom, kao to su kotlovnice i vrui vodovi: isuivanje gline ili prainastoga tla; praenje temperatura; pomaci. - Graevine pod niskom temperaturom, kao to su kriogenska postrojenja ili hlaena podruja: praenje temperature; zamrzavanje temeljnoga tla; izdizanje tla prouzroeno zamrzavanjem; uinci naknadnog odmrzavanja. (7) Vodonepropusnost. (8) Mjerenje vibracija.

en 1997 1 Eurokod 7 Geotehničko Projektiranje

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

en 1997 1 Eurokod 7 Geotehničko Projektiranje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

EN 1997-1 Stranica 1/116

Eurokod 7: Geotehniko projektiranje

EN 1997-1 Stranica 2/116

EN 1997-1 Stranica 3/116

EN 1997-1 Stranica 4/116

EN 1997-1 Stranica 5/116

EN 1997-1 Stranica 6/116

EN 1997-1 Stranica 7/116

EN 1997-1 Stranica 8/116

EN 1997-1 Stranica 9/116

EN 1997-1 Stranica 10/116

EN 1997-1 Stranica 11/116

EN 1997-1 Stranica 12/116

3; 4 5; 6 stb;d h;0 (z) (z) cv cv;d d

Osnove geotehnikog projektiranja

EN 1997-1 Stranica 13/116

EN 1997-1 Stranica 14/116

EN 1997-1 Stranica 15/116

EN 1997-1 Stranica 16/116

EN 1997-1 Stranica 17/116

EN 1997-1 Stranica 18/116

EN 1997-1 Stranica 19/116

EN 1997-1 Stranica 20/116

EN 1997-1 Stranica 21/116

EN 1997-1 Stranica 22/116

EN 1997-1 Stranica 23/116

EN 1997-1 Stranica 24/116

EN 1997-1 Stranica 25/116

EN 1997-1 Stranica 26/116

EN 1997-1 Stranica 27/116

EN 1997-1 Stranica 28/116

EN 1997-1 Stranica 29/116

EN 1997-1 Stranica 30/116

EN 1997-1 Stranica 31/116

EN 1997-1 Stranica 32/116

EN 1997-1 Stranica 33/116

EN 1997-1 Stranica 34/116

EN 1997-1 Stranica 35/116

EN 1997-1 Stranica 36/116

EN 1997-1 Stranica 37/116

EN 1997-1 Stranica 38/116

EN 1997-1 Stranica 39/116

EN 1997-1 Stranica 40/116

EN 1997-1 Stranica 41/116

EN 1997-1 Stranica 42/116

EN 1997-1 Stranica 43/116

EN 1997-1 Stranica 44/116

EN 1997-1 Stranica 45/116

EN 1997-1 Stranica 46/116

EN 1997-1 Stranica 47/116

EN 1997-1 Stranica 48/116

EN 1997-1 Stranica 49/116

EN 1997-1 Stranica 50/116

EN 1997-1 Stranica 51/116

EN 1997-1 Stranica 52/116

EN 1997-1 Stranica 53/116

EN 1997-1 Stranica 54/116

EN 1997-1 Stranica 55/116

EN 1997-1 Stranica 56/116

Rc;k = ( Rb;k + Rs;k ) =

( Rc;cal )mean ( Rc;cal )min ; = Min 3 4

EN 1997-1 Stranica 57/116

EN 1997-1 Stranica 58/116