Potrebno je opisati proceduru projektiranja cjevovoda za transport fluida s posebnim osvrtom na slijedeće : • • • • • • • • • podjela i pozicija cjevovoda konstrukcijske materijale

i mogućnost izoliranja cjevovoda način označavanja u odnosu na vrstu transportiranog medija oprema i instrumentacija izometrijski prikaz i načine spajanja ( shematski prikaz pojedinih spojeva ) izračunavanje pada tlaka u cjevovodima preporučljive brzine strujanja fluida metodu probe i pogreške pri dimenzioniranju cjevovoda praktična pravila pri projektiranju cjevovoda

ostavlja se dovoljno prostora za čišćenje i održavanje ostale opreme. Raspored cjevovoda ovisi : • Zahtjevima procesa . uređaji se ne spajaju direktno jedan do drugog. manometri i drugi dijelovi koji se koriste za vrijeme rada trebaju biti lako dostupni npr.postoje tri razloga koja uzrokuju naprezanje. laka izmjena dijelova koji se brzo troše. vodove za sirovine. npr. regulacijom dužine cjevovoda itd… • Troškovima . naprezanje zbog promjene temperature medija koji struji ili vanjske temperature. naprezanje zaostalo u cijevi nakon proizvodnje ili postavljanja. nego se povezuju cjevovodima i to primjenjivanjem što pravilnijeg rasporeda. rashladna voda) . Vanjske dijelimo na podzemne ( betonirani kanali ) i nadzemne.ako nema posebnih procesnih razloga. mijenja se i visina. te pri promjeni smjera. što se regulira izborom odgovarajućeg materijala i debljine stijenke.Podjela i pozicija cjevovoda Cjevovodi se dijele na energetske (para. • Održavanje i zamjeni dijelova opreme. što se regulira odgovarajućom proizvodnjom i postavljanjem. međuprodukte i za gotove proizvode. ventili. Prema poziciji razlikujemo unutarnje i vanjske. • Prijenosu rastezanja od cjevovoda do aparata i prijenosu vibracija od aparata na cjevovod . na prizemnom nivou ili neposredno na nekoj platformi.bitno kad se transportira jako agresivan materijal. svi paralelni cjevovodi se grupiraju na istoj visini. djelovanje tlaka na stijenku cijevi. koje se rješava ugradnjom odgovarajućih ekspanzijskih spojeva.

Cu i legure. Cjevovode izoliramo da bi smanjili toplinske gubitke. niska cijena ). zbog dobrih mehaničkih i korozijskih svojstava. Plastični materijali. i to ugljični čelici ( dobra mehanička svojstva. konvekcijom . lošija korozijska svojstva.Konstrukcijski materijali i mogućnosti izoliranja cjevovoda U praksi se najviše koriste metali. To radimo odabirom optimalne debljine stijenke. netoksičnosti. Bor-silikatno staklo je pogodno za dovod destilirane vode u pogon. Nehrđajući čelici – legure Fe. te velike trajnosti. plastični materijali. te postavljanjem izolacionog materijala.te zračenjem. poliuretanske pjene itd… Način označavanja cjevovoda u odnosu na vrstu transportiranog medija Vrsta medija Vodena para Voda Kisik Komprimirani zrak Zapaljivi plinovi Nezapaljivi plinovi Kiseline Lužine Zapaljive tekućine Nezapaljive tekućine Boja medija po DIN 2403 Crvena Zelena Plava Siva Žuta/ žuto-crvena Žuto-crna/ crna Narančasta Ljubičasta Smeđa/ smeđe-crvena Smeđa ili crna . Imamo gubitke topline kondukcijom. staklo. Cr i Ni. lakog čišćenja i održavanja. imaju posebnu važnost u prehrambenoj industriji. ali se koriste i nehrđajući čelici. staklo i keramika kao konstrukcijski materijali za cjevovode koriste se samo za manje pogone i rad u laboratoriju. mineralne vune sa Al limom.

Oprema i instrumentacija Cjevovod se obično sastoji. zasuna. osim od cijevnog voda i od armaturnih dijelova ventila. koljena. . Zbog tih dijelova dolazi do dodatnih lokalnih gubitaka. lukova. slavina.

Instrumenti su termometri i manometri. Shema cjevovoda i instrumentacije je središnji izvor podataka za sve projektne grupe. kojima se prikazuju svi detalji važni za konstrukciju i funkciju postrojenja.Izrada projektnih nacrta obuhvaća četiri glavne kategorije projektiranja: • • • • Projektiranje cjevovoda Projektiranje čeličnih i drugih konstrukcija Projektiranje mreže električne energije Projektiranje instrumentacijske instalacije Za projektiranje cjevovoda potrebno je 40 – 60 % vremena potrebnog za detaljno projektiranje. Shema cjevovoda i instrumentacije treba sadržavati slijedeće : • • • • • • Sve važnije procesne jedinice s oznakom i identifikacijskim brojem Svaku cijev s oznakom i identifikacijskim brojem. tlak i protok. broju varijabli. tj. sustave za hitno zaustavljanje uređaja i postrojenja. identifikacijskim brojem i dimenzijama Sve instrumente s oznakama i identifikacijskim brojem Plašteve cijevi i uređaje za popratno grijanje Pri radu treba voditi računa o smještaju instrumentacije. oznakom konstrukcijskog materijala. te broj i mjesta ugradnje sigurnosnih ventila. mogućnost manipulacije instrumenta. Pretpostavlja se postojanje alarma za sve opasne situacije i automatsko zaustavljanje procesa. Instrumenti upravljaju procesnim pokazateljima preko izvršnih uređaja. po tipu i dimenzijama. . Za polazište služi shema cjevovoda i instrumentacije. izvedbene sheme. putem računala ili ručno. Cjevovodi su usko vezani s procesnim projektiranjem procesne sheme sadrže samo dijelove nužne za razumijevanje procesa kao cjeline. Kod cjevovoda u pravilu mjerimo temperaturu . Kao takvi mogu biti dio sustava kojim se upravlja automatski. tlakom i dimenzijama Sve ventile i zasune. Mehaničku izvedbu postrojenja omogućuju mehaničke. Glavni im je zadatak da preko odgovarajućeg osjetila prepoznaju poremećaj i poduzmu odgovarajuće mjere. prikazane simbolima Posebnu cijevnu opremu s oznakama.

grč. istih proporcija . isti. jednak. (izo. mjera ) koji je iste mjere. metron.Izometrijski prikaz i načini spajanja Izometrijski .

Princip spajanja Varenje Prirubnica Simbol Otpornost Za sve tlakove i temperature Visoki tlak i temperatura Navojno Srednji tlak i temperatura Cijev u cijev Niski tlak i temperatura .

Sile trenja između čestica fluida i stijenki.gustoća ν . te ako ima ventila i drugih fazonskih dijelova. pad tlaka. svaki takav dio uzrokovat će daljnji gubitak energije trenjem. te možemo pretpostaviti da je λ ovisan samo o nekoj veličini koja je karakteristična za utjecaj tog dijela na strujanje. a iznad te vrijednosti turbulentno. a D promjer cijevi. kao i između samih čestica fluida uzrokuju gubitak energije. Tu veličinu nazivamo mjesni otpor i označavamo sa ζ . bilo kao pad tlaka ∆p. Ako cijevni vod naglo mijenja smjer ili presjek. Gubici u ravnim cijevima Rc = λ l ν2 ρ D 2 Darcy – Weissbachova jednadžba λ – koeficijent otpora trenja l – duljina cijevi D – promjer cijevi ρ . gdje je K visina neravnine cijevi.Izračunavanje pada tlaka u cjevovodima Proračun strujanja u cjevovodima provodi se empirijskim metodama. Znači fazonski dijelovi ima jednak učinak kao neravnine u ravnoj cijevi. relativnoj hrapavosti k / D. Pri izračunavanju gubitka važno je znati radi li se o laminarnom ili turbulentnom strujanju. λ = f (ζ ) Gubitak u fazonskom dijelu Rf = ζ ν2 2 . Za vrijednosti Re do 2320 strujanje je laminarno. tj.prosječna brzina strujanja Koeficijent otpora trenja ovisi o Reynoldsovom broju Re. Gubici mehaničke energije koji nastaju zbog trenja izračunavaju se bilo kao visina gubitka. Strujanje realnih fluida je vrlo složeno.

te je izraz l ekv = n ⋅ D Ukupni gubici su gubici u ravnoj cijevi plus gubici u fazonskim dijelovima. l ekv = ζ ⋅ D λ ζ = konst. što označava dužinu ravne cijevi istog presjeka koji ima jednak otpor kao i određeni fazonski dio. Rc + R f = Ruk n  l ν 2 Ruk =  λ + ∑ ζ i  . pa je prema tome i za određeni slučaj λ = konst. pa imamo : λ Ako se radi o turbulentnom strujanju u području potpune hrapavosti.Za mjesne otpore vrlo se često koristi ekvivalentna dužina cijevi. koji je nakvašen tekućinom.. Za presjeke koji nisu kružni vrijede iste formule. gdje je λ = f (ζ ) . = n. a ako mjesne otpore izražavamo kao ekvivalentne dužine cijevi :  D i =1  2 Ruk = λ l + l ekv ν 2 ⋅ 2 D Koeficijenti mjesnih otpora su empirijski određeni i nalaze se u tablicama. . ali se umjesto promjera uvrštava ekvivalenti promjer koji je određen formulom : Dekv = 4* površina presjeka / nakvašeni perimetar Nakvašeni perimetar je duljina onog dijela opsega presjeka.

Jednom uznemireno. Ta vrijednost naziva se kritični Reynoldsov broj i iznosi 2320.75 bar = 1.75 * 105 Pa . ono prijelazi kod nižih vrijednosti Re broja u turbulentno.1 kg / m3 µ= 0.75 bara ? Q = 2250 m3 / h = 0.05 * 10-3 m ∆p = 1. a ako nije uznemireno kod viših vrijednosti Re broja.Preporučljive brzine strujanja fluida Prijelaz iz laminarnog u turbulentno strujanje dogodit će se kod određene vrijednosti Reynolds-ovog broja ( Re = vD ρ / µ). turbulentno staje vraća se u laminarno ( stabilno ) tek ispod neke određene vrijednosti Re. Ako se laminarno strujanje uznemiruje izvana ( oštri rubovi pri prijelazu iz posude u cijev ). da bi kroz njega moglo protjecati 2250 m3 h-1 vode temperature 25 ° C na udaljenosti 2 km uz dozvoljeni pad tlaka od 1. Kritična brzina je ona koja zadovoljava jednadžbu : D⋅ρ Re krit = µ ⋅ν krit Iznos kritične brzine ovisi o viskozitetu i gustoći fluida i promjeru cijevi . Kad se govori o prijelazu laminarnog u turbulentno. Pri kojem će Re laminarno strujanje prijeći u turbulentno ovisi o stupnju ″ nesmetanosti ″ ili ″ uznemirenosti ″ strujanja.625 m3 / s T = 25 ˚ C .884 * 10-6 m2 / s L = 2000 m k = 0. Metoda probe i pogreške pri dimenzioniranju cjevovoda Primjer : Koliki mora biti promjer horizontalnog cjevovoda izrađenog od čeličnih cijevi. ρ = 997. kaže se da laminarno prijelazi u turbulentno kada brzina strujanja bude veća od određene kritične brzina.

izračunatu vrijednost ∆ p oduzmemo od zadane vrijednosti i dobivenu razliku ∆ ucrtamo u dijagram v .884 ⋅ 10 −6 λ = 0. zatim iz zadanog protoka i te pretpostavljene brzine strujanja po jednadžbi kontinuiteta izračunamo promjer.75 ⋅ 10 5 − 1.05 ⋅ 10 4 Pa ∆ = 9.8921 = 1.14 ε = 5.0128 ∆p = λ l v2 ⋅ ⋅ ρ = 1.8921 m 1 ⋅ 3. Pretpostavka 1 v=1m/s D= 4⋅Q = v ⋅π 4 ⋅ 0.6308 m ∆p = 8.0127 . Zatim po Darcy – Weissbachovoj jednadžbi izračunamo ∆ p.5 ⋅ 10 4 Pa Re = 1.Do rješenja dolazimo tako da odabiremo po želji brzinu strujanja.42 ⋅ 10 4 = 1. ∆i dobijamo krivulju ∆ = f (v) koja u svom sjecištu sa apcisom (∆ = 0 ) daje traženu vrijednost za v iz koje se prema jednadžbi kontinuiteta izračunava D. Na isti način iz dobivenog v može se izračunati i protok Q.59 ⋅ 10 5 Pa Pretpostavka 2 v=2m/s D = 0.6 ⋅ 10 −5 Re = v⋅D υ = 1 ⋅ 0.625 = 0.41 ⋅ 10 6 λ = 0.00 ⋅ 10 6 0.∆. pa Reynoldsov broj i iz λ – Re dijagrama očitamo pripadajući λ . Iz niza točaka vi .42 ⋅ 10 4 Pa D 2 ∆ = 1.

73 ⋅ 10 6 λ = 0.89 ⋅ 10 4 Pa Re = 1.Pretpostavka 3 v=3m/s D = 0.0129 .5150 m ∆p = 2.24 ⋅ 10 5 Pa ∆ = -4.

2 Plinovi Para zasićena pregrijana 20 . S obzirom na visoku cijenu koštanja cjevovoda treba se naći optimalni presjek cijevi. Princip takvog određivanja optimalnog promjera cijevi prikazan je na slici. ali podrazumijevaju i manje pogonske.40 30 . pri transportu fluida unutar tvornice ili pogona.50 8 . unutarnji cjevovodi ). Za manje cjevovode. Pri projektiranju treba se voditi računa o vrsti tvari koja se transportira ( korozivnost. vanjskim uvjetima ( vanjski. One se uzimaju kao polazna osnova. koji će osim tehničkih parametra obuhvatiti i ekonomski. neće se određivati optimalni promjer na gore opisani način. pa na osnovi toga odrediti optimalni promjer cijevi koji će osigurati transport fluida uz minimalne troškove. temperaturi na kojoj se transportira. dok je kod manjih promjera obratno. nego će se odabrati promjer cjevovod tako da brzina strujanja fluida iznosi: Brzina strujanja w / ms-1 Kapljevine voda i sl.3 . pad tlaka i brzina strujanja. Cijevi većeg presjeka zahtijevaju veće investicijske troškove.Praktična pravila pri projektiranju cjevovoda U praksi se prilikom projektiranja cjevovoda obično koriste iskustvene veličine koje daju najpovoljnije rezultate. Ti podaci su sadržani u tablicama i /ili dijagramima. viskozne 1-3 0.25 . Kriteriji su maksimalni dozvoljeni protok. Za veće cjevovode je stoga nužno izraditi matematički model. visoznost).

F. Velić . Osijek.E.1987. Zagreb. 1985. . Šef. Priručnik za dimenzioniranje uređaja kemijske procesne industrije. SKTH/ Kemija u industriji.E.Bilić. Sokele. D.LITERATURA : 1. M. 1988 3. Ž. Transport fluida. Interna skripta.2003. 2. Projektiranje procesnih postrojenja. Olujić. Beer. Radni materijali za kolegij Projektiranje uređaja u procesnoj industriji Osijek. 4. SKTH / Kemija u industriji. Zagreb.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful