IMPRESIONIZAM (franc. impression, dojam) pravac u europskoj umjetnosti posljednje cetvrtine 19.st. Na prvoj izlobi impresionista u Parizu 1874.

. Godine izlau slikari Claude Monet, Auguste Renoire, Edgar Degas, Camile Pissaro, Alfred Sisley i Bertha Morisot. Naziv pravca nastaje prema Manetovoj slici Izlazak sunca, Impresija. Slikarstvo impresionizma je plono bez modelacije, u pleneru, s valerima i odrazima. Svjetlo rastvara oblike u mrlje, efekti atmosfere i uhvacenog trenutka ostvareni su svijetlom paletom, lokalna boja predmeta podvrgnuta je subjektivnom dojmu slikara, opticki efekti loma svjetlosti koriste se u koloristickom tretmanu slikanja tonovima komplemenata, boje se polau u mrljama i vidljivim potezima impasto namaza. POSTIMPRESIONIZAM razdoblje u umjetnosti nakon 1880. Godine u Francuskoj. Najznacajni su slikari ovoga razdoblja : Paul Cezanne, Paul Gauguin, Georges Seurat, Paul Signac, Vincent van Gogh, Henry de ToulouseLautrec i Henri Rousseau. Paul Cezanne uvodi koloristicku modelaciju, vraca cvrstocu, voluminoznost i geometricnost

oblicima (valjak, stoac, kugla), sliku gradi skupinama poteza te uvodi poliperspektivnost. Paul Gauguin utemeljitelj je sintetizma (grc. saimanje), postie plone jednostavne forme i dekorativnost povrine. Georges Seurat i Paul Signac predstavnici su poentilizma ili divizionizma. Vincent van Gogh je prethodnik ekspresionizma, on deformira oblike koristeci intenzivne boje.Postimpresionisti su svojim djelima utjecali na pojavu gotovo svih umjetnickih pravaca na pocetku 20. st. SECESIJA (lat. secessio, odvajanje) dominantni stil u Europi od 1895. Do 1905. Godine, naziva se jo ovim imenima: franc. Art Nouveau, njem. Jugenstil, eng. Modern Style, tal. Style Liberty, austr. Weiner Sezession, ce. Secesija). Stil se prepoznaje stvaranjem novih oblika neovisnih o tradiciji, novim prostornim rjeenjima i materijalima (metalna konstukcija). Godine 1900. Secesija dominira svjetskom izlobom (otuda i naziv stil 1900.), kad pocinje njezino irenje, ali i kvalitativno opadanje jer ornament kao simbolicki izraz organske povezanosti postaje tek aplikacija na plohi. Becka secesija djeluje kroz casopis Ver Sacrum Gustava Klimta i Josefa Hoffmanna, u Engleskoj paralelan je pokret Arts and Crafts, u kotskoj grupa Charlesa Reniea Mackintosha, u Belgiji su predstavnici Henri van der Velde i Victor Horta, u Americi Louis Comfort Tiffany, u panjolskoj Antonio Gaudi, u Francuskoj Hector Guimard. FOVIZAM (franc. fauve, divlja zvijer) grupa francuskih slikara s pocetka 20. st. Okupljena oko tenje za slikanjem cistim intenzivnim bojama bez ikakve veze s lokalnom bojom prikazanog predmeta. Ideje o slobodi izraavanja koje su odlucno slijedili vodile bi cesto u deformaciju oblika. Pripadnici su ovoga pravca: Henri Matisse, Georges Rouault, Maurice de Vlamnick, Andre Derain, Raul Dufy.

EKSPRESIONIZAM (franc. expression, izraz) moderni umjetnicki pravac s pocetka 20. St., nastao u Njemackoj. Naziv je vjerovatno prvi put upotredbljen u casopisu Der Sturm. Ekspresionisti odbijaju svako imitiranje stvarnosti i donose izravnost emocionalne ekspresije, neopterecenost estetskim pravilima, naglaenu individualnost i spontanost. U oblicima nalazimo potpuno slobodu likovne interpretacije, deformaciju, osobite mjere, tragicno i groteskno. Postimpresionist Vincent van Gogh i Edvard Munch utjecu na pojavu pravca. Prva ekspresionisticka grupa slikara nazvana Die Brucke (njem. Brucke, most) osnovana je u Dresdenu 1905. Godine. Pripadnici su grupe: Erich Schmidt-Rottluff. Druga ekspresionisticka grupa, Der Blaue Reitet (njem. der blaue Reiter, plavi jahac) osnovana je u Munchenu 1911. Godine, apripadaju joj umjetnici razlicitih stilskih karakteristika: Lyonel Feininger, Alexej von Jawlensky, Vasilij Kandinski, Paul Klee, August Macke, Franc marc, Gabriele Munter. Pripadnici su parike varijante ekspresionizma: Georges Rouault i Chaim Soutine; austrijske Oskar Kokoschka i Egon Schiele. U Hrvatskoj se javlja izmedu 1916. I 1921. Godine, a predstavnici su Praka cetvorica: Milivoj Uzelac, Marijan Trepe, Vilko Gecan i Vladimir Varlaj. KUBIZAM (lat. cubus, kocka) naziv za umjetnicki pravac koji se pojavio 1907. Godine. Na pojavu kubizma utjecala su dva faktora: djelo Paula Cezanna i crnacka plastika, a zapocinje slikom Pabla Picassa Gospodice iz Avignona. Djela glavnih predstavnika analitickog kubizma, Pabla Picassa i Georgesa Braquea (1910. 1912.), pokazuju novo shvacanje prostora izraeno u simultanome prikazivanju objekta svedenog na osnovne geometrijske oblike i videnog s vie strana (poliperspektiva). Sinteticki kubizam formulirao je Juan Gris kao postupak od valjka prema boci, tj. Slika se komponira od geometrijskih oblika i plonih znakova, a objekt se prepoznaje asocijacijom. Kao tehnika uvodi se kola te materijalna stvarnost postaje dijelo slike, a prostor slike stvarno se oprostoruje. Dakle, u analitickom kubizmu polazi se od predmeta prema apstraktnim elementima, u sintetickom kubizmu obrnuto.