T.V.

: Dendrologija - skripta UVOD

1

- RASADNIČARSTVO → praktična dendrologija; nauka koja nas uči razmnožavanju i uzgoju različitog ukrasnog grmlja i drveća - drveće dijelimo u drveta (arbores) i u grmove (frutex) - DRVETA → stupasto stablo (truncus) koje se razgranjuje na određenoj visini i čini krošnju sastavljenu od lisnatih ili igličastih grana i grančica → u pravilu imaju jedno stablo s najnižom visinom od 6 m → voćke, šumska stabla, alejna stabla i sl. - GRMOVI → drvenaste biljke koje se odmah odozdo razgranjuju i imaju više jednakih izdanaka koji tjeraju iz tla ili iznad površine tla (npr. lješnjak) → visina je ograničena na maksimalno 6 – 8 m; patuljasti grmovi su niži od 0,5 m (npr. Calluna) → polugrmovi  biljke s odrvenjelim donjim dijelom izboja, a gornji ostaje zeljast (npr. Caryopteris) – zimi postoji opasnost od smrzavanja - s obzirom na građu listova drveća dijelimo na bjelogorična (listopadni ili zimzeleni listovi) i crnogorična (igličasti listovi) ASORTIMAN DRVEĆA - asortiman obuhvaća velik broj rodova, vrsta i kultivara drveta i grmova → domaće vrste, introducirane vrste - obuhvaćene su vrste koje se odlikuju različitom visinom, načinom i oblikom rasta - s obzirom na razvoj cvjetova razlikuju se po vremenu i bogatstvu cvatnje, po jače ili slabije upadljivim cvjetovima i plodovima različitih boja - neke vrste imaju upadljivu građu i boju kore stabla - od vrsta drveta zastupljene su vrlo visoke ili visoke vrste uspravna rasta s okruglom, kuglastom, koničnom, stupastom ili žalosnom krošnjom - vrste grmova su mnogo niže od drveta i često rastu u širinu ili su puzave - u asortimanu su također zastupljene povijuše i penjačice → potreban im je oslonac pri rastu PRIMJENA DRVEĆA - s obzirom na veliku raznolikost vrsta drveća, moguća je i široka primjena - kriteriji primjene su → veličina biljaka, zahtjevi na tlo i faktore klime, otpornost na onečišćenja posebno u industrijskim područjima i gradskim uvjetima, ukrasna vrijednost - mogućnost primjene → u pejzažu i parkovima → u vrtovima → za drvorede i ulice u naseljima → uz prometne ceste → za kamenjare → za živice → za pokrivanje tla → kao podrast → za terase → za krovne vrtove → uz mjesta za sjedenje

T.V.: Dendrologija - skripta OSNIVANJE RASADNIKA kod osnivanja rasadnika moramo misliti na: 1) Izbor položaja za rasadnik 2) Izbor pogodnog tla za rasadnik 3) Ogradu rasadnika 4) Podjelu rasadnika 5) Obradu terena za rasadnik 6) Gnojidbu rasadnika 7) Sjetvu i sadnju u rasadniku 8) Plodored, tj. smjenu kultura u rasadniku

2

1) IZBOR POLOŽAJA ZA RASADNIK - za rasadnik najviše u obzir dolazi slobodan, otvoren položaj → sadnice su izvrgnute utjecaju svjetla, zraka, vjetra itd. - rasadnički materijal uzgojen u rasadniku pod nešto nepovoljnijim uvjetima, bolje se kasnije privikava, ako dođe u nepovoljnije uvjete za život, nego ako se dogodi obratno - za rasadnik trebamo odabrati umjereno, vlažno zemljište - na proizvodnju bilja u rasadniku negativno može utjecati položaj na udaru jakih vjetrova - treba se voditi računa i o kasnim proljetnim i ranim jesenskim mrazevima - ravno ili nešto nagnuto zemljište najbolje odgovara rasadniku jer je lakša obrada i podjela rasadnika 2) IZBOR POGODNOG TLA ZA RASADNIK - tlo se sastoji od sitnih mineralnih čestica koje su nastale raspadanjem minerala i stijena, te humusnih čestica koje su nastale raspadanjem biljnih i životinjskih tvari - HUMUSNO TLO → ima mnogo humusnih čestica - MINERALNO TLO → može biti: a) teško  glinasto i ilovasto b) lako  pjeskovito, vapnenasto i laporasto - teška tla → teško se zagrijavaju i isušuju, pa se njihovom obradom može započeti tek kasnije u proljeće → bogatija su hranjivim tvarima od lakih tala - laka tla → brže se isušuju i zagrijavaju, pa se mogu obrađivati već u rano proljeće → obično su siromašna hranjivim tvarima, pa ih treba češće gnojiti - najbolje tlo za rasadnik je pjeskovita ilovača s dovoljno humusa → može se lako obrađivati i odgovara svim rasadničkim kulturama (bjelogorici i mladim sadnicama zimzelena) - starije zimzelene sadnice, kao i ruže podnose i nešto teže tlo → preporučuje se, jer je zimzeleno drveće kod presađivanja vrlo osjetljivo na veličinu grumena koja se drži uz korijenje  grumen se uvijek stvara bolje u težoj zemlji, nego u laganoj 3) OGRADA RASADNIKA - rasadnik treba biti ograđen → zbog zečeva i drugih životinja; krađe - kao materijal za ogradu može se uzeti žičani pleter 1,5 m visok, koji se pričvrsti na hrastove ili betonske stupove - za pojačanje ograde se preporuča oko rasadnika posaditi zimzelenu živu ogradu, naročito s one strane od koje dolaze vjetrovi ili prašina - neprobojna živica:  Gledmisia triacanthos  Berberis julianae, B. thunbergii  Ilex aquifolium  Palirus spina-christi  Robinia pseudoaccacia  Pyrachmanta coccinea

T.V.: Dendrologija - skripta

3

4) PODJELA RASADNIKA - svaki rasadnik manje ili više mora dobiti toliko putova koliko je potrebno da se u njemu mogu svi poslovi normalno odvijati - glavni putovi → vršimo prijevoz sadnica, gnoja i sl. → trebaju biti čvrsto građeni → proteže se uzduž rasadnika - poprečni putovi se izvode ako su potrebni - podjela rasadnika putovima mora stvarati jednake pravilne plohe, koje se lakše daju obrađivati, naročito ako je obrada mehanizirana - svako od rasadničkih ploha ima svoju oznaku (A, B, C, D…), a svaka od tih ploha je podijeljena na manje dijelove → omogućuju nam raspored rasadničkih kultura prema zahtjevima plodoreda i točan pregled rasadnika 5) OBRADA TLA ZA RASADNIK - zemljište se mora pripremiti produbljivanjem gornjeg sloja mekote → rasadničarsko bilje pušta dubok korijen, pa mu je potrebno dublje rahljenje tla - potrebno je zemljište rigolati (ručno ili strojevima) → 50 – 60 cm (za drveće), odn. 40 – 50 cm (za grmlje) - ako je rasadnik manji, onda se obično rigola ručno - rigolanje je najbolje napraviti ujesen ili preko zime → da se zemlja napije dovoljno vlage i da promrzne - u proljeće se rigolano zemljište prodrlja → usitni i planira - što sitnije i nježnije sadnice želimo posaditi, to bolje moramo obraditi zemlju - po pravilu rasadničko tlo mora uvijek biti rahlo i čisto od korova - za sadnju biljaka u skupinama koje čine zatvorenu površinu priprema se cijela površina prekopavanjem, a za pojedinačnu sadnju se pripremaju jame kopanjem - za živicu se iskopa jarak određene dubine i širine - veličina jame zavisi od vrste i rasta korijena → širina jame odgovara dvostrukom promjeru korijenja, dubina je za 1/4 veća 6) GNOJIDBA RASADNIKA - rasadničke kulture oduzimaju velike količine hranjiva - PRIRODNA GNOJIVA → stajski gnoj  najbolje je preko zime razvesti na određeno zemljište i odmah ga zaorati → kompost  obično gnojimo sjemenište – unosimo već gotove hranjive tvari, koje mlade biljke mogu brzo upotrijebiti → zelena gnojidba  unosimo u tlo organske tvari (N)  za laganija tla može poslužiti žuta lupina, a za srednje teška tla je dobra grahorica  bilje za zelenu gnojidbu zaoremo kada procvate – tada sadrži najviše hranjivih tvari - kod upotrebe MINERALNIH GNOJIVA moramo imati pedološki ispitano zemljište → najbolje je gnojiti po oblačnom vremenu ili neposredno pred kišu 7) SJETVA I SADNJA U RASADNIKU - za sadnju uvijek moramo imati određen i gotov plan prema plodoredu → uvijek sadimo zajedno one kulture koje imaju sličan rast (npr. ne miješati hrastove i topole) - prema tome da li će se rasadnik obrađivati ručno ili strojno određujemo razmak redova → kod strojne obrade razmak među redovima je 80 – 100 cm, a unutar reda 35 – 50 cm i više - plodoredna tabla nam daje kulture koje su u isto vrijeme sposobne za otpremu → nećemo imati u rasadniku polupraznih površina (racionalno gospodarenje rasadnikom) - prije no što se pristupi sadnji treba se napraviti i proučiti plan sadnje

T.V.: Dendrologija - skripta

4

- za mlađe sadnice je dobro da im se prije sadnje korijen umoči u smjesu od ilovače, stajskog (kravljeg) gnoja i komposta - najbolje vrijeme za sadnju je jesen (kada je otpalo lišće) ili proljeće (prije početka vegetacije) - sadnice moraju biti svježe i zdrava korijena, a nikad uvenute - utrapljenim sadnicama ne smijemo previše zatrpati korijenje, već samo toliko da je korijen pokriven zemljom - saditi treba samo onda, ako je zemlja strukturna, dobro pripremljena i primjereno vlažna → u rasadniku rijetko postoji mogućnost zalijevanja nakon sadnje masovnih kultura - sadnica mora čvrsto stajati u zemlji, pa će biti potrebno grumen dobro pritisnuti - biljke uzgojene iz sjemena sade se na istu dubinu, kao što su bile prije, dok biljčice uzgojene vegetativnim putem smiju doći i nešto dublje u zemlju - bjelogorične zimzelene vrste i crnogorične vrste sadimo od kasnog ljeta nakon dozrijevanja izbojaka → kraj 8. mjeseca – 10. mjeseca - prije zime se moraju dobro ukorijeniti što omogućuju topliji dani - zimzelene vrste transpiriraju tijekom zime → da bi se smanjio gubitak vlage zimi sadimo ih u polusjenu i na mjesta zaštićena od vjetra - kod sadnje crnogorice u proljeće vodimo računa o početku tjeranja - kasnom sadnjom može stradati proljetni izbojak, posebno ako nakon sadnje nastupi period suhog, toplog vremena (vrste rodova Abies i Picea) → preporuča se sadnja krajem ljeta nakon što izbojci dozore 8) PLODORED U RASADNIKU - primjer plodoreda → 1) voćarske kulture; 2) lisnato drveće; 3) grmlje i ruže itd. - kad smo zemlju prije sadnje rigolati, dospio je gornji sloj zemlje (bogatiji hranjivima), dublje, a mrtvi sloj na površinu - voćke koje ostaju na jednom mjestu najviše 2 godine i bjelogorice 3 – 4 godine crpe hranjive tvari iz dubljih slojeva zemlje - u međuvremenu se gornji mrtvi sloj obogatio hranjivima, te iza toga sadimo grmlje i ruže koje ne pušta korijenje tako duboko RAZMNOŽAVANJE GRMLJA I DRVEĆA ukrasno grmlje i drveće razmnožavamo → 1) Generativno – sjemenom 2) Vegetativno – iz stabljike, lista i/ili korijena GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE - razmnožavanje sjemenom (najprirodnije) treba primjenjivati uvijek kad god je to moguće - primjenjuje se kod vrsta čija se svojstva prenose na potomstvo (Acer campestre, Picea abies) - možemo razmnožavati sjemenom i sorte nekih vrsta (Thuja occidentalis 'Columna', Ptelea trifoliata 'Aurea', Berberis thunbergii 'Atropurpurea’) - one vrste i oblike koje ne možemo razmnožiti sjemenom možemo razmnožavati vegetativnim putem - sjemenjačice → imaju zdraviji izgled; bujniji rast; vijek im je dulji - ima vrlo malo vrsta koje u pravilu ne dolaze u obzir za razmnožavanje sjemenom – Populus, Salix (oba roda se lako razmnožavaju ključićima; sjeme je teško sakupljati, a klijavost je kratkotrajna) - SJEME → mora biti prvorazredne kvalitete i uvijek mora biti svježe - rad i postupak sa sjemenom dendroloških vrsta mnogo je složeniji nego npr. sa sjemenom povrća i jednogodišnjeg cvijeća - klijavost može varirati 10 – 90 %

a nalaze se u zrelom mesu plodova. Crataegus. koje kliju u dosta kratkom vremenu. Rosa i dr.  najbolje ih je sijati odmah nakon zriobe (nakon berbe u proljeće) . Populus. Salix. Pieris . preliti vodom i isprati preko sita .T. Picea . jer se može dogoditi da ga pojedu ptice .SJEME CRNOGORICA → češeri se beru dok su još zatvoreni. zimi se gnječe. Andromeda. Potentilla.sjeme je raspoređeno u tankom sloju.za toplih i sunčanih jesenskih dana može se dogoditi da se češeri otvore dok još vise na stablu .skripta 5 .V.dozrijevanje raznog sjemena dendro-materijala počinje obično krajem svibnja i traje sve do u zimu .za dobivanje kvalitetnog sjemena važan je izbor matičnih biljaka → treba voditi računa da se uzima sjeme vrsta iz surovijih klimatskih područja . godini nakon zriobe → ako takve plodove poberemo prije potpune zriobe.očišćeno sjeme se najbolje čuva u tamnoj. hladnoj prostoriji pri temperaturi 1 – 5°C . Larix su tako tvrdi da se moraju mljeti ili drobiti da bi se sjeme izvadilo . a tokom sušenja se mora prevrtati .češeri rodova Sequoia.pobrano sjeme ne smije se spremati u hrpe. očistimo i sjeme odmah posijemo. Pseudotsuga) . Buddleja. Pieris se beru u kasnu jesen i suše. a sjeme će lako iz njih ispasti (Picea. a u četvrtoj isklije ostali dio .vrste s mesnatim plodovima kliju obično u 2. zatim ih položimo na toplo (25°C) i suho mjesto. Azalea. Abies.KLIJAVOST → ovisi od zrelosti sjemena. Koelreuteria.da oslobodimo sjeme iz plodova nekih bjelogoričnih vrsta rodova Malus.: Dendrologija . u unutrašnjosti sjemena ili u sjemenoj ljusci . Taxodium. Salix. Rhododendron. Betula. Pyrus.sušenje bjelogoričnog sjemena se provodi na suhom i zračnom mjestu . Azalea.sjeme nije dobro uzimati od blizu posađenih biljaka bliskih vrsta kod kojih često dolazi do križanja → Quercus.sjeme drveća smješteno je u jednosjemenim ili višesjemenim mesnatim. Calycanthus. Chimonanthus. jer može ili upljesniviti ili se upaliti.zatim imamo vrste koje tek djelomično kliju druge godine. a time izgubi klijavost . već iduće godine imamo mlade sjemenjačice (Crataegus.neke vrste izgube svoju klijavost već nakon nekoliko tjedana poslije zriobe → Ulmus.sjeme mnogih vrsta drveća slabo klije → 1) Tvrda sjemena ljuska nepropusna za vodu 2) Nepotpuno razvijen embrio 3) Različite tvari koje sprečavaju klijanje. ili 3.plodovi Rhododendrona. Rosa) . moramo ih zgnječiti.važno je znati i porijeklo sjemena → ako sjeme potječe iz sjevernih ili južnih područja različit je postupak određivanja dobi sjetve – bolje je nabavljati sjeme iz sjevernijih krajeva Berba sjemena . gdje će se brzo otvoriti.SJEME MESNATIH PLODOVA → treba također pravovremeno pobrati. suhim ili tvrdim plodovima .osušeno i očišćeno sjeme nekih vrsta drveća čuva se u vrećicama do sjetve na suhom mjestu → Alnus. Acer saccharinum i dr.svakom sjemenu je potrebno ispitati klijavost → dolazi u obzir kod onih vrsta. tek u trećoj godini proklije jedan dio sjemena. a sjeme se izvadi Postupak sa sjemenom od berbe do sjetve . Andromeda. Pinus. nakon sjetve .postoje i vrste koje najbolje klijaju u proljeće druge godine nakon zriobe . načina skladištenja i starosti .

tj. zaštićenom mjestu. Gymnooladus dioica.tvrdu sjemenu ljusku imaju različite vrste drveća → do sjetve se sjeme čuva u suhoj.sjeme Acacia. Evonymus. ne možemo ispitivati na ovaj način. Hamamelis. Dirca palustris. Cornus mas. Crataegus. Chionanthus virginica. Hippophae rhamnoides. porijeklo .: Dendrologija .pokusi u stakleniku uvijek daju za 10 – 15 % bolji rezultat. Abies . Ligustrum. Aronia. Fraxinus excelsior. ima svjetliju boju jezgra. Amelanchier. stavljamo očišćeno sjeme Chaenomelesa. vrijeme berbe. vidjet ćemo da sjeme koje je svježe i klijavo.na % klijavosti utječe starost sjemena. Berberis. Liquidambar styraeiflua. pa ga tek u proljeće druge godine sijemo u rasadniku na gredice → Acanthopanax (sve). Akobia quinata.po boji jezgre možemo prepoznati kvalitetu sjemena → prerežemo li sjemenku crnogorice ili neke druge bjelogorice. a kiša ili snijeg isprat će nepoželjne tvari (protiv miševa pokrijemo posude žičanom mrežom) . Sequioae → prirodno razmnožavanje teče bez poteškoća. Maclura. npr. da je preko 30 % sjemenki šuplje.sjeme za pokus postavimo obično u tanjur ili šalicu na vlažan pijesak (100 kom. dok ne proklije  proklijale biljke prebrojimo = % klijavosti toga sjemena .sjeme koje ima tvrdu ljusku. Ilex aquifolium. Cotoneaster. Pinusa jeffrey. Amelopsis. jer bi ti pokusi trebali 1 – 2 godine . Clematis. dobro je prije sjetve namočiti u toploj vodi kroz 24 – 48 sati.T.za neke vrste je dovoljno močiti sjeme u toploj vodi kroz 24 – 48 sati . Aesculus. posebno za vrste čije očišćeno sjeme brzo gubi klijavost. što vrlo povoljno utječe na brže klijanje .nekada se provodilo močenje i u kiselinama . Asimina triloba. Carpinus. zrna) → sjeme držimo uvijek umjereno vlažno i toplo.kod nekih se vrsta drveća klijavost tvrdog sjemena se naglo smanjuje suhim skladištenjem pa se provodi stratifikacija .sjeme onih vrsta.sjeme crnogorice se može čuvati u češerima. da sjeme ne počne pljesniviti . Corylus. šturo. Acer campestre (javor).sjeme listopadnog drveća zadrži klijavost od 3 mjeseca – 3 godine . Castanea. Juglans regia. način čuvanja. nego što ga možemo postići s istim sjemenom u sjetvi na otvorenim gredicama . kojemu je potrebno na dugo leži u zemlji. a zatim brzo ohladimo na 30°C . Celtis australis. jer ptice pozobaju sjemenke i nakon što ih izbace one postaju klijave da bi odstranili tvari koje sprječavaju klijanje. negrijanoj prostoriji – treba paziti.od tvari koje sprječavaju klijanje su eterična ulja koja se nalaze u sjemenkama Liriodendrona.prije sjetve se primjenjuju različiti postupci .kod crnogoričnog sjemenja često ćemo naići. Liriodendron . dok ne isklije. a na njega sloj sjemena i to se naizmjence stavlja. Rosa u plitke posude napunjene propusnim materijalom (oštri pepeo) → ukopamo ih na otvorenom. Fagus sylvatica.SKARIFIKACIJA → mehaničko oštećenje sjemena. zalije se prema potrebi → suho sjeme prije stratifikacije je dobro namočiti u vodi 24 – 48 sati → sjeme koje klije 2 godine nakon berbe.V. Pyrusa. a samo 50 % ili još i manje ispunjeno . Halesia.skripta 6 . daje pozitivne rezultate .Acer saccharinum i neke vrste roda Populus gube brzo klijavost.sjeme crnogoričnog drveća zadrži klijavost od 6 mjeseci do godinu dana . Malusa. ostaje stratificirano cijelu godinu. Actinidia. Disanthuus oeroidifolia. dok sanduk nije pun → pijesak mora biti umjereno vlažan → ako se pijesak osuši. Laburnuma močimo prije sjetve u vodi od 100°C.STRATIFIKACIJA → na dno sanduka stavimo sloj pijeska od oko 3 cm. Chaenomeles japonica. već nakon nekoliko tjedana . dok staro sjeme ima tamnu boju na prorezu . Gleditschia.

Ericaceae. Viburnum . Rubus Sjetva . Malus.prije sjetve zemljište treba pognojiti kompostom .5 – 2. Spiraea. Rubus. Mahonia. cijelu gredicu treba pokriti smjesom pijeska i komposta i to lagano zaliti . mjeseca (Alnus. Cytisus. da nam voda kod zalijevanja ne otiče s gredice.sjeme s tvrdom ljuskom (Robinia.sjetvu je najbolje obavljati za ranih jutarnjih sati → da se sjeme ne izlaže jakom suncu .stratifikacija se često provodi i radi ubrzanja klijavosti sjemena za vrste drveća čije sjeme klije nakon nekoliko mjeseci ili godina . Ribes.sjetva stratificiranog sjemena se vrši u proljeće. okapanje).V. Cladrastis) treba prije sjetve namočiti u toploj vodi 24 – 48 sati . Lonicera.sjeme bjelogorice sijemo ranije u proljeće → početak 3.stratifikacija manje od godinu dana → Aesculus.zemlja ne smije biti suha prilikom sjetve. Liquidambar. Malus.odmah nakon zriobe sijemo sjeme koje brzo gubi klijavost (Acer saccharinum) .: Dendrologija . Tilia. Sorbus. vrste suptropskog porijekla. pa ga treba prve godine držati stratificirano u pijesku i sijati u proljeće druge godine nakon zriobe . Liriodendron.kod vrlo sitnog sjemena možemo izvršiti sjetvu širom → zemlju treba bolje pripremiti (usitniti) .kad je sjetva širom napravljena. .stratifikacija traje različito dugo ovisno od vrste → nekoliko mjeseci do 1 godine . Caragana.treba voditi knjigu zasijanih kultura → datum sjetve. Tilia. Phillyrea. Prunus. Juglans regia. Fraxinus excelsior.širina gredica treba biti tolika da se one mogu nesmetano obrađivati s obje strane (1. Prunus. biljčice na taj način dobiju više svijetla .dubinu jarčića određujemo prema veličini sjemena → 2 – 3 debljine sjemenke . Lonicera. Tamarix) . kad nema više opasnosti od mraza . vrste koje imaju vrlo fino-sitno sjeme. Cornus mas.za sjetvu treba izabrati dan bez vjetra . Carpinus. vrsta sjemena. Phillodendron. manje količine sjemena) . Quercus.gredice trebaju biti prema središtu blago udubljene. Clematis. Symplocos orataegoides. količina posijanog sjemena. .T. Mahonia aquifolium. Crataegus. Nyssa sylvatica. Deutzia.sjeme drveća sijemo na otvoreno ili u zaštićeni prostor (osjetljivije vrste. Rosa. mjeseca – kraja 4. Rhamnus. klijavost. stratificirano sjeme nekih vrsta. Magnolia. Pyrus.sjeme preleži jednu godinu.SJETVA → obavlja se obično u proljeće u redove ili širom .sjetva se obavlja u jarčiće. Magnolia. Fagus silvatica.PRIPREMA ZEMLJE U SJEMENIŠTU → treba izabrati mjesto u rasadniku na zaštićenom položaju. Castanea. Ligustrum. u koje se polaže sjeme → 4.u blizini sjemeništa mora biti osigurana dovoljna količina vode za zalijevanje . Chaenomeles. ravno. Stranvaesia davidiana.sjetva u redove ima prednost → lakša obrada (plijevljenje. Pyricantha. Quercus. Rosa.skripta 7 tulipifera. porijeklo sjemena. Skimmia japonica. Ilex aquifolium.stratifikacija od godinu dana → Acer campestre. 6 ili 8 na jednoj gredici . itd. Berberis. Pyrocantha coccinea.0 m) .sjeme crnogoričnih vrsta sijemo odmah nakon dozrijevanja SJETVA BJELOGORIČNOG DRVEĆA I GRMLJA Sjetva na gredice . Cotoneaster. Paeonia arborea. Paeonia arborea. već umjereno vlažna . . itd. Sorbus. s dobrom i lako obradivom zemljom . Viburnum. Platanus.zemlja treba biti rigolana i usitnjena . Evonymus.

Vitis. mjeseca sijemo vrste koje rano kliju (Acer. pa na to možemo prema potrebi uvijek postaviti slamnjače ili koji drugi materijal za pokrivanje . Populus.na otvorene gredice u sjemenište možemo sijati slijedeće vrste: Acer × Genista Aesculus Gleditschia × Ailanthus glandulosa × Gymnocladus dioica Alnus Hamamelia virginica Amelanchier × Hibiscus syriacus Aronia Hippophae rhamnoidae Berberis – jako rastući Ilex aquifolium Betula × Indigofera Caragana Juglans Carpinus betulus × Koelreuteria paniculata × Carya Laburnum onagryoidea × Castanea sativa × Ligustrum – mnoge vrste × Celtis × Robinia pseudoaccacia i dr. Quercus) ili vrste čije je sjeme suho skladišteno i treba dulje vremena da proklije . zebe). Salix. mokra slama. . Sorbus. Viburnum možemo sijati na gredice koje se nalaze u sjeni drveća .sušno vrijeme i jaki istočni vjetrovi u proljeće također nanose štetu u sjemeništu .kao materijal za dimljenje služi gnoj.T.u jesen krajem 9. mjeseca sijemo otporne vrste ili one koje brzo kliju (Acer.kao zaštitu protiv mrazova → dimljenje u kritičnim noćima .odlično sredstvo za sprečavanje isušivanja sjemeništa je humusna zemlja ili treset → štiti zemlju od isušivanja i hvatanja pokorice za vrijeme jakih kiša . Daphne.skripta 8 . mjeseca . ali ostane rahla i prozračna .5 m postavimo naprave od letava. razno granje.zaštita protiv isušivanja je obično i zaštita od proljetnih mrazova → najbolje je ako na gredice visine 0. Ailanthus.vrste koje kliju u tami. M. Corylus. Sambucus. Ribes. Fraxinus. sirova nafta i dr. glauca. mjeseca – početkom 3. Amelopsis …) . Cotoneaster Sorbus Crataegus Staphylea × Cystisus Syringa Daphne mezerum Tilia × Eleagnus × Ulex europea Evonymus Ulmus – prema prilikama Fagus sylvatica Viburnum – običnije vrste Fraxinus × = sjeme tih rodova i vrsta treba sijati na topao položaj u toplu zemlju .za pokrivanje sjemena može se upotrijebiti i granje od crnogorice (jela i smreka) . mjeseca – kraja 10.krajem 2. Ilex.NJEGA SJETVE U SJEMENIŠTU – .V. Ulmus) → početak 6. Hamamelis. mjeseca – početka 9. Ligustrum.: Dendrologija .često sjetve mogu pretrpiti velike štete uslijed vremenskih nepogoda i od raznih životinja → ptice (vrane.ljeti sijemo sjeme vrsta koje dozori u proljeće i brzo gubi klijavost (Magnolia cordata. Aesculus.za sitno sjemenje → pokrivanje sitno isjeckanom mahovinom  mahovina se priljubi uz zemlju. × Ceroidiphyllum japonicum Rosa Chaenomeles japonicum i dr. Rubus – neke × Cladrastis lutoa Salix Clematis Sambucus Cornus – običniji × Sophora japonica Corylus Sorbaria arborea i dr. miševi  treba vršiti trovanje cinkfosfidom ili nekim drugim otrovom . Carpinus. npr. Betula.

sitno sjemenje sijemo širom.V.: Dendrologija .takvo sjeme se posije već u listopadu i studenom u lončiće koje naslažemo u klijalište i pokrijemo prozorima → kad nastupi doba mrazova i smrzavice prozore otvorimo . zrela i propusna smjesa zemlje. strukturna i obogaćena krečom.sjemenske gredice moramo zalijevati za vrijeme sušnih dana .svaka posuda mora imati dobru drenažu za odvod suvišne vode → kisela zemlja je vrlo nepovoljna za razvoj mladih sjemenjačica .vrstama Paulownia. treset. koje žive u simbiozi na korijenu Ericaceae.skripta 9 . čišćenje od korova. a gljivice povoljno utječu na klijanje i porast spomenutih vrsta → imaju sitno sjeme obično se ne pokriva.čim sjeme isklije treba započeti laganim i opreznim zračenjem → uvijek zajedno sijemo one vrste koje približno istovremeno klijaju .veće sjemenke možemo pojedinačno stisnuti na određen razmak u jarčiće .neko sjemenje je potrebno izložiti utjecaju mraza prije no što dođe na toplo mjesto za klijanje → biljke koje potječu iz predjela gdje je su dulji periodi mrazova i jake zime i kod biljaka čije sjeme preko cijele zime ostaje manje-više na stablu .treba biti dobra. nego se sjetvena površina samo poravna. povremena gnojidba (nakon rasipanja mineralnog gnojiva treba zaliti sjetvu) Sjetva u zaštićenim prostorima .zemlja za pokrivanje neka bude zrela lisnjača pomiješana s pijeskom ili može biti i sam pijesak .obično sjetvu u zaštićenim prostorima provodimo u drugoj polovici zime → u 2. kompost .sjeme rijetkih vrsta i onih koje imaju malu količinu sjemena sijemo u zaštićenim prostorima . lončiće ili šalice → ovisno o količini sjemena .zimske posijane lončiće možemo od početka ožujka prenijeti u hladno klijalište → pogodnije od toplog plastenika . a grublje sjeme u redove .sjetvu obavljamo u male jarčiće ili širom . treba osigurati toplinu oko 18°C . nego ravna .prije pokrivanja sjetvu pritisnemo daščicom određenom za to i prema potrebi oprezno zalijemo . Buddleia i dr. treba razrahliti zemlju laganim valjkom sa željeznim klinovima . povremeno zasjenjivanje.sve Ericaceae ćemo uspješnije i sigurnije proizvesti iz sjetve u zaštićenim prostorima nego vani .temperature staklenika ne treba biti previsoka → 10 – 12°C .sjeme pokrivamo finim pijeskom ili smjesom pijeska i lisnjača /treset/ .T.svo posuđe koje uzimamo za sjetvu treba biti čisto . a i pravac neka bude istok-zapad . ne smije biti nagnuta.smrznutu sjetvu pokrijemo slamnjačama radi toga da dođe što manje pod utjecaj sunca tako da duže ostane smrznuta .na nezaštićenim sjemenskim gredicama često se stvori pokorica (nakon jače kiše) → opasno za mladu sjetvu.smjesa zemlje mora biti umjereno vlažna i ne prejako zbijena . koja će nam služiti za sjetvu → stara zrela lisnjača.kod sjetve Ericaceae → moramo nešto zemlje s korijena zdravih biljaka tih vrsta premjestiti u smjesu zemlje za sjetvu njihova sjemena → da bi se zemlju obogatilo gljivicama.uputno je sjemenske gredice napraviti tako da odgovaraju dimenzijama klijališnih okvira i prozora.potrebno je provesti etiketiranje u rasadniku → etikete od cinčanog lima .zemlja u klijalištima mora biti prozračna i propusna. pa pokrije staklom i papirom . mjesecu . zalijevanje. jer klice ne dobivaju zraka.ljetna njega → redovno rahljenje zemlje.zasijane lončiće možemo staviti u plastenik na prikladno mjesto ili u toplo klijalište pod prozore .manje sortimente obično sijemo u sandučiće. lagano orosi i sjeme posije.fino.

: Dendrologija . Broussonetia papyrifera × Buddleia Callicarpa Catalpa Ceanothus americanus × Ciatus Citrus trifoliata Clematis Cletra Cornus florida. Pinus silvestris…) i u zaštićene prostore (finije vrste – finije sorte Abies-a.V. Thuja. godini nakon sjetve vrste otporne na zimu pikiramo na gredice razmak pikiranja ovisi od veličine biljčice i brzine rasta osjetljive vrste pikiramo u posude drugo pikiranje se najčešće provodi na otvoreno u plastenik sijemo slijedeće bjelogorice: Hypericum Ilex – rjeđe vrste Jasminum – neki Jamesia americana Kalmia Ledum palustre Lonicera – penjalice Magnolia Menispernum canadense Myrca asplenifolia Nyssa sylvatica Oriza japonica Oxydendrum arboreum Pachystima Canbyi Parrotia persica Paulownia tomentosa Phellodendron Potentilla – prema prilikama Rhodendron Rhus – finije vrste Ribes – rjeđe vrste Rubus – rjeđe vrste Stuartia pentagyna Schizandra chinensis Skimmia japonica Spiraea – prema prilikama Viburnum .porast sjemenjačica je u prvoj godini malen i vrlo brzo završi .rijetke sorte Xantoxylum americanum Yucca – razne Zelkova serata Acanthopanax × Actinidia Ailanthus Akebia Amelopsis × Aralia × Aristolochia durior × Asimina triloba Aucuba japonica Berberis niskog uzrasta Betula – rjeđe sorte × Bignonia radicans i dr.skripta PIKIRANJE→ 10 najčešće se kod drveća provodi u 2.uobičajena je sjetva na otvorenim gredicama (običnije vrste – Abies alba. Nuttolii Corylopsis Cotoneaster – rjeđe sorte Daphne – rjeđe sorte Deutzia – prema prilikama Diospyros virginiana × Disanthus ceroidifolia × Euptelea polyandra Fothergilla major Hamamelis japonica × . Chamaecyparis-a.crnogorica se sije mnogo kasnije od bjelogorice → oko polovice 5.sjemenjačice crnogorica su vrlo osjetljive na mraz . Kousa. mjeseca .zahtijevaju do nicanja umjerenu toplinu × × × × × × × SJETVA CRNOGORICE . Picea excelsa.u toploj zemlji sjeme brže klije i brže se razvijaju mlade sjemenjačice . Picea.kod rane sjetve se događa da sjemenjačice uslijed hladnoće već u mladosti zakržljaju. pa pokazuju do kasnog ljeta nezdrav izgled . Juniperus-a…) .provodimo manje-više na sličan način kao i sjetvu bjelogorica .T.

Pinus cemtra i dr. Abies) → presađivanje vršimo u 2.skripta 11 .T.dobro je staviti pokrov od nekoliko grana smreke ili jele na gredice → pomaže da se sjetva očuva od prejakog sunca.kod sitnog sjemenja (Thuja.sjeme Taxus baccata. mjeseca .sjetva se provodi širom . ali sada samo odozgo → freza ili kultivator . tako da gornji sloj gredica najmanje 15 cm bude pomiješan sa zrelim kompostom .treba izbjegavati predebeli sloj za pokrivanje sjemena → 2 – 3 puta deblji sloj nego što je debljina sjemena . takvu površinu možemo bolje pripremiti i štititi od zaraza i ostalih nepogoda . a naročito kada se radi o manjim sortama (Pseudotsuga taxifolia.obogaćivanje zemlje humusom također vršimo u proljeće.u proljeće ponovno rahlimo tlo. amo tlo mora biti dovoljno humozno i strukturno .sjetvu obavljamo prema klimatskim prilikama → sredinom 5. Juniperus.zasijane lončiće postavimo u plasteniku na prikladno mjesto.kod nekih vrsta je bolje primijeniti sjetvu u redove. Cephalotaxus.sjeme crnogorica moramo do sjetve čuvati na suhom.lagano zasjenjivanje crnogorica u doba klijanja.u rijetkim slučajevima sijemo crnogoricu u zaštićeni prostor → rijetke i dragocjene vrste i manja količina sjemena . a zatim posijemo sjeme na uobičajen način .crnogorici naročito odgovara novo obrađeno tlo.potrebna je zaštita od kasnih mrazeva . godini .sjetvom u redove dobiju se sadnice bolje kvalitete .stratificirano sjeme stalno nadziremo. dok ne iznikne . Chamaecyparis) treba za sjetvu birati tiho vrijeme → vjetar raznosi sjeme .sjetvu držimo kod temperature 10 – 12°C . gdje ćemo ih lakše nadzirati nego u klijalištu i dati im potrebnu njegu .duboko rahljenje sjemeništa vršimo u jesen → zemlju ostavimo u grubim brazdama. pa ne prijeti opasnost od zagušivanja i propadanja sadnica . neposredno prije sjetve . vjetra i mraza .moramo paziti i da sjetva ne bude premokra → trulež sadnica i druge bolesti . Pinus silvestris.čiste posudice ili lončiće napunimo pjeskovitom humusnom zemljom.V. da se preko zime dobro promrzne . mora biti stratificirano u pijesku → obično preleži 1 godinu.već druge godine možemo rasaditi sjemenjačice na veći razmak. pa ako se pokaže klijanje možemo sjetvu izvršiti još usred ljeta Sjetva na otvorene gredice .sjemenjačice se u prvoj godini slabo razvijaju. pa na jednu gredicu stane velik broj biljaka. pa tek onda urediti gredice i provesti sjetvu →i nakon sjetve moramo paziti da zasijano tlo ne postane presuho  osobito je važno u periodu od sjetve do nicanja .sitno sjemenje pokrivamo smjesom zemlje lisnjače i pijeska. a sjeme pada u dubinu od 1 cm .za sjetvu u redove zemlja mora biti dobro pripremljena i poravnana → strojevi siju jednu gredicu najedanput.: Dendrologija . prozračnom i dosta hladnom mjestu . tako da gornji sloj uvijek ostane strukturiran i da se ne može uhvatiti pokorica .sjetva crnogorica na gredice koje imaju natkrov /sjenica/ donosi mnogo bolje rezultate . ili 3.ako je zemljište zasušeno treba ga prije sjetve dobro natopiti. kao i kasnija za vrijeme razvoja u mladosti je neophodno potrebno Sjetva crnogorice u zaštićeni prostor .za sjetvu crnogorica zemlja treba biti dobro kompostirana.

ali moramo paziti da se ne pojavi plijesan ili neka druga gljivična bolest .kroz cijelo vrijeme je potrebno plijeviti zasijane gredice.pod zaštitom prozora u hladnom klijalištu može sjetva početi rano → početak 4.za zemlju je najbolje upotrijebiti zreli kompost pomiješan sa pijeskom . mjeseca .sjemenom razmnožavamo slijedeće crnogorice: Abies alba × Cunninghamia lanceolata × " amabilis × Cupressus sempervirens × " arizonica × Juniperus chinensis " balsamea " communis × " cephalonica × " excelsa × " concolor × " foetidissima " grandis × " oxyedrus " homolopis " procumbana × " Lowiana × Juniperus rigida × " magnifica " sabina × " nobilis " virginiana × " Nordmanniana Larix decidua " subalpina × " Kaempferi " Veitehii " kurilensis × Cedrus atlantica " laricina (americana) × " Deodara " sibirica × Cephalotaxus Fortunei × Libocedrs decurens × " drupacea × Picea albertiana Chamaecyparis Lawsoniana × " bicolor × " nootkatensis × " Breweriana " Obtusa " canadensis " pisifera " Engelmanii × Cryptomeria japonica " excelsa .zalijevanje je najbolje obaviti za sunčanog dana ujutro → gornja površina gredice se do navečer osuši – smanjuje se mogućnost širenja plijesni .sjetvu zasjenimo.sjeme mora biti jednakomjerno posijano po cijelom klijalištu .preko cijelog ljeta sjemenjačice moraju biti umjereno zasjenjene .u početku moramo oprezno zračiti.: Dendrologija .zemlja u klijalištu mora biti vodoravna. moramo polagano i oprezno zračiti .kad sjetve niknu.u klijališta najčešće sijemo omoriku → sitno sjeme .V.dobro će poslužiti jednostavna stalna ili prenosna klijališta . koje traže pažljiviju njegu .preporuča se izmjenična sjetva bjelogorica i crnogorica .skripta 12 .T.rijetko će se sijati vrste s krupnim sjemenom .mora se jednolično po cijeloj površini izvršiti pokrivanje sjena laganom smjesom lisnjača i pijeska . dok se sjemenjačice naviknu na vanjski zrak .mnogo češće nego u plastenik sijemo crnogoricu u hladna klijališta → uglavnom rijetke i skupocjene vrste.nakon početnih zračenja potpuno se skinu prozori (nakon što su se mlade biljke naviknule na vanjski zrak) .zemlja mora uvijek biti umjereno vlažna → naročito od sjetve do nicanja . zalijevati i prema potrebi rahliti zemlju . bez nagiba → da se izbjegne prebrzo sušenje gornje polovice .čim počne klijanje. da mlade biljčice imaju dovoljno svjetla . bolje će biti da posuđe sa sjemenjačicama prenesemo u klijalište pod staklo .zemlja u sjetvenim gredicama mora biti blizu stakla.treba se provesti zaštita sjetve od krtica i miševa .

zimzeleno grmlje i drveće. a početkom jeseni možemo razmnožavati razno crnogorično grmlje i drveće .razmnožavanje zelenim reznicama se primjenjuje kod većine ukrasnog grmlja i drveća. Ericaceae.zimi razmnožavamo neke oblike ukrasnog grmlja i drveća → stavljamo u topli staklenik da potjeraju zelene izbojke .V.polovicom ljeta obično množimo razno cvatuće grmlje. kod vrsta iz drugih klimatskih područja čije sjeme ne dozori u našim uvjetima.reznice se moraju uzimati samo od tipičnih i zdravih biljaka koje 100 % odgovaraju obliku i sorti → treba paziti na etiketiranje . vrste drveća kod kojih ćemo brže uzgojiti sadnice do prodaje (vrste rodova Salix) .načini vegetativnog razmnožavanja: 1) Razmnožavanje zelenim reznicama 2) Razmnožavanje ključićima 3) Razmnožavanje nagrtanjem 4) Razmnožavanje grebenicama povaljenicama 5) Razmnožavanje korijenskim reznicama 6) Razmnožavanje dijeljenjem 7) Razmnožavanje cijepljenjem 8) Razmnožavanje "in vitro" 1) Razmnožavanje zelenim reznicama .primjenjuje se kod vrsta drveća čije sjeme slabo klije ili brzo gubi klijavost. a počinje odmah čim imamo upotrebljive izbojke za reznice .prednost ima sjetva pod staklo 13 × × × × × × × × × × × × × × Pinus sylvestris Pseudolarix amabilis Sciadopytis verticillata Sequoia gigantea Taxodium distichum Taxus baccata " canadensis " cuspidata Thuja plicata " occidentalis " orientalis Torreya califonica Tsuga canadensis " caroliniana " diversifolia " heterophylla " Sieboldii Ephedra nebrodensis Ginkgo biloba VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE . sorata drveća koje su dobivene križanjem ili odabiranjem.čim u kasno proljeće vidimo da su mladi izbojci kod drveća i grmlja nešto očvrsnuli možemo početi razmnožavanjem .vegetativno razmnožavanje je vrlo rašireno u rasadničarstvu .: Dendrologija .skripta × Picea Glehnii " mariana " omorica × " orientalis " pungens × " Schrenkiana × " Smithiana × Pinus aristata × " Armandii " Balfouriana " Bankiana " Cembra " Contorta × " excelses × " Jeffereyi × " montana Pinus nigra " parviflora × " strobus × .T.vegetativno razmnožavamo sve ono drveće i grmlje koje ne možemo razmnožavati sjemenom .

za praksu je značajno što prije upoznati fiziološke osnove rizogeneze radi razvrstavanja biljaka u pojedine skupine u ovisnosti o sklonosti adventivnog korijenja . a i u 10. – polovice 9.osim auksina ima još dosta spojeva koji djeluju kao auksini → indoliloctena kiselina (IAA) – izolirana iz tkiva biljaka . svjetlo. α-naftiloctena kiselina (NAA). – 8. 2. mjesecu. zimzelene vrste 8. ali i ne mora doći do ukorjenjivanja → djelovanje auksina u određenoj mjeri limitira manjak drugih faktora (kofaktora). te kombinacije ovih spojeva . kojima prema Hess-u pripada važna uloga u ubrzavanju sinergizma b) Razmnožavanje bjelogorice . ovisno o sadržaju auksina i drugih stimulatora ukorjenjivanja: I. mjeseca.V. mjesecu Primjena regulatora rasta za ukorjenjivanje reznica . Biljke kojima u pupovima nedostaje jedan ili više unutarnjih faktora.4-diklorfenoloctena kiselina. koji već u malim količinama stimuliraju ili inhibiraju (modificiraju) fiziološke procese u biljci  prirodni i sintetički fitohormoni . aktivaciju stanica kambija .najranije razmnožavamo neke vrste Rhododendrona od polovice 5. većinu listopadnih vrsta grmova ljeti u 7. opadanje lišća i plodova. soli α-naftiloctene kiseline.REGULATORI RASTA → sve tvari koje reguliraju rast i druge fiziološke funkcije → složeni organski spojevi.. mjesecu. koja ne smije biti prevlažna . zametanje plodova.) II. – 9.što ranije započnemo razmnožavanjem. to ćemo prije imati ukorijenjene reznice → ukorjenjivanje traje oko 4 tjedna .reznice koje su se dobro ukorijenile možemo prikratiti i njihove vrhove upotrijebiti kao nove reznice .T. mjeseca.Hartmann i Kester (1965) dijele biljke u 3 skupine. pa ako se tretiraju auksinima onda može. tvorbu korijenja. β-indolilmaslačna kiselina (IBA). a crnogorične vrste od polovice 8.mora se paziti da se stavljaju zajedno reznice onih vrsta i sorti koje trebaju jednako vrijeme za ukorjenjivanje .kao množionica služe jednostrana klijališta → moraju biti punjena propusnim materijalom – zračna i propusna zemlja.prekasno ukorijenjene reznice još se u kasnu jesen nalaze u vegetaciji.počinje u kasno proljeće .važno je započeti što ranije..najveće značenje za stimuliranje rizogeneze (emisije adventivnog korijenja) imaju slijedeći spojevi → α-indoliloctena kiselina (IAA). Biljke čiji pupovi sadrže stimulatore rizogeneze. pa ih veći mraz može uništiti .skripta 14 .AUKSINI → reguliraju proces rasta. ali nemaju auksina koji predstavljaju limit ukorjenjivanja → reznice se lako ukorjenjuju u povoljnim uvjetima ako su tretirane auksinima III.stimulatori ukorjenjivanja se primjenjuju u obliku otopina i praška ili pasta .: Dendrologija .nije dobro za reznice upotrijebiti ni premekane i nedozrele izbojke → znak da je mladica dobra je početak smeđenja kore .FITOHORMONI → složeni organski spojevi koji reguliraju rast i druge fiziološke funkcije u biljci → najviše se stvaraju u lišću i vrhovima od kuda se kreću prema bazi → značajni su stimulatori rizogeneze → za ukorjenjivanje najveće značenje imaju auksini . Biljke kod kojih pupovi sadrže različite kompleksne organske tvari i auksine potrebne za ukorjenjivanje → reznice se lako ukorjenjuju ako se stave u povoljne uvjete (vlaga. temperatura. prikladan supstrat. dok zeleni izboji nisu još otvrdnuli .pokusima je ustanovljeno da se starošću generativno razmnoženih voćaka smanjuje sposobnost ukorjenjivanja → velike su razlike u sposobnosti ukorjenjivanja reznica s jednogodišnjih i višegodišnjih voćaka .

klijalište treba osigurati od krtica .V.na ovaj sloj dođe oko 5 cm pijeska koji mora biti čist.ZELENE (drvene) REZNICE → dobiju se rezom zrelih mladica bjelogoričnih vrsta u bezlisnom stanju .T. kompost i pijeska 1:1:1 . Weigella) treba klijalište prekriti prozorima i daskama . dok se jače reznice mogu samo utaknuti .rez mora biti ravan i čist . bez ikakvih primjesa . u koju su na 3 – 5 cm zabijeni čavli → kad letvu s čavlima utisnemo u pijesak odmah dobivamo redove s rupicama .njega reznica u množionici → pažljivo rošenje vodom → kad je jače sunce potrebno je sjeniti → uvijek se mora paziti da u klijalištu bude stalna temperatura . a donje listove odstranimo .zračenje se postepeno pojačava.slabije reznice se sade štapićem poput olovke. te po potrebi zasjeniti . sve dok se reznice ne priuče na vanjski zrak.skripta 15 .dobro ukorijenjene reznice presadit ćemo polovicom srpnja na otvorene gredice koje smo obilno pognojili kompostom i dobro pripremili .: Dendrologija .rezanje zelenih izboja za reznice vršimo jutro rano dok nije velika vrućina .na dno klijališta se položi sloj od oko 20 – 30 cm sitna granja.za brže sađenje možemo uzeti letvu.oštrim nožem odrežemo izboje ispod samog lista (pupa).narezane reznice se sade u pijesak jedna do druge (dodiruju se listići) . a tada se prozori mogu potpuno skinuti .od kasnog ljeta prema jeseni treba ukorijenjene reznice pripremiti na prezimljenje . a prije toga sve otpalo lišće odstraniti .pred jaču zimu treba množionicu s ukorijenjenim reznicama pokriti daskama.važno je da reznice čvrsto stoje u pijesku i da su zaštićene protiv jakog sunca → pomična sjenila .na mjestu gdje su osjetljive reznice (Ceanothus.uz dobru njegu reznice se počinju zakorjenjivati nakon 14 dana → može se početi sa zračenjem.na zemlju dolazi sloj 10 cm fine zemlje – zrela lisnjača.reznice se moraju što je moguće prije utaknuti u pijesak.zelenim reznicama razmnožavamo slijedeće rodove: Actinidia Kerria Acanthopanax Ligustrum Akebia Lonicera Amorpha Periloca Amelopsis Philadelphus Betula nana humilis Potentilla Buddleia Rhamnus Ceanothus Rhodotypus Cephalanthus occidentalis Ribes Clematis Rosa Cornus alba – obojena sorta Rubus Cytisus – razno Spiraea Deutzia Stephanandra Diervilla Syringa persica Forsythia " chinensis Helianthemum Viburnum opulus sterile Hibiscus Syracus " macrocephalum sterile Jasminum " rythidophyllum c) Razmnožavanje Ericaceae . a klijalište orositi temperiranom vodom i pokriti prozorom. a zasjenjivanje se postepeno smanjuje . ispran. a na to dolazi sloj od 15 cm dobre klijališne zemlje (pomiješana sa pijeskom 1:3) .

ne smijemo dozvoliti previsoku temperaturu → u početku je dovoljno 10 – 15°C .ukorijenjene reznice Calluna i Erica se moraju presaditi u nove sandučiće koji su napunjeni smjesom lisnjače.reznice šimšira i lovor-višnje sadimo u klijalište u pjeskovitu zemlju.: Dendrologija . koje brže i bujno rastu. kad su izbojci najprikladniji za razmnožavanje → ne smiju biti ni pretvrdi ni premekani => kraj ljeta – početak jeseni .krajem ožujka/početkom travnja sandučići se mogu pronijeti u klijališta pod staklo → kasnije se mogu ove ukorijenjene reznice presaditi ili u lončiće ili odmah izravno u hladno klijalište  do jeseni poodrastu kao veća gotove sadnice d) Razmnožavanje zimzelenog grmlja i drveća . dok se ukorijene .kod ove skupine drveća i grmlja najčešće je u praksi raširen vegetativan način razmnožavanja → daje dobre rezultate .reznice uzimamo od zdravih.ova skupina traži umjereno vlažan i topao staklenik za razmnožavanje.što otpornije biljke na mraz i zimu uspijemo odgojiti veća je njihova vrijednost . mogu se saditi u lonce.reznice tvore kalus polagano → moraju ostati na prikladnom mjestu u stakleniku dosta dugo.ovu skupinu obično držimo u stakleniku s Ericaceae-ama → u jednakoj mjeri im je potrebna vlaga i toplina . .skripta 16 .kod umjerene temperature bolje se stvara kalus nego kod previsoke .nakon sadnje treba reznice dobro zaliti.T. s tim da se posade na 8 cm promjera → lonci se postavljaju u dublje klijalište pod staklo . a tada ih možemo presaditi u rasadnik - zelenim reznicama se razmnožavaju ovi rodovi: . pjeskovita zemlja → moraju biti čvrsto posađene u pijesak .reznice režemo oštrim nožem tijesno ispod samog donjeg lista. ali može poslužiti i klijalište .potrebne su matične biljke od kojih se uzimaju zeleni izbojci . snažnih matičnih biljaka i tu odaberemo najljepše razvijene izbojke .sandučići s reznicama se obično postavljaju u staklenik za razmnožavanje na toplo i sunčano mjesto .za sunčanih dana potrebno je lagano porositi → da reznice imaju topao i vlažan zrak . gdje se oni do proljeća ukorijene.koristi se metoda zelenih reznica → najbrže se dolazi do rezultata . a donje listove moramo odstraniti .reznice od vrsti i sorti.velik dio ove skupine biljaka se ne da razmnožiti u potpuno nedozrelom stanju → trebamo pričekati da izbojci nešto otvrdnu  od polovice do kraja ljeta .V.kod ove skupine grmlja moramo paziti da pogodimo pravi trenutak.krajem siječnja reznice počinju stvarati korijenje i vegetirati .reznice uzimamo sa grančica bez cvjetnog pupa .reznice sadimo u sanduke u pijesak pod kojim se nalazi lagana. tresetnjače i pijeska .ako površinu pijeska oko reznica malo prorahlimo šiljatim štapićem spriječit ćemo gnjiljenje uzrokovano algom i mahovinama .među najnježnije spadaju: Azalea Rhododendron Calluna Vaccinium Erica itd. da se pijesak čvrsto priljubi uz reznicu .kod rodova Calluna i Erica su potrebni poluzeleni izbojci za reznice .

: Dendrologija . i 9.stupasti oblici moraju biti razmnoženi samo iz izbojaka s vrha .sadimo dosta gusto i čvrsto .reznicama se mora dati svijetla i topline.u stakleniku su potrebni sandučići koje napunimo pjeskovitom i humoznom zemljom .cijepljenje je za proizvođače povoljniji način razmnožavanja nego reznice → cijepljene crnogorice snažnije rastu od onih koje su uzgojene iz reznica .T.reznice odmah pikiramo u množionu u klijalištu koju smo pripremili slično kao i za lisnato grmlje .kod konifera izboj ne režemo sa stabla nego mlade izboje odčehamo s komadićem starog drveta i oštrim nožem izgladimo ranu . preporučuje se uzeti etikete od pocinčanog lima .razmnožavanje počinje prilično kasno → 2. L.kod crnogorice se mora paziti da uzimamo samo zdrave i dozrele izboje za reznice .dogodi li se da u kolovozu i rujnu ne uspijemo razmnožiti crnogorice. pileata Camanthus aquifolium Phillyrea decora.ukorjenjivanje se zbiva polagano i dugotrajno . polovica 8.nije potrebno puno zasjenjivanja jer se razmnožavanje odvija u jesen . Ph. da se pijeska slegne oko reznice tako da reznica stoji čvrsto .u kolovozu se razmnožene konifere uvijek bolje ukorijene nego u kasnijim mjesecima .ako je vrijeme sunčano biti će potrebno češće porositi i ne dozvoliti visoke temperature . latifolia Polygola chamaebuxux Prunus laurocerasus Pyracantha coccinea Stronvaesia Santolina Viburnum Davidii " Henryi " rhytidophyllum " utila Vinca major 17 e) Razmnožavanje crnogorica . mjesecu → u stakleniku .skripta Aucuba japonica Berberis buxifolia nana " Julianae " Stenophylla " verruculosa Buxus Cotoneaster Dommeri Cotoneaster Henryana " Macrophylla " panosa " salicifolia Daphne – sve slaborastuće Dryas octopetala Eleagnus – sve zimzelene Evonymus – sve zimzelene Hedera Ilex – slaborastuće Ligustrum Delavajanum " Henryi " japonicum " lucidum " strongylophyllum Lonicera nitida. a potrebno je pokriti i slamaricama .u proljeće sandučiće s reznicama jednostavno prenesemo u hladno klijalište gdje ostanu. mjeseca  reznice su već napola dozrele i sposobne za stvaranje kalusa .V.razmnožavati treba započeti u 8. da što bolje iskoristimo prostor.kod crnogorica je uspješnija proizvodnja sjemena nego kod bjelogorica → osim Thujopsis-a koji se množi zelenim reznicama ili cijepljenjem .etiketiranje → s obzirom da ukorjenjivanje može trajati i po godinu dana.nakon sadnje dobro zalijemo.preko zime prozori ostaju na klijalištu.priprema reznica ovisi od same vrste i oblika koji želimo razmnožiti . a po potrebi zračiti i rositi . – 11. još uvijek se to može učiniti u 10. dok se ne zakorijene . mjesecu → može se upotrijebiti plodno klijalište (ima dovoljno sunčeve topline) .u sandučiće dosta gusto pikiramo reznice crnogorice. a sandučiće složimo na prikladno mjesto u stakleniku .

gredica za razmnožavanje u stakleniku mora biti provođena cijevima za zagrijavanje (u tlu) iznad kojih se obično na žičanoj mreži nalazi mahovina. pedunculat Chamaecyparis Lawsoniana s odlikama " nootkaensis " " obtusa " Chamaecyparis pisifera Cryptomeria japonica s odlikama Jumniperus chinensis varijeteti Juniperus communis varijeteti " sabina " " virginiana " Picea excelses – nisko rastući oblici Sequoia gigantea glauca " " pyramidalis Taxus baccata " Cuspidata nana Thuja occidentalis " plicata atrovirena Thujopsis dolobrata Tsuga canadensis pyramidalis " Mertensiana argentea f) Razmnožavanje voćaka zelenim reznicama ovaj način razmnožavanja kod voćaka dolazi u obzir kod ogrozda.u veljači ili ožujku su obično izbojci na matičnim biljkama već sposobni za izradu reznica → izbojke narežemo oštrim nožem .bolje je da je u početku temperatura niža. priredimo reznice i pikiramo ih na pripremljenu gredicu .ne smijemo saditi pregusto. kako bi se moglo dobiti kvalitetne reznice . a na mahovini klijališna zemlja pomiješana s pijeskom . obložimo ih suhim lišćem.grmovi moraju biti dobro razgranati .MATIČNE BILJKE → mlado.novi pijesak i nova zemlja moraju biti postavljeni u množionici. te da ne budu premekani . a rjeđe kod ribiza može se primijeniti kod maline i kupine.na zemlju dođe oko 3 prsta debeli sloj pjeskovite tresetnjače ili pjeskovite lisnjače.crnogorice koje se mogu razmnožavati zelenim reznicama Cephalotaxus drupacea. a potom dođe 3 cm debeo sloj čistog pijeska .zimskim razmnožavanjem možemo nadopuniti ljetno → moramo osigurati matične biljke . da se reznice u toku sadnje ne bi ozlijedile . C.matične biljke postavimo na zgodno mjesto.nakon sadnje reznice lagano porosimo čistom vodom . pa postepeno povisujemo → prije toga moramo umjereno obrezivati matične biljke . mjesecu reznice crnogorice odmah posaditi u staklenik na posebno spremljene gredice gdje se one preko zime do proljeća ukorijene . / 10.T. dobro razvijeno grmlje nakon obrezivanja u proljeće se posadi u dosta velike lonce .: Dendrologija .V.obično u prosincu ili siječnju postavimo matične biljke u polutopli staklenik .prilikom sadnje šiljkom napravimo rupice.važno je i da matične biljke u stakleniku ne stoje pregusto.skripta 18 . da izbojci ojačaju. koja treba biti novookrečena i raskužena .preko ljeta je glavna briga obilno zalijevanje. a po potrebi i gnojenje gnojnicom ili stajskim gnojem .najbolje bi bilo u 9. a odavde ćemo ih u određeno vrijeme prenijeti u staklenik. gdje će im potjerati mladi izbojci . ako nema dovoljno izbojaka g) Razmnožavanje zelenim reznicama zimi u stakleniku .ujesen lonce s matičnim biljkama izvadimo iz klijališta i nastojimo biljke osloboditi lišća . ali uvijek moramo paziti na iskorištenje prostora .lonce s posađenim grmovima postavimo u klijališta tako da budu obloženi zemljom i u dovoljnom razmaku .kad izboji dosegnu 4 – 5 cm potrebno je polagano zračenje.toplina u stakleniku bi trebala biti oko 20°C .

V.množionica se može upotrijebiti 3 – 4 puta .u svibnju ili lipnju presadimo ove sadnice na uzgojne gredice u rasadniku .matične biljke u proljeće obrežemo i ponovno ukopamo lonce do ruba u zemlju u hladnom klijalištu . pa se iduće zime mogu ponovno upotrijebiti kao matične biljke .ne smije se dozvoliti da zrak bude presuh ili prevlažan.nakon 14 dana počinje ukorjenjivanje → treba pomalo zračiti .: Dendrologija .preko ljeta ih treba njegovati i pognojiti.na ovaj način se mogu razmnožavati slijedeći rodovi i vrste: Acanthopanax pentaphyllus Acer palmatum varijeteti Buddleia Deanothus Deutzia Fuchsia Holodiscus Hypericum .T. a važno je i držati jednoličnu toplinu .skripta 19 . a možemo i u toplo klijalište .ne smije biti velika razlika između dnevne i noćne temperature → može se lože odraziti na postotak ukorjenjivanja .kad smo sigurni da su reznice dobro zakorjenjene možemo ih presaditi u lončiće ili u sandučiće.

V.: Dendrologija .skripta 20 .T.

T.V.: Dendrologija .skripta 21 .

: Dendrologija .T.skripta 22 .V.

kod vezanja ključića u snopove treba paziti da sva oka stoje u istom smjeru .: Dendrologija .površina koja je određena za sadnju ključića mora biti pripremljena već ujesen .obično se uzimaju dobro razvijeni jednogodišnji izboji.kod reza moramo paziti na zdravlje matične biljke .za mnoge rodove i vrste grmlja i drveća ovaj način razmnožavanja je najuspješniji . te napraviti gredice široke 120 cm . mjeseca .). Phyladephus cymosus.u proljeće kad se zemlja osuši.rez se provodi od 11.V.skripta Kerria Lespedeza Ligustrum sinense " Stautonii Lonicera rastuće) Ribes Spiraea 23 (slabo " " " " 2) Razmnožavanje ključićima .razmak unutar reda je oko 3 – 5 cm → ovisno o uzrastu i postotku primljenih pojedinih vrsta . onda običnije vrste ključića možemo jednostavno zabosti u zemlju prema redovima tako da samo jedno oko viri iz zemlje . a može i vani na zaklonjenom mjestu . od bezlisnih mladica . gusto .ključiće režemo škarama na 15 – 20 cm s 6 – 8 okaca .za rezanje ključića dolaze u obzir dobro razvijeni jednogodišnji zreli izbojci .preko zime ključići trebaju napraviti kalus. zatrapimo grančice negdje na zaklonjenom mjestu ili u šupi . da promrzne .narezane ključiće vežemo u snopiće po 50 komada.obično redove radimo duž gredice → 6 redova stane na gredicu .ako nije moguće ključiće odmah rezati.ako je zemlja dobro pripremljena. treba je još jednom prekultivirati i usitniti.u propusnom laganom tlu koje se brzo zagrijava ključići se sade u okomitom smjeru .rezanje grančica za ključiće vršimo odmah pošto lišće otpadne . a zelenim reznicama grmlje slabijeg rasta .gornji rez je obično kos i to iznad samog zadnjeg oka.u težim glinastim tlima ključići se sade u kosom smjeru → pogotovo ako su ključići nešto duži .ključićima se razmnožavaju vrste s bujnijim rastom (Deutzia scambra.ako imamo veću količinu jedne vrste ključića onda obično ne vežemo snopiće.trap za ključiće može biti u klijalištu.pognojiti treba zrelim stajskim gnojem. debeli kao olovka. – 01. a zemlju preko zime treba ostaviti u grubim brazdama. ali ne smiju jako potjerati . nego trapimo ključiće u jarčiće red po red. donji je ravan ispod najdonjeg oka → razlika u rezu čini se zato da kod sadnje ne dođe do zabune i da oka ne dospiju u obrnutom smjeru u zemlju . virginalis itd.T. podrumu ili pod šupom. Ph. te ih zatrapimo u pijesak .

pod normalnim uvjetima zakorjenjivanje izbojaka tijekom ljeta mora toliko napredovati da ti izboji mogu ujesen biti odrezani kao samostalne gotove sadnice .ovaj način razmnožavanja je jednostavan i siguran. te vegetativni oblik dunje za podloge u voćarstvu . ako oko .u normalnim uvjetima ključići će se dobro zakorijeniti tijekom ljeta . uvijek primjereno vlažno i dovoljno rahlo .neke vrste se teško ukorjenjuju.kada ovogodišnji izboji postignu visinu od oko 40 – 50 cm. pa će biti potrebno u drugoj godini ponoviti nagrtanje → možemo pospješiti ukorjenjivanje.važno je da zemljište bude čisto od korova.ovim načinom se mogu razmnožavati: Alnus viridis Platanus acerifolia Broussonetia papyrifera × Polygonum Aubertii Chaenomeles japonica – varijeteti × Polygonum baldahuanicum Deutzia scabra – oblici Populus Forsythia Prunus Pissartii Hibiscus syracus Rhodotypus kerrioides Holodiscus discolor Ribes aureum.skripta 24 . Cornus alba. .zemlja mora biti dobro obrađena i dovoljno usitnjena da se prilikom nagrtanja motikom da dobro raspodijeliti među jednogodišnje grančice → ne smiju ostati šupljine među grančicama .zemlja ne smije biti zakorovljena i zbita. kao zeleni izbojci tokom vegetacije u prvoj godini. Magnolia.u redu se mogu saditi i bliže.ključiće od ribiza je bolje napraviti i posaditi u kasno ljeto → krajem kolovoza su jednogodišnji izboji ribiza već dovoljno zreli da mogu poslužiti za ključiće 3) Razmnožavanje nagrtanjem /grmova/ .kod nekih vrsta se može uspješno primijeniti → Aesculus parviflora.neukorijenjene izdanke koristimo kao ključiće → narežemo ih na komade dužine 15 – 18 cm i utaknemo na gredice tako da je samo najgornje okce vidljivo iznad površine tla . počinjemo s nagrtanjem → ako imamo komposta dobro je upotrijebiti zreli kompost za nagrtanje .V.prema potrebi se nasad treba zalijevati .često u stakleniku u loncima Razmnožavanje voćaka ključićima . oštrim škarama odrežemo ujesen ukorijenjene izboje na samoj bazi. a potom ih odmah zatrapimo u zemlju .prvo nagrtanje počinje početkom ljeta (kraj lipnja) → mora se ponoviti nekoliko puta . ali zahtijeva veća ulaganja u dobivanje starijeg nasada matičnih biljaka da bi mogli dobiti veći broj mladih ukorijenjenih izdanaka . jer se grmovi srastu kao živica jedan do drugoga .da bi se očuvala vlaga i rahla struktura zemlje dobro je gredice s ključićima prekriti sagorjelim finim gnojem ili kompostom .zemljište mora biti prerigolano i oblino pognojeno stajskim gnojem ili kompostom . Chaenomeles japonica. a unutar reda na razmaku od oko 30 – 50 cm .svaki izbojak mora biti samostalan → zemlja mora svaki izbojak zasebno obuhvatiti . nigrum i rubrum Kerria japonica Rosa Ligustrum ovalifolium Salix Ligustrum vulgare Sambucus Lonicera tatarica Spiraea – sve jačeg uzrasta Parthenocissus Engelmanii Symphoricarpus Parthenocissus Saint Paulii Vitis Philadelphus – svi jako rastući × . nekih hibrida itd.matične biljke se sade na dobro prorahljeno i dobro pognojeno tlo u redove na razmaku od 100 – 150 cm. a po potrebi je dobro izvršiti 1 – 2 natapanja .T.gredice na kojima su posađeni ključići treba njegovati preko ljeta .: Dendrologija .čim list otpadne. Spiraea pumila.ovim načinom se voćke vrlo rijetko razmnožavaju → ključićima se razmnožavaju uglavnom ribiz i ogrozd.

koji služe kao podloga za cijepljenje plemenitih voćaka Razmnožavanje grebenicama /povaljenicama/ .kod nekih vrsta uzimamo dvogodišnje grane za grebeničanje. koje su dobro razvijene . Rhododendron.najbolje je da za grebenice uzimamo 1 – 2 m dugačke izboje koje polažemo čitavom njihovom dužinom u zemlju 4) .V.ovom metodom možemo razmnožavati slijedeće vrste: Aesculus parviflora Spirea Van Houttei Chaenomeles japonica Spirea arguta Hydrangea pubescens Tilia tomentosa Indigofera Philadelphus coronarius aurea Magnolia – razni hibridi Prumus glandulosa Ribes aureum – varijeteti Prunus nana Ribes alpinum pumilum Pterocarya Spirea pumila – varijeteti . .: Dendrologija .skripta 25 izbojka koji se nagrne vežemo prsten od žice – zaustavljamo kolanje sokova na tom mjestu.ako se grana teško savija može se malo zavinuti . dok se ukorijene → Azalea. U većim rasadnicima na pogodnom zemljištu se podigne poseban nasad određenih vrsta.grebenice polažemo u zemlju na taj način da od matične biljke duž grane iskopamo 15 – 20 cm dubok i širok jarčić u koji se položi grana → vrh grane treba viriti iz zemlje .T.5 – 3 m → ovisno o vrsti . kod dobivanja vegetativnih. niskorastućih oblika. propusnom i vrlo strukturnom tlu.grebeničanje može početi onda kada matične sadnice imaju dovoljno razvijenih grana .u travnju → sve grane se polože u zemlju.drveće koje se ne da razmnožiti ključićima ili zelenim reznicama. Acer palmatum oblici.razmnožavanje grebenicama se obično provodi od proljeća – jeseni zavisno od vrste i starosti izdanka → provodi se što ranije u proljeće da sva okca ravnomjerno potjeraju I. koje se žele razmnožiti .ova metoda se upotrebljava u voćarskim rasadnicima.duž te grane naspemo dobru vrtnu zemlju → cijela grana je pokrivena zemljom II.ovaj način razmnožavanja traži dobro tlo → primjena grebenica se može uspješno izvesti samo na humoznom. a sasvim slabe grančice se odstrane .grebenice se zakorjenjuju nešto teže nego ovogodišnji izbojci kod razmnožavanja nagrtanjem .u proljeće matične biljke istjeraju iz korijena nove snažne izbojke koji će opet biti sposobni za razmnožavanje . koje je bogato hranjivima .za grebenice uzimamo prošlogodišnje grančice. Kod nekih grebenica koje se teže ukorjenjuju (Magnolia) → treba napraviti na grebenici pored pupova nekoliko prstenova da bi izazvali bolje ukorjenjivanje . što dovodi do pojačanog stvaranja kalusa i zakorjenjivanje izbojka . koje obično ostanu po 2 godine u zemlji. a cijepljenje također nije uvijek uspješno → razmnožavanje grebenicama .matične sadnice se sade na razmak od 1. Magnolia i dr.za razmnožavanje se većinom uzimaju jednogodišnji izbojci .

prvi dio je gotov .onaj dio koji je udubljen u jarčić dobro se pričvrsti drvenim klinovima i zatrpa rahlom zemljom . → mladi izbojci koji u proljeće potjeraju iz matičnih biljaka. iskopa se štihačom oko 15 cm dubok i toliko širok jarčić.: Dendrologija . H.T. puzava Lonicera. iz svih oka na grebenici potjeraju novi izboji koji za kratko vrijeme dosegnu visinu preko jarčića .takve vrste prilikom grebeničanja moramo ili na nekoliko mjesta privezati žicom oko izbojka ili oko izbojka izrezati kolut poput prstena → na tim mjestima se zaustavi kolanje hranjivog soka.takav način grebeničenja mora početi prije same vegetacije → rano u proljeće IV.sada ih polagano počinjemo nagrtati finom propusnom. kompostiranom zemljom → u istoj godini se svi izbojci približno jednako razviju i jednako ukorijene .idućeg proljeća ovi izbojci se skinu s motke i podijele svaki na svoju stranu . npr. Acer negundo i varijeteti. pa se pospješuje stvaranje kalusa i zakorjenjivanje izbojka grebenicama možemo razmnožavati slijedeće lisnjače: Acer carpinifolium Corylus " cissifolium Daphne – zimzelene " negundo – varijeteti Davidia involucrata " platanoides Diospyros " pseudoplatanus Disanthus ceroidifolia " saccharinum Eleagnus argentea Aesculus parviflora Eucommia ulmoides Alnus – svi varijeteti Euptelea polyandra Aristolochia durior Fothergilla Itea virginica Halimodendron argenteum Juglans regia – varijeteti Hamamelis japonica. Kod nekih vrsta i oblika. a negdje će biti vani → vrh izbojka ostaje izvan jarčića . Kod nekih penjalica.skripta 26 III. Wisteria sinensis i dr. tako da će izbojak negdje biti savinut u jarku i pokriven zemljom.izbojak se položi vodoravno u jarčić i s nekoliko drvenih klinova pričvrsti na više mjesta .jarčići u početku ostaju otvoreni → polijeganje grana.duž svakog izbojka iskopamo 15 cm duboke i toliko široke jarčiće → na tim jarcima napravimo u određenim razmacima humke. sorte penjačice Morus Magnolia hybridi Oxidendrum arboreum Macheberberis Noubertii Parrotia persica Menispermum canadense Paraphyllum ramosissimum Berchemia racemosa Potentilla Salessowii Calycanthus fertilis Prunus glandulosa Carrieria calycina Pterostyrax Castanea vesca Smilax Celtis – rijetke vrste Tilia Cercidiphyllum japonicum Ulmus Chaenomeles japonica Viburnum Clematis Vitis Cornus alba Wisteria sinensis Corylopsis apicata . Acer saccharinum i njegovi oblici → za svaki izbojak koji će poslužiti i kao grebenica.krajem jeseni grebenica se razreže tako da svaki izbojak ima svoj korijen V. mollis Lindera Benzoin Hydrangea queriofolia Liquidambar styraciflua Ideaia polycarpa Lonicera. koji je dug koliko je dug izbojak .V.kad sve jake izboje polegnemo. npr. koje se teško zakorjenjuju grebenica mora ostati i 2 godine u zemlji . Kod nekih vrsta. obično dobiju jednu jaku motku po kojoj se izbojci penju uvis .

preko zime počinje polagano ukorjenjivanje iz adventivnih oka .drveće i grmlje najviše slučajeva se reznicama . pa ih tek iduće godine presaditi na uzgojne gredice u rasadnik .ovom metodom možemo razmnožiti slijedeće bjelogorice: Acanthepanax Gymnocladus dioica Aesculus parviflora Koelreuteria paniculata Ailanthus Lycium Akebia Maclura aurantiaca Bignonia radicans Pachisandra terminalis Broussonetia papyrifera Paulownia tomentosa Cedrela sinensis Phellodendron Colastrus Pterocarya Clerodendron trichotomum Rhus typhina Chaenomeles Sorbaria Coriaria Xanthaxylum americanum od voćnih kultura korijenskim reznicama se mogu razmnožavati kupine 6) Razmnožavanje dijeljenjem Razmnožavanje korijenskim reznicama koje tjera izbojke iz korijena u može razmnožiti korijenskim .slabije rastuće reznice možemo još 1 godinu uzgajati u sandučićima. mora se započeti sa zračenjem .ako se na zemlji oko reznica uhvati mahovina i alge mora se cijela površina sandučića lagano prorahliti šiljatim drvcem da se zemlja bolje osuši . ogrozd.V. pjeskovitim kompostom.T. gdje vlada umjerena temperatura . tako da oštrim nožem napravimo glatki rez → polažemo ih u sandučiće na dosta mali razmak .pod utjecajem normalne temperature reznice započinju tjerati nove izbojke .čim se toplina podigne. ribiz.posađeni sandučići s reznicama obično stoje u množionici u stakleniku.reznice radimo obično u studenom i prosincu dužine prsta.korijenje koje služi za reznice ne smije se zasušiti → odmah nakon reza utrapimo u zemlju .sandučići su napunjeni propusnim.skripta od voćaka se mogu razmnožiti → maline.početkom ožujka možemo sandučiće postaviti u polutoplo klijalište → djelovanje sunčanih zraka .najbolje reznice su one koje su debele kao olovka .: Dendrologija .KORIJENSKE REZNICE → uzimamo od sadnica iz rasadnika koje smo povadili za otpremu ili od matičnih stabala .kasnije možemo nov ukorijenjene sadnice rasaditi na otvorene i dobro pripremljene gredice u rasadniku . lješnjak 27 5) . a reznice smiju biti oko 1 cm debelo pokrivene zemljom .

. potrebno je i normalno cirkuliranje hranjivog i biljnog soka 3) Među cijepljenim biljkama mora biti blisko ili stanovito srodstvo → cijepljenje je moguće provoditi unutar srodnih obitelji ili među biljkama različitih rodova iste obitelji .često u razini cijepljenog mjesta nastane odebljanje → sve biljke imaju svojstvo da na ozlijeđeno mjesto šalju obilje sokova .podloga → biljka na koju se cijepi .kad nastane jače kolanje sokova u tvornim slojevima drveta i kore.podloga crpi iz zemlje vodu i mineralne tvari. Lawsoniana Alumii.u prvoj fazi srašćivanja spoje se stanice podloge i plemke na mjestu operacije i stanični sadržaj stanica plemke i podloge . Spiraea thunbergii.skripta 28 .plemka → grančica ili pup koji se cijepi na podlogu . plemka asimilira i odvodi u podlogu dio svojih asimilata . Daphne oneerum. Viburnum lantana služi kao podloga za sve Viburnum-e. kao podloga služi Acer negundo za svoje oblike Acer negundo foliis variegatis i dr. Pachysandra terminalis. gdje obično vrlo dobro uspijevaju Hyporicum calycinum.V.kao podloga uzimamo vrste.CIJEP (KALEM) → biljka nastala cijepljenjem .dioba je najsigurniji način vegetativnog razmnožavanja → ne traži naročite uvjete – treba imati dovoljan broj matičnih biljaka .utjecaj podloge na plemku je znatan. ali nikada nije tolik da bi se u potpunosti promijenila svojstva plemke → trebamo tražiti podloge koje imaju dobra svojstva .CIJEPLJENJE → način vegetativnog razmnožavanja kod kojeg prenosimo pup ili dio stabljike s jedne biljke na drugu  one srastu i dalje žive zajedničkim životom . Spiraea arguta 7) Razmnožavanje cijepljenjem . a plemka asimilira i transpirira.prilikom cijepljenja biljke moraju doći u takav dodir da se mogu lako srasti → podloga i plemka moraju biti čvrsto priljubljene jedna uz drugu u tvornim slojevima u kojima biljka raste u debljinu – kambij podloge . gdje se staničje podloge i plemke poveže u jednu cjelinu .crnogorice → Chamaecyparis Lawsoniana služi kao podloga za Ch. Picea excelsa služi kao podloga za sve vrste i oblike roda Picea ..nove biljke posadimo na dobro pripremljene gredice.podloga ima zadatak da svojim korijenom crpi iz zemlje vodu i u njoj otopljene mineralne tvari. Fraseri.cijepljenje je uspjelo kada se potpuno srastu podloga i plemka na mjestu cijepljenja.T..za podlogu se obično uzima biljka koja je otporna i dobro se razvija . te tako nastaje kolanje hranjivih sokova . novo stanično tkivo postaje sve čvršće i jače → spojno mjesto postane čvrsti spoj .da bi cijepljenje uspjelo trebaju se ispuniti slijedeći uvjeti: 1) Sastav plazme plemke i podloge je jednak ili sličan → spoj oba dijela je čvrst. a na njih cijepimo uglavnom njihove varijetete i oblike → npr. .u proljeće i ljeti iskopamo matične biljke i dijelimo ih prema veličini matičnjaka .osim potpunog srasta podloge i plemke.cijepljenje provodimo uvijek kada nemamo drugog načina razmnožavanja . koje šalje u plemku. Berberis vulgaris atropurpurea služi kao podloga za sve Berberis-e.kasnije na spojnom mjestu nastaju nove stanice → nije nastalo potpuno srašćivanje – cijep nije potpuno čvrst .: Dendrologija . tako da se može normalno vršiti izmjena hrane.daljnji razvoj podloge i plemke je ovisan od jakosti pojedine biljke . Betula pendula služi kao podloga za sve Betula-e . a cijepljeno mjesto je neprimjetno 2) Podloga i plemka moraju imati podjednak maksimum upojne snage .ovaj način se vrlo rijetko primjenjuje .u praksi se često cijepe i prirodne vrste → kada ne možemo dobiti kvalitetno sjeme .

koji želimo razmnožiti .kod jorgovana → podloga mora imati bujan rast. tip.upotrebljava se kada je podloga tanja od plemke .cijepljenjem razmnožavamo jedan bastard.V.podloga i plemka moraju biti jednako debele . oblik ili vrstu koju ne možemo drugim vegetativnim načinom uspješno razmnožiti . Cotoneaster i Sorbus aucuparia . varijacija ili oblika. zdrav izgled.ima slučajeva kada možemo cijepiti različite rodove → Crataegus monegyna može biti podloga za Amelancier. Rosa canina Brőg) → Rosa multiflora je dobra podloga.skripta 29 . Rosa inermis (kao Rosa canina.: Dendrologija . mora odgovarati stopostotno traženom tipu bastarda.NAČIN CIJEPLJENJA → na podlozi i plemci se naprave podjednaki rezovi (2 – 2.tehnika izvođenja je ista kao kod običnog spoja .provodi se uglavnom kod lanjskih slabijih podloga . pa se priljube plemka i podloga  kora i tvorni sloj plemke i podloge moraju doći točno jedno na drugo → cijep se poveže likom i namaže voskom za cijepljenje .u gornjoj trećini reza na plemki i podlozi se ureže oko 5 mm dugačak rez – zatim cijep spojimo da se jezičac podloge uvine kroz urez plemke i obratno b) Sedlasto cijepljenje i presedlasto cijepljenje .cijepljenje ima više načina: 1) U proljeće a) Cijepljenje na obični spoj i spoj na jezičac b) Cijepljenje u trokut c) Cijepljenje pod koru d) Sedlasto cijepljenje e) Presedlasto cijepljenje f) Cijepljenje u raskol g) Cijepljenje u poluraskol a) b) c) d) 2) Ljeti Okulacija Ablaktiranje → provodi se i u proljeće Postrano priljubljivanje → ljeti vani.ovaj način cijepljenja se upotrebljava najviše kod razmnožavanja vinove loze . da ne izbija nove izboje iz korijena .5 cm duljine).matično stablo od kojeg uzimamo plemke.kod ovog načina se plemka lako pomakne → treba upotrijebiti spoj na jezičac (engleski spoj) . sve prilike i svako tlo → niski uzgoj ruža → podloge nižeg uzrasta (Rosa canina Senff. ali uglavnom za uzgoj ruža Polyantha → ruže stablašice → Rosa canina Bohmidtov Ideal. a zimi u stakleniku Postrano cijepljenje pod koru Proljeće a) Cijepljenje na obični spoj i spoj na jezičac .ruže → nema univerzalne podloge za sve ruže. ali bez trnja) .T.

prema vodoravnom poprečnom rezu se napravi kosi rez. a potom zamaže voskom za cijepljenje . koji točno odgovara isječku na podlozi klin se mora točno prislanjati uz isječak i mora ga potpuno ispuniti cijepljeno mjesto zavežemo likom i zamažemo voskom za cijepljenje d) Cijepljenje pod koru . jer je plemka na tom mjestu poprijeko urezana .najbolje je da su rezovi na plemci i podlozi jednaki .V.cijep se čvrsto zaveže likom.: Dendrologija . koji odgovara rezu na plemci . a zatim prema gore .podlogu prorežemo poprijeko vodoravno.ako je rez na podlozi nešto širi mora se na jednoj strani pokrivati kora na podlozi i plemci . samo se na gornjem dijelu reza ostavi malo sedlo.skripta 30 .T.plemka se postavi na podlogu tako da se rez podloge i plemke točno pokrivaju → treba paziti da kora dođe na koru .plemku režemo kao kod spajanja.PROSEDLASTO CIJEPLJENJE → ako na podlozi na dnu reza urežemo rovaš (poprečni urez). pa u taj urez umetnemo donji dio plemke - c) Cijepljenje u trokut (klinasto cijepljenje) puno se upotrebljava kod razmnožavanja dendro-bilja na podlozi izrežemo klinasti isječak na plemki izrežemo klin.

T. a često se događa da ne zaraste sasvim . pazeći da se tvorni slojevi i na plemci i na podlozi poklapaju . a potom se oštricom može olupiti kora i plemka se utisne pod koru toliko koliko je dug rez na plemci .više se upotrebljava u voćarstvu kod precjepljivanja starih voćaka .plemku klinom utisnemo u procjep.ako je plemka debela.V. a rez zagladimo oštrim nožem .na podlozi napravimo okomit rez i na kori toliko dugačak.: Dendrologija . a provodi se kad je plemka tanja od podloge na podlogu se mogu utisnuti i po 2 – 3 plemke e) Cijepljenje u raskol .podlogu prorežemo na određenom mjestu gdje želimo izvršiti cijepljenje .na svakoj strani raskola umetnemo po 1 plemku. režemo je na rovaš (poprečni urez) .star način oplemenjivanja .cijep se zaveže likom i namaže voskom za cijepljenje .rez je na plemci dug 2 – 2. a plemka tanka .dosta star način cijepljenja . a da koru ne režemo ovaj način cijepljenja je brz.mana mu je što rana teško zarašćuje. koja se na obje strane koso zareže .5 cm .cijep se zaveže likom i zamaže voskom za cijepljenje .podlogu prorežemo vodoravno.plemku pripremimo kao kod spajanja ili kod sedlastog cijepljenja .primjenjuje se kada je podloga jako debela.ako je podloga u punom soku može se plemka utisnuti pod koru.provodi se kada se kora da lako olupiti → kada je podloga u punom soku – travanj . koliko je dugačak rez na plemci.skripta 31 .podlogu raskolimo voćarskim nožem na 3 – 4 cm dužine raskol mora biti čist i gladak .u procjep možemo umetnuti 2 ili 4 plemke (unakrsni procjep) .

oko tih stabala posadimo ujesen odgovarajuće podloge → možemo ih imati ulončene . te na njoj oštrim.cijep premažemo voskom.T.na podlozi na određenom mjestu za cijepljenje oštrim čistim nožem odrežemo 2 – 3 cm dugačak komadić kore .upotrebljava se kod dendrološkog bilja najviše kod crnogorice. tako da rez na plemki točno odgovara rezu na podlozi .utisne se plemka u podlogu da se tvorni slojevi plemke i podloge točno poklapaju .na plemci se zatim odstrani 2 – 3 cm dugačak jezičak kore → veličinom mora odgovarati rezu na podlozi . a ponekad i u voćarstvu .ovakvo cijepljenje može uspjeti uglavnom pod staklom → jednolična temperatura i primjerena vlažnost zraka .naročito se primjenjuje kod Betula pendula Youngii.plemka se spoji s podlogom tako da se tvorni dijelovi plemke i podloge točno poklapaju . zaveže se cijepljeno mjesto likom i namaže voskom . te na kraju reza nešto zarovaši . pa je na taj način cijepljenje izvršeno .da vjetar ne rastrga spojene cijepove.u kasno proljeće kad su sokovi već u toku izvršimo ablaktaciju .za plemku se uzima jedno.V.nakon što cijepljenje potpuno uspije može se oštrim nožem ispod samog mjesta cijepljenja odrezati grančica od njezinog matičnog stabla b) Postrano priljubljivanje → ljeti vani.napravi se odgovarajući rez na plemki.VOĆARSTVO → podloga se na mjestu za cijepljenje zareže do drvenastog dijela. a u voćarstvu kod duda i oraha . treba ih prilikom postavljanja oko matičnog stabla za ablaktiranje uroniti u zemlju do ruba lonca .ako su podloge u loncima.na podlozi uzmemo grančicu odgovarajuće debljine.spojimo grančicu plemke i podloge tako da se rezovi potpuno poklapaju.CRNOGORICA → naročito kod Pinus i Abies upotrebljava se tzv.: Dendrologija . svaki cijep moramo poduprijeti motkom ili štapom .cijepljeno mjesto zavežemo pamučnim koncem i zamažemo voskom .do dvogodišnji vršni ili postrani izbojak na dnu kojeg se odstrane iglice .skripta 32 a) Ablaktiranje → provodi se i u proljeće . postrano priljubljivanje . a zimi u stakleniku .kad je cijep gotov. pazeći da se tvorni dio plemke i podloge čvrsto priljubljuju .za ovaj način cijepljenja su potrebna matična stabla koja stoje na slobodnom pristupačnom mjestu .podlogu ne treba prikraćivati dok se cijep ne sraste .obje grančice se čvrsto povežu likom . čistim nožem skinemo koru u duljini od 3 – 4 cm → isto napravimo kod plemke .

cijep zavežemo pamučnim koncem i zamažemo voskom .u nekim slučajevima se koristi kod bjelogorice → ribiz i ogrozd .oštrim. ili ovogodišnje dobro razvijeno oko - . a ne drvo .T.često se uzima prošlogodišnje oko koje nije potjeralo (breze).ne lupimo koru uzduž i poprijeko podloge kao kod T-reza. pazeći da se tvorni dijelovi plemke i podloge poklapaju .plemku utisnemo u izrezani jarčić na podlozi. kesten.dužina reza na podlozi obično iznosi 2 – 2. nego vrškom noža odrežemo koru u tom (T) obliku .na slični način zarežemo i plemku s 2 strane.provodi se najčešće kod onih crnogorica.5 cm .ovaj način cijepljenja crnogorice najbolje uspijeva pod staklom - d) Cijepljenje na prsten (prstenovanje) koristi se samo kod nekih vrsta → orah.V. čistim nožem na podlozi na prikladnom mjestu vrhom noža izvedemo rez u koru duž podloge .skripta 33 c) Postrano cijepljenje pod koru . smokva na podlozi se izreže kolut kore u obliku prstena na mjesto koluta kore se umetne kolut kore s plemkom s jednim pupom može se raditi dok je još jako kolanje sokova e) Okulacija najrašireniji način cijepljenja o Okulacija na tjerajući pup → provodi se u svibnju i lipnju . Chamaecyparis . tako da plemka izgleda poput trouglastog klina → na plemki također zarežemo koru.: Dendrologija . Thuja. koje imaju tanke grančice → Juniperus.

varijeteti Acer negundo.skripta 34 .u pupu uvijek mora ostati jezgra.lisnu plojku treba odmah odrezati da ne bi plemka venula.u slučaju da smo prilikom reza oka odrezali previše drveta. ali onaj dio koji ostane po samim okom pustimo.plemke uzimamo od zdravih matičnih stabala koje s obzirom na vrstu i tip imaju sva pozitivna svojstva . a inače svugdje nastojimo okulirati što niže na korijenski vrat .kod vezanja moramo paziti da svu ranu zavežemo. a osim toga mjesto okulacije moramo prebrisati krpom . zrela i dobro razvijena oka .podlogu moramo očistiti pred okulaciju.V.cjepljarski nož držimo u desnoj ruci i postavimo ga otprilike 1 cm iznad pupa te povučemo do 1 cm ispod pupa → pazimo da pup izrežemo s korom sa što manje drveta .vez bi trebao biti dosta čvrst. a ostanu samo peteljke iznad pupova . a samo da oko ostane slobodno .narezane plemke ne smiju biti previše otvrdnute → umanjuje se uspjeh okulacije .vrškom kosti na cjepljarskom nožu olupe se rubovi kore tako da se pup može lakše umetnuti . da ne dođe do zastoja kolanja sokova . jer se pup ne može primiti bez nje . da pupovi bolje ojačaju . pazeći da ne dodirnemo otvorenu ranu . suvišni dio možemo odstraniti tako da ga vrhom noža zahvatimo i odčehnemo. jer se neće primiti ako oko ostane prazno .umetnemo oko u T-rez na podlozi.ako su plemke premekane onda ih je dobro prikratiti 2 – 3 tjedna prije uzimanja za okulaciju.plemke moraju imati zdrava. ali ipak ne pretvrd.najvažnije je da se rez izvrši vješto i brzo.kod jorgovana i ukrasnih breza okuliramo oko 8 cm iznad korjenova vrta. olupivši koru koštanim vrškom na cjepljarskom nožu .pup potjera tek u proljeće slijedeće godine → postotak primanja je velik .odrezani pup primimo kažiprstom i palcem lijeve ruke za peteljku.pup uvijek postavljamo s one strane otkuda pušu vjetrovi . a čim je oko umetnuto treba odmah izvršiti vezanje likom . a kažiprst postavimo ispod oka .T.do jeseni dobijemo novi plemeniti izbojak koji toliko ojača i odrveni da može prezimiti bez opasnosti da promrzne . varijeteti i vrste roda Betula o Okulacija na uspavani pup → provodi se od srpnja – rujna .oko za okulaciju pripremimo tako da plemku uzmemo u lijevu ruku.ako je suša bit će potrebno cjepiljnjak zaliti nekoliko dana pred okulaciju .najbolje je rezati plemke neposredno pred okulaciju .: Dendrologija .na podlozi na mjestu određenom za okulaciju napravimo T-rez → samo kora smije biti prorezana .

T. pa tek onda izvršimo vezanje likom . koja obično do zime toliko ojačaju i otvrdnu.ovaj način okulacije se često upotrebljava kod proizvodnje visoko-stablastih ruža .okulacija se ne provodi za kišovita vremena jer to umanjuje uspjeh . na koji se nasloni plemenito oko . da mogu uspješno prezimiti da bi cijepljenje dobro uspjelo treba se pridržavati slijedećih uputa: 1) Plemka treba stvarati nove stanice → za plemku treba uzimati jednogodišnje grančice. da staničja budu u neprestanom dodiru 6) Najbolje je ako plemka i podloga u isto vrijeme tjeraju (listaju.kod okulacije na uspavani pup oka bi trebala dobro srasti do jeseni.posljedica tog reza je da se stvore na bazi izbojka nova 2 oka.najbolje vrijeme za okulaciju je rano ujutro ili predvečer → treba izbjegavati rad za vrijeme prejake žege . samo iznimno dvogodišnje 2) Svaka plemka mora imati najmanje 1 – 3 dobro razvijena pupa 3) Plemke treba uzimati sa zdravih i tipičnih stabala koja imaju sva pozitivna svojstva 4) Prilikom svakog cijepljenja mora se paziti da se tvorna tkiva plemke i podloge (kambij i felogen) potpuno dotiču → što je površina dodira tvornog tkiva veća.na podlozi odrežemo takav komadić kore u veličini izrezanog oka.sve okulate poslije 2 – 3 nedjelje moramo temeljito pregledati.ima slučajeva kada pojedina oka istjeraju još iste jeseni → potrebno je takav izbojak prikratiti na 1 oko .: Dendrologija .prije nego što izvršimo rezanje jezičkom pritisnemo donji dio kore plemenitog oka tako da oko točno pokriva ranu na podlozi. znak je da je okulacija uspjela . te potom cijep zamotamo likom .u novije vrijeme sve se više uvodi metoda razmnožavanja "metoda meristema" ili "in vitro" → najjeftinija i najbrža metoda kojom se od jednog matičnog stabla može u kratkom vremenskom razdoblju proizvesti na 1 000 i više novih individua . cvatu i dozrijevaju) . gdje se oko nije primilo ponovno okuliramo . tako da one podloge.skripta 35 . veći je uspjeh cijepljenja 5) Cijep moramo čvrsto povezati.ako lisna peteljka na plemenitom oku otpadne prilikom dodira.ako su radnici dobro uvježbani jedan cjepljar može za 10 sati rada umetnuti oko 1 000 – 1 500 oka .V.kod proljetnog cijepljenja neće škoditi ako plemka nešto kasnije dolazi u sok od podloge 7) Da bi uspjeh cijepljenja bio veći u blizini cijepljenog mjesta na plemci i na podlozi treba se nalaziti po jedan pup koji pospješuju srašćivanje cijepa privlačeći sokove 8) Rane kod cijepljenja moraju biti hermetički zatvorene → zrak i voda ne smiju prodirati u ranu → potrebno je ranu premazati voskom za cijepljenje 9) Cjepljar mora biti vješt i svako cijepljenje obaviti brzo i točno 10) Nož za cijepljenje mora uvijek biti čist i oštar 11) Cjepove treba neprestano nadzirati i njegovati 8) Razmnožavanje in vitro .FORKATOV NAČIN OKULACIJE → kada je slaba podloga ili se kora na podlozi ne da olupiti možemo izvesti okulaciju tako da priljubimo na podlogu . ali da ne potjeraju prije slijedećeg proljeća .okulaciju obično provode 2 čovjeka → jedan koji umeće oka i jedan koji reže .kod reza kore na podlozi ostavimo na dnu reza mali jezičak. pa na tu ranu priljubimo oko.

za sva pikiranja treba upotrijebiti humozni pjeskovitu zemlju .T.neke vrste drveća se siju u stakleniku u sandučić ili u hladna klijališta. povremeno zalijevanje i rahljenje zemlje .prorjeđivanje i pikiranje se provodi i onda kada se razviju prva 2 lista .kod spororastućih vrsta → reznice prezimljuju u klijalištu ili stakleniku. a idućeg proljeća na uzgojne plohe u redove na određeni razmak .osjetljive vrste se moraju pikirati ponovno u sandučiće ili u klijališta .povađene sjemenjačice treba za vrijeme pikiranja pokriti vlažnom krpom da ne bi povenule . može se lagano i oprezno započeti sa zračenjem → kad biljke ojačaju i naviknu se na vanjski zrak. prorjeđivanje treba provesti na taj način da se najslabije sadnice što prije povade i prepikiraju ili bace (ako su suvišne) . treba pred jesen opreznije i sve manje zalijevati da drvo može do zime dozoriti i bolje prezimiti . reznicama… itd.istog proljeća će se te iste sadnice moći presaditi na uzgojne gredice ili u hladna klijališta.NJEGA → potrebno je okapanje.razmak pikiranja je ovisan o vrstama .čim sjemenjačice niknu treba prema potrebi izvršiti pikiranje ili prorjeđivanje .ako je pikiranje provedeno pod staklom. pa kada nastupe topli dani pikiraju se na uzgojne gredice . Betula i dr.skripta ta metoda još nije dovoljno provjerena za sve vrste voćaka kod nekih vrsta su česte mutacije ili se ponovno javlja juvenilnost 36 DALJNJI UZGOJ DRVEĆA I GRMLJA U RASADNIKU . gdje trebaju ostati najmanje godinu dana . a tek iduće godine na uzgojne gredice . treba klijališne prozore neko vrijeme držati zatvorene.ZELENE REZNICE I KLJUČIĆI → koje su u rano ljeto razmnožene od brzorastućih vrsta mogu se već u srpnju presaditi na uzgojne gredice.uzgojni radovi u rasadniku nakon presađivanja sadnica na uzgojne plohe su mnogo jednostavniji nego razmnožavanje sjetvom.: Dendrologija .KORIJENSKE REZNICE → sadnice koje su uzgojene preko zime u stakleniku treba u proljeće zajedno sa sandučićima prenijeti u hladno klijalište – sadnice će otvrdnuti i ojačati .za pikiranje je najbolji oblačan dan → gredice prethodno treba dobro pripremiti i prema potrebi zasjeniti .uvijek treba nastojati da se jednogodišnje sadnice rasade na uzgojno mjesto još u jesen ili u slijedeće proljeće → nije uvijek uspješno kod sporo rastućih vrsta ( Alnus. UZGOJ BJELOGORICE .prilikom prorjeđivanja sjemenjačica događa se da se ostale pomaknu i podignu iz zemlje → potrebno je nakon proredbe gredice dobro zaliti da se zemlja slegne oko korijena .V.sadnice koje se nalaze na gredicama. pa tek kada se biljčice zakorijene.ako je sjetva pregusta.pažnju treba posvetiti CIJEPOVIMA ZIMSKOG CIJEPLJENJA u stakleniku → svi varijeteti koji su cijepljeni na podloge posađene u loncima trebaju biti u proljeće preneseni u hladno klijalište (ako su cijepovi već srasli) . prozore treba potpuno skinuti . pa će tek idućeg proljeća biti presađene na uzgojne gredice.) – 2 godine ostaju u sjemeništu .

odn. Styrax. po mogućnosti iz korjenovog vrata i da razgranjenje grma počinje odmah od zemlje .okulate ukrasnog grmlja (plemeniti jorgovani.presađuju se na uzgojne plohe tek kad su dovoljno razvijeni → dotad se nalaze na uzgojnim gredicama .kada divlje oko potjera.obično se više ne presađuju pa im kod sadnje treba dati razmak dovoljan za potpuni razvoj .na uzgojnim plohama ostanu grmlje i penjalice sve dok ne budu sposobni za sadnju na stalno mjesto. odn. Halesia.cijepovi ostaju u klijalištu sve do idućeg proljeća kada se mogu rasaditi na uzgojne gredice ili na uzgojne plohe . pa ih treba nešto slabije prikraćivati → Chionanthus. neke japanske trešnje) .samo neki rodovi i vrste čine iznimku. Cornus… . a rana se zagladi oštrim hipom .većinu grmlja i penjalica treba kod sadnje nakratko obrezati → da novi izbojci potjeraju odozdo.većina takvih grmova sposobna je tek 2. Deutzia scabra – ostaju samo 1 godinu na uzgojnim gredicama . japanske trešnje) → iziskuju poseban postupak . ukrasne jabuke.T.na stručku se sva divlja oka odstrane → ostaje samo plemenito oko i 1 divlje (obično najgornje) .u proljeće (krajem zime) treba rezati podloge na stručak oko 25 cm dužine .koliko dugo treba ostaviti sadnice na uzgojnim gredicama ovisi o brzini porasta pojedinih rodova i vrsta → npr. godine za otpremu.: Dendrologija . izbojak treba prikratiti i ne dozvoliti da se jako razvija . a prema potrebi će neke trebati u svibnju prikratiti (jorgovan. treba ga likom privezati na stručak da ga vjetar ne polomi → vez treba biti u obliku broja 8 .ne smije se zaboraviti na pravilno i točno etiketiranje svih vrsta i varijeteta .NJEGA SADNICA na uzgojnim gredicama → rahljenje zemlje.ljeti okulanti rastu okomito uvis. Hamamelis.mehanička obrada rasadnika iziskuje nešto veći razmak redova nego ručna → kod mehaničke kultivacije razmak redova ne bi smio biti manji od 70 cm . za prodaju .većinu rodova i vrsta treba ponovno nakratko obrezati nakon što provedu 1 godinu na uzgojnim plohama → ovim jakim rezom dobiva se izbijanje snažnih osnovnih grana budućeg dobro razvijenog grma – iznimke su rodovi i vrste koji slabije rastu (Chionanthus.stručak treba tokom ljeta što ranije odrezati → reže se oštrim škarama. odn. bez bale ili u kontejnerima ovisno od vrste drveća UZGOJ GRMOVA I PENJAČICA .cijepovi ostaju pod prozorima dok im prijeti opasnost od mrazova → kad prođe opasnost prozori se skidaju .zimzeleno grmlje i drveće traži nešto složeniji postupak kod uzgoja → treba nastojati da dobro razvijeni grm stvori korijenski grumen koji omogućuje da se to grmlje kasnije lakše presadi na stalno mjesto .sadni materijal se prodaje na tržištu s balom. početkom proljeća režu se svi jednogodišnji okulanti unatrag na 6 – 10 oka → izbojci iz ovih oka kroz ljeto stvore novi mladi cvatući grm . Hamamelis) .kada plemenito oko potjera izbojak dug 15 – 20 cm.skripta 37 .tijekom iduće zime. plijevljenje od korova povremeno polijevanje i zaštita od štetnika i bolesti . sadnju na stalno mjesto Zimzeleno grmlje i drveće . Forsythia.V.

dok se ne razviju u grmove koji su sposobni za sadnju na stalno mjesto ili za otpremu → potrebno im je češće presađivanje tijekom uzgoja .te grmove nakon sadnje treba nakratko odrezati unatrag .uzgojem zimzelena grmlja i drveća. Clematis Wisteria.) .grmlje treba kultivirati u 1.u prvoj godini uzgoja izbiju umjereni izbojci.tijekom ljeta će biti potrebno oblikovanje grma škarama za živicu . Genista.Carpinus betulus → lijepa živica. Helianthemum) treba u prvim godinama uzgajati u lončićima. kao i vađenjem i otpremom odnose se velike količine plodne zemlje → zemlja se mora nadoknaditi dovozom novih potrebnih količina .produžno stabalce treba svake godine rezati unatrag radi oblikovanja novih izbojaka .to grmlje treba tijekom uzgoja svake ili svake 2 godine presaditi da stvori bolju korijensku grudu . i 2. tako da raste okomito . da se dobije razgranjenje odozdo. treba do slijedećeg proljeća posaditi na uzgojne plohe Povijuše i penjalice .V. a glavna grana da se produžuje uvis → da se dobiju gotovi oblikovani grmovi za živicu. koje tijekom prve zime treba odrezati sve do zemlje → idućeg proljeća izbiju snažni izbojci (treba ih privezati na jake kolce) . a ako se provodi sastoji se u prikraćivanju dugačkih izbojaka radi boljeg razgranjenja . Acer campestre i dr. koje dobro drže korijensku grudu . Cytisus.produžno stabalce treba rasti ravno uvis → treba ga vezati uz tanki štapić. treba saditi na uzgojne plohe tek nakon što su već nešto ojačale → potreban je jaki rez unatrag do zemlje.zimzeleno grmlje slabijeg rasta (Berberis. a godišnje presađivanje se vrši uvijek u nešto veće lončiće → kad postignu dovoljan porast mogu se presaditi na uzgojne gredice .što je bolje i gušće oblikovan grm razgranjen to više vrijedi kao materijal za sadnju novih živica .na ovaj način se mogu od graba (Carpinus betulus) uzgojiti 1 – 2 m visoki oblikovani grmovi . Ulmus. koji su gusto razgranjeni od korijena do vrha .skripta 38 .T.iduće jeseni takve sadnice su sposobne za otpremu .cjepovi različitih vrsta zimskog cijepljenja u stakleniku. Polygonum i dr. kod Ligustrum-a je dovoljno da se jedan po jedan grm posadi na određeni razmak i da se oblikuje na mjestu uzgoja lijepa živica . Lonicera. gdje postoji mogućnost stvaranja sitnih žilica. ako se uzgoji kako treba .višegodišnje jake sjemenjačice sade se u rasadniku na uzgojne plohe u određenom razmaku .Lonicera. Viburnum. utile Davidii) treba kultivirati na uzgojnim gredicama.kod ostalog grmlja koje dolazi u obzir za živice nema većih uzgojnih zahvata → npr. koje rastu u prvom ljetu nakon cijepljenja.: Dendrologija .svi jako-rastući varijeteti se mogu saditi odmah na uzgojne plohe i u dovoljnom razmaku .kod svake biljke treba ostaviti 2 – 3 m visok i jak kolac o koji se vežu izbojci UZGOJ GRMLJA ZA ŽIVICE .na isti način se mogu uzgojiti oblikovani grmovi za visoke živice i od drugog drveća (Tilia.u početku uzgoja treba glavno stabalce nakratko obrezati. godini u humoznom tlu. tako da stvore novo razgranjenje odozdo .uz ostalu njegu naročito je važan svake godine zimski rez unatrag → mora biti izveden tako da svakom grmu u rasadniku da oblik buduće živice . V. Cotoneaster.kod ovih vrsta je rijetko potreban rez.neke zimzelene vrste slabijeg rasta (Cotoneaster.

tako da ojačaju . mora sadržavati izjednačen biljni materijal . pa ga ne treba prirezivati unatrag .plemenito oko istjera u proljeće snažan izbojak. Vrste koje svoje stablo produžuju iz završnog pupa → ne treba ih rezati unatrag (Aesculus.V. Juglans …) .: Dendrologija . a iznimno i više .tijekom ljeta štrljak treba odrezati što je bliže moguće kod plemenitog izbojka → već u prvoj godini okulanti mogu doseći visinu od 1 – 2 m. potrebno je sadnice barem 2 × godišnje obrezivati. iz kojeg će potjerati opet jednogodišnji izbojak. Ulmus) i kljičića (Populus) . na kojemu se sva gornja oka zaslijepe  iz korjenovog vrata će izbiti bujni. gdje će dobiti svoj konačni oblik . od kojeg će se moći uzgojiti lijepo razvijeno stablo .Sorbus razvija lijepo stablo iz okulata.stablo se može uzgojiti jedino iz dobro razvijena pupa.uz uzgojnu njegu koja se sastoji u kultiviranju tla i redovnom zalijevanju. ali moraju biti dovoljno jake .osim šimšira za uzgoj visokih piramida se mogu upotrijebiti i varijeteti Ilex-a UZGOJ STABLAŠICA .kad već dovoljno ojačaju.kod uzgoja okulanata je drugačiji postupak → tijekom zime treba izvršiti rez okuliranih divljačica na zaslijepljeni štrljak .izbojak treba vezati na štrljak da ga vjetar ne polomi .ploha na kojoj se stablašice nalaze. tako da izbojak raste okomito uvis .uzgoj stablašica je različit ovisno o vrsti .za sadnju na uzgojne plohe rasadnika daje se prednost jednogodišnjim dobro razvijenim sadnicama → Acer. koji se mora nalaziti što bliže zemlji (što bliže korijenu) → iduće zime treba obaviti ponovni rez unatrag na oko 10 cm visok štrljak.stablo će biti potrebno ponovno rezati unatrag na jedno jako oko. Ulmus…) → u istoj godini izraste nekoliko slabijih izbojaka – iz njih se ne može uzgojiti stablo .kod nekih vrsta traje 3 – 4 godine. sade se na uzgojnu plohu u određenom razmaku. Fraxinus. koji će doseći visinu krošnje .na taj način mogu se uzgojiti stablašice od grebenica (Tilia. koji se mora što prije vezati o štrljak.važno je da sadnice budu dobro ukorijenjene i zdrave .skripta 39 .kao pravilo se može uzeti da su najbolje što je moguće mlađe sjemenjačice za sadnju. Fraxinus i dr.jedan rez se obavlja krajem zime.za tu svrhu se najviše upotrebljavaju Buxus i njegovi oblici .T. a porastom izbojka treba vezanje ponoviti. što predstavlja početak stabla .iduće zime je dobro provesti još jedan rez do zemlje unatrag Uzgoj kuglastih i piramidalnih oblika . Aesculus.mlade sadnice se najprije 2 – 3 godine uzgajaju na uzgojnim gredicama. a drugi polovicom ljeta .vrste sjemenjačica iz kojih se uzgajaju stablašice se mogu podijeliti u 2 skupine: I.već se prvog ljeta nakon sadnje razvije dovoljno izbojaka → sistematskim rezom se stvara gusta živica . .glavno je da sjemenjačice završe vegetaciju s jako razvijenim završnim pupom iz kojeg će se iduće godine opet produžiti stablo II. Vrste koje se svake godine radi uzgoja stabla moraju rezati unatrag (Tilia. jak jednogodišnji izbojak.gdje postoji završni pup i stabalce je dosta čvrsto ne treba provoditi rez unatrag → sve druge sjemenjačice se režu unatrag na oko 30 cm visoko .vrste s dobro razvijenim završnim pupom produžuju stablo od sebe same . pazeći na oblik koji se želi postići rezom .

treba biti oprezan kod reza stručka → rez treba obaviti u kolovozu.proljetno pikiranje jednogodišnjih sjemenjačica se mora provesti prije početka vegetacije.T. trebat će ponovno provesti rez unatrag → često kod Ulmus. iznad kojeg se ostavi 10 cm dugačak štrljak.ima vrsta koje same tvore krošnju → ovaj rez može izostati . Tilia i dr.gnojidba svježim gnojem ne dolazi u obzir → za bolji porast može se upotrijebiti stari gnoj koji mora biti pomiješan sa zemljom .čim se biljčice zakorijene prozori se mogu skinuti .ako se želi dobiti jednoličan materijal.80 m ili u visini od 3 m . Chamaecyparis i Thuja .kod nekih vrsta kod kojih jednogodišnji izbojak ne raste okomito uvis. a odrežemo ih tek onda kad taj dio stabla ojača . a tek onda Juniperus.skripta 40 . a ljetno pikiranje je najbolje provoditi u kasno ljeto.neke osjetljivije vrste (Cephalotaxus. na kojem se sva oka zaslijepe → za štrljak se priveže izbojak da raste okomito uvis . pazeći da zemlja na gredicama ne bude ni presuha ni prevlažna . Cupressus.kod tog treba izabrati jedno dobro razvijeno oko.V. tako da do zime rana djelomično zacijeli .kad stablo dosegne određenu visinu treba provesti rez u krošnju → provodi se u proljeće prije vegetacije .tijekom uzgoja stabla na jednogodišnjem izbojku se uvijek javljaju postrani izboji → povremeno ih treba prikratiti.sjemenjačice se oprezno vade iz sjemeništa i po mogućnosti što prije presade na određene gredice pazeći da se korijen ne osuši i da sjemenjačice ne venu → za vrijeme pikiranja ih treba pokriti vlažnom krpom .kod uzgoja drveća za ulične drvorede uz prometne ceste rez u krošnju se provodi u visini 2.reznice ostaju u množionici sve dok se dobro ne ukorijene → Taxus i Picea trebaju duže vremena za ukorjenjivanje nego Chamaecyparis i Thuja .kod vrsta koje vise (Betula pendula Youngii) treba radi produženja stabla provesti kolčenje jakim kolcima do 3 m visine UZGOJ CRNOGORICA . treba presaditi čim se između prva 2 kotiledona razvije srednji izbojak . .sve dok stablo ne dosegne određenu visinu.: Dendrologija .pikirane sadnice treba vrlo oprezno zalijevati i prskati.pikiranje je najbolje provoditi u provizorno klijalište → nakon pikiranja treba zaliti i pokriti prozorima.daljnji uzgoj crnogorica se obavlja na uzgojnim gredicama koje moraju imati propusnu humoznu zemlju → naročito kada se mlade sjemenjačice rasađuju ili pikiraju . a ako je sunčano treba zasjeniti . Pinus i Taxus. a isto tako i zrak .zemlja na gredicama mora uvijek biti umjereno vlažna.prvo pikiranje se obično provodi u kasno ljeto ili iduće godine u proljeće prije vegetacije → najprije se pikiraju Abies. bolje je provesti rez u krošnju . Pseudolarix. Picea. nego se tijekom ljeta savija bit će potrebno svake zime provesti rez unatrag → izbojak se prikrati sve do onog dijela stabla koji okomito i ravno raste uvis .Taxus baccata i dr.tijekom ljeta postrani izbojci na stablu se prikraćuju prema potrebi .kod preguste sjetve često dolazi u obzir prorjeđivanje i pikiranje .kod razmnožavanja reznicama vrste koje se sporo ukorjenjuju pred zimu trebamo prenijeti na pogodno mjesto u staklenik gdje se do proljeća zakorijene → mogu se u svibnju rasaditi na uzgojne gredice ili u privremeno klijalište .ljeti moramo paziti da rane reza ne budu velike → da se na rubu rane do zime može stvoriti kalus . Sequoia) je najbolje u prvim godinama uzgajati pod sjenicom . kada je porast u završetku .

povećani rast drveća uvjetuje slabije osvjetljenje unutar krošnje → posljedica je odumiranje grana. a korektura se vrši opreznim zahvatima reza .za uzgojne gredice treba izabrati propusnu humoznu i dobro pripremljenu zemlju .zbog sunca i suhog zraka treba reznice pokriti mokrom krpom . kojim se formira habitus radi postizanja standarda za prodaju .najvažnije vrste reza su → odstranjivanje suhih dijelova drveća. prorjeđivanje i pomlađivanje VAĐENJE SADNICA U RASADNIKU .V.glavna mjerila za rez → prirodni oblik rasta.skripta 41 .na nepovoljnom staništu su još više izražene negativne pojave u rastu drveća.prilikom vađenja treba reznice najprije sa strane drvcom podići.kod cvjetnih vrsta drveća režemo ocvale cvjetove. grančica i izbojaka.tijekom rasta drveća može doći do različitih oštećenja pojedinih dijelova koji se odstranjuju rezom .rez se provodi u različitim fazama razvoja biljaka → već u toku školovanja sadnog materijala provodimo tzv. pa kad se zemlja razrahli izvade se i slože u sandučić .sadnju treba što prije provesti na dobro pripremljene humozne gredice.NJEGA MLADIH SADNICA → nakon sadnje se treba češće prskati radi održavanja vlažnosti zraka – bolji prijem sadnica .reznice koje su u rujnu pikirane u klijalište nisu slijedećeg proljeća sposobne za presađivanje.vrlo često se rez provodi radi formiranja živice ili dobivanja neprirodnog habitusa – topiari .kad se sadnice zakorijene treba dobro ih zaliti → naročito za vrijeme sušnog ljeta .cijepljene crnogorice obično ostanu u loncu godinu dana prije no što ih presadimo → cijepovi od zimskog cijepljenja iz staklenika idućeg proljeća se prenesu u klijališta gdje se uzgajaju do drugog proljeća nakon cijepljenja . jer nisu još ukorijenjene → obično ostanu u klijalištu do kasnog ljeta ili još bolje do idućeg proljeća kad se presađuju .kod presadnje cjepova iz lonaca na uzgojne gredice treba lonce dobro zaliti.: Dendrologija . uzgojni rez.priprema sadnica drveća za sadnju bez bale vrši se rezom nadzemnog dijela i korijenja radi uspostavljanja međusobne ravnoteže . koje moramo odrezati . povratni rez. a onda se presade na uzgojne gredice .T. u razmaku od 8 – 10 cm . cvatove.kod cijepljenih oblika uspostavljamo ravnotežu između vegetativnog i generativnog rasta rezom divljih izdanaka . tako da korijenska gruda dođe dovoljno vlažna u zemlju .preporuča se da se nakon 2 – 3 godine sadnice rasade u većem razmaku REZ DRVEĆA . stanište i posebna namjena .najbolje je da se slaborastuće vrste sade posebno . suhe plodove i suhe grančice .REZ DRVEĆA → posebna mjera njege .prilikom sadnje treba korijensku grudu malo razrahliti da se korjenčići oslobode stare zemlje → zemlju treba čvrsto pritisnuti .one vrste koje se teško ukorjenjuju i polagano rastu najbolje je posaditi u lončiće → tamo ostanu 1 godinu.pokrivanje gredica starijim gnojem sprečava prejako isušivanje zemljišta pa će i zalijevanje biti lakše → sprečava se stvaranje pokorice .rezom odstranjujemo izbojke koji tjeraju iz debla .

nakon toga stablaste ruže jedan ili više radnika povlače na onu stranu gdje je iskopan jarak.kod vađenja ruža možemo se koristiti i plugom → naročito vrijedi za podloge ( Rosa canina) .kod vađenja i otprema crnogorica. Ilex. koja kod manipulacije popuca i raspadne se → bolje je crnogorice saditi s manjom korijenskom grudom.kada se korijenski grumen dovoljno posiječe i drvo oslobodi s jedne strane stablo treba nagnuti na onu stranu gdje je iskopan jarak. Magnolia…) – treba ih oprezno vaditi da se očuva korijenska gruda . te njihove različite vrste i oblici se odgajaju u loncima.kod vađenja crnogorica ne treba ostaviti preveliku korijensku grudu.manje sadnice se mogu odmah nakon vađenja umotati u stare vreće i tako otpremati na stalno mjesto sadnje .T.s jedne strane reda iskopa se jarak i podsiječe se korijen ruža . pa se odozgo može zemlja i skinuti . Picea. da bi bile sposobnije za otpremu i sadnju na stalno mjesto .kod osjetljivih vrsta.V. a s protivne strane jedan radnik ili više njih jakim lopatama presijeku preostali dio korijenja i pogurnu korijensku grudu u iskopani jarak .: Dendrologija . fastigiata. koje ne drže dobro korijensku grudu morat će se gruda obložiti mokrom mahovinom.drugi radnik jakom rasadničkom lopatom podsiječe korijen s obratne strane i podigne stablo iz zemlje .prije vađenja drveća i grmlja treba sadnice obilno zaliti → bolje će se očuvati korijenska gruda . a kod suhog vremena je teško taj posao uspješno provesti → vađenje se obavlja s više radnika u nekoliko kolona .stariji i veći grmovi kod nekih vrsta se moraju brižno i oprezno vaditi s korijenskom grudom i tako otpremati do mjesta sadnje .za vađenje ukrasnog drveća → s jedne strane reda treba u dovoljnom razmaku iskopati dubok jarak i podsjeći korijenje do preko polovine korijenskog grumena . Pinus i Juniperus vrlo slabo drže korijensku grudu → za vrijeme uzgojnog perioda u rasadniku ih je potrebno češće rasađivati kako bi se postiglo što bolje razgranjenje korijenskog sistema i stvaranje grumena . kao da ih hoće iščupati.za vađenje grmlja za otpremu je potrebna jaka rasadnička lopata → grm se može izvaditi s dobrim korijenskim sistemom .za vađenje visoko stablastih ruža treba imati više radnika.treba nastojati da se drvo izvadi sa što manje oštećenim korijenjem . pa se samo takva stabla mogu otpremati na udaljenija mjesta → kod većih stabala i onih koja su osjetljiva na presađivanje (Quercus penunculata var.u košare se pakiraju samo veće crnogorično drveće . treba naročitu pažnju obratiti na to da se očuva što čvršća korijenska gruda . Betula pendula Youngii. Populus alba pyramidalis.  treba oprezno obaviti vađenje i odmah ih posaditi u pripremljene košare .dosta poteškoća ima kod otpreme nekih rodova i vrsta koje ne drže dobro korijensku grudu → Prunus laurocerasus.Abies. a potom sve umotati u stare mokre vreće . kao da ga želimo iščupati .u rjeđim slučajevima i kod bjelogorice treba paziti da se sačuva što je veća korijenska gruda. Philyrea i dr. Viburnum rhytidophyllum.skripta 42 .za teško tlo treba imati oštre i jake lopate → treba biti kovana .zimzeleno grmlje i drveće se mora otpremati na mjesto sadnje sa dobro razvijenim korijenom i dobrom korijenskom grudom → postupak je sličan kao kod gornje skupine drveća .mlađe sadnice zimzelenog drveća i grmlja.

V.crnogorice se moraju otpremati s korijenskom grudom koja se umota starim vrećama → mlade 1 – 3 godišnje crnogorice mogu biti pakirane u košare ili balote od slame ili trske .takve sadnice se vade u jesen. pa se prema tome i vrši trapljenje sadnica u rasadniku .dosta rano u jesen se može početi s otpremom crnogorice → mogu se presađivati čim ovogodišnji izbojci otvrdnu (druga polovica kolovoza) .otprema rasadničkog materijala je moguća dok sadnice nisu u vegetaciji → u jesen kad vegetacija završi i u proljeće prije nego vegetacija započne . a zatrpaju se zemljom iz novog jarka.nakon završenog trapljenja trapove treba zaliti → da se zemlja slegne i da se korijen ne sasuši .skripta 43 .otprema se može vršiti i zimi ako je blaga i nema smrzavanja .osobitu pažnju treba pokloniti točnom etiketiranju zatrapljenog rasadničkog materijala . koje se želi trapiti.dobro je da se vodovod nalazi u blizini trapa .: Dendrologija . odn.svaki rasadnik mora imati svoj plan vađenja. pa zatrapljene u zemlju .ukorijenjene grebenice i sadnice razmnožene nagrtanjem također treba povaditi u jesen i utrapiti u zimske trapove UTRAPLJIVANJE SADNICA .najbolje bi bilo kad bi se sadnice iz rasadnika vadile neposredno prije sadnje. koji se razrađuje onim redom.ukorijenjeni ključići se vade u jesen ili najkasnije u rano proljeće → mogu se rasaditi na uzgojne plohe ili prema potrebe utrapiti . ali moraju odmah nakon vađenja biti klasirane. 10.trap se treba uvijek nalaziti blizu puta i na takvom mjestu gdje ne prijeti opasnost od podzemnih voda.osjetljivije vrste je najbolje trapiti na zaštićena mjesta (šupa za prezimljavanje) OTPREMA SADNICA IZ RASADNIKA .kod pakiranja bjelogorice treba paziti da se korijen ne polomi → mora se ispuniti mokrom mahovinom ili pljevom . kako narudžbe stižu u rasadnik .prije otpreme treba biljke dobro zaliti .mlade jednogodišnje sadnice svih rodova i vrsta lako se vade bez naročitih teškoća → kod podloga . 30 cm.UTRAPLJIVANJE DRVEĆA I GRMLJA → iskopa se jarak dubok cca.T. koji se kopa za novi dio sadnica za trapljenje . nakon što list opadne. → iznimke: Ericaceae i zimzeleno grmlje . a treba biti zaštićen od sjevernih vjetrova .bjelogorica se ne može otpremati prije 1. prodaje i otpreme.otprema se treba odvijati po utvrđenom planu. širok prema veličini korijena → u jarak se naslaže drveće. tako da korijen slobodno leži u jarku → sadnice se slažu jedna do druge. otpreme → nemoguće u velikim rasadnicima .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful