T.V.

: Dendrologija - skripta UVOD

1

- RASADNIČARSTVO → praktična dendrologija; nauka koja nas uči razmnožavanju i uzgoju različitog ukrasnog grmlja i drveća - drveće dijelimo u drveta (arbores) i u grmove (frutex) - DRVETA → stupasto stablo (truncus) koje se razgranjuje na određenoj visini i čini krošnju sastavljenu od lisnatih ili igličastih grana i grančica → u pravilu imaju jedno stablo s najnižom visinom od 6 m → voćke, šumska stabla, alejna stabla i sl. - GRMOVI → drvenaste biljke koje se odmah odozdo razgranjuju i imaju više jednakih izdanaka koji tjeraju iz tla ili iznad površine tla (npr. lješnjak) → visina je ograničena na maksimalno 6 – 8 m; patuljasti grmovi su niži od 0,5 m (npr. Calluna) → polugrmovi  biljke s odrvenjelim donjim dijelom izboja, a gornji ostaje zeljast (npr. Caryopteris) – zimi postoji opasnost od smrzavanja - s obzirom na građu listova drveća dijelimo na bjelogorična (listopadni ili zimzeleni listovi) i crnogorična (igličasti listovi) ASORTIMAN DRVEĆA - asortiman obuhvaća velik broj rodova, vrsta i kultivara drveta i grmova → domaće vrste, introducirane vrste - obuhvaćene su vrste koje se odlikuju različitom visinom, načinom i oblikom rasta - s obzirom na razvoj cvjetova razlikuju se po vremenu i bogatstvu cvatnje, po jače ili slabije upadljivim cvjetovima i plodovima različitih boja - neke vrste imaju upadljivu građu i boju kore stabla - od vrsta drveta zastupljene su vrlo visoke ili visoke vrste uspravna rasta s okruglom, kuglastom, koničnom, stupastom ili žalosnom krošnjom - vrste grmova su mnogo niže od drveta i često rastu u širinu ili su puzave - u asortimanu su također zastupljene povijuše i penjačice → potreban im je oslonac pri rastu PRIMJENA DRVEĆA - s obzirom na veliku raznolikost vrsta drveća, moguća je i široka primjena - kriteriji primjene su → veličina biljaka, zahtjevi na tlo i faktore klime, otpornost na onečišćenja posebno u industrijskim područjima i gradskim uvjetima, ukrasna vrijednost - mogućnost primjene → u pejzažu i parkovima → u vrtovima → za drvorede i ulice u naseljima → uz prometne ceste → za kamenjare → za živice → za pokrivanje tla → kao podrast → za terase → za krovne vrtove → uz mjesta za sjedenje

T.V.: Dendrologija - skripta OSNIVANJE RASADNIKA kod osnivanja rasadnika moramo misliti na: 1) Izbor položaja za rasadnik 2) Izbor pogodnog tla za rasadnik 3) Ogradu rasadnika 4) Podjelu rasadnika 5) Obradu terena za rasadnik 6) Gnojidbu rasadnika 7) Sjetvu i sadnju u rasadniku 8) Plodored, tj. smjenu kultura u rasadniku

2

1) IZBOR POLOŽAJA ZA RASADNIK - za rasadnik najviše u obzir dolazi slobodan, otvoren položaj → sadnice su izvrgnute utjecaju svjetla, zraka, vjetra itd. - rasadnički materijal uzgojen u rasadniku pod nešto nepovoljnijim uvjetima, bolje se kasnije privikava, ako dođe u nepovoljnije uvjete za život, nego ako se dogodi obratno - za rasadnik trebamo odabrati umjereno, vlažno zemljište - na proizvodnju bilja u rasadniku negativno može utjecati položaj na udaru jakih vjetrova - treba se voditi računa i o kasnim proljetnim i ranim jesenskim mrazevima - ravno ili nešto nagnuto zemljište najbolje odgovara rasadniku jer je lakša obrada i podjela rasadnika 2) IZBOR POGODNOG TLA ZA RASADNIK - tlo se sastoji od sitnih mineralnih čestica koje su nastale raspadanjem minerala i stijena, te humusnih čestica koje su nastale raspadanjem biljnih i životinjskih tvari - HUMUSNO TLO → ima mnogo humusnih čestica - MINERALNO TLO → može biti: a) teško  glinasto i ilovasto b) lako  pjeskovito, vapnenasto i laporasto - teška tla → teško se zagrijavaju i isušuju, pa se njihovom obradom može započeti tek kasnije u proljeće → bogatija su hranjivim tvarima od lakih tala - laka tla → brže se isušuju i zagrijavaju, pa se mogu obrađivati već u rano proljeće → obično su siromašna hranjivim tvarima, pa ih treba češće gnojiti - najbolje tlo za rasadnik je pjeskovita ilovača s dovoljno humusa → može se lako obrađivati i odgovara svim rasadničkim kulturama (bjelogorici i mladim sadnicama zimzelena) - starije zimzelene sadnice, kao i ruže podnose i nešto teže tlo → preporučuje se, jer je zimzeleno drveće kod presađivanja vrlo osjetljivo na veličinu grumena koja se drži uz korijenje  grumen se uvijek stvara bolje u težoj zemlji, nego u laganoj 3) OGRADA RASADNIKA - rasadnik treba biti ograđen → zbog zečeva i drugih životinja; krađe - kao materijal za ogradu može se uzeti žičani pleter 1,5 m visok, koji se pričvrsti na hrastove ili betonske stupove - za pojačanje ograde se preporuča oko rasadnika posaditi zimzelenu živu ogradu, naročito s one strane od koje dolaze vjetrovi ili prašina - neprobojna živica:  Gledmisia triacanthos  Berberis julianae, B. thunbergii  Ilex aquifolium  Palirus spina-christi  Robinia pseudoaccacia  Pyrachmanta coccinea

T.V.: Dendrologija - skripta

3

4) PODJELA RASADNIKA - svaki rasadnik manje ili više mora dobiti toliko putova koliko je potrebno da se u njemu mogu svi poslovi normalno odvijati - glavni putovi → vršimo prijevoz sadnica, gnoja i sl. → trebaju biti čvrsto građeni → proteže se uzduž rasadnika - poprečni putovi se izvode ako su potrebni - podjela rasadnika putovima mora stvarati jednake pravilne plohe, koje se lakše daju obrađivati, naročito ako je obrada mehanizirana - svako od rasadničkih ploha ima svoju oznaku (A, B, C, D…), a svaka od tih ploha je podijeljena na manje dijelove → omogućuju nam raspored rasadničkih kultura prema zahtjevima plodoreda i točan pregled rasadnika 5) OBRADA TLA ZA RASADNIK - zemljište se mora pripremiti produbljivanjem gornjeg sloja mekote → rasadničarsko bilje pušta dubok korijen, pa mu je potrebno dublje rahljenje tla - potrebno je zemljište rigolati (ručno ili strojevima) → 50 – 60 cm (za drveće), odn. 40 – 50 cm (za grmlje) - ako je rasadnik manji, onda se obično rigola ručno - rigolanje je najbolje napraviti ujesen ili preko zime → da se zemlja napije dovoljno vlage i da promrzne - u proljeće se rigolano zemljište prodrlja → usitni i planira - što sitnije i nježnije sadnice želimo posaditi, to bolje moramo obraditi zemlju - po pravilu rasadničko tlo mora uvijek biti rahlo i čisto od korova - za sadnju biljaka u skupinama koje čine zatvorenu površinu priprema se cijela površina prekopavanjem, a za pojedinačnu sadnju se pripremaju jame kopanjem - za živicu se iskopa jarak određene dubine i širine - veličina jame zavisi od vrste i rasta korijena → širina jame odgovara dvostrukom promjeru korijenja, dubina je za 1/4 veća 6) GNOJIDBA RASADNIKA - rasadničke kulture oduzimaju velike količine hranjiva - PRIRODNA GNOJIVA → stajski gnoj  najbolje je preko zime razvesti na određeno zemljište i odmah ga zaorati → kompost  obično gnojimo sjemenište – unosimo već gotove hranjive tvari, koje mlade biljke mogu brzo upotrijebiti → zelena gnojidba  unosimo u tlo organske tvari (N)  za laganija tla može poslužiti žuta lupina, a za srednje teška tla je dobra grahorica  bilje za zelenu gnojidbu zaoremo kada procvate – tada sadrži najviše hranjivih tvari - kod upotrebe MINERALNIH GNOJIVA moramo imati pedološki ispitano zemljište → najbolje je gnojiti po oblačnom vremenu ili neposredno pred kišu 7) SJETVA I SADNJA U RASADNIKU - za sadnju uvijek moramo imati određen i gotov plan prema plodoredu → uvijek sadimo zajedno one kulture koje imaju sličan rast (npr. ne miješati hrastove i topole) - prema tome da li će se rasadnik obrađivati ručno ili strojno određujemo razmak redova → kod strojne obrade razmak među redovima je 80 – 100 cm, a unutar reda 35 – 50 cm i više - plodoredna tabla nam daje kulture koje su u isto vrijeme sposobne za otpremu → nećemo imati u rasadniku polupraznih površina (racionalno gospodarenje rasadnikom) - prije no što se pristupi sadnji treba se napraviti i proučiti plan sadnje

T.V.: Dendrologija - skripta

4

- za mlađe sadnice je dobro da im se prije sadnje korijen umoči u smjesu od ilovače, stajskog (kravljeg) gnoja i komposta - najbolje vrijeme za sadnju je jesen (kada je otpalo lišće) ili proljeće (prije početka vegetacije) - sadnice moraju biti svježe i zdrava korijena, a nikad uvenute - utrapljenim sadnicama ne smijemo previše zatrpati korijenje, već samo toliko da je korijen pokriven zemljom - saditi treba samo onda, ako je zemlja strukturna, dobro pripremljena i primjereno vlažna → u rasadniku rijetko postoji mogućnost zalijevanja nakon sadnje masovnih kultura - sadnica mora čvrsto stajati u zemlji, pa će biti potrebno grumen dobro pritisnuti - biljke uzgojene iz sjemena sade se na istu dubinu, kao što su bile prije, dok biljčice uzgojene vegetativnim putem smiju doći i nešto dublje u zemlju - bjelogorične zimzelene vrste i crnogorične vrste sadimo od kasnog ljeta nakon dozrijevanja izbojaka → kraj 8. mjeseca – 10. mjeseca - prije zime se moraju dobro ukorijeniti što omogućuju topliji dani - zimzelene vrste transpiriraju tijekom zime → da bi se smanjio gubitak vlage zimi sadimo ih u polusjenu i na mjesta zaštićena od vjetra - kod sadnje crnogorice u proljeće vodimo računa o početku tjeranja - kasnom sadnjom može stradati proljetni izbojak, posebno ako nakon sadnje nastupi period suhog, toplog vremena (vrste rodova Abies i Picea) → preporuča se sadnja krajem ljeta nakon što izbojci dozore 8) PLODORED U RASADNIKU - primjer plodoreda → 1) voćarske kulture; 2) lisnato drveće; 3) grmlje i ruže itd. - kad smo zemlju prije sadnje rigolati, dospio je gornji sloj zemlje (bogatiji hranjivima), dublje, a mrtvi sloj na površinu - voćke koje ostaju na jednom mjestu najviše 2 godine i bjelogorice 3 – 4 godine crpe hranjive tvari iz dubljih slojeva zemlje - u međuvremenu se gornji mrtvi sloj obogatio hranjivima, te iza toga sadimo grmlje i ruže koje ne pušta korijenje tako duboko RAZMNOŽAVANJE GRMLJA I DRVEĆA ukrasno grmlje i drveće razmnožavamo → 1) Generativno – sjemenom 2) Vegetativno – iz stabljike, lista i/ili korijena GENERATIVNO RAZMNOŽAVANJE - razmnožavanje sjemenom (najprirodnije) treba primjenjivati uvijek kad god je to moguće - primjenjuje se kod vrsta čija se svojstva prenose na potomstvo (Acer campestre, Picea abies) - možemo razmnožavati sjemenom i sorte nekih vrsta (Thuja occidentalis 'Columna', Ptelea trifoliata 'Aurea', Berberis thunbergii 'Atropurpurea’) - one vrste i oblike koje ne možemo razmnožiti sjemenom možemo razmnožavati vegetativnim putem - sjemenjačice → imaju zdraviji izgled; bujniji rast; vijek im je dulji - ima vrlo malo vrsta koje u pravilu ne dolaze u obzir za razmnožavanje sjemenom – Populus, Salix (oba roda se lako razmnožavaju ključićima; sjeme je teško sakupljati, a klijavost je kratkotrajna) - SJEME → mora biti prvorazredne kvalitete i uvijek mora biti svježe - rad i postupak sa sjemenom dendroloških vrsta mnogo je složeniji nego npr. sa sjemenom povrća i jednogodišnjeg cvijeća - klijavost može varirati 10 – 90 %

SJEME CRNOGORICA → češeri se beru dok su još zatvoreni. Pinus.za dobivanje kvalitetnog sjemena važan je izbor matičnih biljaka → treba voditi računa da se uzima sjeme vrsta iz surovijih klimatskih područja . Buddleja. godini nakon zriobe → ako takve plodove poberemo prije potpune zriobe.KLIJAVOST → ovisi od zrelosti sjemena.  najbolje ih je sijati odmah nakon zriobe (nakon berbe u proljeće) . Abies.sjeme mnogih vrsta drveća slabo klije → 1) Tvrda sjemena ljuska nepropusna za vodu 2) Nepotpuno razvijen embrio 3) Različite tvari koje sprečavaju klijanje. Salix. Chimonanthus. Pieris se beru u kasnu jesen i suše. Betula. Taxodium. Andromeda. moramo ih zgnječiti. Rosa i dr.da oslobodimo sjeme iz plodova nekih bjelogoričnih vrsta rodova Malus. već iduće godine imamo mlade sjemenjačice (Crataegus.sjeme je raspoređeno u tankom sloju. ili 3.neke vrste izgube svoju klijavost već nakon nekoliko tjedana poslije zriobe → Ulmus. gdje će se brzo otvoriti. Rosa) .plodovi Rhododendrona. jer može ili upljesniviti ili se upaliti. Pieris .zatim imamo vrste koje tek djelomično kliju druge godine. Andromeda. a u četvrtoj isklije ostali dio . a tokom sušenja se mora prevrtati .dozrijevanje raznog sjemena dendro-materijala počinje obično krajem svibnja i traje sve do u zimu . hladnoj prostoriji pri temperaturi 1 – 5°C .osušeno i očišćeno sjeme nekih vrsta drveća čuva se u vrećicama do sjetve na suhom mjestu → Alnus.vrste s mesnatim plodovima kliju obično u 2.pobrano sjeme ne smije se spremati u hrpe. zimi se gnječe. koje kliju u dosta kratkom vremenu. preliti vodom i isprati preko sita .sjeme nije dobro uzimati od blizu posađenih biljaka bliskih vrsta kod kojih često dolazi do križanja → Quercus. jer se može dogoditi da ga pojedu ptice . u unutrašnjosti sjemena ili u sjemenoj ljusci .V. suhim ili tvrdim plodovima . Rhododendron. Picea . Potentilla. Azalea. Pseudotsuga) .sušenje bjelogoričnog sjemena se provodi na suhom i zračnom mjestu .češeri rodova Sequoia. nakon sjetve . a nalaze se u zrelom mesu plodova.postoje i vrste koje najbolje klijaju u proljeće druge godine nakon zriobe . Calycanthus. Koelreuteria.važno je znati i porijeklo sjemena → ako sjeme potječe iz sjevernih ili južnih područja različit je postupak određivanja dobi sjetve – bolje je nabavljati sjeme iz sjevernijih krajeva Berba sjemena .sjeme drveća smješteno je u jednosjemenim ili višesjemenim mesnatim. a sjeme će lako iz njih ispasti (Picea. a sjeme se izvadi Postupak sa sjemenom od berbe do sjetve .SJEME MESNATIH PLODOVA → treba također pravovremeno pobrati. Pyrus. Crataegus. Populus.T.: Dendrologija .svakom sjemenu je potrebno ispitati klijavost → dolazi u obzir kod onih vrsta.očišćeno sjeme se najbolje čuva u tamnoj. Acer saccharinum i dr.skripta 5 . zatim ih položimo na toplo (25°C) i suho mjesto. Azalea. a time izgubi klijavost .za toplih i sunčanih jesenskih dana može se dogoditi da se češeri otvore dok još vise na stablu . očistimo i sjeme odmah posijemo. načina skladištenja i starosti . tek u trećoj godini proklije jedan dio sjemena. Salix. Larix su tako tvrdi da se moraju mljeti ili drobiti da bi se sjeme izvadilo .

Berberis. stavljamo očišćeno sjeme Chaenomelesa. Abies . Laburnuma močimo prije sjetve u vodi od 100°C.za neke vrste je dovoljno močiti sjeme u toploj vodi kroz 24 – 48 sati . Pinusa jeffrey.kod nekih se vrsta drveća klijavost tvrdog sjemena se naglo smanjuje suhim skladištenjem pa se provodi stratifikacija .na % klijavosti utječe starost sjemena. tj. npr.kod crnogoričnog sjemenja često ćemo naići.sjeme listopadnog drveća zadrži klijavost od 3 mjeseca – 3 godine .prije sjetve se primjenjuju različiti postupci . daje pozitivne rezultate . Corylus. Asimina triloba. već nakon nekoliko tjedana . da je preko 30 % sjemenki šuplje. pa ga tek u proljeće druge godine sijemo u rasadniku na gredice → Acanthopanax (sve). način čuvanja. zrna) → sjeme držimo uvijek umjereno vlažno i toplo. Rosa u plitke posude napunjene propusnim materijalom (oštri pepeo) → ukopamo ih na otvorenom. Amelanchier. Evonymus. posebno za vrste čije očišćeno sjeme brzo gubi klijavost. a zatim brzo ohladimo na 30°C . Actinidia.Acer saccharinum i neke vrste roda Populus gube brzo klijavost. Fagus sylvatica. Gleditschia. a kiša ili snijeg isprat će nepoželjne tvari (protiv miševa pokrijemo posude žičanom mrežom) . ima svjetliju boju jezgra. Castanea.sjeme koje ima tvrdu ljusku.pokusi u stakleniku uvijek daju za 10 – 15 % bolji rezultat. nego što ga možemo postići s istim sjemenom u sjetvi na otvorenim gredicama . da sjeme ne počne pljesniviti . dobro je prije sjetve namočiti u toploj vodi kroz 24 – 48 sati. Liriodendron . Carpinus. porijeklo .: Dendrologija . Ilex aquifolium.sjeme crnogoričnog drveća zadrži klijavost od 6 mjeseci do godinu dana . vidjet ćemo da sjeme koje je svježe i klijavo. ostaje stratificirano cijelu godinu. Juglans regia. Chionanthus virginica. a samo 50 % ili još i manje ispunjeno . dok sanduk nije pun → pijesak mora biti umjereno vlažan → ako se pijesak osuši.sjeme crnogorice se može čuvati u češerima. Hippophae rhamnoides. Aronia. šturo. što vrlo povoljno utječe na brže klijanje . Dirca palustris.T. Acer campestre (javor).sjeme za pokus postavimo obično u tanjur ili šalicu na vlažan pijesak (100 kom. Cornus mas. vrijeme berbe.SKARIFIKACIJA → mehaničko oštećenje sjemena.sjeme onih vrsta.nekada se provodilo močenje i u kiselinama . Sequioae → prirodno razmnožavanje teče bez poteškoća. Fraxinus excelsior. jer ptice pozobaju sjemenke i nakon što ih izbace one postaju klijave da bi odstranili tvari koje sprječavaju klijanje.po boji jezgre možemo prepoznati kvalitetu sjemena → prerežemo li sjemenku crnogorice ili neke druge bjelogorice. Disanthuus oeroidifolia. Akobia quinata.tvrdu sjemenu ljusku imaju različite vrste drveća → do sjetve se sjeme čuva u suhoj. Ligustrum. Gymnooladus dioica. zalije se prema potrebi → suho sjeme prije stratifikacije je dobro namočiti u vodi 24 – 48 sati → sjeme koje klije 2 godine nakon berbe. Clematis.STRATIFIKACIJA → na dno sanduka stavimo sloj pijeska od oko 3 cm. jer bi ti pokusi trebali 1 – 2 godine . Maclura. Pyrusa.V. negrijanoj prostoriji – treba paziti. Celtis australis. Malusa. ne možemo ispitivati na ovaj način. Hamamelis. Chaenomeles japonica. a na njega sloj sjemena i to se naizmjence stavlja. Crataegus. zaštićenom mjestu. Halesia.sjeme Acacia. Aesculus. dok ne proklije  proklijale biljke prebrojimo = % klijavosti toga sjemena . kojemu je potrebno na dugo leži u zemlji. Amelopsis. Liquidambar styraeiflua. dok ne isklije.od tvari koje sprječavaju klijanje su eterična ulja koja se nalaze u sjemenkama Liriodendrona.skripta 6 . Cotoneaster. dok staro sjeme ima tamnu boju na prorezu .

Magnolia.gredice trebaju biti prema središtu blago udubljene. Evonymus. Ribes.stratifikacija manje od godinu dana → Aesculus. ravno. Ericaceae. klijavost.u blizini sjemeništa mora biti osigurana dovoljna količina vode za zalijevanje .treba voditi knjigu zasijanih kultura → datum sjetve. Juglans regia. Liquidambar. Cladrastis) treba prije sjetve namočiti u toploj vodi 24 – 48 sati . Nyssa sylvatica. okapanje). Rhamnus.zemlja ne smije biti suha prilikom sjetve. porijeklo sjemena. cijelu gredicu treba pokriti smjesom pijeska i komposta i to lagano zaliti . Prunus. .: Dendrologija . Rubus Sjetva . Phillodendron. količina posijanog sjemena. Viburnum.dubinu jarčića određujemo prema veličini sjemena → 2 – 3 debljine sjemenke . mjeseca – kraja 4. Tamarix) . Ligustrum. Rosa. Symplocos orataegoides. Deutzia. Chaenomeles.stratifikacija traje različito dugo ovisno od vrste → nekoliko mjeseci do 1 godine . Magnolia. vrste koje imaju vrlo fino-sitno sjeme. Viburnum . Pyrus. Tilia. Ilex aquifolium. Carpinus.sjeme preleži jednu godinu. vrste suptropskog porijekla.zemlja treba biti rigolana i usitnjena . Malus.SJETVA → obavlja se obično u proljeće u redove ili širom . Mahonia. Rubus. Paeonia arborea. Spiraea.sjetva se obavlja u jarčiće. Caragana.sjeme bjelogorice sijemo ranije u proljeće → početak 3. pa ga treba prve godine držati stratificirano u pijesku i sijati u proljeće druge godine nakon zriobe . Castanea. vrsta sjemena. Fagus silvatica. Crataegus. Paeonia arborea.skripta 7 tulipifera. kad nema više opasnosti od mraza . manje količine sjemena) . Lonicera. biljčice na taj način dobiju više svijetla . Berberis. Lonicera. Cornus mas. Tilia.sjetva stratificiranog sjemena se vrši u proljeće. 6 ili 8 na jednoj gredici .kad je sjetva širom napravljena. u koje se polaže sjeme → 4. da nam voda kod zalijevanja ne otiče s gredice. Prunus. Malus. Mahonia aquifolium. Rosa. mjeseca (Alnus. Pyrocantha coccinea.sjeme s tvrdom ljuskom (Robinia. Sorbus. Platanus. . Pyricantha. Cotoneaster.5 – 2. stratificirano sjeme nekih vrsta. Clematis. Liriodendron. itd. Quercus. Cytisus. s dobrom i lako obradivom zemljom .stratifikacija se često provodi i radi ubrzanja klijavosti sjemena za vrste drveća čije sjeme klije nakon nekoliko mjeseci ili godina .stratifikacija od godinu dana → Acer campestre. Phillyrea.sjeme drveća sijemo na otvoreno ili u zaštićeni prostor (osjetljivije vrste.0 m) .V.za sjetvu treba izabrati dan bez vjetra . već umjereno vlažna . Skimmia japonica.širina gredica treba biti tolika da se one mogu nesmetano obrađivati s obje strane (1. . Sorbus.T. Fraxinus excelsior.sjetvu je najbolje obavljati za ranih jutarnjih sati → da se sjeme ne izlaže jakom suncu .kod vrlo sitnog sjemena možemo izvršiti sjetvu širom → zemlju treba bolje pripremiti (usitniti) .sjeme crnogoričnih vrsta sijemo odmah nakon dozrijevanja SJETVA BJELOGORIČNOG DRVEĆA I GRMLJA Sjetva na gredice .prije sjetve zemljište treba pognojiti kompostom .PRIPREMA ZEMLJE U SJEMENIŠTU → treba izabrati mjesto u rasadniku na zaštićenom položaju. Quercus.odmah nakon zriobe sijemo sjeme koje brzo gubi klijavost (Acer saccharinum) . itd.sjetva u redove ima prednost → lakša obrada (plijevljenje. Stranvaesia davidiana.

× Ceroidiphyllum japonicum Rosa Chaenomeles japonicum i dr.sušno vrijeme i jaki istočni vjetrovi u proljeće također nanose štetu u sjemeništu .odlično sredstvo za sprečavanje isušivanja sjemeništa je humusna zemlja ili treset → štiti zemlju od isušivanja i hvatanja pokorice za vrijeme jakih kiša .često sjetve mogu pretrpiti velike štete uslijed vremenskih nepogoda i od raznih životinja → ptice (vrane. mjeseca . Corylus. Ligustrum. zebe). Ribes. mjeseca – početkom 3. glauca.skripta 8 . Rubus – neke × Cladrastis lutoa Salix Clematis Sambucus Cornus – običniji × Sophora japonica Corylus Sorbaria arborea i dr.NJEGA SJETVE U SJEMENIŠTU – .vrste koje kliju u tami. Ulmus) → početak 6. Ilex. ali ostane rahla i prozračna .za sitno sjemenje → pokrivanje sitno isjeckanom mahovinom  mahovina se priljubi uz zemlju. Carpinus.5 m postavimo naprave od letava.na otvorene gredice u sjemenište možemo sijati slijedeće vrste: Acer × Genista Aesculus Gleditschia × Ailanthus glandulosa × Gymnocladus dioica Alnus Hamamelia virginica Amelanchier × Hibiscus syriacus Aronia Hippophae rhamnoidae Berberis – jako rastući Ilex aquifolium Betula × Indigofera Caragana Juglans Carpinus betulus × Koelreuteria paniculata × Carya Laburnum onagryoidea × Castanea sativa × Ligustrum – mnoge vrste × Celtis × Robinia pseudoaccacia i dr. . Quercus) ili vrste čije je sjeme suho skladišteno i treba dulje vremena da proklije .kao zaštitu protiv mrazova → dimljenje u kritičnim noćima . Sorbus. razno granje.u jesen krajem 9. Cotoneaster Sorbus Crataegus Staphylea × Cystisus Syringa Daphne mezerum Tilia × Eleagnus × Ulex europea Evonymus Ulmus – prema prilikama Fagus sylvatica Viburnum – običnije vrste Fraxinus × = sjeme tih rodova i vrsta treba sijati na topao položaj u toplu zemlju .krajem 2.V. Daphne. mjeseca – kraja 10. Vitis. Amelopsis …) . Ailanthus. Populus. Hamamelis. Salix. mjeseca sijemo vrste koje rano kliju (Acer.: Dendrologija . pa na to možemo prema potrebi uvijek postaviti slamnjače ili koji drugi materijal za pokrivanje . npr. miševi  treba vršiti trovanje cinkfosfidom ili nekim drugim otrovom . Fraxinus. Sambucus.T.zaštita protiv isušivanja je obično i zaštita od proljetnih mrazova → najbolje je ako na gredice visine 0. mjeseca sijemo otporne vrste ili one koje brzo kliju (Acer. Viburnum možemo sijati na gredice koje se nalaze u sjeni drveća . Betula.za pokrivanje sjemena može se upotrijebiti i granje od crnogorice (jela i smreka) . sirova nafta i dr. M. mjeseca – početka 9. Aesculus. mokra slama.kao materijal za dimljenje služi gnoj.ljeti sijemo sjeme vrsta koje dozori u proljeće i brzo gubi klijavost (Magnolia cordata.

zalijevanje. jer klice ne dobivaju zraka. treba osigurati toplinu oko 18°C .svaka posuda mora imati dobru drenažu za odvod suvišne vode → kisela zemlja je vrlo nepovoljna za razvoj mladih sjemenjačica . treba razrahliti zemlju laganim valjkom sa željeznim klinovima .potrebno je provesti etiketiranje u rasadniku → etikete od cinčanog lima .neko sjemenje je potrebno izložiti utjecaju mraza prije no što dođe na toplo mjesto za klijanje → biljke koje potječu iz predjela gdje je su dulji periodi mrazova i jake zime i kod biljaka čije sjeme preko cijele zime ostaje manje-više na stablu .skripta 9 . koja će nam služiti za sjetvu → stara zrela lisnjača.zimske posijane lončiće možemo od početka ožujka prenijeti u hladno klijalište → pogodnije od toplog plastenika .sve Ericaceae ćemo uspješnije i sigurnije proizvesti iz sjetve u zaštićenim prostorima nego vani .sjetvu obavljamo u male jarčiće ili širom . a grublje sjeme u redove .zemlja u klijalištima mora biti prozračna i propusna. Buddleia i dr. sitno sjemenje sijemo širom. čišćenje od korova.smrznutu sjetvu pokrijemo slamnjačama radi toga da dođe što manje pod utjecaj sunca tako da duže ostane smrznuta .fino. pa pokrije staklom i papirom .V.svo posuđe koje uzimamo za sjetvu treba biti čisto . treset. a gljivice povoljno utječu na klijanje i porast spomenutih vrsta → imaju sitno sjeme obično se ne pokriva.kod sjetve Ericaceae → moramo nešto zemlje s korijena zdravih biljaka tih vrsta premjestiti u smjesu zemlje za sjetvu njihova sjemena → da bi se zemlju obogatilo gljivicama.ljetna njega → redovno rahljenje zemlje. povremena gnojidba (nakon rasipanja mineralnog gnojiva treba zaliti sjetvu) Sjetva u zaštićenim prostorima .manje sortimente obično sijemo u sandučiće. povremeno zasjenjivanje. lončiće ili šalice → ovisno o količini sjemena .treba biti dobra.: Dendrologija .obično sjetvu u zaštićenim prostorima provodimo u drugoj polovici zime → u 2. ne smije biti nagnuta.na nezaštićenim sjemenskim gredicama često se stvori pokorica (nakon jače kiše) → opasno za mladu sjetvu. nego ravna .prije pokrivanja sjetvu pritisnemo daščicom određenom za to i prema potrebi oprezno zalijemo . koje žive u simbiozi na korijenu Ericaceae.temperature staklenika ne treba biti previsoka → 10 – 12°C .uputno je sjemenske gredice napraviti tako da odgovaraju dimenzijama klijališnih okvira i prozora.sjeme pokrivamo finim pijeskom ili smjesom pijeska i lisnjača /treset/ .T.smjesa zemlje mora biti umjereno vlažna i ne prejako zbijena .takvo sjeme se posije već u listopadu i studenom u lončiće koje naslažemo u klijalište i pokrijemo prozorima → kad nastupi doba mrazova i smrzavice prozore otvorimo . nego se sjetvena površina samo poravna. mjesecu . kompost .vrstama Paulownia.sjeme rijetkih vrsta i onih koje imaju malu količinu sjemena sijemo u zaštićenim prostorima . lagano orosi i sjeme posije. a i pravac neka bude istok-zapad .čim sjeme isklije treba započeti laganim i opreznim zračenjem → uvijek zajedno sijemo one vrste koje približno istovremeno klijaju . strukturna i obogaćena krečom.veće sjemenke možemo pojedinačno stisnuti na određen razmak u jarčiće .zemlja za pokrivanje neka bude zrela lisnjača pomiješana s pijeskom ili može biti i sam pijesak .sjemenske gredice moramo zalijevati za vrijeme sušnih dana .zasijane lončiće možemo staviti u plastenik na prikladno mjesto ili u toplo klijalište pod prozore . zrela i propusna smjesa zemlje.

godini nakon sjetve vrste otporne na zimu pikiramo na gredice razmak pikiranja ovisi od veličine biljčice i brzine rasta osjetljive vrste pikiramo u posude drugo pikiranje se najčešće provodi na otvoreno u plastenik sijemo slijedeće bjelogorice: Hypericum Ilex – rjeđe vrste Jasminum – neki Jamesia americana Kalmia Ledum palustre Lonicera – penjalice Magnolia Menispernum canadense Myrca asplenifolia Nyssa sylvatica Oriza japonica Oxydendrum arboreum Pachystima Canbyi Parrotia persica Paulownia tomentosa Phellodendron Potentilla – prema prilikama Rhodendron Rhus – finije vrste Ribes – rjeđe vrste Rubus – rjeđe vrste Stuartia pentagyna Schizandra chinensis Skimmia japonica Spiraea – prema prilikama Viburnum . Picea.zahtijevaju do nicanja umjerenu toplinu × × × × × × × SJETVA CRNOGORICE . Pinus silvestris…) i u zaštićene prostore (finije vrste – finije sorte Abies-a.uobičajena je sjetva na otvorenim gredicama (običnije vrste – Abies alba. Broussonetia papyrifera × Buddleia Callicarpa Catalpa Ceanothus americanus × Ciatus Citrus trifoliata Clematis Cletra Cornus florida. Picea excelsa.provodimo manje-više na sličan način kao i sjetvu bjelogorica .skripta PIKIRANJE→ 10 najčešće se kod drveća provodi u 2. Kousa.sjemenjačice crnogorica su vrlo osjetljive na mraz .T.kod rane sjetve se događa da sjemenjačice uslijed hladnoće već u mladosti zakržljaju. Juniperus-a…) .rijetke sorte Xantoxylum americanum Yucca – razne Zelkova serata Acanthopanax × Actinidia Ailanthus Akebia Amelopsis × Aralia × Aristolochia durior × Asimina triloba Aucuba japonica Berberis niskog uzrasta Betula – rjeđe sorte × Bignonia radicans i dr. mjeseca . Thuja. pa pokazuju do kasnog ljeta nezdrav izgled . Nuttolii Corylopsis Cotoneaster – rjeđe sorte Daphne – rjeđe sorte Deutzia – prema prilikama Diospyros virginiana × Disanthus ceroidifolia × Euptelea polyandra Fothergilla major Hamamelis japonica × .V.crnogorica se sije mnogo kasnije od bjelogorice → oko polovice 5. Chamaecyparis-a.u toploj zemlji sjeme brže klije i brže se razvijaju mlade sjemenjačice .: Dendrologija .porast sjemenjačica je u prvoj godini malen i vrlo brzo završi .

V. pa ako se pokaže klijanje možemo sjetvu izvršiti još usred ljeta Sjetva na otvorene gredice . a naročito kada se radi o manjim sortama (Pseudotsuga taxifolia. gdje ćemo ih lakše nadzirati nego u klijalištu i dati im potrebnu njegu . ali sada samo odozgo → freza ili kultivator . amo tlo mora biti dovoljno humozno i strukturno .sjetva crnogorica na gredice koje imaju natkrov /sjenica/ donosi mnogo bolje rezultate .potrebna je zaštita od kasnih mrazeva . pa na jednu gredicu stane velik broj biljaka. vjetra i mraza . da se preko zime dobro promrzne .sjeme Taxus baccata.u proljeće ponovno rahlimo tlo.crnogorici naročito odgovara novo obrađeno tlo. neposredno prije sjetve .moramo paziti i da sjetva ne bude premokra → trulež sadnica i druge bolesti .već druge godine možemo rasaditi sjemenjačice na veći razmak.dobro je staviti pokrov od nekoliko grana smreke ili jele na gredice → pomaže da se sjetva očuva od prejakog sunca. godini . Juniperus. Pinus cemtra i dr.duboko rahljenje sjemeništa vršimo u jesen → zemlju ostavimo u grubim brazdama.ako je zemljište zasušeno treba ga prije sjetve dobro natopiti.: Dendrologija .stratificirano sjeme stalno nadziremo.skripta 11 .za sjetvu crnogorica zemlja treba biti dobro kompostirana.sjemenjačice se u prvoj godini slabo razvijaju.lagano zasjenjivanje crnogorica u doba klijanja. kao i kasnija za vrijeme razvoja u mladosti je neophodno potrebno Sjetva crnogorice u zaštićeni prostor .u rijetkim slučajevima sijemo crnogoricu u zaštićeni prostor → rijetke i dragocjene vrste i manja količina sjemena .sitno sjemenje pokrivamo smjesom zemlje lisnjače i pijeska.čiste posudice ili lončiće napunimo pjeskovitom humusnom zemljom. a zatim posijemo sjeme na uobičajen način . Chamaecyparis) treba za sjetvu birati tiho vrijeme → vjetar raznosi sjeme . tako da gornji sloj gredica najmanje 15 cm bude pomiješan sa zrelim kompostom . dok ne iznikne .sjetva se provodi širom .obogaćivanje zemlje humusom također vršimo u proljeće.T.treba izbjegavati predebeli sloj za pokrivanje sjemena → 2 – 3 puta deblji sloj nego što je debljina sjemena . Pinus silvestris. pa tek onda urediti gredice i provesti sjetvu →i nakon sjetve moramo paziti da zasijano tlo ne postane presuho  osobito je važno u periodu od sjetve do nicanja .sjetvu držimo kod temperature 10 – 12°C . mjeseca .zasijane lončiće postavimo u plasteniku na prikladno mjesto.za sjetvu u redove zemlja mora biti dobro pripremljena i poravnana → strojevi siju jednu gredicu najedanput. Cephalotaxus. takvu površinu možemo bolje pripremiti i štititi od zaraza i ostalih nepogoda . Abies) → presađivanje vršimo u 2.kod nekih vrsta je bolje primijeniti sjetvu u redove.sjeme crnogorica moramo do sjetve čuvati na suhom. mora biti stratificirano u pijesku → obično preleži 1 godinu. tako da gornji sloj uvijek ostane strukturiran i da se ne može uhvatiti pokorica . prozračnom i dosta hladnom mjestu . a sjeme pada u dubinu od 1 cm . ili 3. pa ne prijeti opasnost od zagušivanja i propadanja sadnica .sjetvu obavljamo prema klimatskim prilikama → sredinom 5.kod sitnog sjemenja (Thuja.sjetvom u redove dobiju se sadnice bolje kvalitete .

bolje će biti da posuđe sa sjemenjačicama prenesemo u klijalište pod staklo .sjetvu zasjenimo.mnogo češće nego u plastenik sijemo crnogoricu u hladna klijališta → uglavnom rijetke i skupocjene vrste.: Dendrologija .sjemenom razmnožavamo slijedeće crnogorice: Abies alba × Cunninghamia lanceolata × " amabilis × Cupressus sempervirens × " arizonica × Juniperus chinensis " balsamea " communis × " cephalonica × " excelsa × " concolor × " foetidissima " grandis × " oxyedrus " homolopis " procumbana × " Lowiana × Juniperus rigida × " magnifica " sabina × " nobilis " virginiana × " Nordmanniana Larix decidua " subalpina × " Kaempferi " Veitehii " kurilensis × Cedrus atlantica " laricina (americana) × " Deodara " sibirica × Cephalotaxus Fortunei × Libocedrs decurens × " drupacea × Picea albertiana Chamaecyparis Lawsoniana × " bicolor × " nootkatensis × " Breweriana " Obtusa " canadensis " pisifera " Engelmanii × Cryptomeria japonica " excelsa .zemlja u sjetvenim gredicama mora biti blizu stakla.T.zemlja mora uvijek biti umjereno vlažna → naročito od sjetve do nicanja .u početku moramo oprezno zračiti.za zemlju je najbolje upotrijebiti zreli kompost pomiješan sa pijeskom .čim počne klijanje.zemlja u klijalištu mora biti vodoravna.dobro će poslužiti jednostavna stalna ili prenosna klijališta .preko cijelog ljeta sjemenjačice moraju biti umjereno zasjenjene .V. ali moramo paziti da se ne pojavi plijesan ili neka druga gljivična bolest .skripta 12 .kroz cijelo vrijeme je potrebno plijeviti zasijane gredice. bez nagiba → da se izbjegne prebrzo sušenje gornje polovice .kad sjetve niknu.pod zaštitom prozora u hladnom klijalištu može sjetva početi rano → početak 4.preporuča se izmjenična sjetva bjelogorica i crnogorica .mora se jednolično po cijeloj površini izvršiti pokrivanje sjena laganom smjesom lisnjača i pijeska . zalijevati i prema potrebi rahliti zemlju .treba se provesti zaštita sjetve od krtica i miševa .rijetko će se sijati vrste s krupnim sjemenom .sjeme mora biti jednakomjerno posijano po cijelom klijalištu . da mlade biljčice imaju dovoljno svjetla . moramo polagano i oprezno zračiti . mjeseca .nakon početnih zračenja potpuno se skinu prozori (nakon što su se mlade biljke naviknule na vanjski zrak) .u klijališta najčešće sijemo omoriku → sitno sjeme . koje traže pažljiviju njegu .zalijevanje je najbolje obaviti za sunčanog dana ujutro → gornja površina gredice se do navečer osuši – smanjuje se mogućnost širenja plijesni . dok se sjemenjačice naviknu na vanjski zrak .

primjenjuje se kod vrsta drveća čije sjeme slabo klije ili brzo gubi klijavost.razmnožavanje zelenim reznicama se primjenjuje kod većine ukrasnog grmlja i drveća.V.vegetativno razmnožavanje je vrlo rašireno u rasadničarstvu .: Dendrologija .zimi razmnožavamo neke oblike ukrasnog grmlja i drveća → stavljamo u topli staklenik da potjeraju zelene izbojke .reznice se moraju uzimati samo od tipičnih i zdravih biljaka koje 100 % odgovaraju obliku i sorti → treba paziti na etiketiranje . a početkom jeseni možemo razmnožavati razno crnogorično grmlje i drveće .skripta × Picea Glehnii " mariana " omorica × " orientalis " pungens × " Schrenkiana × " Smithiana × Pinus aristata × " Armandii " Balfouriana " Bankiana " Cembra " Contorta × " excelses × " Jeffereyi × " montana Pinus nigra " parviflora × " strobus × . sorata drveća koje su dobivene križanjem ili odabiranjem.prednost ima sjetva pod staklo 13 × × × × × × × × × × × × × × Pinus sylvestris Pseudolarix amabilis Sciadopytis verticillata Sequoia gigantea Taxodium distichum Taxus baccata " canadensis " cuspidata Thuja plicata " occidentalis " orientalis Torreya califonica Tsuga canadensis " caroliniana " diversifolia " heterophylla " Sieboldii Ephedra nebrodensis Ginkgo biloba VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANJE . Ericaceae. a počinje odmah čim imamo upotrebljive izbojke za reznice .polovicom ljeta obično množimo razno cvatuće grmlje.vegetativno razmnožavamo sve ono drveće i grmlje koje ne možemo razmnožavati sjemenom . kod vrsta iz drugih klimatskih područja čije sjeme ne dozori u našim uvjetima. vrste drveća kod kojih ćemo brže uzgojiti sadnice do prodaje (vrste rodova Salix) .načini vegetativnog razmnožavanja: 1) Razmnožavanje zelenim reznicama 2) Razmnožavanje ključićima 3) Razmnožavanje nagrtanjem 4) Razmnožavanje grebenicama povaljenicama 5) Razmnožavanje korijenskim reznicama 6) Razmnožavanje dijeljenjem 7) Razmnožavanje cijepljenjem 8) Razmnožavanje "in vitro" 1) Razmnožavanje zelenim reznicama .T. zimzeleno grmlje i drveće.čim u kasno proljeće vidimo da su mladi izbojci kod drveća i grmlja nešto očvrsnuli možemo početi razmnožavanjem .

REGULATORI RASTA → sve tvari koje reguliraju rast i druge fiziološke funkcije → složeni organski spojevi.što ranije započnemo razmnožavanjem.AUKSINI → reguliraju proces rasta. mjesecu. Biljke kojima u pupovima nedostaje jedan ili više unutarnjih faktora.4-diklorfenoloctena kiselina. ovisno o sadržaju auksina i drugih stimulatora ukorjenjivanja: I. a crnogorične vrste od polovice 8.V. α-naftiloctena kiselina (NAA). mjeseca. pa ako se tretiraju auksinima onda može. zimzelene vrste 8.kao množionica služe jednostrana klijališta → moraju biti punjena propusnim materijalom – zračna i propusna zemlja. zametanje plodova.stimulatori ukorjenjivanja se primjenjuju u obliku otopina i praška ili pasta . ali i ne mora doći do ukorjenjivanja → djelovanje auksina u određenoj mjeri limitira manjak drugih faktora (kofaktora). β-indolilmaslačna kiselina (IBA). te kombinacije ovih spojeva .FITOHORMONI → složeni organski spojevi koji reguliraju rast i druge fiziološke funkcije u biljci → najviše se stvaraju u lišću i vrhovima od kuda se kreću prema bazi → značajni su stimulatori rizogeneze → za ukorjenjivanje najveće značenje imaju auksini .prekasno ukorijenjene reznice još se u kasnu jesen nalaze u vegetaciji.počinje u kasno proljeće .. koji već u malim količinama stimuliraju ili inhibiraju (modificiraju) fiziološke procese u biljci  prirodni i sintetički fitohormoni . kojima prema Hess-u pripada važna uloga u ubrzavanju sinergizma b) Razmnožavanje bjelogorice . aktivaciju stanica kambija . – 9. prikladan supstrat. tvorbu korijenja.mora se paziti da se stavljaju zajedno reznice onih vrsta i sorti koje trebaju jednako vrijeme za ukorjenjivanje . koja ne smije biti prevlažna . – 8.: Dendrologija .) II. pa ih veći mraz može uništiti . a i u 10.najveće značenje za stimuliranje rizogeneze (emisije adventivnog korijenja) imaju slijedeći spojevi → α-indoliloctena kiselina (IAA).reznice koje su se dobro ukorijenile možemo prikratiti i njihove vrhove upotrijebiti kao nove reznice . – polovice 9. mjesecu Primjena regulatora rasta za ukorjenjivanje reznica . mjeseca.važno je započeti što ranije. dok zeleni izboji nisu još otvrdnuli . većinu listopadnih vrsta grmova ljeti u 7..najranije razmnožavamo neke vrste Rhododendrona od polovice 5. opadanje lišća i plodova.skripta 14 . temperatura. Biljke čiji pupovi sadrže stimulatore rizogeneze.Hartmann i Kester (1965) dijele biljke u 3 skupine.nije dobro za reznice upotrijebiti ni premekane i nedozrele izbojke → znak da je mladica dobra je početak smeđenja kore .pokusima je ustanovljeno da se starošću generativno razmnoženih voćaka smanjuje sposobnost ukorjenjivanja → velike su razlike u sposobnosti ukorjenjivanja reznica s jednogodišnjih i višegodišnjih voćaka .osim auksina ima još dosta spojeva koji djeluju kao auksini → indoliloctena kiselina (IAA) – izolirana iz tkiva biljaka .T. to ćemo prije imati ukorijenjene reznice → ukorjenjivanje traje oko 4 tjedna .za praksu je značajno što prije upoznati fiziološke osnove rizogeneze radi razvrstavanja biljaka u pojedine skupine u ovisnosti o sklonosti adventivnog korijenja . 2. mjesecu. Biljke kod kojih pupovi sadrže različite kompleksne organske tvari i auksine potrebne za ukorjenjivanje → reznice se lako ukorjenjuju ako se stave u povoljne uvjete (vlaga. ali nemaju auksina koji predstavljaju limit ukorjenjivanja → reznice se lako ukorjenjuju u povoljnim uvjetima ako su tretirane auksinima III. svjetlo. soli α-naftiloctene kiseline.

ZELENE (drvene) REZNICE → dobiju se rezom zrelih mladica bjelogoričnih vrsta u bezlisnom stanju .na mjestu gdje su osjetljive reznice (Ceanothus. u koju su na 3 – 5 cm zabijeni čavli → kad letvu s čavlima utisnemo u pijesak odmah dobivamo redove s rupicama . te po potrebi zasjeniti .na zemlju dolazi sloj 10 cm fine zemlje – zrela lisnjača.rezanje zelenih izboja za reznice vršimo jutro rano dok nije velika vrućina .: Dendrologija .na ovaj sloj dođe oko 5 cm pijeska koji mora biti čist.zelenim reznicama razmnožavamo slijedeće rodove: Actinidia Kerria Acanthopanax Ligustrum Akebia Lonicera Amorpha Periloca Amelopsis Philadelphus Betula nana humilis Potentilla Buddleia Rhamnus Ceanothus Rhodotypus Cephalanthus occidentalis Ribes Clematis Rosa Cornus alba – obojena sorta Rubus Cytisus – razno Spiraea Deutzia Stephanandra Diervilla Syringa persica Forsythia " chinensis Helianthemum Viburnum opulus sterile Hibiscus Syracus " macrocephalum sterile Jasminum " rythidophyllum c) Razmnožavanje Ericaceae . sve dok se reznice ne priuče na vanjski zrak.na dno klijališta se položi sloj od oko 20 – 30 cm sitna granja.klijalište treba osigurati od krtica .narezane reznice se sade u pijesak jedna do druge (dodiruju se listići) .za brže sađenje možemo uzeti letvu. a zasjenjivanje se postepeno smanjuje . a donje listove odstranimo .reznice se moraju što je moguće prije utaknuti u pijesak.pred jaču zimu treba množionicu s ukorijenjenim reznicama pokriti daskama. a na to dolazi sloj od 15 cm dobre klijališne zemlje (pomiješana sa pijeskom 1:3) .slabije reznice se sade štapićem poput olovke. ispran.zračenje se postepeno pojačava.T.skripta 15 .od kasnog ljeta prema jeseni treba ukorijenjene reznice pripremiti na prezimljenje .V. bez ikakvih primjesa . a prije toga sve otpalo lišće odstraniti .uz dobru njegu reznice se počinju zakorjenjivati nakon 14 dana → može se početi sa zračenjem. Weigella) treba klijalište prekriti prozorima i daskama . dok se jače reznice mogu samo utaknuti .važno je da reznice čvrsto stoje u pijesku i da su zaštićene protiv jakog sunca → pomična sjenila .njega reznica u množionici → pažljivo rošenje vodom → kad je jače sunce potrebno je sjeniti → uvijek se mora paziti da u klijalištu bude stalna temperatura . a klijalište orositi temperiranom vodom i pokriti prozorom.dobro ukorijenjene reznice presadit ćemo polovicom srpnja na otvorene gredice koje smo obilno pognojili kompostom i dobro pripremili .oštrim nožem odrežemo izboje ispod samog lista (pupa). a tada se prozori mogu potpuno skinuti .rez mora biti ravan i čist . kompost i pijeska 1:1:1 .

nakon sadnje treba reznice dobro zaliti.ne smijemo dozvoliti previsoku temperaturu → u početku je dovoljno 10 – 15°C . snažnih matičnih biljaka i tu odaberemo najljepše razvijene izbojke .reznice uzimamo sa grančica bez cvjetnog pupa . .potrebne su matične biljke od kojih se uzimaju zeleni izbojci . ali može poslužiti i klijalište .krajem ožujka/početkom travnja sandučići se mogu pronijeti u klijališta pod staklo → kasnije se mogu ove ukorijenjene reznice presaditi ili u lončiće ili odmah izravno u hladno klijalište  do jeseni poodrastu kao veća gotove sadnice d) Razmnožavanje zimzelenog grmlja i drveća . pjeskovita zemlja → moraju biti čvrsto posađene u pijesak .kod rodova Calluna i Erica su potrebni poluzeleni izbojci za reznice .kod ove skupine drveća i grmlja najčešće je u praksi raširen vegetativan način razmnožavanja → daje dobre rezultate .skripta 16 .kod ove skupine grmlja moramo paziti da pogodimo pravi trenutak.reznice tvore kalus polagano → moraju ostati na prikladnom mjestu u stakleniku dosta dugo.: Dendrologija .ova skupina traži umjereno vlažan i topao staklenik za razmnožavanje.među najnježnije spadaju: Azalea Rhododendron Calluna Vaccinium Erica itd.sandučići s reznicama se obično postavljaju u staklenik za razmnožavanje na toplo i sunčano mjesto . gdje se oni do proljeća ukorijene. mogu se saditi u lonce.reznice sadimo u sanduke u pijesak pod kojim se nalazi lagana.kod umjerene temperature bolje se stvara kalus nego kod previsoke .što otpornije biljke na mraz i zimu uspijemo odgojiti veća je njihova vrijednost .reznice režemo oštrim nožem tijesno ispod samog donjeg lista. koje brže i bujno rastu. dok se ukorijene .velik dio ove skupine biljaka se ne da razmnožiti u potpuno nedozrelom stanju → trebamo pričekati da izbojci nešto otvrdnu  od polovice do kraja ljeta . da se pijesak čvrsto priljubi uz reznicu .ukorijenjene reznice Calluna i Erica se moraju presaditi u nove sandučiće koji su napunjeni smjesom lisnjače.reznice od vrsti i sorti.ako površinu pijeska oko reznica malo prorahlimo šiljatim štapićem spriječit ćemo gnjiljenje uzrokovano algom i mahovinama . kad su izbojci najprikladniji za razmnožavanje → ne smiju biti ni pretvrdi ni premekani => kraj ljeta – početak jeseni . tresetnjače i pijeska .T. a donje listove moramo odstraniti .koristi se metoda zelenih reznica → najbrže se dolazi do rezultata . s tim da se posade na 8 cm promjera → lonci se postavljaju u dublje klijalište pod staklo .ovu skupinu obično držimo u stakleniku s Ericaceae-ama → u jednakoj mjeri im je potrebna vlaga i toplina .krajem siječnja reznice počinju stvarati korijenje i vegetirati .reznice uzimamo od zdravih. a tada ih možemo presaditi u rasadnik - zelenim reznicama se razmnožavaju ovi rodovi: .V.za sunčanih dana potrebno je lagano porositi → da reznice imaju topao i vlažan zrak .reznice šimšira i lovor-višnje sadimo u klijalište u pjeskovitu zemlju.

a sandučiće složimo na prikladno mjesto u stakleniku .: Dendrologija . dok se ne zakorijene .etiketiranje → s obzirom da ukorjenjivanje može trajati i po godinu dana.T.kod konifera izboj ne režemo sa stabla nego mlade izboje odčehamo s komadićem starog drveta i oštrim nožem izgladimo ranu .nakon sadnje dobro zalijemo. mjesecu → može se upotrijebiti plodno klijalište (ima dovoljno sunčeve topline) .u sandučiće dosta gusto pikiramo reznice crnogorice.u stakleniku su potrebni sandučići koje napunimo pjeskovitom i humoznom zemljom . L.razmnožavanje počinje prilično kasno → 2. – 11.dogodi li se da u kolovozu i rujnu ne uspijemo razmnožiti crnogorice.stupasti oblici moraju biti razmnoženi samo iz izbojaka s vrha .priprema reznica ovisi od same vrste i oblika koji želimo razmnožiti . Ph.kod crnogorice se mora paziti da uzimamo samo zdrave i dozrele izboje za reznice . a potrebno je pokriti i slamaricama . pileata Camanthus aquifolium Phillyrea decora.kod crnogorica je uspješnija proizvodnja sjemena nego kod bjelogorica → osim Thujopsis-a koji se množi zelenim reznicama ili cijepljenjem . latifolia Polygola chamaebuxux Prunus laurocerasus Pyracantha coccinea Stronvaesia Santolina Viburnum Davidii " Henryi " rhytidophyllum " utila Vinca major 17 e) Razmnožavanje crnogorica . polovica 8. još uvijek se to može učiniti u 10.u kolovozu se razmnožene konifere uvijek bolje ukorijene nego u kasnijim mjesecima .ako je vrijeme sunčano biti će potrebno češće porositi i ne dozvoliti visoke temperature .nije potrebno puno zasjenjivanja jer se razmnožavanje odvija u jesen .preko zime prozori ostaju na klijalištu.cijepljenje je za proizvođače povoljniji način razmnožavanja nego reznice → cijepljene crnogorice snažnije rastu od onih koje su uzgojene iz reznica .u proljeće sandučiće s reznicama jednostavno prenesemo u hladno klijalište gdje ostanu. preporučuje se uzeti etikete od pocinčanog lima . da što bolje iskoristimo prostor. da se pijeska slegne oko reznice tako da reznica stoji čvrsto .sadimo dosta gusto i čvrsto . a po potrebi zračiti i rositi .skripta Aucuba japonica Berberis buxifolia nana " Julianae " Stenophylla " verruculosa Buxus Cotoneaster Dommeri Cotoneaster Henryana " Macrophylla " panosa " salicifolia Daphne – sve slaborastuće Dryas octopetala Eleagnus – sve zimzelene Evonymus – sve zimzelene Hedera Ilex – slaborastuće Ligustrum Delavajanum " Henryi " japonicum " lucidum " strongylophyllum Lonicera nitida.V.razmnožavati treba započeti u 8.reznice odmah pikiramo u množionu u klijalištu koju smo pripremili slično kao i za lisnato grmlje . mjeseca  reznice su već napola dozrele i sposobne za stvaranje kalusa . i 9. mjesecu → u stakleniku .ukorjenjivanje se zbiva polagano i dugotrajno .reznicama se mora dati svijetla i topline.

matične biljke postavimo na zgodno mjesto.MATIČNE BILJKE → mlado.skripta 18 . a potom dođe 3 cm debeo sloj čistog pijeska . mjesecu reznice crnogorice odmah posaditi u staklenik na posebno spremljene gredice gdje se one preko zime do proljeća ukorijene . kako bi se moglo dobiti kvalitetne reznice . a odavde ćemo ih u određeno vrijeme prenijeti u staklenik. koja treba biti novookrečena i raskužena .toplina u stakleniku bi trebala biti oko 20°C . ako nema dovoljno izbojaka g) Razmnožavanje zelenim reznicama zimi u stakleniku .T. ali uvijek moramo paziti na iskorištenje prostora .novi pijesak i nova zemlja moraju biti postavljeni u množionici. da se reznice u toku sadnje ne bi ozlijedile .preko ljeta je glavna briga obilno zalijevanje.bolje je da je u početku temperatura niža.obično u prosincu ili siječnju postavimo matične biljke u polutopli staklenik .gredica za razmnožavanje u stakleniku mora biti provođena cijevima za zagrijavanje (u tlu) iznad kojih se obično na žičanoj mreži nalazi mahovina.kad izboji dosegnu 4 – 5 cm potrebno je polagano zračenje. te da ne budu premekani .najbolje bi bilo u 9.ne smijemo saditi pregusto.prilikom sadnje šiljkom napravimo rupice.važno je i da matične biljke u stakleniku ne stoje pregusto.grmovi moraju biti dobro razgranati . pedunculat Chamaecyparis Lawsoniana s odlikama " nootkaensis " " obtusa " Chamaecyparis pisifera Cryptomeria japonica s odlikama Jumniperus chinensis varijeteti Juniperus communis varijeteti " sabina " " virginiana " Picea excelses – nisko rastući oblici Sequoia gigantea glauca " " pyramidalis Taxus baccata " Cuspidata nana Thuja occidentalis " plicata atrovirena Thujopsis dolobrata Tsuga canadensis pyramidalis " Mertensiana argentea f) Razmnožavanje voćaka zelenim reznicama ovaj način razmnožavanja kod voćaka dolazi u obzir kod ogrozda. C. dobro razvijeno grmlje nakon obrezivanja u proljeće se posadi u dosta velike lonce .lonce s posađenim grmovima postavimo u klijališta tako da budu obloženi zemljom i u dovoljnom razmaku . / 10.zimskim razmnožavanjem možemo nadopuniti ljetno → moramo osigurati matične biljke .nakon sadnje reznice lagano porosimo čistom vodom . gdje će im potjerati mladi izbojci . da izbojci ojačaju.: Dendrologija .u veljači ili ožujku su obično izbojci na matičnim biljkama već sposobni za izradu reznica → izbojke narežemo oštrim nožem .V. a na mahovini klijališna zemlja pomiješana s pijeskom .ujesen lonce s matičnim biljkama izvadimo iz klijališta i nastojimo biljke osloboditi lišća . obložimo ih suhim lišćem. pa postepeno povisujemo → prije toga moramo umjereno obrezivati matične biljke . priredimo reznice i pikiramo ih na pripremljenu gredicu .na zemlju dođe oko 3 prsta debeli sloj pjeskovite tresetnjače ili pjeskovite lisnjače. a rjeđe kod ribiza može se primijeniti kod maline i kupine. a po potrebi i gnojenje gnojnicom ili stajskim gnojem .crnogorice koje se mogu razmnožavati zelenim reznicama Cephalotaxus drupacea.

: Dendrologija .na ovaj način se mogu razmnožavati slijedeći rodovi i vrste: Acanthopanax pentaphyllus Acer palmatum varijeteti Buddleia Deanothus Deutzia Fuchsia Holodiscus Hypericum . a važno je i držati jednoličnu toplinu .ne smije se dozvoliti da zrak bude presuh ili prevlažan. pa se iduće zime mogu ponovno upotrijebiti kao matične biljke .ne smije biti velika razlika između dnevne i noćne temperature → može se lože odraziti na postotak ukorjenjivanja . a možemo i u toplo klijalište .T.u svibnju ili lipnju presadimo ove sadnice na uzgojne gredice u rasadniku .množionica se može upotrijebiti 3 – 4 puta .V.kad smo sigurni da su reznice dobro zakorjenjene možemo ih presaditi u lončiće ili u sandučiće.matične biljke u proljeće obrežemo i ponovno ukopamo lonce do ruba u zemlju u hladnom klijalištu .preko ljeta ih treba njegovati i pognojiti.nakon 14 dana počinje ukorjenjivanje → treba pomalo zračiti .skripta 19 .

skripta 20 .T.V.: Dendrologija .

skripta 21 .T.V.: Dendrologija .

: Dendrologija .V.skripta 22 .T.

ako nije moguće ključiće odmah rezati. nego trapimo ključiće u jarčiće red po red. a može i vani na zaklonjenom mjestu .kod reza moramo paziti na zdravlje matične biljke .razmak unutar reda je oko 3 – 5 cm → ovisno o uzrastu i postotku primljenih pojedinih vrsta .ključićima se razmnožavaju vrste s bujnijim rastom (Deutzia scambra. zatrapimo grančice negdje na zaklonjenom mjestu ili u šupi .rezanje grančica za ključiće vršimo odmah pošto lišće otpadne .V. od bezlisnih mladica . te napraviti gredice široke 120 cm .obično redove radimo duž gredice → 6 redova stane na gredicu .pognojiti treba zrelim stajskim gnojem.gornji rez je obično kos i to iznad samog zadnjeg oka.T. Ph. Phyladephus cymosus. gusto . mjeseca .skripta Kerria Lespedeza Ligustrum sinense " Stautonii Lonicera rastuće) Ribes Spiraea 23 (slabo " " " " 2) Razmnožavanje ključićima . a zelenim reznicama grmlje slabijeg rasta . virginalis itd.trap za ključiće može biti u klijalištu.ključiće režemo škarama na 15 – 20 cm s 6 – 8 okaca .u proljeće kad se zemlja osuši.u težim glinastim tlima ključići se sade u kosom smjeru → pogotovo ako su ključići nešto duži . donji je ravan ispod najdonjeg oka → razlika u rezu čini se zato da kod sadnje ne dođe do zabune i da oka ne dospiju u obrnutom smjeru u zemlju . da promrzne .kod vezanja ključića u snopove treba paziti da sva oka stoje u istom smjeru .za mnoge rodove i vrste grmlja i drveća ovaj način razmnožavanja je najuspješniji .obično se uzimaju dobro razvijeni jednogodišnji izboji.u propusnom laganom tlu koje se brzo zagrijava ključići se sade u okomitom smjeru . te ih zatrapimo u pijesak . ali ne smiju jako potjerati . a zemlju preko zime treba ostaviti u grubim brazdama. – 01.: Dendrologija .).za rezanje ključića dolaze u obzir dobro razvijeni jednogodišnji zreli izbojci . onda običnije vrste ključića možemo jednostavno zabosti u zemlju prema redovima tako da samo jedno oko viri iz zemlje .ako imamo veću količinu jedne vrste ključića onda obično ne vežemo snopiće.površina koja je određena za sadnju ključića mora biti pripremljena već ujesen . treba je još jednom prekultivirati i usitniti. podrumu ili pod šupom. debeli kao olovka.preko zime ključići trebaju napraviti kalus.narezane ključiće vežemo u snopiće po 50 komada.rez se provodi od 11.ako je zemlja dobro pripremljena.

u redu se mogu saditi i bliže. a potom ih odmah zatrapimo u zemlju . počinjemo s nagrtanjem → ako imamo komposta dobro je upotrijebiti zreli kompost za nagrtanje .ovim načinom se voćke vrlo rijetko razmnožavaju → ključićima se razmnožavaju uglavnom ribiz i ogrozd. jer se grmovi srastu kao živica jedan do drugoga . ali zahtijeva veća ulaganja u dobivanje starijeg nasada matičnih biljaka da bi mogli dobiti veći broj mladih ukorijenjenih izdanaka .ovim načinom se mogu razmnožavati: Alnus viridis Platanus acerifolia Broussonetia papyrifera × Polygonum Aubertii Chaenomeles japonica – varijeteti × Polygonum baldahuanicum Deutzia scabra – oblici Populus Forsythia Prunus Pissartii Hibiscus syracus Rhodotypus kerrioides Holodiscus discolor Ribes aureum.T. a po potrebi je dobro izvršiti 1 – 2 natapanja .zemlja ne smije biti zakorovljena i zbita.V.neke vrste se teško ukorjenjuju. Chaenomeles japonica.zemljište mora biti prerigolano i oblino pognojeno stajskim gnojem ili kompostom .svaki izbojak mora biti samostalan → zemlja mora svaki izbojak zasebno obuhvatiti .čim list otpadne.kod nekih vrsta se može uspješno primijeniti → Aesculus parviflora.pod normalnim uvjetima zakorjenjivanje izbojaka tijekom ljeta mora toliko napredovati da ti izboji mogu ujesen biti odrezani kao samostalne gotove sadnice . pa će biti potrebno u drugoj godini ponoviti nagrtanje → možemo pospješiti ukorjenjivanje.matične biljke se sade na dobro prorahljeno i dobro pognojeno tlo u redove na razmaku od 100 – 150 cm.često u stakleniku u loncima Razmnožavanje voćaka ključićima .prvo nagrtanje počinje početkom ljeta (kraj lipnja) → mora se ponoviti nekoliko puta . a unutar reda na razmaku od oko 30 – 50 cm . uvijek primjereno vlažno i dovoljno rahlo . oštrim škarama odrežemo ujesen ukorijenjene izboje na samoj bazi. Magnolia. te vegetativni oblik dunje za podloge u voćarstvu . kao zeleni izbojci tokom vegetacije u prvoj godini. Spiraea pumila.neukorijenjene izdanke koristimo kao ključiće → narežemo ih na komade dužine 15 – 18 cm i utaknemo na gredice tako da je samo najgornje okce vidljivo iznad površine tla . Cornus alba.važno je da zemljište bude čisto od korova. nigrum i rubrum Kerria japonica Rosa Ligustrum ovalifolium Salix Ligustrum vulgare Sambucus Lonicera tatarica Spiraea – sve jačeg uzrasta Parthenocissus Engelmanii Symphoricarpus Parthenocissus Saint Paulii Vitis Philadelphus – svi jako rastući × .zemlja mora biti dobro obrađena i dovoljno usitnjena da se prilikom nagrtanja motikom da dobro raspodijeliti među jednogodišnje grančice → ne smiju ostati šupljine među grančicama . ako oko .gredice na kojima su posađeni ključići treba njegovati preko ljeta .ključiće od ribiza je bolje napraviti i posaditi u kasno ljeto → krajem kolovoza su jednogodišnji izboji ribiza već dovoljno zreli da mogu poslužiti za ključiće 3) Razmnožavanje nagrtanjem /grmova/ .kada ovogodišnji izboji postignu visinu od oko 40 – 50 cm.da bi se očuvala vlaga i rahla struktura zemlje dobro je gredice s ključićima prekriti sagorjelim finim gnojem ili kompostom .prema potrebi se nasad treba zalijevati .ovaj način razmnožavanja je jednostavan i siguran.skripta 24 . nekih hibrida itd.u normalnim uvjetima ključići će se dobro zakorijeniti tijekom ljeta . .: Dendrologija .

grebenice polažemo u zemlju na taj način da od matične biljke duž grane iskopamo 15 – 20 cm dubok i širok jarčić u koji se položi grana → vrh grane treba viriti iz zemlje . a cijepljenje također nije uvijek uspješno → razmnožavanje grebenicama .ovaj način razmnožavanja traži dobro tlo → primjena grebenica se može uspješno izvesti samo na humoznom. koje se žele razmnožiti .u proljeće matične biljke istjeraju iz korijena nove snažne izbojke koji će opet biti sposobni za razmnožavanje .razmnožavanje grebenicama se obično provodi od proljeća – jeseni zavisno od vrste i starosti izdanka → provodi se što ranije u proljeće da sva okca ravnomjerno potjeraju I.ovom metodom možemo razmnožavati slijedeće vrste: Aesculus parviflora Spirea Van Houttei Chaenomeles japonica Spirea arguta Hydrangea pubescens Tilia tomentosa Indigofera Philadelphus coronarius aurea Magnolia – razni hibridi Prumus glandulosa Ribes aureum – varijeteti Prunus nana Ribes alpinum pumilum Pterocarya Spirea pumila – varijeteti .matične sadnice se sade na razmak od 1. kod dobivanja vegetativnih. koje je bogato hranjivima .5 – 3 m → ovisno o vrsti . Kod nekih grebenica koje se teže ukorjenjuju (Magnolia) → treba napraviti na grebenici pored pupova nekoliko prstenova da bi izazvali bolje ukorjenjivanje . niskorastućih oblika.duž te grane naspemo dobru vrtnu zemlju → cijela grana je pokrivena zemljom II.grebenice se zakorjenjuju nešto teže nego ovogodišnji izbojci kod razmnožavanja nagrtanjem .T. dok se ukorijene → Azalea. propusnom i vrlo strukturnom tlu. . koje su dobro razvijene . Rhododendron.ako se grana teško savija može se malo zavinuti . što dovodi do pojačanog stvaranja kalusa i zakorjenjivanje izbojka .kod nekih vrsta uzimamo dvogodišnje grane za grebeničanje.za razmnožavanje se većinom uzimaju jednogodišnji izbojci .drveće koje se ne da razmnožiti ključićima ili zelenim reznicama. U većim rasadnicima na pogodnom zemljištu se podigne poseban nasad određenih vrsta.skripta 25 izbojka koji se nagrne vežemo prsten od žice – zaustavljamo kolanje sokova na tom mjestu. Acer palmatum oblici. a sasvim slabe grančice se odstrane . Magnolia i dr. koje obično ostanu po 2 godine u zemlji.za grebenice uzimamo prošlogodišnje grančice. koji služe kao podloga za cijepljenje plemenitih voćaka Razmnožavanje grebenicama /povaljenicama/ .u travnju → sve grane se polože u zemlju.najbolje je da za grebenice uzimamo 1 – 2 m dugačke izboje koje polažemo čitavom njihovom dužinom u zemlju 4) .: Dendrologija .V.ova metoda se upotrebljava u voćarskim rasadnicima.grebeničanje može početi onda kada matične sadnice imaju dovoljno razvijenih grana .

a negdje će biti vani → vrh izbojka ostaje izvan jarčića . koje se teško zakorjenjuju grebenica mora ostati i 2 godine u zemlji . koji je dug koliko je dug izbojak .krajem jeseni grebenica se razreže tako da svaki izbojak ima svoj korijen V. npr. pa se pospješuje stvaranje kalusa i zakorjenjivanje izbojka grebenicama možemo razmnožavati slijedeće lisnjače: Acer carpinifolium Corylus " cissifolium Daphne – zimzelene " negundo – varijeteti Davidia involucrata " platanoides Diospyros " pseudoplatanus Disanthus ceroidifolia " saccharinum Eleagnus argentea Aesculus parviflora Eucommia ulmoides Alnus – svi varijeteti Euptelea polyandra Aristolochia durior Fothergilla Itea virginica Halimodendron argenteum Juglans regia – varijeteti Hamamelis japonica. Kod nekih vrsta i oblika.takve vrste prilikom grebeničanja moramo ili na nekoliko mjesta privezati žicom oko izbojka ili oko izbojka izrezati kolut poput prstena → na tim mjestima se zaustavi kolanje hranjivog soka. iz svih oka na grebenici potjeraju novi izboji koji za kratko vrijeme dosegnu visinu preko jarčića .T. iskopa se štihačom oko 15 cm dubok i toliko širok jarčić. sorte penjačice Morus Magnolia hybridi Oxidendrum arboreum Macheberberis Noubertii Parrotia persica Menispermum canadense Paraphyllum ramosissimum Berchemia racemosa Potentilla Salessowii Calycanthus fertilis Prunus glandulosa Carrieria calycina Pterostyrax Castanea vesca Smilax Celtis – rijetke vrste Tilia Cercidiphyllum japonicum Ulmus Chaenomeles japonica Viburnum Clematis Vitis Cornus alba Wisteria sinensis Corylopsis apicata . prvi dio je gotov . npr.idućeg proljeća ovi izbojci se skinu s motke i podijele svaki na svoju stranu . tako da će izbojak negdje biti savinut u jarku i pokriven zemljom. mollis Lindera Benzoin Hydrangea queriofolia Liquidambar styraciflua Ideaia polycarpa Lonicera.duž svakog izbojka iskopamo 15 cm duboke i toliko široke jarčiće → na tim jarcima napravimo u određenim razmacima humke. Acer negundo i varijeteti. obično dobiju jednu jaku motku po kojoj se izbojci penju uvis . H.jarčići u početku ostaju otvoreni → polijeganje grana. Kod nekih penjalica. kompostiranom zemljom → u istoj godini se svi izbojci približno jednako razviju i jednako ukorijene .: Dendrologija .skripta 26 III. puzava Lonicera.kad sve jake izboje polegnemo.izbojak se položi vodoravno u jarčić i s nekoliko drvenih klinova pričvrsti na više mjesta . → mladi izbojci koji u proljeće potjeraju iz matičnih biljaka. Acer saccharinum i njegovi oblici → za svaki izbojak koji će poslužiti i kao grebenica.onaj dio koji je udubljen u jarčić dobro se pričvrsti drvenim klinovima i zatrpa rahlom zemljom . Wisteria sinensis i dr.V.takav način grebeničenja mora početi prije same vegetacije → rano u proljeće IV.sada ih polagano počinjemo nagrtati finom propusnom. Kod nekih vrsta.

slabije rastuće reznice možemo još 1 godinu uzgajati u sandučićima. lješnjak 27 5) . a reznice smiju biti oko 1 cm debelo pokrivene zemljom .T.V.drveće i grmlje najviše slučajeva se reznicama .posađeni sandučići s reznicama obično stoje u množionici u stakleniku.korijenje koje služi za reznice ne smije se zasušiti → odmah nakon reza utrapimo u zemlju .početkom ožujka možemo sandučiće postaviti u polutoplo klijalište → djelovanje sunčanih zraka .najbolje reznice su one koje su debele kao olovka . tako da oštrim nožem napravimo glatki rez → polažemo ih u sandučiće na dosta mali razmak . pa ih tek iduće godine presaditi na uzgojne gredice u rasadnik .ako se na zemlji oko reznica uhvati mahovina i alge mora se cijela površina sandučića lagano prorahliti šiljatim drvcem da se zemlja bolje osuši .kasnije možemo nov ukorijenjene sadnice rasaditi na otvorene i dobro pripremljene gredice u rasadniku . ogrozd.skripta od voćaka se mogu razmnožiti → maline. gdje vlada umjerena temperatura .pod utjecajem normalne temperature reznice započinju tjerati nove izbojke .ovom metodom možemo razmnožiti slijedeće bjelogorice: Acanthepanax Gymnocladus dioica Aesculus parviflora Koelreuteria paniculata Ailanthus Lycium Akebia Maclura aurantiaca Bignonia radicans Pachisandra terminalis Broussonetia papyrifera Paulownia tomentosa Cedrela sinensis Phellodendron Colastrus Pterocarya Clerodendron trichotomum Rhus typhina Chaenomeles Sorbaria Coriaria Xanthaxylum americanum od voćnih kultura korijenskim reznicama se mogu razmnožavati kupine 6) Razmnožavanje dijeljenjem Razmnožavanje korijenskim reznicama koje tjera izbojke iz korijena u može razmnožiti korijenskim .preko zime počinje polagano ukorjenjivanje iz adventivnih oka . mora se započeti sa zračenjem .čim se toplina podigne.: Dendrologija .sandučići su napunjeni propusnim.reznice radimo obično u studenom i prosincu dužine prsta. ribiz.KORIJENSKE REZNICE → uzimamo od sadnica iz rasadnika koje smo povadili za otpremu ili od matičnih stabala . pjeskovitim kompostom.

novo stanično tkivo postaje sve čvršće i jače → spojno mjesto postane čvrsti spoj . Spiraea arguta 7) Razmnožavanje cijepljenjem .CIJEPLJENJE → način vegetativnog razmnožavanja kod kojeg prenosimo pup ili dio stabljike s jedne biljke na drugu  one srastu i dalje žive zajedničkim životom . Daphne oneerum. Lawsoniana Alumii. koje šalje u plemku. kao podloga služi Acer negundo za svoje oblike Acer negundo foliis variegatis i dr.kad nastane jače kolanje sokova u tvornim slojevima drveta i kore.osim potpunog srasta podloge i plemke.u prvoj fazi srašćivanja spoje se stanice podloge i plemke na mjestu operacije i stanični sadržaj stanica plemke i podloge .za podlogu se obično uzima biljka koja je otporna i dobro se razvija . a cijepljeno mjesto je neprimjetno 2) Podloga i plemka moraju imati podjednak maksimum upojne snage . ali nikada nije tolik da bi se u potpunosti promijenila svojstva plemke → trebamo tražiti podloge koje imaju dobra svojstva .kasnije na spojnom mjestu nastaju nove stanice → nije nastalo potpuno srašćivanje – cijep nije potpuno čvrst .crnogorice → Chamaecyparis Lawsoniana služi kao podloga za Ch. Fraseri.skripta 28 ..CIJEP (KALEM) → biljka nastala cijepljenjem . Picea excelsa služi kao podloga za sve vrste i oblike roda Picea . tako da se može normalno vršiti izmjena hrane.u praksi se često cijepe i prirodne vrste → kada ne možemo dobiti kvalitetno sjeme .nove biljke posadimo na dobro pripremljene gredice. Pachysandra terminalis.plemka → grančica ili pup koji se cijepi na podlogu .cijepljenje provodimo uvijek kada nemamo drugog načina razmnožavanja .. Viburnum lantana služi kao podloga za sve Viburnum-e.daljnji razvoj podloge i plemke je ovisan od jakosti pojedine biljke . a plemka asimilira i transpirira. a na njih cijepimo uglavnom njihove varijetete i oblike → npr. potrebno je i normalno cirkuliranje hranjivog i biljnog soka 3) Među cijepljenim biljkama mora biti blisko ili stanovito srodstvo → cijepljenje je moguće provoditi unutar srodnih obitelji ili među biljkama različitih rodova iste obitelji .cijepljenje je uspjelo kada se potpuno srastu podloga i plemka na mjestu cijepljenja. te tako nastaje kolanje hranjivih sokova .V.ovaj način se vrlo rijetko primjenjuje .u proljeće i ljeti iskopamo matične biljke i dijelimo ih prema veličini matičnjaka . gdje se staničje podloge i plemke poveže u jednu cjelinu .podloga → biljka na koju se cijepi .često u razini cijepljenog mjesta nastane odebljanje → sve biljke imaju svojstvo da na ozlijeđeno mjesto šalju obilje sokova . Berberis vulgaris atropurpurea služi kao podloga za sve Berberis-e. Betula pendula služi kao podloga za sve Betula-e .da bi cijepljenje uspjelo trebaju se ispuniti slijedeći uvjeti: 1) Sastav plazme plemke i podloge je jednak ili sličan → spoj oba dijela je čvrst. Spiraea thunbergii. plemka asimilira i odvodi u podlogu dio svojih asimilata .utjecaj podloge na plemku je znatan.T.dioba je najsigurniji način vegetativnog razmnožavanja → ne traži naročite uvjete – treba imati dovoljan broj matičnih biljaka ..: Dendrologija .podloga crpi iz zemlje vodu i mineralne tvari.prilikom cijepljenja biljke moraju doći u takav dodir da se mogu lako srasti → podloga i plemka moraju biti čvrsto priljubljene jedna uz drugu u tvornim slojevima u kojima biljka raste u debljinu – kambij podloge . . gdje obično vrlo dobro uspijevaju Hyporicum calycinum.kao podloga uzimamo vrste.podloga ima zadatak da svojim korijenom crpi iz zemlje vodu i u njoj otopljene mineralne tvari.

5 cm duljine).upotrebljava se kada je podloga tanja od plemke .ima slučajeva kada možemo cijepiti različite rodove → Crataegus monegyna može biti podloga za Amelancier.V.ovaj način cijepljenja se upotrebljava najviše kod razmnožavanja vinove loze . tip. sve prilike i svako tlo → niski uzgoj ruža → podloge nižeg uzrasta (Rosa canina Senff. mora odgovarati stopostotno traženom tipu bastarda. a zimi u stakleniku Postrano cijepljenje pod koru Proljeće a) Cijepljenje na obični spoj i spoj na jezičac . Rosa inermis (kao Rosa canina.provodi se uglavnom kod lanjskih slabijih podloga .kod jorgovana → podloga mora imati bujan rast. koji želimo razmnožiti .skripta 29 .matično stablo od kojeg uzimamo plemke.kod ovog načina se plemka lako pomakne → treba upotrijebiti spoj na jezičac (engleski spoj) .cijepljenjem razmnožavamo jedan bastard. Rosa canina Brőg) → Rosa multiflora je dobra podloga.: Dendrologija .T. ali bez trnja) . Cotoneaster i Sorbus aucuparia .u gornjoj trećini reza na plemki i podlozi se ureže oko 5 mm dugačak rez – zatim cijep spojimo da se jezičac podloge uvine kroz urez plemke i obratno b) Sedlasto cijepljenje i presedlasto cijepljenje . oblik ili vrstu koju ne možemo drugim vegetativnim načinom uspješno razmnožiti . da ne izbija nove izboje iz korijena .ruže → nema univerzalne podloge za sve ruže. zdrav izgled.NAČIN CIJEPLJENJA → na podlozi i plemci se naprave podjednaki rezovi (2 – 2.cijepljenje ima više načina: 1) U proljeće a) Cijepljenje na obični spoj i spoj na jezičac b) Cijepljenje u trokut c) Cijepljenje pod koru d) Sedlasto cijepljenje e) Presedlasto cijepljenje f) Cijepljenje u raskol g) Cijepljenje u poluraskol a) b) c) d) 2) Ljeti Okulacija Ablaktiranje → provodi se i u proljeće Postrano priljubljivanje → ljeti vani. pa se priljube plemka i podloga  kora i tvorni sloj plemke i podloge moraju doći točno jedno na drugo → cijep se poveže likom i namaže voskom za cijepljenje .tehnika izvođenja je ista kao kod običnog spoja .podloga i plemka moraju biti jednako debele . varijacija ili oblika. ali uglavnom za uzgoj ruža Polyantha → ruže stablašice → Rosa canina Bohmidtov Ideal.

plemku režemo kao kod spajanja. pa u taj urez umetnemo donji dio plemke - c) Cijepljenje u trokut (klinasto cijepljenje) puno se upotrebljava kod razmnožavanja dendro-bilja na podlozi izrežemo klinasti isječak na plemki izrežemo klin.PROSEDLASTO CIJEPLJENJE → ako na podlozi na dnu reza urežemo rovaš (poprečni urez).ako je rez na podlozi nešto širi mora se na jednoj strani pokrivati kora na podlozi i plemci .najbolje je da su rezovi na plemci i podlozi jednaki .V.: Dendrologija . koji točno odgovara isječku na podlozi klin se mora točno prislanjati uz isječak i mora ga potpuno ispuniti cijepljeno mjesto zavežemo likom i zamažemo voskom za cijepljenje d) Cijepljenje pod koru . a potom zamaže voskom za cijepljenje .prema vodoravnom poprečnom rezu se napravi kosi rez.podlogu prorežemo poprijeko vodoravno.skripta 30 .T. a zatim prema gore .cijep se čvrsto zaveže likom. jer je plemka na tom mjestu poprijeko urezana . samo se na gornjem dijelu reza ostavi malo sedlo.plemka se postavi na podlogu tako da se rez podloge i plemke točno pokrivaju → treba paziti da kora dođe na koru . koji odgovara rezu na plemci .

rez je na plemci dug 2 – 2.T.mana mu je što rana teško zarašćuje.ako je plemka debela.na svakoj strani raskola umetnemo po 1 plemku.dosta star način cijepljenja . koliko je dugačak rez na plemci.cijep se zaveže likom i namaže voskom za cijepljenje .5 cm .provodi se kada se kora da lako olupiti → kada je podloga u punom soku – travanj .: Dendrologija .podlogu prorežemo vodoravno. režemo je na rovaš (poprečni urez) .cijep se zaveže likom i zamaže voskom za cijepljenje .V.plemku klinom utisnemo u procjep. a da koru ne režemo ovaj način cijepljenja je brz. a potom se oštricom može olupiti kora i plemka se utisne pod koru toliko koliko je dug rez na plemci .ako je podloga u punom soku može se plemka utisnuti pod koru.na podlozi napravimo okomit rez i na kori toliko dugačak. pazeći da se tvorni slojevi i na plemci i na podlozi poklapaju .u procjep možemo umetnuti 2 ili 4 plemke (unakrsni procjep) .primjenjuje se kada je podloga jako debela.više se upotrebljava u voćarstvu kod precjepljivanja starih voćaka . a provodi se kad je plemka tanja od podloge na podlogu se mogu utisnuti i po 2 – 3 plemke e) Cijepljenje u raskol .podlogu raskolimo voćarskim nožem na 3 – 4 cm dužine raskol mora biti čist i gladak .podlogu prorežemo na određenom mjestu gdje želimo izvršiti cijepljenje . a često se događa da ne zaraste sasvim . a rez zagladimo oštrim nožem .skripta 31 .star način oplemenjivanja . koja se na obje strane koso zareže .plemku pripremimo kao kod spajanja ili kod sedlastog cijepljenja . a plemka tanka .

cijep premažemo voskom. postrano priljubljivanje .za ovaj način cijepljenja su potrebna matična stabla koja stoje na slobodnom pristupačnom mjestu .napravi se odgovarajući rez na plemki.upotrebljava se kod dendrološkog bilja najviše kod crnogorice.za plemku se uzima jedno.ovakvo cijepljenje može uspjeti uglavnom pod staklom → jednolična temperatura i primjerena vlažnost zraka .kad je cijep gotov.obje grančice se čvrsto povežu likom . čistim nožem skinemo koru u duljini od 3 – 4 cm → isto napravimo kod plemke .na podlozi uzmemo grančicu odgovarajuće debljine.na plemci se zatim odstrani 2 – 3 cm dugačak jezičak kore → veličinom mora odgovarati rezu na podlozi .podlogu ne treba prikraćivati dok se cijep ne sraste .naročito se primjenjuje kod Betula pendula Youngii. zaveže se cijepljeno mjesto likom i namaže voskom .T.plemka se spoji s podlogom tako da se tvorni dijelovi plemke i podloge točno poklapaju .utisne se plemka u podlogu da se tvorni slojevi plemke i podloge točno poklapaju .ako su podloge u loncima. te na njoj oštrim.na podlozi na određenom mjestu za cijepljenje oštrim čistim nožem odrežemo 2 – 3 cm dugačak komadić kore .oko tih stabala posadimo ujesen odgovarajuće podloge → možemo ih imati ulončene . svaki cijep moramo poduprijeti motkom ili štapom .nakon što cijepljenje potpuno uspije može se oštrim nožem ispod samog mjesta cijepljenja odrezati grančica od njezinog matičnog stabla b) Postrano priljubljivanje → ljeti vani.da vjetar ne rastrga spojene cijepove.spojimo grančicu plemke i podloge tako da se rezovi potpuno poklapaju.u kasno proljeće kad su sokovi već u toku izvršimo ablaktaciju . pazeći da se tvorni dio plemke i podloge čvrsto priljubljuju . te na kraju reza nešto zarovaši .V.CRNOGORICA → naročito kod Pinus i Abies upotrebljava se tzv.do dvogodišnji vršni ili postrani izbojak na dnu kojeg se odstrane iglice . a u voćarstvu kod duda i oraha . tako da rez na plemki točno odgovara rezu na podlozi . a ponekad i u voćarstvu . pa je na taj način cijepljenje izvršeno .VOĆARSTVO → podloga se na mjestu za cijepljenje zareže do drvenastog dijela. a zimi u stakleniku .cijepljeno mjesto zavežemo pamučnim koncem i zamažemo voskom .skripta 32 a) Ablaktiranje → provodi se i u proljeće .: Dendrologija . treba ih prilikom postavljanja oko matičnog stabla za ablaktiranje uroniti u zemlju do ruba lonca .

dužina reza na podlozi obično iznosi 2 – 2. Chamaecyparis .skripta 33 c) Postrano cijepljenje pod koru .T.na slični način zarežemo i plemku s 2 strane.: Dendrologija .u nekim slučajevima se koristi kod bjelogorice → ribiz i ogrozd .V.ovaj način cijepljenja crnogorice najbolje uspijeva pod staklom - d) Cijepljenje na prsten (prstenovanje) koristi se samo kod nekih vrsta → orah. ili ovogodišnje dobro razvijeno oko - . nego vrškom noža odrežemo koru u tom (T) obliku . a ne drvo . tako da plemka izgleda poput trouglastog klina → na plemki također zarežemo koru.provodi se najčešće kod onih crnogorica.5 cm . Thuja.često se uzima prošlogodišnje oko koje nije potjeralo (breze).cijep zavežemo pamučnim koncem i zamažemo voskom . pazeći da se tvorni dijelovi plemke i podloge poklapaju . smokva na podlozi se izreže kolut kore u obliku prstena na mjesto koluta kore se umetne kolut kore s plemkom s jednim pupom može se raditi dok je još jako kolanje sokova e) Okulacija najrašireniji način cijepljenja o Okulacija na tjerajući pup → provodi se u svibnju i lipnju .ne lupimo koru uzduž i poprijeko podloge kao kod T-reza. kesten. koje imaju tanke grančice → Juniperus. čistim nožem na podlozi na prikladnom mjestu vrhom noža izvedemo rez u koru duž podloge .plemku utisnemo u izrezani jarčić na podlozi.oštrim.

varijeteti i vrste roda Betula o Okulacija na uspavani pup → provodi se od srpnja – rujna .do jeseni dobijemo novi plemeniti izbojak koji toliko ojača i odrveni da može prezimiti bez opasnosti da promrzne .pup potjera tek u proljeće slijedeće godine → postotak primanja je velik . suvišni dio možemo odstraniti tako da ga vrhom noža zahvatimo i odčehnemo. jer se pup ne može primiti bez nje . a samo da oko ostane slobodno .vrškom kosti na cjepljarskom nožu olupe se rubovi kore tako da se pup može lakše umetnuti .oko za okulaciju pripremimo tako da plemku uzmemo u lijevu ruku. pazeći da ne dodirnemo otvorenu ranu .narezane plemke ne smiju biti previše otvrdnute → umanjuje se uspjeh okulacije .varijeteti Acer negundo.T.pup uvijek postavljamo s one strane otkuda pušu vjetrovi .podlogu moramo očistiti pred okulaciju.odrezani pup primimo kažiprstom i palcem lijeve ruke za peteljku.lisnu plojku treba odmah odrezati da ne bi plemka venula.plemke uzimamo od zdravih matičnih stabala koje s obzirom na vrstu i tip imaju sva pozitivna svojstva .vez bi trebao biti dosta čvrst. ali onaj dio koji ostane po samim okom pustimo.najvažnije je da se rez izvrši vješto i brzo. da ne dođe do zastoja kolanja sokova . ali ipak ne pretvrd. a ostanu samo peteljke iznad pupova . jer se neće primiti ako oko ostane prazno .ako je suša bit će potrebno cjepiljnjak zaliti nekoliko dana pred okulaciju .u slučaju da smo prilikom reza oka odrezali previše drveta.kod jorgovana i ukrasnih breza okuliramo oko 8 cm iznad korjenova vrta. a čim je oko umetnuto treba odmah izvršiti vezanje likom .ako su plemke premekane onda ih je dobro prikratiti 2 – 3 tjedna prije uzimanja za okulaciju.V.u pupu uvijek mora ostati jezgra.umetnemo oko u T-rez na podlozi.: Dendrologija .kod vezanja moramo paziti da svu ranu zavežemo.skripta 34 . olupivši koru koštanim vrškom na cjepljarskom nožu . da pupovi bolje ojačaju .cjepljarski nož držimo u desnoj ruci i postavimo ga otprilike 1 cm iznad pupa te povučemo do 1 cm ispod pupa → pazimo da pup izrežemo s korom sa što manje drveta . a inače svugdje nastojimo okulirati što niže na korijenski vrat .najbolje je rezati plemke neposredno pred okulaciju . a osim toga mjesto okulacije moramo prebrisati krpom .plemke moraju imati zdrava.na podlozi na mjestu određenom za okulaciju napravimo T-rez → samo kora smije biti prorezana . a kažiprst postavimo ispod oka . zrela i dobro razvijena oka .

skripta 35 . da staničja budu u neprestanom dodiru 6) Najbolje je ako plemka i podloga u isto vrijeme tjeraju (listaju. pa tek onda izvršimo vezanje likom .ako su radnici dobro uvježbani jedan cjepljar može za 10 sati rada umetnuti oko 1 000 – 1 500 oka .u novije vrijeme sve se više uvodi metoda razmnožavanja "metoda meristema" ili "in vitro" → najjeftinija i najbrža metoda kojom se od jednog matičnog stabla može u kratkom vremenskom razdoblju proizvesti na 1 000 i više novih individua . ali da ne potjeraju prije slijedećeg proljeća .ima slučajeva kada pojedina oka istjeraju još iste jeseni → potrebno je takav izbojak prikratiti na 1 oko .ako lisna peteljka na plemenitom oku otpadne prilikom dodira. na koji se nasloni plemenito oko . koja obično do zime toliko ojačaju i otvrdnu.na podlozi odrežemo takav komadić kore u veličini izrezanog oka. da mogu uspješno prezimiti da bi cijepljenje dobro uspjelo treba se pridržavati slijedećih uputa: 1) Plemka treba stvarati nove stanice → za plemku treba uzimati jednogodišnje grančice.okulacija se ne provodi za kišovita vremena jer to umanjuje uspjeh .kod proljetnog cijepljenja neće škoditi ako plemka nešto kasnije dolazi u sok od podloge 7) Da bi uspjeh cijepljenja bio veći u blizini cijepljenog mjesta na plemci i na podlozi treba se nalaziti po jedan pup koji pospješuju srašćivanje cijepa privlačeći sokove 8) Rane kod cijepljenja moraju biti hermetički zatvorene → zrak i voda ne smiju prodirati u ranu → potrebno je ranu premazati voskom za cijepljenje 9) Cjepljar mora biti vješt i svako cijepljenje obaviti brzo i točno 10) Nož za cijepljenje mora uvijek biti čist i oštar 11) Cjepove treba neprestano nadzirati i njegovati 8) Razmnožavanje in vitro .T.FORKATOV NAČIN OKULACIJE → kada je slaba podloga ili se kora na podlozi ne da olupiti možemo izvesti okulaciju tako da priljubimo na podlogu . znak je da je okulacija uspjela . samo iznimno dvogodišnje 2) Svaka plemka mora imati najmanje 1 – 3 dobro razvijena pupa 3) Plemke treba uzimati sa zdravih i tipičnih stabala koja imaju sva pozitivna svojstva 4) Prilikom svakog cijepljenja mora se paziti da se tvorna tkiva plemke i podloge (kambij i felogen) potpuno dotiču → što je površina dodira tvornog tkiva veća. veći je uspjeh cijepljenja 5) Cijep moramo čvrsto povezati.kod okulacije na uspavani pup oka bi trebala dobro srasti do jeseni. te potom cijep zamotamo likom .okulaciju obično provode 2 čovjeka → jedan koji umeće oka i jedan koji reže .kod reza kore na podlozi ostavimo na dnu reza mali jezičak.ovaj način okulacije se često upotrebljava kod proizvodnje visoko-stablastih ruža . tako da one podloge.: Dendrologija .prije nego što izvršimo rezanje jezičkom pritisnemo donji dio kore plemenitog oka tako da oko točno pokriva ranu na podlozi.posljedica tog reza je da se stvore na bazi izbojka nova 2 oka.najbolje vrijeme za okulaciju je rano ujutro ili predvečer → treba izbjegavati rad za vrijeme prejake žege . gdje se oko nije primilo ponovno okuliramo . cvatu i dozrijevaju) . pa na tu ranu priljubimo oko.V.sve okulate poslije 2 – 3 nedjelje moramo temeljito pregledati.

neke vrste drveća se siju u stakleniku u sandučić ili u hladna klijališta.) – 2 godine ostaju u sjemeništu . prozore treba potpuno skinuti .čim sjemenjačice niknu treba prema potrebi izvršiti pikiranje ili prorjeđivanje . Betula i dr. prorjeđivanje treba provesti na taj način da se najslabije sadnice što prije povade i prepikiraju ili bace (ako su suvišne) . povremeno zalijevanje i rahljenje zemlje .T. a idućeg proljeća na uzgojne plohe u redove na određeni razmak .povađene sjemenjačice treba za vrijeme pikiranja pokriti vlažnom krpom da ne bi povenule .za sva pikiranja treba upotrijebiti humozni pjeskovitu zemlju . UZGOJ BJELOGORICE .KORIJENSKE REZNICE → sadnice koje su uzgojene preko zime u stakleniku treba u proljeće zajedno sa sandučićima prenijeti u hladno klijalište – sadnice će otvrdnuti i ojačati .: Dendrologija . pa kada nastupe topli dani pikiraju se na uzgojne gredice .razmak pikiranja je ovisan o vrstama .za pikiranje je najbolji oblačan dan → gredice prethodno treba dobro pripremiti i prema potrebi zasjeniti . pa tek kada se biljčice zakorijene. treba pred jesen opreznije i sve manje zalijevati da drvo može do zime dozoriti i bolje prezimiti .istog proljeća će se te iste sadnice moći presaditi na uzgojne gredice ili u hladna klijališta.ako je sjetva pregusta.NJEGA → potrebno je okapanje. treba klijališne prozore neko vrijeme držati zatvorene. reznicama… itd.uvijek treba nastojati da se jednogodišnje sadnice rasade na uzgojno mjesto još u jesen ili u slijedeće proljeće → nije uvijek uspješno kod sporo rastućih vrsta ( Alnus.prorjeđivanje i pikiranje se provodi i onda kada se razviju prva 2 lista .uzgojni radovi u rasadniku nakon presađivanja sadnica na uzgojne plohe su mnogo jednostavniji nego razmnožavanje sjetvom.V.sadnice koje se nalaze na gredicama. a tek iduće godine na uzgojne gredice . gdje trebaju ostati najmanje godinu dana .pažnju treba posvetiti CIJEPOVIMA ZIMSKOG CIJEPLJENJA u stakleniku → svi varijeteti koji su cijepljeni na podloge posađene u loncima trebaju biti u proljeće preneseni u hladno klijalište (ako su cijepovi već srasli) .osjetljive vrste se moraju pikirati ponovno u sandučiće ili u klijališta .skripta ta metoda još nije dovoljno provjerena za sve vrste voćaka kod nekih vrsta su česte mutacije ili se ponovno javlja juvenilnost 36 DALJNJI UZGOJ DRVEĆA I GRMLJA U RASADNIKU .ako je pikiranje provedeno pod staklom. može se lagano i oprezno započeti sa zračenjem → kad biljke ojačaju i naviknu se na vanjski zrak. pa će tek idućeg proljeća biti presađene na uzgojne gredice.ZELENE REZNICE I KLJUČIĆI → koje su u rano ljeto razmnožene od brzorastućih vrsta mogu se već u srpnju presaditi na uzgojne gredice.kod spororastućih vrsta → reznice prezimljuju u klijalištu ili stakleniku.prilikom prorjeđivanja sjemenjačica događa se da se ostale pomaknu i podignu iz zemlje → potrebno je nakon proredbe gredice dobro zaliti da se zemlja slegne oko korijena .

ukrasne jabuke.kada plemenito oko potjera izbojak dug 15 – 20 cm. sadnju na stalno mjesto Zimzeleno grmlje i drveće . Hamamelis) .NJEGA SADNICA na uzgojnim gredicama → rahljenje zemlje.mehanička obrada rasadnika iziskuje nešto veći razmak redova nego ručna → kod mehaničke kultivacije razmak redova ne bi smio biti manji od 70 cm .tijekom iduće zime.na uzgojnim plohama ostanu grmlje i penjalice sve dok ne budu sposobni za sadnju na stalno mjesto. po mogućnosti iz korjenovog vrata i da razgranjenje grma počinje odmah od zemlje .ljeti okulanti rastu okomito uvis.T.zimzeleno grmlje i drveće traži nešto složeniji postupak kod uzgoja → treba nastojati da dobro razvijeni grm stvori korijenski grumen koji omogućuje da se to grmlje kasnije lakše presadi na stalno mjesto .samo neki rodovi i vrste čine iznimku. japanske trešnje) → iziskuju poseban postupak . pa ih treba nešto slabije prikraćivati → Chionanthus. odn. godine za otpremu.skripta 37 . Cornus… .cijepovi ostaju u klijalištu sve do idućeg proljeća kada se mogu rasaditi na uzgojne gredice ili na uzgojne plohe . odn. neke japanske trešnje) .većinu grmlja i penjalica treba kod sadnje nakratko obrezati → da novi izbojci potjeraju odozdo. a prema potrebi će neke trebati u svibnju prikratiti (jorgovan.u proljeće (krajem zime) treba rezati podloge na stručak oko 25 cm dužine . početkom proljeća režu se svi jednogodišnji okulanti unatrag na 6 – 10 oka → izbojci iz ovih oka kroz ljeto stvore novi mladi cvatući grm . Halesia. Deutzia scabra – ostaju samo 1 godinu na uzgojnim gredicama .kada divlje oko potjera. treba ga likom privezati na stručak da ga vjetar ne polomi → vez treba biti u obliku broja 8 . plijevljenje od korova povremeno polijevanje i zaštita od štetnika i bolesti . odn. Hamamelis.cijepovi ostaju pod prozorima dok im prijeti opasnost od mrazova → kad prođe opasnost prozori se skidaju . Styrax. za prodaju . a rana se zagladi oštrim hipom . izbojak treba prikratiti i ne dozvoliti da se jako razvija .presađuju se na uzgojne plohe tek kad su dovoljno razvijeni → dotad se nalaze na uzgojnim gredicama .obično se više ne presađuju pa im kod sadnje treba dati razmak dovoljan za potpuni razvoj .stručak treba tokom ljeta što ranije odrezati → reže se oštrim škarama.okulate ukrasnog grmlja (plemeniti jorgovani. bez bale ili u kontejnerima ovisno od vrste drveća UZGOJ GRMOVA I PENJAČICA .koliko dugo treba ostaviti sadnice na uzgojnim gredicama ovisi o brzini porasta pojedinih rodova i vrsta → npr.većinu rodova i vrsta treba ponovno nakratko obrezati nakon što provedu 1 godinu na uzgojnim plohama → ovim jakim rezom dobiva se izbijanje snažnih osnovnih grana budućeg dobro razvijenog grma – iznimke su rodovi i vrste koji slabije rastu (Chionanthus.V. Forsythia.ne smije se zaboraviti na pravilno i točno etiketiranje svih vrsta i varijeteta .sadni materijal se prodaje na tržištu s balom.većina takvih grmova sposobna je tek 2.na stručku se sva divlja oka odstrane → ostaje samo plemenito oko i 1 divlje (obično najgornje) .: Dendrologija .

Acer campestre i dr. treba saditi na uzgojne plohe tek nakon što su već nešto ojačale → potreban je jaki rez unatrag do zemlje. da se dobije razgranjenje odozdo. kod Ligustrum-a je dovoljno da se jedan po jedan grm posadi na određeni razmak i da se oblikuje na mjestu uzgoja lijepa živica .T. ako se uzgoji kako treba .u prvoj godini uzgoja izbiju umjereni izbojci.zimzeleno grmlje slabijeg rasta (Berberis.iduće jeseni takve sadnice su sposobne za otpremu . Cotoneaster. i 2.neke zimzelene vrste slabijeg rasta (Cotoneaster.u početku uzgoja treba glavno stabalce nakratko obrezati.uzgojem zimzelena grmlja i drveća. tako da stvore novo razgranjenje odozdo .to grmlje treba tijekom uzgoja svake ili svake 2 godine presaditi da stvori bolju korijensku grudu .na isti način se mogu uzgojiti oblikovani grmovi za visoke živice i od drugog drveća (Tilia.produžno stabalce treba svake godine rezati unatrag radi oblikovanja novih izbojaka . Lonicera.kod ovih vrsta je rijetko potreban rez. Clematis Wisteria.Carpinus betulus → lijepa živica. treba do slijedećeg proljeća posaditi na uzgojne plohe Povijuše i penjalice .cjepovi različitih vrsta zimskog cijepljenja u stakleniku. Ulmus. koje rastu u prvom ljetu nakon cijepljenja.što je bolje i gušće oblikovan grm razgranjen to više vrijedi kao materijal za sadnju novih živica .svi jako-rastući varijeteti se mogu saditi odmah na uzgojne plohe i u dovoljnom razmaku . utile Davidii) treba kultivirati na uzgojnim gredicama. Helianthemum) treba u prvim godinama uzgajati u lončićima.produžno stabalce treba rasti ravno uvis → treba ga vezati uz tanki štapić. Genista.: Dendrologija . gdje postoji mogućnost stvaranja sitnih žilica. V.Lonicera.skripta 38 . koje tijekom prve zime treba odrezati sve do zemlje → idućeg proljeća izbiju snažni izbojci (treba ih privezati na jake kolce) .kod ostalog grmlja koje dolazi u obzir za živice nema većih uzgojnih zahvata → npr.) .grmlje treba kultivirati u 1.uz ostalu njegu naročito je važan svake godine zimski rez unatrag → mora biti izveden tako da svakom grmu u rasadniku da oblik buduće živice .višegodišnje jake sjemenjačice sade se u rasadniku na uzgojne plohe u određenom razmaku .te grmove nakon sadnje treba nakratko odrezati unatrag . a glavna grana da se produžuje uvis → da se dobiju gotovi oblikovani grmovi za živicu.na ovaj način se mogu od graba (Carpinus betulus) uzgojiti 1 – 2 m visoki oblikovani grmovi . Cytisus. Viburnum. dok se ne razviju u grmove koji su sposobni za sadnju na stalno mjesto ili za otpremu → potrebno im je češće presađivanje tijekom uzgoja . tako da raste okomito . a ako se provodi sastoji se u prikraćivanju dugačkih izbojaka radi boljeg razgranjenja . Polygonum i dr.V. a godišnje presađivanje se vrši uvijek u nešto veće lončiće → kad postignu dovoljan porast mogu se presaditi na uzgojne gredice . koje dobro drže korijensku grudu . godini u humoznom tlu. koji su gusto razgranjeni od korijena do vrha . kao i vađenjem i otpremom odnose se velike količine plodne zemlje → zemlja se mora nadoknaditi dovozom novih potrebnih količina .kod svake biljke treba ostaviti 2 – 3 m visok i jak kolac o koji se vežu izbojci UZGOJ GRMLJA ZA ŽIVICE .tijekom ljeta će biti potrebno oblikovanje grma škarama za živicu .

za sadnju na uzgojne plohe rasadnika daje se prednost jednogodišnjim dobro razvijenim sadnicama → Acer. a iznimno i više . . sade se na uzgojnu plohu u određenom razmaku.ploha na kojoj se stablašice nalaze. potrebno je sadnice barem 2 × godišnje obrezivati.: Dendrologija . Juglans …) .tijekom ljeta štrljak treba odrezati što je bliže moguće kod plemenitog izbojka → već u prvoj godini okulanti mogu doseći visinu od 1 – 2 m.vrste sjemenjačica iz kojih se uzgajaju stablašice se mogu podijeliti u 2 skupine: I.V.jedan rez se obavlja krajem zime.glavno je da sjemenjačice završe vegetaciju s jako razvijenim završnim pupom iz kojeg će se iduće godine opet produžiti stablo II.važno je da sadnice budu dobro ukorijenjene i zdrave .Sorbus razvija lijepo stablo iz okulata. Ulmus) i kljičića (Populus) . a drugi polovicom ljeta . od kojeg će se moći uzgojiti lijepo razvijeno stablo .kad već dovoljno ojačaju. pazeći na oblik koji se želi postići rezom . Ulmus…) → u istoj godini izraste nekoliko slabijih izbojaka – iz njih se ne može uzgojiti stablo .uz uzgojnu njegu koja se sastoji u kultiviranju tla i redovnom zalijevanju.već se prvog ljeta nakon sadnje razvije dovoljno izbojaka → sistematskim rezom se stvara gusta živica .skripta 39 .plemenito oko istjera u proljeće snažan izbojak. iz kojeg će potjerati opet jednogodišnji izbojak.stablo se može uzgojiti jedino iz dobro razvijena pupa. Vrste koje svoje stablo produžuju iz završnog pupa → ne treba ih rezati unatrag (Aesculus.mlade sadnice se najprije 2 – 3 godine uzgajaju na uzgojnim gredicama. a porastom izbojka treba vezanje ponoviti. koji se mora što prije vezati o štrljak.izbojak treba vezati na štrljak da ga vjetar ne polomi . pa ga ne treba prirezivati unatrag .uzgoj stablašica je različit ovisno o vrsti . tako da izbojak raste okomito uvis . na kojemu se sva gornja oka zaslijepe  iz korjenovog vrata će izbiti bujni. tako da ojačaju . Fraxinus i dr. ali moraju biti dovoljno jake . Vrste koje se svake godine radi uzgoja stabla moraju rezati unatrag (Tilia. jak jednogodišnji izbojak. mora sadržavati izjednačen biljni materijal .gdje postoji završni pup i stabalce je dosta čvrsto ne treba provoditi rez unatrag → sve druge sjemenjačice se režu unatrag na oko 30 cm visoko .na taj način mogu se uzgojiti stablašice od grebenica (Tilia.kod nekih vrsta traje 3 – 4 godine. koji se mora nalaziti što bliže zemlji (što bliže korijenu) → iduće zime treba obaviti ponovni rez unatrag na oko 10 cm visok štrljak. Fraxinus. Aesculus.osim šimšira za uzgoj visokih piramida se mogu upotrijebiti i varijeteti Ilex-a UZGOJ STABLAŠICA .stablo će biti potrebno ponovno rezati unatrag na jedno jako oko.kod uzgoja okulanata je drugačiji postupak → tijekom zime treba izvršiti rez okuliranih divljačica na zaslijepljeni štrljak . što predstavlja početak stabla .za tu svrhu se najviše upotrebljavaju Buxus i njegovi oblici .vrste s dobro razvijenim završnim pupom produžuju stablo od sebe same . gdje će dobiti svoj konačni oblik . koji će doseći visinu krošnje .kao pravilo se može uzeti da su najbolje što je moguće mlađe sjemenjačice za sadnju.T.iduće zime je dobro provesti još jedan rez do zemlje unatrag Uzgoj kuglastih i piramidalnih oblika .

ima vrsta koje same tvore krošnju → ovaj rez može izostati . a odrežemo ih tek onda kad taj dio stabla ojača .kod uzgoja drveća za ulične drvorede uz prometne ceste rez u krošnju se provodi u visini 2.kod nekih vrsta kod kojih jednogodišnji izbojak ne raste okomito uvis.tijekom uzgoja stabla na jednogodišnjem izbojku se uvijek javljaju postrani izboji → povremeno ih treba prikratiti. Sequoia) je najbolje u prvim godinama uzgajati pod sjenicom .zemlja na gredicama mora uvijek biti umjereno vlažna.kod razmnožavanja reznicama vrste koje se sporo ukorjenjuju pred zimu trebamo prenijeti na pogodno mjesto u staklenik gdje se do proljeća zakorijene → mogu se u svibnju rasaditi na uzgojne gredice ili u privremeno klijalište . Pseudolarix.ljeti moramo paziti da rane reza ne budu velike → da se na rubu rane do zime može stvoriti kalus .kad stablo dosegne određenu visinu treba provesti rez u krošnju → provodi se u proljeće prije vegetacije .proljetno pikiranje jednogodišnjih sjemenjačica se mora provesti prije početka vegetacije.neke osjetljivije vrste (Cephalotaxus.čim se biljčice zakorijene prozori se mogu skinuti .pikirane sadnice treba vrlo oprezno zalijevati i prskati. a ljetno pikiranje je najbolje provoditi u kasno ljeto. Picea. tako da do zime rana djelomično zacijeli .treba biti oprezan kod reza stručka → rez treba obaviti u kolovozu. treba presaditi čim se između prva 2 kotiledona razvije srednji izbojak . trebat će ponovno provesti rez unatrag → često kod Ulmus. Pinus i Taxus.sve dok stablo ne dosegne određenu visinu. a isto tako i zrak . Chamaecyparis i Thuja . a tek onda Juniperus.kod vrsta koje vise (Betula pendula Youngii) treba radi produženja stabla provesti kolčenje jakim kolcima do 3 m visine UZGOJ CRNOGORICA .: Dendrologija . pazeći da zemlja na gredicama ne bude ni presuha ni prevlažna .daljnji uzgoj crnogorica se obavlja na uzgojnim gredicama koje moraju imati propusnu humoznu zemlju → naročito kada se mlade sjemenjačice rasađuju ili pikiraju . na kojem se sva oka zaslijepe → za štrljak se priveže izbojak da raste okomito uvis .ako se želi dobiti jednoličan materijal.pikiranje je najbolje provoditi u provizorno klijalište → nakon pikiranja treba zaliti i pokriti prozorima. kada je porast u završetku . nego se tijekom ljeta savija bit će potrebno svake zime provesti rez unatrag → izbojak se prikrati sve do onog dijela stabla koji okomito i ravno raste uvis .prvo pikiranje se obično provodi u kasno ljeto ili iduće godine u proljeće prije vegetacije → najprije se pikiraju Abies.kod tog treba izabrati jedno dobro razvijeno oko. Cupressus. . iznad kojeg se ostavi 10 cm dugačak štrljak.reznice ostaju u množionici sve dok se dobro ne ukorijene → Taxus i Picea trebaju duže vremena za ukorjenjivanje nego Chamaecyparis i Thuja .tijekom ljeta postrani izbojci na stablu se prikraćuju prema potrebi . Tilia i dr.T.skripta 40 .gnojidba svježim gnojem ne dolazi u obzir → za bolji porast može se upotrijebiti stari gnoj koji mora biti pomiješan sa zemljom .80 m ili u visini od 3 m . bolje je provesti rez u krošnju .Taxus baccata i dr. a ako je sunčano treba zasjeniti .sjemenjačice se oprezno vade iz sjemeništa i po mogućnosti što prije presade na određene gredice pazeći da se korijen ne osuši i da sjemenjačice ne venu → za vrijeme pikiranja ih treba pokriti vlažnom krpom .kod preguste sjetve često dolazi u obzir prorjeđivanje i pikiranje .V.

prilikom sadnje treba korijensku grudu malo razrahliti da se korjenčići oslobode stare zemlje → zemlju treba čvrsto pritisnuti .pokrivanje gredica starijim gnojem sprečava prejako isušivanje zemljišta pa će i zalijevanje biti lakše → sprečava se stvaranje pokorice .prilikom vađenja treba reznice najprije sa strane drvcom podići. prorjeđivanje i pomlađivanje VAĐENJE SADNICA U RASADNIKU .zbog sunca i suhog zraka treba reznice pokriti mokrom krpom .one vrste koje se teško ukorjenjuju i polagano rastu najbolje je posaditi u lončiće → tamo ostanu 1 godinu. povratni rez. jer nisu još ukorijenjene → obično ostanu u klijalištu do kasnog ljeta ili još bolje do idućeg proljeća kad se presađuju .povećani rast drveća uvjetuje slabije osvjetljenje unutar krošnje → posljedica je odumiranje grana.cijepljene crnogorice obično ostanu u loncu godinu dana prije no što ih presadimo → cijepovi od zimskog cijepljenja iz staklenika idućeg proljeća se prenesu u klijališta gdje se uzgajaju do drugog proljeća nakon cijepljenja .za uzgojne gredice treba izabrati propusnu humoznu i dobro pripremljenu zemlju . a korektura se vrši opreznim zahvatima reza .kod cijepljenih oblika uspostavljamo ravnotežu između vegetativnog i generativnog rasta rezom divljih izdanaka .V. suhe plodove i suhe grančice .: Dendrologija .vrlo često se rez provodi radi formiranja živice ili dobivanja neprirodnog habitusa – topiari .najvažnije vrste reza su → odstranjivanje suhih dijelova drveća.kod presadnje cjepova iz lonaca na uzgojne gredice treba lonce dobro zaliti.sadnju treba što prije provesti na dobro pripremljene humozne gredice.rezom odstranjujemo izbojke koji tjeraju iz debla . koje moramo odrezati .najbolje je da se slaborastuće vrste sade posebno . u razmaku od 8 – 10 cm .NJEGA MLADIH SADNICA → nakon sadnje se treba češće prskati radi održavanja vlažnosti zraka – bolji prijem sadnica .REZ DRVEĆA → posebna mjera njege .kad se sadnice zakorijene treba dobro ih zaliti → naročito za vrijeme sušnog ljeta .rez se provodi u različitim fazama razvoja biljaka → već u toku školovanja sadnog materijala provodimo tzv. stanište i posebna namjena . a onda se presade na uzgojne gredice . kojim se formira habitus radi postizanja standarda za prodaju .T.na nepovoljnom staništu su još više izražene negativne pojave u rastu drveća.preporuča se da se nakon 2 – 3 godine sadnice rasade u većem razmaku REZ DRVEĆA . cvatove.tijekom rasta drveća može doći do različitih oštećenja pojedinih dijelova koji se odstranjuju rezom .glavna mjerila za rez → prirodni oblik rasta. grančica i izbojaka. tako da korijenska gruda dođe dovoljno vlažna u zemlju .kod cvjetnih vrsta drveća režemo ocvale cvjetove. pa kad se zemlja razrahli izvade se i slože u sandučić .priprema sadnica drveća za sadnju bez bale vrši se rezom nadzemnog dijela i korijenja radi uspostavljanja međusobne ravnoteže .reznice koje su u rujnu pikirane u klijalište nisu slijedećeg proljeća sposobne za presađivanje.skripta 41 . uzgojni rez.

koja kod manipulacije popuca i raspadne se → bolje je crnogorice saditi s manjom korijenskom grudom.: Dendrologija . pa se odozgo može zemlja i skinuti .za vađenje visoko stablastih ruža treba imati više radnika. Viburnum rhytidophyllum. treba naročitu pažnju obratiti na to da se očuva što čvršća korijenska gruda . Picea.drugi radnik jakom rasadničkom lopatom podsiječe korijen s obratne strane i podigne stablo iz zemlje . Populus alba pyramidalis.kod vađenja crnogorica ne treba ostaviti preveliku korijensku grudu.kod osjetljivih vrsta.kod vađenja ruža možemo se koristiti i plugom → naročito vrijedi za podloge ( Rosa canina) .V.nakon toga stablaste ruže jedan ili više radnika povlače na onu stranu gdje je iskopan jarak.mlađe sadnice zimzelenog drveća i grmlja.Abies. pa se samo takva stabla mogu otpremati na udaljenija mjesta → kod većih stabala i onih koja su osjetljiva na presađivanje (Quercus penunculata var. a potom sve umotati u stare mokre vreće . te njihove različite vrste i oblici se odgajaju u loncima. kao da ga želimo iščupati .zimzeleno grmlje i drveće se mora otpremati na mjesto sadnje sa dobro razvijenim korijenom i dobrom korijenskom grudom → postupak je sličan kao kod gornje skupine drveća .prije vađenja drveća i grmlja treba sadnice obilno zaliti → bolje će se očuvati korijenska gruda .s jedne strane reda iskopa se jarak i podsiječe se korijen ruža .T. Betula pendula Youngii.  treba oprezno obaviti vađenje i odmah ih posaditi u pripremljene košare .dosta poteškoća ima kod otpreme nekih rodova i vrsta koje ne drže dobro korijensku grudu → Prunus laurocerasus. Ilex.treba nastojati da se drvo izvadi sa što manje oštećenim korijenjem . Magnolia…) – treba ih oprezno vaditi da se očuva korijenska gruda . Pinus i Juniperus vrlo slabo drže korijensku grudu → za vrijeme uzgojnog perioda u rasadniku ih je potrebno češće rasađivati kako bi se postiglo što bolje razgranjenje korijenskog sistema i stvaranje grumena . da bi bile sposobnije za otpremu i sadnju na stalno mjesto . Philyrea i dr.za vađenje grmlja za otpremu je potrebna jaka rasadnička lopata → grm se može izvaditi s dobrim korijenskim sistemom . kao da ih hoće iščupati.kod vađenja i otprema crnogorica. fastigiata. a s protivne strane jedan radnik ili više njih jakim lopatama presijeku preostali dio korijenja i pogurnu korijensku grudu u iskopani jarak .manje sadnice se mogu odmah nakon vađenja umotati u stare vreće i tako otpremati na stalno mjesto sadnje .skripta 42 .u rjeđim slučajevima i kod bjelogorice treba paziti da se sačuva što je veća korijenska gruda.stariji i veći grmovi kod nekih vrsta se moraju brižno i oprezno vaditi s korijenskom grudom i tako otpremati do mjesta sadnje . a kod suhog vremena je teško taj posao uspješno provesti → vađenje se obavlja s više radnika u nekoliko kolona .kada se korijenski grumen dovoljno posiječe i drvo oslobodi s jedne strane stablo treba nagnuti na onu stranu gdje je iskopan jarak. koje ne drže dobro korijensku grudu morat će se gruda obložiti mokrom mahovinom.za vađenje ukrasnog drveća → s jedne strane reda treba u dovoljnom razmaku iskopati dubok jarak i podsjeći korijenje do preko polovine korijenskog grumena .za teško tlo treba imati oštre i jake lopate → treba biti kovana .u košare se pakiraju samo veće crnogorično drveće .

a zatrpaju se zemljom iz novog jarka.bjelogorica se ne može otpremati prije 1. koje se želi trapiti.osobitu pažnju treba pokloniti točnom etiketiranju zatrapljenog rasadničkog materijala .kod pakiranja bjelogorice treba paziti da se korijen ne polomi → mora se ispuniti mokrom mahovinom ili pljevom .najbolje bi bilo kad bi se sadnice iz rasadnika vadile neposredno prije sadnje.otprema rasadničkog materijala je moguća dok sadnice nisu u vegetaciji → u jesen kad vegetacija završi i u proljeće prije nego vegetacija započne .crnogorice se moraju otpremati s korijenskom grudom koja se umota starim vrećama → mlade 1 – 3 godišnje crnogorice mogu biti pakirane u košare ili balote od slame ili trske .osjetljivije vrste je najbolje trapiti na zaštićena mjesta (šupa za prezimljavanje) OTPREMA SADNICA IZ RASADNIKA .dobro je da se vodovod nalazi u blizini trapa .svaki rasadnik mora imati svoj plan vađenja.ukorijenjene grebenice i sadnice razmnožene nagrtanjem također treba povaditi u jesen i utrapiti u zimske trapove UTRAPLJIVANJE SADNICA . širok prema veličini korijena → u jarak se naslaže drveće.otprema se može vršiti i zimi ako je blaga i nema smrzavanja . kako narudžbe stižu u rasadnik . koji se kopa za novi dio sadnica za trapljenje .dosta rano u jesen se može početi s otpremom crnogorice → mogu se presađivati čim ovogodišnji izbojci otvrdnu (druga polovica kolovoza) . ali moraju odmah nakon vađenja biti klasirane. pa se prema tome i vrši trapljenje sadnica u rasadniku .otprema se treba odvijati po utvrđenom planu. → iznimke: Ericaceae i zimzeleno grmlje . prodaje i otpreme. 10.: Dendrologija . koji se razrađuje onim redom. a treba biti zaštićen od sjevernih vjetrova .V.ukorijenjeni ključići se vade u jesen ili najkasnije u rano proljeće → mogu se rasaditi na uzgojne plohe ili prema potrebe utrapiti .UTRAPLJIVANJE DRVEĆA I GRMLJA → iskopa se jarak dubok cca. pa zatrapljene u zemlju .T.skripta 43 .trap se treba uvijek nalaziti blizu puta i na takvom mjestu gdje ne prijeti opasnost od podzemnih voda. tako da korijen slobodno leži u jarku → sadnice se slažu jedna do druge.takve sadnice se vade u jesen. otpreme → nemoguće u velikim rasadnicima .mlade jednogodišnje sadnice svih rodova i vrsta lako se vade bez naročitih teškoća → kod podloga .prije otpreme treba biljke dobro zaliti . nakon što list opadne. odn. 30 cm.nakon završenog trapljenja trapove treba zaliti → da se zemlja slegne i da se korijen ne sasuši .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful