Jerome David Salinger, Lovac u itu Pozorno proitaj ulomak iz romana Lovac u itu J. D. Salingera.

Na temelju ponuenog ulomka napii interpretativni esej. Tvoj sastavak treba biti napisan u tri dijela (uvod, razrada, zakljuak) i treba imati od 400 600 rijei. Pri pisanju sastavka pripazi na pravopisnu, gramatiku, leksiku i stilsku tonost. Treba odgovoriti na sve smjernice ispod teksta, ali te redoslijed smjernica ne obvezuje u pisanju sastavka. Ja predstave uope ne volim, ako ve elite znati istinu. Openito nisu tako loe kao film, ali sigurno nisu ni neto za im treba ludovati. U prvom redu, mrzim glumce. Oni se nikad ne ponaaju kao ljudi. Oni samo misle da se tako ponaaju. Neki od onih ponekad doista dobrih, i to na veoma blijed nain, u svakom sluaju na nain koji nije nimalo zabavno promatrati. A ako je neki glumac doista dobar, onda se uvijek jasno vidi da on zna daj e dobar, pa to sve kvari. Uzmite, na primjer, sira Laurencea Oliviera. Gledao sam ga u Hamletu. D.B. je lani poveo Pheobe i mene da ga vidimo. Najprije nas je pozvao na ruak a onda nas je odveo da gledamo Hamleta. On ga je ve prije toga gledao, prema nainu na koji je govorio o njemu za rukom. Bio sam nestrpljiv kao sam vrag da ga vidim. Nije mi se, meutim, ba bogzna kako svidio. Jednostavno ne vidim to je tako udesno u sir Laurenceu Olivieru, to je sve. Ima fantastian glas, a osim toga je vraki lijep mukarac, i veoma je lijepo promatrati ga kad hoda, ili se mauje, ili tako neto, ali nije uope bio onakav kako je D. B. opisao Hamleta. Previe je podsjeao na nekog prokletog generala, a previe malo na nekog tunog, sumornog, sumnjama izjedanog ovjeka. Najbolji trenutak u cijelom komadu bio je onaj kad Ofelijin brat onaj koji na samom kraju vodi dvoboj s Hamletom odlazi na put a njegov ga otac obasipa savjetima. I dok ga njegov otac obasipa savjetima, stara Ofelija se zeza sa svojim bratom, izvlai mu onaj bode iz korica, zadirkuje ga, i sve, dok on pokuava da izgleda jako zainteresiran za oeve bezvezne prodike. To je bilo lijepo. Ta me stvar doista oduevila. Ali takve stvari ne mogu se vidjeti tako esto. Stvar koja se svidjela Pheobe bila je ona scena kad Hamlet miluje svog psa po glavi. To je, po njezinu miljenju, bilo zabavno i lijepo, i doista jest. to u morati uiniti, morat u proitati tu dramu. Nevolja sa mnom je u tome to takve stvari uvijek moram sam proitati. Ako ih igra neki glumac, jedva ih mogu sluati. Stalno me mui bojazan da e sljedee minute uiniti neto usiljeno i neprirodno. Jerome David Salinger, Lovac u itu, preveo Nikola Kri
SMJERNICE

Dokai na primjerima iz ulomka, ali i cjelovitog djela, da je Holden Caulfield, osjetljiv i inteligentan mladi koji unato svojoj mladosti nastoji svijetu pristupati kritiki. to je tema ponuena ulomka? Zato glavni lik ne voli glumce? to mu se svidjelo u interpetaciji Hamleta slavnoga glumca sir Laurencea Oliviera, a to ne? Zato je Holden u predstavi zamijetio jedan detalj, a Pheobe drugi? Protumai to iz konteksta itavoga djela s obzirom na starost likova i njihove interese. Na primjeru ponuena ulomka objasni odnose meu licima D.B.-om, Holdenom i Pheobeobjasni tko su oni, zato su zajedno izali na ruak, tko se kome divi i sl, i potkrijepi jo nekim primjerima iz djela u cjelini.

Kakvim rjenikom iznosi svoj osvrt na predstavu Holden? Izdvoji rjenik karakteristian za tzv. "prozu u trapericama" i navedi ostale osobine tog tipa proze i objasni kad je i kako nastala. to ti vie voli film, kazalite ili knjievnost? Regira li slino na uprizorene klasike dramske knjievnosti kao Holden, bez obzira jesu li prenijeti na filmsko platno ili kazaline daske? to ti je bitno pri uprizorenju da djelo bude vjerno prikazano ili da ga redatelj i glumci aktualiziraju i prilagode vremenu i publici?

RANKO MARINKOVI, RUKE

Ishod: lingvistiki i stillistiki ralaniti i interpretirati ulomak iz novele Ruke, napisati lingvostilistiki esej Paljivo proitaj tekst. Na temelju jezine ralambe i stilistike analize dokai da je tekst Ranka Marinkovia pisan visokim, knjievnoumjetnikim stilom. RANKO MARINKOVI, Ruke On je sjedio pred nama zbog nekih rijei. Ne zbog ina svojih ruku, ve zbog rijei. Tebe nije zanimalo kako su mu te rijei sletjele s jezika, nego si naprosto zapisala injenicu. Rekao i priznao, to je tebi bilo dosta. A bio je nasmrt blijed i usne su mu drhtale kao da se smrzava. Brojio je svoje posljednje sekunde Gledao je u tebe sa stravom, pratio je svaki trzaj tvojih prstiju, kao da bi ga ve samo to tvoje micanje moglo ubiti. Tebe su tada nazivali Gvozdenom i Krvavom. Iridij na vrhu tvoga zlatnog pera bio se ve izlizao od ubijanja. Ta sitna tokica plemenitog metala etala je blazirano po papiru, kao da se dosauje na nekoj neinteresantnoj i zamornoj sjednici, pa prikrauje sebi vrijeme ispisujui tobonje kineske rijei pu-kao, cing-tao, pan-mukai i crtajui idilinu kuicu s vrtiem i plotom, ak i s dimom to izlazi iz dimnjaka na krovu. Tvoja je tokica iridija, meutim sve tako eui pu-kao, cing-tao ubijala idilinu kuicu s vrtiem i plotom plotunom, i od sve te idile ostajao je samo dim iz puanih cijevi LINGVOSTILISTIKA ANALIZA Zato se u ponavlja prijedlog zbog u prve dvije reenice? Je li on zamjenjiv prijedlogom radi? Obrazloi svoje odgovore. Kojim oblicima bismo mogli zamijeniti oblik ruku u prvoj i drugoj reenici? Zato se, prema tvome miljenju, autor teksta odluio ba za taj oblik? Koje jo rijei mogu imati isti nastavak u genitivu mnoine? Istrai uz pomo gramatike. Koje oblike moe imati jo rije prstiju u istome padenom obliku? Procijeni zato je autor izabrao ba taj oblik! U kojoj je funkciji upotrijebljen prijedlog s u sljedeem primjeru: rijei su sletjele s jezika. Da li je veznik nego zamjenjiv ostalim nezavisno sloenim veznicima u sljedeoj reenici: Tebe nije zanimalo kako su mu te rijei sletjele s jezika, nego si naprosto zapisala injenicu. Rijei uz pomo gramatike. Zato je rije nasmrt napisana sastavljeno? Koje je znaenje prijedlono-padenog izraza na smrt? Oblikuj jednu reenicu s tim primjerom. Je li navezak obavezan u primjeru sa stravom? to su po vrsti rijei ve i samo? Jesu li to samostalne rijei ili fraza? Zato je u imenikom predikatu upotrijebljen oblik instrumentala? Obrazloi svoj odgovor. Objasni uporabu naveska u istaknutom primjeru: tvoga zlatnog pera. Zato je izabran odreeni oblik pridjeva? Odgovori uz pomo gramatike. Logikom prethodnoga primjera odgovori je li pridjev u sintagmi Ta sitna tokica odreen ili neodreen? Kako zovemo stilsku figuru koju uvia u primjeru sitna tokica? Je li uporaba te figure opravdana u izabranome tekstu? Kako se normativna gramatika funkcionalnih stilova odnosi prema uporabi te stilske figure? Izdvoji u sljedeem primjeru alomorfe: s vrtiem i plotom. Obrazloi kad se koristi koji od oblika! Obrazloi igru rijei u tobonjim kineskim rijeima: pu-kao, cing-tao. Koja je funkcija novotvorenica i rastavljanja rijei na slogove?

Jesu li rijei plot i plotun u tvorbenoj vezi? Kako nazivamo dovoenje takve dvije rijei u meusobnu vezu? Moe li se sloiti s uvodnom tvrdnjom da je ovaj tekst pisan biranim/visokim, knjievnoumjetnikim stilom. Koji elementi analize i tumaenja potvruju/odbacuju uvodnu tvrdnju? Zakljui svoje istraivanje pisanjem lingvostilistikoga eseja.

Johann Wolfgang Goethe, Patnje mladog Werthera

Pred Vama je ulomak romana Patnje mladog Werthera Johanna Wolfganga Goethea.Pozorno ga proitajte, a zatim i smjernice za pisanje kolskoga eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje Vas u Vaem oblikovanju eseja.Svoj esej oblikujte kao zaokruenu cjelinu (uvod, razradba, zakljuak). Najprije piite na priloenome listu za koncept, a na kraju uredno prepiite na listza istopis. Esej moete ispravljati na konceptu, ali ne i na istopisu. Pazite da Va esej bude pravopisno i gramatiki toan.Va esej treba imati izmeu 400 i 600 rijei.

10. svibnja udesna je vedrina obuzela cijelu moju duu, nalik na slatko proljetno jutro, pa uivam od svega srca. Sam sam i radujem se ivotu, radujem se u tom kraju koji je, rekao bih, stvoren za due kao to je moja. Tako sam sretan, dragi, da sam uronio, uronio u uvstvo divnoga bivstvovanja da to ne prudi mojoj umjetnosti. Sada ne bih mogao crtati, ne bih mogao povui ni jedne crte, a nikada nisam bio vei slikar nego u ovim trenucima. Kada se draguni dol ispod mene isparuje, a sunce koje se popelo visoko nad povrinu neprozirne ume pa se tek neke zrake prikradaju i poniru u dubinu tog svetita, a ja se ispruio u visokoj travi uz potok koji se sputa u dolinu onda uoavam da sam blie zemlji, uoavam nebrojene traviice koje su tako udne... Osjeam kako meu vlatima buja i kljua ivot, mali jedan svijet, mikrokozam crvia i muica koji su sada blii mome srcu. I tada osjetim prisutnost Svemoguega koji nas stvori na svoju sliku i priliku; utim kako se odasvud izvija i zrai Onaj koji je suta ljubav i nas u vjenoj slasti i blaenstvu odrava i nosi lebdei... To su trenuci kad se, prijatelju, sputa na mene kao neka sumaglica, a svijet oko mene i nebo nada mnom kojoj poivaju dui kao lik drage, tada me esto zgrabi enja i pomiljam: Ah, kad bih to mogao ponoviti, izraziti, udahnuti papiru, nadahnuti ga onim to u tebi ivi tako punim i toplim ivotom, pa da bude ogledalom tvoje due, kao to je tvoja dua ogledalo neizmjernoga boanstva! Prijatelju... to e me upropastiti, smrvit e me sila i snaga ovih divota. J. W. Goethe, Patnje mladog Werthera

SMJERNICE ZA PISANJE Smjesti djelo i autora u knjievnu epohu i odredi mjesto J. W. Goethea u njoj. Osvrni se na pojam verterizma i njegovu pomodnost u Getheovo doba.

Uoi temu s kojom se susree u ponuenom ulomku. Usporedi doivljaj prirode u prvom i drugom odlomku. Protumai kako pred naim oima izrasta lik umjetnika i koje on stavove prema ljudima, prirodi i Bogu

zauzima u tekstu pred tobom. Protumai je li to vano za cjelinu djela i sveukupni portret mladog Werthera. Smjesti ulomak u cjelinu teksta i iznesi svoj stav o temi romana. Svoje tumaenje i ralambu potkrijepi primjerima iz teksta. Uoi kojim se pripovjednim postupcima i stilskim sredstvima slui autor i analiziraj njihovu uinkovitost u stvaranju atmosfere u ulomku. Dokai citatima i obrazloi svoj izbor. to misli mogu li doista osjeaji biti tako ruiteljski i razaraki kao to su bili za Werthera?

Gustav Flaubert, Gospoa Bovary

Pozorno proitaj ulomak iz djela Gospoa Bovary Gustava Flauberta. Nakon itanja sastavi kolski esej duine 400 600 rijei pratei upute i odgovarajui na pitanja iz smjernica. Redoslijed pitanja u smjernicama ne obvezuje te u sastavljanju kolskoga eseja. Pripazi da sastavak ima tri dijela. U uvodu iznesi kljune informacije tezu, problematiku i sl., u sredinjem, razradbenom ulomku svoju tezu razradi i potkrijepi valjanim primjerima, citatima i parafrazama iz djela jasno upuujui na dublje razumijevanje i poznavanje djela od onoga na to upuuje ulomak (pokai da si proitao djelo). U zakljuku sintetiziraj sve svoje spoznaje i donesi konani zakljuak o problematici kojom si se bavio jasno pokazujui da je on povezan s tvojim itanjem cjelokupnoga djela, a poeljno je dovesti djelo i u vezu s drugim slinim tekstovima iz istog ili drugih knjievnih razdoblja, jasno pokazujui irinu svojeg itateljskog iskustva. Pripazi na pravopisnu, gramatiku i stilistiku tonost sastavka i uredno ga prepii u istopis.

Oni su sad ee govorili o stvarima koje se nisu ticale njihove ljubavi, i u pismima koje mu je Emma slala, bilo je govora o cvijeu, o stihovima, o mjesecu i o zvijezdama, tim bezazlenim pomonim sredstvima oslabljene strasti koju je pokuavala oivjeti svim vanjskim pomagalima. Ona se od svakoga novoga sastanka nadala nekoj neizmjernoj srei, a poslije je sebi priznavala da ne osjea nita izvanredno. To je razoaranje brzo izgaralo u vatri nove nade, i Emma se vraala Leonu strastvenija i poudnija no ikad. Ona bi se svlaila pohotno, trgnula bi tanku uzicu na svome stezniku koji bi zautao niz bedra kao kakva zmija koja klizi. Tada bi bosonoga na prstima ila jo jedanput pogledati jesu li vrata zatvorena, a zatim bi jednom jedinom kretnjom zbacila sa sebe svu odjeu, i blijeda, bez rijei, ozbiljna, bacala se na njegove grudi, drui itavim tijelom. Jednoga dana, kad su se rano rastali, i ona se sama vraala bulevarom, spazi Emma zidine samostana; ona tada sjede na jednu klupu u sjeni brijestova. Kako je mirno ivjela u ono vrijeme! Kako je eznula za neizrecivim ljubavnim osjeajima koje je pokuavala zamisliti prema knjigama to ih je itala.

Prvi mjeseci njezina braka, njezine etnje na konju po umi, plesanje valcera s vikontom i Lagardyjeevo pjevanje, sve joj to ponovno izie pred oi i Leon joj se najedanput uini jednako udaljen kao i ostali. - Ali ja ga ipak volim! govorila je sebi. Uza sve to ona nije bila sretna, a niti je to ikada bila. Otkuda samo ta praznina u njezinu ivotu, to naglo propadanje svega na to se ona oslanjala?... Ali, ako postoji negdje neko bie snano i lijepo, odvana priroda, puna ara i profinjenosti u isti mah, pjesnika dua s aneoskim lice, lira s mjednim icama s koje se uju do neba sjetne svadbene pjesme, zato da ona sluajno to ne nae? Oh, kakva

nemogunost! Uostalom, nita nije vrijedno ni traiti! Sve je to la! Svaki osmijeh prikriva zijevanje od dosade, svaka radost neko prokletstvo, svako uivanje svoju odvratnost, a najslai cjelovi ostavljaju na usnama samo neostvarivu elju za viim nasladama.

Neki se metalni zvuk razlijegao zrakom i na samostanskome zvonu zaue se etiri otkucaja. etiri sata! A Emmi se inilo da sjedi tu, na toj klupi, ve itavu vjenost. Ali bezbroj strasti moe stati u jednu minutu, kao to gomila ljudi moe stati u jedan mali prostor. Gustav Flaubert, Gospoa Bovary SMJERNICE

Smjesti ulomak u knjievnopovijesno razdoblje, odredi kojoj nacionalnoj knjievnosti pripada djelo, objasni tip poetike koju Flaubert slijedi. Objasni uzvik G. Flauberta: Emma Bovary to sam ja! u kontekstu knjievnoga razdoblja i izabrane poetike.

Iz kojeg je dijela romana preuzet ulomak? to u njemu saznajemo o liku Emme Bovary? Objasni tko je Leon i kako je zapoela veza Emme i Leona. Je li ona sretna osoba? Kako razmilja o svojoj mladosti? Moemo li to razmiljanje smatrati objektivnim i zrelim? Obrazloi svoje odgovore. Uviamo li u ulomku autorske komentare lika i njegovim postupaka? Objasni i argumentiraj citatima. to je bovarizam? Na temelju ponuena ulomka dokai da je Flaubert jednakom preciznou opisivao i kompleksna stanja likova i materijalnu stvarnost (predmete, ljude, pribor i dr.). Slae li se tvrdnjom da bezbroj strasti moe stati u jednu minutu, kao to gomila ljudi moe stati u jedan mali prostor. Povei svoje obrazloenje s radnjom romana i tvojim osobnim doivljajem ivota u provinciji. (Moe navesti i druga lica iz hrvatske i svjetske knjievnosti koja je guio ivot u provinciji te tako naznaiti mogui daljnji razvoj svojega eseja).

Sofoklo, Antigona
Paljivo proitaj ponueni ulomak iz djela Antigona i na temelju njega napii interpretativni esej. Sastavak treba razdijeliti u tri dijela: uvod, razradu i zakljuak. U uvodnome dijelu iznesi tezu o ponuenom ulomku i djelu u cjelini. U sredinjem razradi i dokai to to spominje u uvodu iznosei argumente iz teksta (ponuenog ulomka ili cjeline djela), a u zakljuku sve povei i iznesi svoj stav o djelu i temi iz ponuenog ulomka. Pripazi na pravopisnu, gramatiku, stilistiku i kompozicijsku tonost. Sastavak neka ima 300 -350 rijei. ANTIGONA Oj grobe, brana lonice, moj ukopni Za navijek uvan dome kamo putujem Ka svojim od kojih broj je najvei Fersefasa* med mrtvima prihvatila; A od njih zadnja ja i najrunije ba Sad silazim dok ia ne navrih vijek. Al' vrstu gajim nadu da u ocu svom, Kad doem, draga doi, draga majice, I tebi, draga tebi, brate premili: Ta ja vas mrtve sama svojim rukama I oprah i uredih: na grob rtvu vam

Ja izlih, a sad, Polinie, tijelo ti Sahraniv tvoje, takvu plau ubirem. Al' s pravom ti, za razumne, iskazah ast. Ta nikada se, ni da djeci mati sam Ni mu da mrtav trune mi, ne prihvatih Ja takva posla preko volje graana. Pa kakvu zakonu to kaem za volju? Da mu mi umre, drugoga bih dobila I dijete s drugim ovo ako izgubim; Al' kako roditelje meni krije Had, Brat nijedan se vie rodit ne moe. Po zakonu te takvu ja pretpostavih Svim drugima, a Kreontu se uini To grijeh i strana drskost, brate premili. I sad me neudatu i bez svatova Ovako rukom zgrabiv vodi: udaje Ni djece ni tetoenja toga djejega Ne postigoh, ve jadna tako sama ja Bez prijatelja iva u grob k mrtvima Sad idem. Kakav zakon boji pogazih? Sofoklo, Antigona *Persefona ena Hadova Lonica - soba, spavaonica SMJERNICE Smjesti ponueni ulomak u cjelinu djela i odredi temu o kojoj govori (ulomak). Povei ulomak s dramskom trilogijom iji je dio drama Antigona i citiraj stihove koji upuuju da je u pitanju organska trilogija (objasni pojam organske trilogije). Kako je Sofoklo reformirao antiku tragediju? Objasni kako se u ponuenom ulomku oituje Antigonina tragina sudbina. Izdvoji stihove kojima Antigona obrazlae da nije imala izbora nego uiniti djelo zbog kojeg je osuena. Dokai na ponuenom primjeru da Sofoklo prikazuje ljude onakvima kakvi bi trebali biti, a ne onakve kakvi stvarno jesu. Objasni zato Antigona kae na poetku svojeg monologa oj grobe, brana lonice i bez prijatelja iva u grob k mrtvima sada idem koje su to stilske figure? Objasni zato Sofokla smatraju majstorom antikoga stila. Kojim stihom su pisane antike tragedije? Kako ti vidi problematiku koja je predstavljena u djelu sukob boanskih i ljudskih vrijednosti. Je li vrijedno umrijeti radi morala i sluenja zajednici i obitelji? Bi li mogao/mogla dati takvu rtvu?

Albert Camus, Stranac

Pozorno proitaj ulomak iz djela A. Camusa Stranac. Na temelju ulomka i ponuenih smjernica napii svoj interpretativni sastavak. U sastavku pripazi na pravopisnu, gramatiku, stilsku i kompozicijsku tonost. Tvoj sastavak moe imati 400 600 rijei.

Ima nekih stvari o kojima nisam nikad volio priati. Kad sam dopao zatvora, shvatio sam ve nakon nekoliko dana da ne bih nikad volio priati o tom dijelu svoga ivota. Poslije nisam vie pridavao vanost toj sustezljivosti. Prvih dana nisam zapravo ni bio u zatvoru nekako sam nejasno oekivao da e se opet neto dogoditi. Sve je poelo tek nakon Marijina prvog i posljednjeg posjeta. Onoga dana kad sam primio njeno pismo (pisala mi je da joj vie ne doputaju da me posjeuje jer mi nije ena), onoga sam dana osjetio da mi je elija dom i da mi se ivot zaustavio. Kad su me uhitili, najprije su me zatvorili u jednu prostoriju u kojoj je bilo ve nekoliko zatvorenika, mahom Arapa. Nasmijali su se kad su me ugledali. Zatim su me upitali to sam uinio. Rekoh da sam ubio jednog Arapina. Tad su uutjeli. Uskoro je pala no. Pokazali su mi kako da namjestim rogoinu na kojoj je trebalo da spavam. Jedan se kraj smota pa se tako napravi uzglavlje. Cijelu no stjenice su

mi miljele po licu. Nakon nekoliko dana premjestili su me u samicu, gdje sam spavao na daskama. Imao sam nonu posudu i eljezni umivaonik. Zatvor se nalazi navrh grada pa sam kroz prozori mogao vidjeti more. Jednoga dana, dok sam se rukama grevito drao za reetke i ispruio lice prema svjetlu, ue kljuar i ree mi da imam posjet. Pomislih da je Marie. I zaista je bila. Na putu do prostorije za primanje posjeta proao sam dugakim hodnikom, pa niz neke stube i jo jednim hodnikom. Uao sam u veliku dvoranu u koju je dopiralo svjetlo kroz irok prozor. Dvorana je podijeljena na tri dijela dvjema velikim reetkama to je presijecaju po duini. Izmeu reetaka je razmak od kojih osam do deset metara koji razdvajaju posjetioce od zatvorenika, mahom Arapa. Marie je bila okruena Maurkinjama i stajala je izmeu dvije posjetiteljice neke sitne starice stisnutih usana, u crnini, i krupne gologlave ene koja je neto vikala i mlatarala rukama. Zbog razmaka izmeu reetaka posjetioci i zatvorenici bili su prisiljeni govoriti vrlo glasno. Kad sam uao, d larme koja je odjekivala meu visokim golim zidovima, i od otra svjetla koje je padalo s neba na okna i odbijalo se u dvorani, zavrtjelo mi se malo u glavi. U mojoj je samici bilo tie i mranije. Trebalo mi je nekoliko asaka dok se nisam prilagodio. Na kraju sam ipak mogao raspoznati sva lica to su se jasno ocrtavala nadanjem svjetlu. Zapazih da jedan kljuar sjedi na kraju prolaza izmeu dvije reetke. Veina arapskih zatvorenika i njihove rodbine uali su jedni suelice drugima. Oni nisu vikali. Usprkos halabuci, i premda su tiho govorili, uspijevali su se sporazumjeti. Njihov prigueni mrmor to je dopirao odozdo bio je kako kakav bas, koji je neprestano pratio razgovore to su se ukrtali vie njihovih glava. Sve sam to vrlo brzo zapazio idui prema Mariji. Ona se ve bila priljubila uz reetku i smijeila mi se koliko je mogla. Bila je vrlo lijepa, ali joj to nisam znao rei. Albert Camus, Stranac SMJERNICE Koje teme i probleme prikazuje u svojim djelima Albert Camus? Smjesti njegov opus u knjievnu poetiku i knjievnopovijesno razdoblje. Obrazloi. O emu govori ulomak koji si proitao? Iz kojeg je dijela romana preuzet? Tko su pripovjeda i Marija? Zato je pripovjeda ubio Arapina? Govori li on uzrujano o situaciji u kojoj se naao? Potkrijepi citatima i parafrazama svoj odgovor. Kako pripovjeda opisuje prostor oko sebe? Izdvoji dijelove teksta kojim e dokazati i i obrazloiti svoj odgovor. Koja je funkcija opisa u priloenom ulomku? Koji dogaaji slijede nakon izabranoga ulomka? Jesu li oni bili za tebe oekivani? Kakav je tvoj stav o smrtnoj kazni? Svoje miljenje povei s dogaajima iz romana i zakljui razmatranje sintetizirajui sva svoja razmiljanja o problematici djela i njegovoj ideji.

Dobria Cesari: BUBICA

Pred tobom se nalazi pjesma Bubica Dobrie Cesaria. Pozorno ju proitaj i slijedei smjernice za ralambu i tumaenje napii interpetativni esej od 350-500 rijei pazei pritom na pravopisnu, gramatiku, kompozicijsku i stilsku tonost. Svoj sastavak oblikuj u najmanje tri ulomka (uvodni, razradbeni i zakljuni). Redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju sastavka. Veeras, kad sam itao Homera, Bubica jedna na knjigu mi sleti. I tako se, Bezazlena i mala, Najednom nala meu bogovima.

Stvorenjce malo, to e tu? Pomislih, dok se ona etae

Heksametrima Ti nisi bog, ni titan, a ni heroj. Samo si njeni osmijeh majke Prirode, to pojavi se i ve nestane.

Al tad se sjetih da je ona trun ivota pravoga, I da je ivlja Nego cijeli Olimp, I bubica odjednom posta velika, A bozi mali. I hodajui tako meu bozima Polako ula je u moju pjesmu.

Stvorenjce malo, nek te ona sauva, Kao to jantar uva druge bubice, to sluajno se u njem naoe Dok bjee smola jo...

Dobria Cesari

Objasni na primjeru ove pjesme da je Dobria Cesari pjesnik obinosti koja polazi od svakidanjega iskustva! Dokai tezu navoenjem i drugih primjera iz Cesarieva lirskoga opusa. Kako je bubica postala pjesnikom temom? Kako se nosi s drutvom divova Homera, bogova i heroja meu koje je sletjela? Kako tumai stihove: I bubica odjednom posta velika,/a bozi mali. Na temelju navedenih objanjenja zakljui kakav stav zauzima Cesari o literarnoj tradiciji. Koju funkciju namjenjuje lirski subjekt pjesmi koju stvara? Zato misaono povezuje bubicu s jantarom? Analiziraj i pjesniki jezik, stih i stofu - podudara li se i izbor stiha, stilskih figura i rijei s uvodnom tezom o pjesnitvu obinosti? Kojemu leksikome sloju pripada leksem bubica? to misli imaju li banalne, dnevne teme svoje mjesto u literaturi? Edgar Alan Poe, CRNI MAAK Ralani, protumai i iznesi osobni stav o temi s kojom e se susresti u ponuenom ulomku. Svoj sastavak zaokrui kao cjelinu s uvodom, razradom i

zakljukom, a pritom pripazi i na pravopisnu i gramatiku tonost. Nemoj prepriavati sadraj djela i iznositi biografiju pisca bez da je u vezi s tvojom ralambom.za Pluton tako se zvao maak bio je moj najvei miljenik i drug u igrama. Samo sam ga ja hranio, a on me je pratio u korak, kamo god sam iao po kui. Bilo mi je ak teko da ga sprijeim, da me ne slijedi vani po ulicama. Nae je prijateljstvo na taj nain trajalo vie godina, a u to su vrijeme svojstva moje udi i znaaja - uspjenim djelovanjem Demona Pia doivjela (rumenim se zbog toga priznanja) korijenitu promjenu na gore. Iz dana u dan postajao sam sve zlovoljniji, sve razdraljiviji, sve bezobzirniji prema osjeajima drugih. Doputao sam sebi, da svojoj eni govorim jezikom pijanaca. Naposljetku sam je ak stvarno zlostavljao. Dakako da su i moji mezimci imali priliku da osjete promjenu u mojem raspoloenju. Ne samo da sam ih sada zanemarivao, nego sam ih i zlostavljao. No svejedno prema Plutonu sam sauvao dovoljno obzirnosti da se obuzdam i da ga ne zlostavljam, premda me nije grizla savjesti, ako sam zlostavljao kunie, majmuna, pa ak i psa, kad bi se putem nekoga sluaja ili privrenosti isprijeili na mojem putu. Ali moja me je bolest shrvala jer kakva je bolest ravna Alkoholu? te je na kraju krajeva i Pluton, koji je sad stario i dosljedno postajao donekle mrzovoljan ak i Pluton poeo na sebi osjeati posljedice mojega loega raspoloenja. Edgar Allan Poe, Crni maak Smjesti ulomak u kontekst djela, odredi kojem knjievnopovijesnom razdoblju i vrsti djelo pripada. Uoi i protumai razvoj odnosa izmeu pripovjedaa i njegova mezimca maka. Izdvoji iz ulomka sve rijei kojima se opisuju osjeaji pripovjedaa i maka, razmisli i zakljui koja se figura misli pojavljuje. Argumentiraj citatima. Otkrij simbole u tekstu i protumai njihovo znaenje u kontekstu ulomka i cjelini djela. Agata Chriestie i Arthur Conan Doyle i njihova lica, Hercules Poirot Sherlock Holmes, najpoznatiji su majstori knjievnih vrsta ijim zaetnikom smatramo E. A. Poea. Usporedi popularnost tih vrsta nekad i sad. Uoi i protumai razmiljanja o problemima alkoholizma, starenja i okrutnosti i potkrijepi ih primjerima. Iznesi svoje miljenje o temama koje otvara ulomak alkoholizmu, okrutnosti, starosti, praznovjerju.

RANKO MARINKOVI, RUKE

Pozorno proitaj ulomak i smjernice ispod ulomka koje ti omoguuju uinkovito itanje teksta. Zadani redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju eseja, ali se oekuje da odgovori na sva postavljena pitanja i da svoje tvrdnje potkrijepi citatima ili parafrazama iz ponuenog ulomka. Sastavak oblikuj kao cjelinu s uvodom, razradom i zakljukom. Pazi na pravopisnu i gramatiku tonost.

Majstor zaklopi oi i stane prebirati po Lojzovoj prei (sve je isprepleo i zamutio), a Frida ue spremno na znak, kao glumica to iza kulisa eka svoj ulaz na pozornicu. Slaba glumica s udeenom zabrinutou na licu. ovjek u kome su bile pokolebane iluzije mogao je, bez osobite ponicljivosti, umjesto zabrinutosti proitati vrlo nehajno skriveno nestrpljenje. Majstor je znao itati Fridino lice, zato odmah ponovo zaklopi oi. - Boli te, Alberte?

Glas joj je bio svje i ravnoduan. Ona se informirala kao da je pogledala u termometar na prozoru. On joj ne odgovori; uini samo nervozan trzaj oima. Gledao ju je. Bila je lijepa. Kosa joj se prelijevala u zlatnoutim, dugim valovima od ela prema zatiljku, gdje se odjednom propela uvis, kao da je udarila u barae eljeva i naglo se ruila nizbrdo u zlatnim slapovima, prtei uokolo finu, iskriavu sumaglicu. Siva, uska haljina pripila joj se tijesno uz obline tijela i nudila zamamne oblike ljepote kao u nekom raskonom izlogu. On osjeti stranu, tijesnu elju za tim samosvjesnim, gordim tijelom, to se zadovoljno gibalo u prostoru tu, na dohvatu ruke... Isprui ruku i lako, drhtavo pree dlanom preko obline Fridina boka. Probude se miline nekadanjih dodira, burni nemiri od ljepote tijela to se makasto mazi u prostoru kao da se izlae neprestanom milovanju. No Frida se odmakne, ukloni se milovanju, i njegova ruka ostane besmisleno ispruena u prazno kao prazna ruka prosjaka. To je, dakle, kraj. - Frida ree gotovo bez glasa; stid mu je zapuio glas. - Molim, Alberte? odazove se ona gledajui kroz prozor. - Reci mi neto... - Molim? okrenula se, ali je ostala kod prozora. Bojala se njegove blizine. On je utio gledajui nepomino u plafon. Uplai je ta utnja i korakne prema njemu, ali zastane nasred sobe. - to da ti kaem, Alberte? - Nita apne on, potpuno odsutan mislima. Molim te, donesi mi tople vode. I sapuna... - Tople vode? Pobojala se da bunca. Nikad nije bio tako utljiv, tajanstven i udan. -to e ti topla voda? Ona je gubila strpljenje, glas joj je ogrubio. - Htio bih oprati ruke... Ranko Marinkovi, Aneo SMJERNICE Smjestite Ranka Marinkovia u kontekst vremena i navedite poetike koje je slijedio. Objasnite i potkrijepite citatima da je tema novele Aneo "sukob mate i zbilje to izranja iz ivotnih sukoba ljubavi i dunosti, zdravlja i bolesti". U kakvom su odnosu Frida i Albert? Ukratko prepriajte dogaaje koji su ih povezali i objasnite iz kojeg je dijela novele preuzet ulomak. Tko je Lojz? Zato Albert kae da je to kraj? Protumaite Albertovu elju za pranjem ruku na kraju ulomka. U kojim s reenicama uoava Marinkovieva veza s kazalitem? to vi mislite o problematici kojom se bavi tekst? MARIN DRI, DUNDO MAROJE Pred tobom je tekst koji treba pozorno proitati. Taj tekst bit e polazite za pisanje interpretativog eseja o djelu iz kojega je ponueni ulomak. Svoj esej sastavit e kao smislenu cjelinu sastavljenu od tri ulomka. Pri sastavljanju vodi rauna o pravopisnoj i gramatikoj tonosti te stilskoj ujednaenosti i skladu teksta. Trudi se da reenice budu povezane i logino proizlaze jedna iz druge. Da bi se lake snalazio u sastavljanju eseja, ispod teksta nalaze se smjernice za itanje koje upuuju na tonu i uinkovitu interpretaciju. Smjernice imaju i zadau olakati vrjednovanje

eseja jer su na temelju njih sastavljeni opisivai za ocjenjivanje. U svome eseju ne mora se pridravati ponuenog redoslijeda smjernica. DUGI NOS: Ja Dugi Nos, negromant od velicijeh Indija, nazivam dobar dan, mirnu no i pritilo godite svitlijem, uzmnonijem dubrovakijem vlastelom, a pozdravljam ovi stari puk: ljudi-ene, stare-mlade, velike i male, puk s kime mir stanom stoja a rat izdaleka gleda, rat poguba ljucke naravi. .... Ma prije neg vam to moje negromancije ukaem, hou vam odkrit jedan sekret koji dosle od ovizijeh strana nijedan ovjek ni mudar ni tri mudar nije znao, od ta se su skule od mudaraca vazda veoma udile i veoma napastovale, - sekret dostojan da ga vi znate, plemeniti i vrijedni Dubrovani. Znate er kad se, jes tri godine, od vas odijelih, onas se uputih put Indija Velicijeh, gdje osli, aplje, abe i mojemuni jezikom govore. Otole obrnuh put Malijeh Indija, gdje pigmaleoni, ovuljici mali, s dralovi boj biju. Otole otegnuh nog k Novijem Indijama, gdje vele da se psi kobasami veu, i da se od zlata balotami na cunje igra, gdje od aba kant u scjeni bijee kako meu nami od slavica. U Stare Indije otole htjeh naprijeda pro, ma mi bi reeno er se ve naprijeda ne more pro. Rekoe mi da su tamo Stare Indije, i da u Stare Indije nitko ne more po, govorei: "Uprijeilo se je ledeno more, koje se ne more broditi, i vrla vjena zima, koja galatinu od ivijeh ljudi ini"; a s drugu stranu veljahu da gorute sunce i paljevito ljeto dan bez noi ne da ne taam ivu ovjeku pristupit, ma 12 zemlji od vruine plod plodit. I rekoe mi: "Po negromanciji samo u te strane moe se pro". Kako ja to uh, otvorih moja libra od negromancije, - to ete ino? U hip, u as ugledah se u Indijah Starijeh! Tuj naoh pravi ivot, veselo i slatko brijeme od prolitja, gdi ga ne smeta studena zima, i gdje rui i razlikomu cvitju ne dogara gorute ljeto, i gdje sunce s istoi vodi tihi dan samo od dzore do istoi i od istoi do dzore; a svitla zvizda danica ne skriva se kako ovdi meu vami, ma svitlo svoje lice na bilomu prozoru na svak as kae; a dzora, koja rumenimi i bijelim ruami cafti, i ne dijelja se s oiju od drazijeh ki ju gledaju; a slatki uber od razlicijeh ptica sa svijeh strana vjeno veselje ine. A ostavljam vode bistre, studene ke, odasvud tekui, vjenu hranu zelenim travam i gustomu dubju daju; a bogata polja ne zatvaraju draom slatko, lijepo, zrjelo voe, ni ga lakomos brani ljudem, ma otvoreno sve svakomu stoji. Tuj ne ima imena "moje" i "tvoje", ma je sve openo svijeh, i svak je gospodar od svega. A ljudi koji te strane uivaju ljudi su blazi, ljudi su tihi, ljudi mudri, ljudi razumni. Narav, kako ih je uresila pameti, tako ih je i ljepotom uljudila: svi openo uzrasta su uinjena; njih ne smeta nenavidos, ni lakomos vlada; njih oi uprav gledaju, a srce im se ne makarava; srce nose prid oima, da svak vidi njih dobre misli; i, za dugijem mojijem besjeenjem ne domorit vam, ljudi su koji se zovu ljudi nazbilj. I za rijet vam sve to sam vidio, i da me bolje razumijete, vidjeh u tjezijeh stranah, u jednomu zgradu veliku, visoku i vele ureenu, jedna pisma i od kamena ovuljica, vele uinjeno, obraza od mojemue, od papagala, od virata, od barbaepa; ljudi s nogami od aplje, stasa od abe; tamae, izjee, glumci, feca od ljuckoga naroda. Upitah koji su ovo obrazi, to li hoe tolika gruboa, tolik nesmirna od lica ovjeanskijeh rijet. Rekoe mi da negromanti u stara brjemena, kako to bud' ja, po negromanciji dohodei u njih strane i donosei diverse trgovine za otuda zlato odnosit, er se u rijekah tamo veliko zlato nahodi, donoahu meu ine virata, ovuljica, barbaepa od drva, obraza od papagala, od mojemua, od aba, oslastijeh, kozjijeh i na svaki nain. I ene od tizijeh strana, - kako i nae, koje polaku pamet imaju od ljudi, - gledajui te obraze, poee se smijejat kako od stvari ku prije ne bijehu vidjeli, i rekoe: "Smijeno ti bi bilo da ovi ljudi mogu hodit i govorit!" I rekoe negromantom: "Vi ste negromanti; ako hoete da od ovizijeh strana zlata odnesete, uinite po vaoj negromanciji da ovi ovuljici oive, i da ponu hodit i govorit, er bi tada na pravi nain smijeni bili, a taki mrtvi ne valjaju nita". Negromanti, za lakomos od zlata, dae duh viratom, barbaepom, ovuljicom, obrazom od papagala, od mojemua, od aba, oslastijem, kozjijem i od tezijeh naina. Ti ljudici, kako imae duh, poee hodit, govorit i smijenice init po taki nain, er se nigdje gozba ni pir ne injae gdje oni ne bi dozvani bili. Mislite je li smijena stvar bila gledat te obraze u to prvo brijeme gdje tamae! I, za dovrit besjedu, ovi obrazi od papagala, od mojemua, od aba, virati, barbaepi i s koze udreni i, za u krae rijet, ljudi nahvao, poee se plodit i mijeat s enami nazbilj po taki nain, er se ljudi nahvao toliko poee umnaat, er poe vee broja bit od ljudi nahvao neg ljudi nazbilj. I ti ljudi nahvao od ruke im ide uinit jednu konjuru, da iz gospoctva izagnu ljudi nazbilj. Ljudi nazbilj to uzaznavi skoie, uzee oruje, izagnae sve te ljudi nahvao i ne ktjee da jedan cigloviti za lijek u tjezijeh stranah ostane.

Ljudi nahvao, zajedno s negromanti, prioe u ove nae strane, i to prokleto sjeme, - ovuljici, virati, barbaepi, obrazi od papagala, od mojemua, od aba, oslasti i s koze udreni, ljudi nahvao - uselie se u ovi na svijet u brijeme kad umrije blagi, tihi, razumni, dobri starac Saturno, u zlatno vrijeme kad ljudi bez zlobe bijehu. Marin Dri, Dundo Maroje

SMJERNICE Marin Dri najvei je hrvatski dramatiar starije hrvatske knjievnosti. Smjestite autora u vrijeme i mjesto njegova stvaranja. Obrazloite uvodnu tvrdnju navoenjem dramskih vrsta i djela koja je stvorio. Dokaite njegovu ulogu stavljajui ga u kontekst hrvatske i svjetske knjievnosti toga vremena. Ukaite na Drieve knjievne uzore i prethodnike te dokaite da je najavio velike knjievne teme koje e obraivati velikani europske dramaturgije sljedeih stoljea. Tko je Dugi Nos? Kakvu ulogu ima to lice u daljnjem razvoju radnje? Kako nazivamo dio teksta u kojemu se pojavljuje Dugi Nos? Ima li u Dundu Maroju jo takvih tekstova? Kakvu veliku tajnu (sekret) otkriva Dugi Nos? Citirajte dijelove teksta u kojima Dugi Nos objanjava kakva je sve uda vidio na svojim putovanjima do Starih Indija, poveite to s vremenom karnevala i zakonitostima preokrenuta svijeta. Kako se i zato Dugi Nos naao u Starijem Indijama?Zato tamo vlada vjeno proljee? Obrazloi i dovedi u vezu s antikom mitologijom i priama o zlatnom dobu. Koje jo utjecaje antikoga svjetonazora prepoznaje u prianju Dugoga Nosa? Kako opisuje ljude nazbilj? A kako ljude nahvao? Ima li taj opis simbolino i alegorijsko znaenje? Zato ljudi nahvao imaju obraze od barbaepa, papagala i mojemuna? Dovedite taj opis u vezu s priama mornara s prekomorskih brodova koji su vidjeli Novi svijet. to se dogodilo s ljudima nazbilj i ljudima nahvao u Starim Indijama? Kako su ljudi nahvao doli u na svijet? Razvrstajte likove iz drame na ljude nazbilj i ljude nahvao i obrazloite svoju podjelu. Kako zavrava djelo? Zato knjievni znanstvenici smatraju da bi Dri bio upamen u povijesti hrvatske knjievnosti i da je samo napisao ovaj prozni tekst? Izdvoji odlike stila koje si prepoznao/la. Kojim stilskim sredstvom autor povezuje 4.-6. odlomak u ponuenom ulomku. Izdvoji metaforike i metonimijske izraze te figure konstrukcije kojima se postie ritam i slikovitost teksta. Zato se moe rei da je tekst napisan jezikom pisane knjievnosti 16. st. kojima se nije govorilo ni u jednome priobalnome hrvatskom gradu? Moemo li i danas rei da je teko razabrati prave ljude od naopakih, kojima se srce makarava? Moemo li rei da je sekret Dugoga Nosa i danas dobro uvana tajna? ANTUN BRANKO IMI, GORENJE Pred tobom je knjievni tekst. Pozorno ga proitaj, a zatim i smjernice za pisanje sastavka ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u tvome oblikovanju sastavka. Svoj sastavak oblikuj kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Moe se posluiti papirom za koncept, a sastavak potom uredno prepii u istopis. Pazi da tvoj sastavak bude pravopisno i gramatiki toan. Sastavak treba imati od 400 do 600 rijei (izbroji ih i napii na dnu sastavka). Gorenje Niz zapadno nebo

i iz rasprsnutih ipaka u vrtu krv se cijedi Al s istoka se vee javi plavim licem i zapad biva bljei, crveniji ipci Ti bjei k meni preplaena od grana u mraku i uti Zato ti je tijelo odjedanput plamen? O kako ipci prskaju i u nama gore! Ni zvijezde ne e da se jave Da jae bude ovo nijemo gorenje u vrtu Antun Branko imi

SMJERNICE Smjesti stvaralatvo Antuna Branka imia u kontekst hrvatske i europske knjievnosti njegova vremena knjievne epohe, pravaca, istakni uzore i utjecaje. Potkrijepi primjerima iz pjesme. O emu govori pjesma Gorenje? Razmotri motiviku rasprsnutih ipaka i krvi. to simboliziraju? Koje se jo boje javljaju u pjesmi? Koje motive karakteristine za imievu poetiku prepoznaje u pjesmi, kakvu funkciju oni imaju u konkretnom tekstu? Razmotri to u kontekstu knjievne poetike koju prihvaa A. B. imi. Istrai stilske figure u pjesmi. Koje stilske figure prepoznaje u etvrtoj i petoj strofi. Protumai opreku (antitezu) ipaka i zvijezda u kontekstu pjesnikove poetike. Analiziraj stih i strofe. Povei to sa imievim mjestom u povijesti hrvatske versifikacije. Istakni tko su mu svjetski uzori, a tko sljedbenici u hrvatskoj poeziji.

Gospoda Glembajevi Pred tobom je pria Gospoda Glembajevi. Proitaj je i zatim napii raspravljaki esej prema ponuenim smjernicama. Na sve smjernice treba odgovoriti, ali redoslijed smjernica ne obvezuje te u sastavljanju. Sastavak obliku u tri dijela i pripazi na pravopis, gramatiku, stil i kompoziciju. Tvoj esej treba imati 350 -500 rijei.

Antun oljan, Kratki izlet

Pozorno proitaj tekst i napii raspravljaki kolski esej slijedei ponuene smjernice za pisanje. Redoslijed smjernica ne obvezuje te u oblikovanju eseja,

no oekujem da odgovori na sva postavljena pitanja. Pripazi na pravopisnu i gramatiku tonost. kolski esej oblikuj kao zaokruenu cjelinu s uvodom, sredinom (razradom) i zakljukom. Tvoj sastavak treba imati 400-600 rijei. Prinio sam ustima vr s vodom. U vodi je plivala zvijezda. Podigao sam pogled i kroz otvor na tavanici vidio zvijezdu na tamnomodrom nebu. Htio sam se nijemo pomoliti, ali nisam imao snage i nisam vie znao kako. Razljutio sam se na vlastitu nemo, i na zvijezdu, nedokuivu, ravnodunu. Nita ti nisi, zvijezdo, rekao sam joj. Vjerovali smo u tebe, zvijezdo, slijedili smo te u znoju lica svoga, nadali smo se. I to? Ako je ovo mjesto po komu sve to smo bili i sve to smo uinili treba mjeriti, ako ovime bivamo opravdani, iskupljeni, ako se ovdje vae na ivot, ime se onda moe pohvaliti, zvijezdo? Po kojem pravu onda oekuje nau zahvalnost, poniznosti, posluh? Ako je sve ovo bilo uzalud, ova patnja, ova ponienja, ovo puzanje po praini, i ako od svega toga, na kraju, ostaje samo nekoliko okrhanih komada kamena i nekoliko razjedenih pljesnivih slikarija, onda ti se nita vie ne moe prepustiti, zvijezdo. Jer si ravnoduna, nemilosrdna i neljudska. Zar je ovaj starac ovdje bio potreban kao zavjetna rtva u tvoju diku i slavu? Zar smo ti mi, ovako sitni, nevani pohod, bili potrebni kao rtve paljenice? Nisi se nasitila stoljeima? O, kako mrzim tvoje pohlepno oko. Ii emo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj.

Antun oljan, Kratki izlet

SMJERNICE

Smjesti autora u knjievnopovijesno razdoblje i objasni njegovo mjesto u povijesti hrvatske knjievnosti i kulture. Odredi temu ulomka. Kakav stav zauzima pripovjeda prema izabranoj temi? Objasni intertekstualne veze koje prepoznaje u tekstu i navedi autore koji su pisali o istoj problematici. Zauzima li pripovjeda afirmativan ili negacijski odnos prema tradiciji? Kakav tip teksta prepoznaje u tekstu: opis, pripovijedanje ili raspravljanje? Koja je funkcija upitnih i usklinih reenica? Koje stilske figure prepoznaje u tekstu? Koja je njihova funkcija? Prihvaa li ili odbacuje sljedeu tezu pripovjedaa iznijetu u posljednjoj reenici ulomka: Ii emo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj. Za koje se ideje zalae pripovjeda u toj tezi.

emu daje prednost: humanizmu ili teizmu? Obrazloi svoj izbor. MATO CESARI
Pozorno proitaj pjesme. Nakon itanja, uz pomo smjernica napii esej u kojem e usporediti oba teksta i istaknuti njihove zajednike osobine te uoiti i objasniti razlike. Tvoja usporedna ralamba treba biti napisana u obliku vezanoga teksta. Pripazi na trodijelnu strukturu (uvod, razrada, zakljuka), pravopisnu i gramatiku tonost i stilsku primjerenost svoga sastavka. TEKST I. GOSPA MARIJA Ima jedna mala gospa Marija, to sve mi draa biva to je starija. Jer ona me je prvog trudno rodila, Za ruicu me slabu prva vodila. Prva me na ovom svijetu volila, Prva se za mene Bogu molila, Kupala me suzom, Bog joj platio, Aneo joj suzom suzu vratio, Dojila me mlijekom svoje ljubavi, Uila me ovaj jezik ubavi, Kojim u i onda slatko tepati, Kada u za plotom moda krepati. Samo tebe volim, draga nacijo, Samo tebi sluim, oj, Kroacijo, to si dua, jezik, majka, a ne znamen, Za te ivim, samo za te, amen! Antun Gustav Mato TEKST II. TRUBA SA SEINE (Mato u Parizu) Moja je soba tako jadno mala, Ja ne bih u njoj izdrati mogo Da mi oi ne sanjaju budne. Al ne ropem. Sudbini velim: Hvala; Jer mojoj bijedi udan sjaj je dala, I moje patnje nisu uzaludne. Danas sam opet ruo samo aj. Al vlana blagost sja u mome oku: Ja opet mislim nas svoj rodni kraj. I enja preobraava mi javu: Sa Quaija mjesto Seine ujem Savu, I Tukanac mi umi iz aleja. Na domovini dvostruka je sjena: Baca je Peta, i baca je Be.

Ona je sva u crno zavijena Ne uje, Majko, niko tvoju rije! umori, die more, tee Drava, A izmeu njih jedna zemlja spava. Pod vedrim nebom slobodnog Pariza Koliko puta tuga me je srela U vrevi Etoilea, Saint-Michaela! O boe moj, tu treba biti jak! U tome svjetlu jo me vie boli Roene moje grude gluhi mrak. Udiem Pariz. Smjelim bijegom spasih Slobodnu duu, ali ja sam sin, A mojoj majci sve su sjee vlasi. Ja ene nemam, a ni druga nemam. to jo imadem? Samo jezik svoj U koji ivot svoga srca spremam. Zanosi, misli, ritmovi i rime! Ja bezimen u bezimenu mnotvu Daleko negdje stiem sebi ime. I muku muim samca dezertera, to zabranjenu domovinu sanja Na hartiji, u potezima pera. Pero... ta mala, ta obina stvar, A kako iva, kako puna snage! Kad iz njeg tee novih rijei ar, Omamljuju me kao govor drage. Sva utjeha je u tom malom peru: to pod njim nie, smije se i plae, I sja, i grije, i vraa mi vjeru. O Hrvatska, o moja domovino, Ti moja bajko, ti moja davnino! Ti porobljeni, oteti mi kraju! Gle, jadni dezerter ti daje dar, Bogatiji no kraljevi ga daju, I sav je ljubav, pobuna i ar. Ja, skoro prosjak, duh slobode irim, Pa ma i nemo na svom grobu svijeu, Ja neu, neu, neu da se smirim. Ko svjei vjetar u sparinu pirim, A kada umor svlada due lijene, Na otpor trubim ja truba sa Seine! ta mi je plaa? Mrnja gmizavaca to svoje blato lijepe o moj glas. Al ja pred licem roda stojim vedar. Za hljeb slobode prilaem svoj klas: Zar nije zlatan, i bogat, i jedar? Dobria Cesari SMJERNICE Smjesti pjesnike u kontekst epohe i stila kojemu pripadaju. to je tema prve, a to druge pjesme? to ih povezuje? Koji elementi biografije Antuna Gustava Matoa moemo prepoznati u objema pjesmama. Kojim bi stihovima dokazao da je jezik najvaniji motiva u objema pjesmama.

Dokai da obje pjesme imaju polazite u domoljubnome zanosu. Potvrdi svoje tvrdnje navoenjem stihova i pjesnikih slika. Usporedi pjesniki jezik , stil, stihove i strofe u obje pjesme i ukai na slinosti i razlike. Iznesi svoj doivljaj Matoeva pjesnitva i njegova izbjeglitva i usporedi ga s Cesarievim.

Edgar Allan Poe, Crni maak i Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna
Pred tobom je ulomak iz kratke prie Crni maak Edgara Allana Poea i ulomak iz romana Zloin i kazna Fjodora Mihajlovia Dostojevskoga. Usporedi dva djela prema ponuenim smjernicama. Obrati pozornost na sadraj ulomaka i problematiku koju otvaraju. Pozorno proitaj ponuene ulomke i slijedei smjernice napii kolski esej. Tvoj sastavak treba biti pravopisno i gramatiki toan, stilski ujednaen i biti strukturiran u tri dijela (uvod, razrada, zakljuak). Redoslijed smjernica ne obvezuje te u sastavljanju, no na sve smjernice treba dati odgovor. Sastavak treba imati 400-600 rijei. Jao! Ja vie ni po danu ni po noi nisam nikada znao za blagoslov pokoja. Danju me taj stvor nije ostavljao sama ni u jednom asu, a nou bih se svakoga sata trnuo iz neizrecivo stranih snova, da osjetim topli dah skota na mojem licu i njegov teki pritisak utjelovljenu moru, koju nisam imao snage da stresem kako lei vjeito na mojemu srcu! Pod teretom takvih muka slabi preostatak dobra unutar mene podlegnu. Zle misli postadoe moji jedini dobri znanci najmranije i najhudije misli. Mrzovolja mojega obinoga duevnog stanja poraste do mrnje na sve stvari i na itavo ovjeanstvo; dok je od naglih, estih i neobuzdanih provala bijesa, kojemu sam se sada slijepo preputao, jao, najobinije i najstrpljivije patila moja ena, koja se nije ni tuila. Nekog dana ona me je pratila radi nekoga domainskoga posla u podrum stare zgrade, u koju smo se morali nastaniti zbog svojega siromatva. Maka me je slijedila tamo dolje niz strme stepenice i ogorila me do mahnitosti, jer umalo da me nije glavake strovalila. Podiui sjekiru i zaboravljajui u svojem gnjevu djetinjski strah koji je dotada zaustavljao moju ruku, ja uperih udarac prema ivotinji, koji bi se dakako smjesta pokazao smrtonosan, d se spustio onako kako sam ja elio. Ali taj udarac zaustavi ruka moje ene. Zbog toga smetanja pobjesnih gore nego sotona i povukoh svoju miku iz njezina zahvata i zabih tu sjekiru u njen mozak. Ona se na licu mjesta srui mrtva bez jednoga jecaja. Poto sam izvrio to odvratno ubojstvo, ja se smjesta prihvatih, i to s potpunom promiljenou, zadae, kako da sakrijem leinu. Edgar Alan Poe, Crni maak Da razvee uzicu, okrene se ona prozoru, prema svjetlu (svi su prozori kod nje bili zatvoreni, iako je bila zapara), te se udalji od njega na nekoliko asaka i okrene mu lea. On raskopa kabanicu i izvue sjekiru iz petlje, ali je i ne izvadi posve, nego je samo pridri desnom rukom pod odjeom. Ruke su mu bile strano slabe; osjeao je kako mu se svakim trenutkom sve vie koe i zamiru. Bojao se da e pustiti i ispustiti sjekiru a odjednom mu se nekako zavrtje u glavi. Ta koliko je on to zamotao! zavikne ljutito starica i pone se okretati prema njemu. Ni asa nije smio asiti vie. Posve izvadi sjekiru, zamahne objeruke, jedva i znajui za sebe, te gotovo bez napora, gotovo makinalno, spusti uicu na glavu. Kao da uope nije upotrijebio snagu. Ali im je jedanput spustio sjekiru, odmah se porodi u njemu snaga. Starica je bila, kao svagda, gologlava. Svijetla, prosijeda, tanka kosa bila je, kao obino, masno omazana uljem, spletena u sitnu pletenicu i pribodena komadom roana eljia to joj je strio na zatiljku. Kako je bila mala rastom, udar je pogodio u samo tjeme. Zavikne, ali vrlo tiho; i odjednom se spusti na pod, ikako je jo uspjela podii obadvije ruke prema glavi. U jednoj je ruci jo jednako drala zalog. Sada on iz sve snage udari jednom, pa jo jednom, sve uicom, i sve po tjemenu. Krv joj brizne kao iz prevaljene ae i tijelo joj se srui nauzak. On uzmakne, pusti je neka se srui i odmah se nagne nad nju; ve bijae mrtva. Oi su joj bile izbuljene, kao da e joj iskoiti, a elo i cijelo lice smeurano i nakazno od gra. Poloi sjekiru na pod, do mrtve, i odmah joj se mai u dep, pazei da se ne zamae krvlju to je tekla ba u onaj desni dep iz kojega je posljednji put izvadila kljueve. Bio je posve pribran, glava mu nije bila zamagljena i nije mu se vrtjelo, ali su mu ruke jo jednako drhtale. Sjetio se kasnije da je bio ak vrlo paljiv, oprezan i neprestano nastojao da se ne umrlja

Fjodor Mihajlovi Dostojevski, Zloin i kazna SMJERNICE ita li crnu kroniku? Koliko na svijest dananjeg itatelja utjeu mediji i stvaraju li oni svojim prikazima ovjeka otupjelih ula? Jesi li ikad prije razmiljao kako o zloinu razmiljaju sami zloinci? Oba ponuena ulomka prikazuju in umorstva. Prisjeti se koji su dogaaji prethodili tome inu u djelu Crni maak, a koji u Zloinu i kazni. U emu su obojica ubojica slina , a u emu se njihovi zloini razlikuju? Izdvoji reenice koje predstavljaju stanje svijesti obojice ubojica u trenutku kad ubijaju rtvu. Kako se ponaaju odmah nakon ubojstva? Koliko utjee na primanje teksta to to prvi tekst izrie sam ubojica, a drugi iznosi sveznajui pripovjeda? Koje detelje opisuje jedan, a koje drugi tip pripovjedaa i kakav je u svome kazivanju? Svoje opaske dokai citatima ili parafrazama. Jedno je djelo nastalo za vrijeme romantizma, a drugo realizma. Objasni kako se poetika knjievnopovijesnoga razdoblja oituje u tekstu i odreuje govor o istoj problematici ubojstvu. Koji se tebe prikaz svijesti i savjesti ubojice vie dojmio Poea ili Dostojevskoga? Obrazloi i pojasni na primjerima iz proitanoga djela.

Usporedba Preradovieve i Matoeve pjesme

Pred tobom su dva knjievna teksta. Pozorno iz proitaj, a zatim i smjernice za pisanje kolskog eseja ispod teksta. Redoslijed ponuenih smjernica ne obvezuje te u tvom oblikovanju kolskoga eseja. Svoj esej oblikuj kao zaokruenu cjelinu (uvod, razrada, zakljuak). Moe se posluiti listom za koncept, a esej uredno prepii u kolsku zadanicu. Pazi da tvoj esej bude pravopisno i gramatiki toan. Esej treba imati 4OO do 600 rijei. POZDRAV DOMOVINI Zdravo da si, domovino mila, Moja majko, zdravo, zdravo bila! Pozdravlja te vjeran sinak tvoj. Iza duga, teka putovanja Tvome licu on se opet klanja I prua ti vrui cjelov svoj. Primi, majko, primi cjelov rado, Vjeruj, nikom takvoga ne dadoh, Nit u dati u ivotu svom. Ljubav kojom ovaj cjelov zbori, Bez takmaca uzorito gori, Gori samo na oltaru tvom. Mila zemljo! Da te k svojim grudim Pritisnuti mogu, kako udim, Zagrlit te oj da imam vlast! Srce bi ti izjavio bilom Neizrenu, na tvom krilu milom Koju sada opet kuam, slast. Oj sretna se utim, opet sretna, Kao suanj iza dugoljetna Tamnovanja kad stupi na zrak; Kao brodar izgubljen na moru, Otimaju ivot svoj ponoru, Kad ugleda bliza ala trak. Kroz suze te gledam od radosti, Ne mogu se nagledati dosti.

eljna dua rastopljena sva Razlijeva se po licu tvojemu, Sve miluju - mila si u svemu, Majko onom koj' te ljubit zna. Prooh svijeta na sve etir strane, Vidjeh kraje toli opjevane Kojim slava do nebesa vri, Svi su lijepi u svojemu resu, Svi su lijepi, al svi skupa nijesu, to si, majko, meni samo ti. Ti si meni sve to zovem svojim, Sve to ljubim, sve to eljom gojim, I bit e mi kroz danaka broj Koje mi je sudba odredila. Zdravo, zdravo, domovino mila, Pozdravlja te vjeran sinak tvoj! Petar Preradovi KOD KUE Dua moja aroban je kraj, Gdje jablan uva gnijezda plemia, Gdje vjetar nosi lipe miris ut I blage pjesme predveernji sjaj.

Polje, ubor, breuljak i gaj Od tajne boli ko da vjeno pate, Jer tu se rodi Kovai i Gaj, Taj krasni kraj je Gupev zaviaj I krvav uzdisaj.

Propali dvori ko mjesec po danu! Stid ih to ih ostavio sin Oria hrabrih, starih Keglevia, A kroz dvorski brljan, rezedu i krin Ceri se Jevrejin.

Dua naa zagorski je kraj, Gdje jadnik kmet se mui zemljom starom Uz pjesmu tc, kosc i zvna. O monotona naa zvona bna, Kroz vae psalme ape vasiona: Harum farum larum hedervarum Reliquiae reliquiarum! Antun Gustav Mato Rezeda vrsta ukrasne biljke, katanica

Jevrejin idov

SMJERNICE Razmotri i usporedi pjesme Petra Preradovia i Antuna Gustava Matoa prema temi, tonu i osjeajnom stavu pjesnika, stavi to u kontekst razdoblja u kojem su pjesme nastale i knjievne poetike koju pjesnici slijede. Uoi u emu se razlikuje doivljaj domovine u prvoj i drugoj pjesmi. Kako Preradovi, a kako Mato doivljava zaviajni krajolik? Koji pjesnik zaviaj idealizira? Koji pjesnik jasnije oblikuje politike ideje u pjesmi i u kojim ih stihovima prepoznaje? Osvrni se na pjesniki jezik- uporabu stilskih figura i njihovu funkcionalnost u pjesmi. Kako tumai novotvorenice i onomatopejske uzvike na kraju Matoeve pjesme?

Prisjeti se biografija dvojice pjesnika i usporedi kako je njihovo izbivanje ih domovine utjecalo na njihov stvaralaki opus.
to ti misli kako bi danas trebalo pjevati o domovini idealistiki ili kritiki?

imievo Otkupljenje i oljanov Kratki izlet

Pred tobom je pjesma Antuna Branka imia Otkupljenje i ulomak iz romana Kratki izlet Antuna oljana. Usporedi dva teksta prema zadanim smjernicama i napii kolski esej. Tvoj sastavak treba biti oblikovan u tri dijela (uvod, razrada, zakljuak) i gramatiki i pravopisno toan. Napii najmanje 400-600 rijei. OTKUPLJENJE Nas nitko nikad otkupio nije Svaki od nas sin je boji to s neba je u bijedu svijeta saao Mi smo elje Boga sputene do zemlje - Bog hoe sve biti i sve ivjeti U Boga mi se uvijek natrag povraamo Zemlja: kratki izlet A. B. imi Prinio sam ustima vr s vodom. U vodi je plivala zvijezda. Podigao sam pogled i kroz otvor na tavanici vidio zvijezdu na tamnomodrom nebu. Htio sam se nijemo pomoliti, ali nisam imao snage i nisam vie znao kako. Razljutio sam se na vlastitu nemo, i na zvijezdu, nedokuivu, ravnodunu. Nita ti nisi, zvijezdo, rekao sam joj. Vjerovali smo u tebe, zvijezdo, slijedili smo te u znoju lica svoga, nadali smo se. I to? Ako je ovo mjesto po komu sve to smo bili i sve to smo uinili treba mjeriti, ako ovime bivamo opravdani, iskupljeni, ako se ovdje vae na ivot, ime se onda moe pohvaliti, zvijezdo? Po kojem pravu onda oekuje nau zahvalnost, poniznosti, posluh? Ako je sve ovo bilo uzalud, ova patnja, ova ponienja, ovo puzanje po praini, i ako od svega toga, na kraju, ostaje samo nekoliko okrhanih komada kamena

i nekoliko razjedenih pljesnivih slikarija, onda ti se nita vie ne moe prepustiti, zvijezdo. Jer si ravnoduna, nemilosrdna i neljudska. Zar je ovaj starac ovdje bio potreban kao zavjetna rtva u tvoju diku i slavu? Zar smo ti mi, ovako sitni, nevani pohod, bili potrebni kao rtve paljenice? Nisi se nasitila stoljeima? O, kako mrzim tvoje pohlepno oko. Ii emo dalje, znao sam, ne zbog nje, nego usprkos njoj. Antun oljan, Kratki izlet SMJERNICE Dva teksta povezuje odnos prema izabranoj temi: smisao ljudskoga postojanja. Prokomentiraj kako koji tekst tumai ovjekov bitak na zemlji. Kakav stav prema boanskom utjecaju na ljudski ivot zauzima imi, a kakav oljan? Svoje razmiljanje potkrijepi citatima iz teksta. Kakav je odnos lirskoga subjekta prema temi otkupljenja, a kakav pripovjedaev? Kako tumai oljanovu reenicu: O kako mrzim tvoje pohlepno oko. i imieve stihove: Bog hoe/ sve biti i sve ivjeti . Kakva prenesena znaenja moemo upisati u sintagmu kratki izlet koji povezuje oba teksta. Ukratko iznesi o kakvom je izletu rije u romanu, a kakav u pjesmi i pronai dodirne toke meu njima. Kako ti vidi svoj zemaljski bitak imievski ili oljanovski? Koje mjesto u povijesti hrvatske knjievnosti zauzimaju dvojica autora.