You are on page 1of 5

FRANZ BOAS - 4 podruja djelovanja antrop.:fizika, kulturna, lingvistika, arheologija - mentor: Mead, Sapir, Kroeber, Benedict - debata s O.T.

Masonomnije bio protiv Darwinove teorije, ve protiv evolucije kao jedinog naina gledanja na kulturu - organizacija u muzejimane po evolucijskim etapama, ve po plemenima (bitan je kulturni kontekst, a ne generalizacija)-najbitniji Boasov doprinos antrop. - kulture nisu evolucijski stadiji, nego integrirane cjeline; moderno drutvo nije evolucijski preivjeli - slini kulturni obrasci ne znae jednake evolucijske procese - historijski partikularizam svaka je kultura posebna, treba je prouavati iz nje same, iz vl. konteksta On se usprotivljuje do tada u antropologiji dominantnim evolucionistikim teorijama, koje zagovaraju tezu da sva drutva u svome razvoju slijede isti put, jednosmjerno kretanje od niih ka viim, te zanemaruju mogunost paralelnog razvoja, regresije i prekida kontinuiteta razvoja. Nasuprot tome, Boas tvrdi kako drutva mogu dosei isti stupanj kulturne razvijenosti na razliite naine. Smatrao je da su kulturni obrasci proizvod razliitih mehanizama, poput difuzije i inovacije, koji stvaraju kulturne varijacije, a koje oblikuje i okoli u kojem ljudi ive i djeluju. Prema Boasu, tri osnovna nedostatka evolucionistikih teza Morgana i Tylora: 1. stav o jednolinijskoj evoluciji (puka pretpostavka i nema dokaza koji bi potkrijepili tvrdnju) 2. stav o suvremenim drutvima kao o evolucijskim preicima 3. klasifikacija drutava na nepouzdanim podacima i neodgovarajuim kriterijima - kulturni relativizam nijedna kultura nije superiorna nad nekom drugom, promatranje kulture iz te iste kulture - antropometrija mjerenje veliine, teine i proporcija ovjekovog tijela iitavanje karaktera po mjerama glave; razl.rase - razl.mjere, razl. karakteri (bijelci inteligentniji) Boas protiv ovakve antropometrije (rasizam) - ivio dugo vrijeme s Eskimima (Inuiti); na Ellis Islandu mjeri oko 18000glava imigranata razl. mjere izmeu roditelja i djece; okolina utjee na veliinu glave, a ne evolucija i geni - rasa nije stvar genetike i biologije; odnos izmeu rasa i inteligencije *najvei utjecaj: ne sjediti doma, nego ii na teren i stvarati znanost

BRONISLAW MALINOWSKI - Edmund Leach za Malinowskog kae da je oblikovao teorijska miljenja opeg, apstraktnog, sociolokog pravca koja su trebala vrijediti za sve kulture, no Leach smatra da to vrijedi samo u sluaju kulture Trobrianda, dok je ostatak djela suhoparan i dosadan - vrlo razliito cijenjen (jedni ga smatrali umjetnikom i stvaralakim umom, a drugi pretencioznim i dosadnim) ODGOJ I OBRAZOVANJE - Poljak, odrastao u krugu intelektualaca - disertacija=matem. i fizika - odluio postati antropolog nakon itanja James Frazerove knjige The Golden Bough (komparativno prouavanje mitologije i religije) - na njega utjecao Wilhelm Wundt sa holistikim prouavanjem drutva - poslijediplomski studij studirao sa Seligmanom koji je bio lan ekspedicije u Torresu (tjesnac izmeu N. Gvineje i sj. Austr.) - 1. knjiga: The Family Among the Australian Aborigines - temelji se na prethodno prikupljenim etnografskim podacima - za vrijeme 1.svj.rata bio u Austr. radei za antrop. Maretta - vlasti mu dopustile boravak iako je bio austrijski graanin - nastavio s terenskim istraivanjima (N. Gvineja) 1. 6 mj. na otoju Toulon (narod Mailu) 2. i 3. na otoju Trobriand (2 god) - Argonauts of the Western Pacific 1. terensko istraivanje, studija o stan. Trobrianda - 1.pogl. detaljan opis metodologije po prvi puta u potpunosti opisan; kako bi se trebali raditi i istraivati na terenu; potreban suivot s ljudima koje se istrauje i naravno dulji vremenski period - ivjeti s domorocima, ne ii na teren s hipotezana i predrasudama(biti potpuno otvoren), potivati nain ivota istr. zajednice, ne se ponaati prema domorocima kao prema djeci, ve ih sluati, najbitnije je promatrati i ui u sr prouavanog drutva - etnograf mora uzeti u obzir puni opseg fenomena svakog aspekta prouavane kulture kako bi se stvorila koherentna cjelina; mora obuhvatiti cjelovito polje kulture i ne praviti razlike izmeu onoga to mu se ini zajednikim i obinim i onoga to... zauujuim i neobinim - zbog toga: TRODIJELNI SUSTAV provoenja znanstvenog istraivanja (korpus podataka, kosti, meso i krv, duh) 1. karta srodstava i sinoptiki prikaz (gospod., obiaji itd) - prikaz okvira kulturnih djelovanja (fokusirao se na rituale i magiju)-izraivanje plovila za Kulu, tablice s popisom magijskih obreda - srodstva, katastarski planovi, mape za lov, magije 2. imponderabilia of actual life (sitnice iz svakodnevnog ivota) - nain pripreme hrane, razgovori oko vatre, nain ovjekove brige o tijelu, snana prijateljstva i neprijateljstva itd) - htio navesti etnografe da zabiljee subjektivnu dinamiku svakodnevice, a ne samo apstraktnu strukturu drutva 3. subjektivno miljenje istraivane kulture (etnografske izjave) - njihova razmiljanja (rituali, osjeaji) o obredima i obj. o tome zato neto rade - ostvarenje kontakta s prouavanom zajednicom (zato u toj kulturi rade odreene stvari)

- dokumenti domorodakog mentaliteta: karakteristine prie, tipine izjave, folklorni predmeti, magijske formule Utjecaj Malinowskog 1. Marcel Mauss djelo The Gift (smatra da Kula razmjena nije dobrovoljna, ve je drutveno priznata i sankcionirana obveza (davanja, primanja, uzvraanja totalna obveza davanja) 2. Roy Rappaport ekoloka antropologija (rituali na N. Gvineji-uloga upravljanja ivotnim djelatnostima - Adam Kuper smatra Malinowskijeva razmiljanja mesijanskima (student koji se okrenuo antropologiji, sluajno bio zatoen u divljini Melanezije, potom se vratio u civilizaciju kako bi zbacio neuki establishment, pobjedio uz pomo uenika) - Malinowski predavao diljem Europe i SAD-a (Londonsko sveuilite-proelnik Katedre za soc. antr. - o njegovom doprinosu antrop. teoriji miljenja jo uvijek polemina - Malinowski Radcliffe-Brown (u etnografiji su doli do sukoba, naini na koje kultura zadovoljava potrebe pojedinca ili drutva) FUNKCIONALIZAM - kultura postoji da bi zadovoljila osnovne bioloke, psiholoke i drutvene potrebe pojedinca - objanjava na primjeru plunog krila zato i kako neto radi (kako=proces, zato=funkcija)mora gledati holistiki - po njemu, antropolog koji se ne zanima za funkcije kulture, ne bavi se znanou - kultura nije i ne moe biti replika u smislu posebnih odgovora na posebne bioloke potrebe, ve su kulturne institucije integrirani odgovori na brojne i razliite potrebe - osnovne potrebe/kulturni odgovori: metabolizam/opskrba hranom, reprodukcija/srodstvo, tjelesne ugode/sklonite, sigurnost/zatita, pokret/aktivnosti, Rast i razvoj/uenje i obrazovanje, zdravlje/higijena najmanji skup ljudskih zahtjeva postavljenih nekoj kulturi MIT - ljudi se esto oslanjaju na mitove kao pokrie svojih djela - funkcija koja potie ljude na aktivnost - ljudi se bolje osjeaju; do this because this has always been done FOKUSIRANJE NA POJEDINCA - kultura je odgovor na potrebe pojedinca; razliite reakcije pojedinaca KULA (N. Gvineja) - razmjena ceremonijalnog nakita: soulava(putuje u smjeru kazaljke) i mwali(putuje u suprotnom smjeru kazaljke) - nakit moe biti u posjedovanju 2 god (due zadravanje predstavlja pohlepnos8t); posjedovanje poznatih kula predmeta donosi trenutnom vlasniku ugled i presti - partneri u razmjeni postaju doivotni; ljubazni su i pomau si meusobno; ako je partner u posjedovanju vrijednog kula predmeta, onda mu drugi nudi razne darove(svinje, krumpir) kako bi se razmjena omoguila - jedna razmjena godinje - pri dolasku, posjetioci su doekani sa soulavom. ako nisu mogli zauzvrat dati mwali jednake vrijednosti, onda su nudili posredne darove KULA I MAGIJA

- svaka faza Kula putovanja je popraena magijskim obredima (izraivanje plovila-6mj., magije za otkanjanje duhova u drvu, za sretno putovanje, za prevenciju brodoloma, prije samog ulaska na teren Dobuanaca (kupanje i oblaenje), za omekavanje Dobuanaca da budu velikoduni

RUTH BENEDICT - za vrijeme studiranja knjievnosti i poezije, zainteresirala ju antropologija - voljela Nietzsche-a (njegova nihilistika razmiljanja (unitenje starog i stvaranje novog), stvaranje kao najbitniji imbenik u ovjekovom ivotu; unitenje konvencionalne moralnosti i konformizma jer oni gue stvaralatvo) - Boasova studentica - Krizantema i Ma-temeljne vrijednosti japanskog drutva, za vrijeme 2.svj.rata - The Races of Mankind-popularan pamflet, problem rasizma(rasne razlike minim. u odnosu na one kulturne-prozvano komunistikom propagandom)-razne kritike Obrasci kulture (Patterns of Culture) Caffrey: knjiga djelovala poput putokaza i katalizatora za konano prihvaanje korjenite promjene u drutvenim znanostima i u amerikome drutvu Ruth pronala olakanje od patnji poput Nietzschea u intelektualnom stvaralatvu - Gestalt teorija (the whole is bigger than the sum of the parts) holistika organizacija svijeta i njeno shvaanje/ak i u novim situacijama slijedimo prije nauene upute, jer nova situacija budi u nama temeljni naueni obrazac (pr. tiina u crkvi); ne moemo se oslanjati na pojedina, odnosno odvojena osjetila, ve moramo gledati na najiriji mogui kontekst (The Golden Bough-komparativno prouavanje, dijelovimoe se nazvati Frankensteinovim udovitem) - svaka kultura ima drugaije mogunosti (pr. jezici-u osnovi su jednaki, ali razlikuju se po

pojedinanom razvoju) moramo ih razumjeti same po sebi, ne ih cijeniti na osnovi drugih - Personality writ large kultura, poput pojedinca je vie-manje obrazac miljenja i djelovanja; unutar svake kulture postoje neke karakteristike koje ne moraju nuno biti prihvaene od strane drutva) ZUNI (Pueblo Indijanci-New Mexico) vlastito istraivanje - imali rituale(najvanije) i magiju, cijenili trijeznost, umjerenost, pristojnost i ljubaznost - idealan ovjek=dostojanstven, srdaan, skroman, ne namee se, nastojati da ljudima bude ugodno, suraivati s drugima, nije sklon gnjevu i oholosti DOBU (Nova Gvineja) Reo Fortune - opasni, vjerovalo se da su arobnjaci s vrajim moima, borci koji ne prezaju ni pred ime, kanibali, na okolnim otocima smatraju se divljacima, nemaju ideje prijateljstva, nema povjerljivih odnosa

- idealan ovjek=agresivan (upotreba nasilja za zatitu imovine), nema njenosti ni milosti, proet ljubomorom, sumnjienjem i ljutnjom, uzoran je onaj koji je proao kroz mnogo borba s okrutnim ivotom kao pobjednik, nema to ne bi napravio za imovinu, ne nose zatitu na oruju KWAKIUTL (Sjeverozapadna obala Sj.Am.) Boas - Potlatch slino Kuli, ali umjesto putovanja, vladar bi zvao puk na ceremonije(povodom nekog roendana ili sl) kako bi podijelio bogatstvo te time pokazao svoju velikodunost i socijalni statusnadmetanja meu tim ceremonijalnim razmjenama - oni koji su imali previe tog bogatstva, ak su ga i unitavali (pr. nekima fali hrana, a ovi ju unitavaju) - glavna i jedina motivacija je biti superioran nad ostalima(kroz cijelu njihovu strukturu drutva to je vidljivo), dominirati i demonstrirati svoju veliinu i neiju inferiornost u svakom pogledu (bezobrazni prema gostima) - te kulture su zapravo neusporedive jer stoje svaka sama za sebe, nema etnocentrizma(vlastita kultura iznad ostalih), vlada kulturni relativizam(suzdrati se od suda obiaja drugih kultura kako bi ih se shvatilo na nain njihove kulture), uspjena osoba u jednome drutvu, u drugome je devijantna i obrnuto (normal-abnormal)pr. prijateljski Dobuanac-drutvo ga smatralo ludim jer se ponaao poput Zuna - kultura razvija obrasce, a ne biologija (rasprave Kroeber, Sapir, Mead) - dionizijski i apolonski pristup ivotu (Nietzsche-The Birth of Tragedy) - Dobu dionizijski=pokuava dosegnuti, bilo to u osobnom iskustvu ili obredu, stanovito psihoko stanje koje e mu omoguiti doivljavanje zanosa,(post, droga) hedonizam (put neumjerenosti vodi u dvorac mudrosti, kae William Blake) - Zuni apolonski=pronalazi naine da iskljui hedonistike porive iz ivota, priznaje umjerenost kao zakon, uvijek ostaje pribran i trijezan; kritiziraju individualizam kao snanu opreku tradiciji-oni su najloiji meu njima - Kwakiutl paranoini - pojedinac i drutvo - ne uklapaju se svi pojedinci jednako uspjeno u drutvo i obrasce kulturnog ivota; R.B. dola do toke u ivotu u kojoj se nije osjeala kao dio kulture kojoj je pripadala (opet primjer prijateljskog Dobuanca kao devijantnog pojedinca) - sukob izmeu pojedinca i drutva: kultura je, s jedne strane, izraz stoernih vrijednosti koje veina ljudi ui i usvaja, a s druge, postoje pojedinane osobnosti koje ostaju izvan odreenog broja moguih ponaanja koja odreuje ta kultura; zato nisu samo vrijednosti kulture relativne, nego je i to sama definicija devijacije