FRANZ BOAS - 4 područja djelovanja antrop.

:fizička, kulturna, lingvistička, arheologija - mentor: Mead, Sapir, Kroeber, Benedict - debata s O.T.Masonomnije bio protiv Darwinove teorije, već protiv evolucije kao jedinog načina gledanja na kulturu - organizacija u muzejimane po evolucijskim etapama, već po plemenima (bitan je kulturni kontekst, a ne generalizacija)-najbitniji Boasov doprinos antrop. - kulture nisu evolucijski stadiji, nego integrirane cjeline; moderno društvo nije evolucijski preživjeli - slični kulturni obrasci ne znače jednake evolucijske procese - historijski partikularizam – svaka je kultura posebna, treba je proučavati iz nje same, iz vl. konteksta On se usprotivljuje do tada u antropologiji dominantnim evolucionističkim teorijama, koje zagovaraju tezu da sva društva u svome razvoju slijede isti put, jednosmjerno kretanje od nižih ka višim, te zanemaruju mogućnost paralelnog razvoja, regresije i prekida kontinuiteta razvoja. Nasuprot tome, Boas tvrdi kako društva mogu doseći isti stupanj kulturne razvijenosti na različite načine. Smatrao je da su kulturni obrasci proizvod različitih mehanizama, poput difuzije i inovacije, koji stvaraju kulturne varijacije, a koje oblikuje i okoliš u kojem ljudi žive i djeluju. Prema Boasu, tri osnovna nedostatka evolucionističkih teza Morgana i Tylora: 1. stav o jednolinijskoj evoluciji (puka pretpostavka i nema dokaza koji bi potkrijepili tvrdnju) 2. stav o suvremenim društvima kao o evolucijskim prežicima 3. klasifikacija društava na nepouzdanim podacima i neodgovarajućim kriterijima - kulturni relativizam – nijedna kultura nije superiorna nad nekom drugom, promatranje kulture iz te iste kulture - antropometrija – mjerenje veličine, težine i proporcija čovjekovog tijela iščitavanje karaktera po mjerama glave; razl.rase - razl.mjere, razl. karakteri (bijelci inteligentniji)  Boas protiv ovakve antropometrije (rasizam) - živio dugo vrijeme s Eskimima (Inuiti); na Ellis Islandu mjeri oko 18000glava imigranata razl. mjere između roditelja i djece; okolina utječe na veličinu glave, a ne evolucija i geni - rasa nije stvar genetike i biologije; odnos između rasa i inteligencije *najveći utjecaj: ne sjediti doma, nego ići na teren i stvarati znanost

i 3.zbog toga: TRODIJELNI SUSTAV provođenja znanstvenog istraživanja (korpus podataka. ne ići na teren s hipotezana i predrasudama(biti potpuno otvoren). kosti. no Leach smatra da to vrijedi samo u slučaju kulture Trobrianda. način čovjekove brige o tijelu. tablice s popisom magijskih obreda . ne se ponašati prema domorocima kao prema djeci. Gvineje i sj. osjećaji) o obredima i obj.vrlo različito cijenjen (jedni ga smatrali umjetnikom i stvaralačkim umom.Poljak. apstraktnog. magije 2.„Argonauts of the Western Pacific“ – 1.. 6 mj.poslijediplomski studij – studirao sa Seligmanom koji je bio član ekspedicije u Torresu (tjesnac između N.vlasti mu dopustile boravak iako je bio austrijski građanin .) . imponderabilia of actual life (sitnice iz svakodnevnog života) ..etnograf mora uzeti u obzir puni opseg fenomena svakog aspekta proučavane kulture kako bi se stvorila koherentna cjelina.pogl. odrastao u krugu intelektualaca .srodstva. snažna prijateljstva i neprijateljstva itd) .živjeti s domorocima. dok je ostatak djela suhoparan i dosadan . na otočju Trobriand (2 god) . a ne samo apstraktnu strukturu društva 3. studija o stan. Trobrianda . već ih slušati.BRONISLAW MALINOWSKI .disertacija=matem. razgovori oko vatre. Maretta . radeći za antrop.odlučio postati antropolog nakon čitanja James Frazerove knjige „The Golden Bough“ (komparativno proučavanje mitologije i religije) .na njega utjecao Wilhelm Wundt sa holističkim proučavanjem društva . na otočju Toulon (narod Mailu) 2. začuđujućim i neobičnim . običaji itd) . najbitnije je promatrati i uči u srž proučavanog društva .1. detaljan opis metodologije po prvi puta u potpunosti opisan. terensko istraživanje. Gvineja) 1.način pripreme hrane. sociološkog pravca koja su trebala vrijediti za sve kulture. mora obuhvatiti cjelovito polje kulture i ne praviti razlike između onoga što mu se čini zajedničkim i običnim i onoga što.temelji se na prethodno prikupljenim etnografskim podacima . mape za lov. katastarski planovi..prikaz okvira kulturnih djelovanja (fokusirao se na rituale i magiju)-izrađivanje plovila za Kulu. poštivati način života istr. karta srodstava i sinoptički prikaz (gospod. duh) 1. i fizika .svj.za vrijeme 1. kako bi se trebali raditi i istraživati na terenu. zajednice. knjiga: „The Family Among the Australian Aborigines“ .rata bio u Austr. subjektivno mišljenje istraživane kulture (etnografske izjave) . potreban suživot s ljudima koje se istražuje i naravno dulji vremenski period .nastavio s terenskim istraživanjima (N.njihova razmišljanja (rituali. meso i krv.ostvarenje kontakta s proučavanom zajednicom (zašto u toj kulturi rade određene stvari) . a drugi pretencioznim i dosadnim) ODGOJ I OBRAZOVANJE .htio navesti etnografe da zabilježe subjektivnu dinamiku svakodnevice. Austr.Edmund Leach – za Malinowskog kaže da je oblikovao teorijska mišljenja općeg. o tome zašto nešto rade .1.

Malinowski  Radcliffe-Brown (u etnografiji su došli do sukoba. sigurnost/zaštita. tipične izjave. ako je partner u posjedovanju vrijednog kula predmeta. Marcel Mauss – djelo „The Gift“ (smatra da Kula razmjena nije dobrovoljna. različite reakcije pojedinaca KULA (N.Adam Kuper – smatra Malinowskijeva razmišljanja „mesijanskima“ (student koji se okrenuo antropologiji.partneri u razmjeni postaju doživotni.funkcija koja potiče ljude na aktivnost . primanja. krumpir) kako bi se razmjena omogućila .kultura je odgovor na potrebe pojedinca.kultura postoji da bi zadovoljila osnovne biološke.o njegovom doprinosu antrop. posjedovanje poznatih kula predmeta donosi trenutnom vlasniku ugled i prestiž . slučajno bio zatočen u divljini Melanezije. Rast i razvoj/učenje i obrazovanje. ako nisu mogli zauzvrat dati mwali jednake vrijednosti. već je društveno priznata i sankcionirana obveza (davanja. posjetioci su dočekani sa soulavom. . teoriji mišljenja još uvijek polemična . onda su nudili posredne darove KULA I MAGIJA . ne bavi se znanošću .po njemu. folklorni predmeti. Gvineja) . načini na koje kultura zadovoljava potrebe pojedinca ili društva) FUNKCIONALIZAM . onda mu drugi nudi razne darove(svinje.ljudi se bolje osjećaju. pobjedio uz pomoć učenika) .razmjena ceremonijalnog nakita: soulava(putuje u smjeru kazaljke) i mwali(putuje u suprotnom smjeru kazaljke) .kultura nije i ne može biti replika u smislu posebnih odgovora na posebne biološke potrebe. Gvineji-uloga upravljanja životnim djelatnostima . psihološke i društvene potrebe pojedinca .pri dolasku. antr.osnovne potrebe/kulturni odgovori: metabolizam/opskrba hranom. antropolog koji se ne zanima za funkcije kulture. magijske formule Utjecaj Malinowskog 1.Malinowski predavao diljem Europe i SAD-a (Londonsko sveučilište-pročelnik Katedre za soc.dokumenti domorodačkog mentaliteta: karakteristične priče. do this because this has always been done FOKUSIRANJE NA POJEDINCA .nakit može biti u posjedovanju 2 god (duže zadržavanje predstavlja pohlepnos8t). pokret/aktivnosti.ljudi se često oslanjaju na mitove kao pokriće svojih djela . ljubazni su i pomažu si međusobno. zdravlje/higijena najmanji skup ljudskih zahtjeva postavljenih nekoj kulturi MIT . tjelesne ugode/sklonište.. reprodukcija/srodstvo. uzvraćanja – totalna obveza davanja) 2. zašto=funkcija)mora gledati holistički . potom se vratio u civilizaciju kako bi zbacio neuki establishment.objašnjava na primjeru plućnog krila zašto i kako nešto radi (kako=proces. već su kulturne institucije integrirani odgovori na brojne i različite potrebe . Roy Rappaport – ekološka antropologija (rituali na N.jedna razmjena godišnje .

Personality writ large – kultura. ne nameće se. nastojati da ljudima bude ugodno. nije sklon gnjevu i oholosti DOBU (Nova Gvineja) – Reo Fortune .„Krizantema i Mač“-temeljne vrijednosti japanskog društva.voljela Nietzsche-a (njegova nihilistička razmišljanja (uništenje starog i stvaranje novog). ali razlikuju se po pojedinačnom razvoju) – moramo ih razumjeti same po sebi. zainteresirala ju antropologija . pristojnost i ljubaznost . srdačan. nema povjerljivih odnosa . poput pojedinca je više-manje obrazac mišljenja i djelovanja. jer nova situacija budi u nama temeljni naučeni obrazac (pr. već moramo gledati na najširiji mogući kontekst (The Golden Bough-komparativno proučavanje. ne možemo se oslanjati na pojedina. tišina u crkvi). unutar svake kulture postoje neke karakteristike koje ne moraju nužno biti prihvaćene od strane društva) ZUNI (Pueblo Indijanci-New Mexico) – vlastito istraživanje . umjerenost. za „omekšavanje“ Dobuanaca da budu velikodušni RUTH BENEDICT . za prevenciju brodoloma.Gestalt teorija (the whole is bigger than the sum of the parts) – holistička organizacija svijeta i njeno shvaćanje/čak i u novim situacijama slijedimo prije naučene upute. surađivati s drugima.svaka faza Kula putovanja je popraćena magijskim obredima (izrađivanje plovila-6mj. uništenje konvencionalne moralnosti i konformizma jer oni guše stvaralaštvo) .za vrijeme studiranja književnosti i poezije. borci koji ne prezaju ni pred čime. na okolnim otocima smatraju se divljacima.idealan čovjek=dostojanstven.imali rituale(najvažnije) i magiju.rata . u odnosu na one kulturne-prozvano komunističkom propagandom)-razne kritike  „Obrasci kulture“ (Patterns of Culture) Caffrey: knjiga djelovala poput putokaza i katalizatora za konačno prihvaćanje korjenite promjene u društvenim znanostima i u američkome društvu  Ruth pronašla olakšanje od patnji poput Nietzschea u intelektualnom stvaralaštvu . prije samog ulaska na teren Dobuanaca (kupanje i oblačenje). za sretno putovanje. dijelovimože se nazvati Frankensteinovim čudovištem) . za vrijeme 2. skroman.svaka kultura ima drugačije mogućnosti (pr. cijenili trijeznost. nemaju ideje prijateljstva. odnosno odvojena osjetila. ne ih cijeniti na osnovi drugih . magije za otkanjanje duhova u drvu.Boasova studentica .svj. problem rasizma(rasne razlike minim..opasni.. jezici-u osnovi su jednaki.„The Races of Mankind“-popularan pamflet. stvaranje kao najbitniji čimbenik u čovjekovom životu. kanibali. vjerovalo se da su čarobnjaci s vražjim moćima.

vladar bi zvao puk na ceremonije(povodom nekog rođendana ili sl) kako bi podijelio bogatstvo te time pokazao svoju velikodušnost i socijalni statusnadmetanja među tim ceremonijalnim razmjenama . ne nose zaštitu na oružju KWAKIUTL (Sjeverozapadna obala Sj. uvijek ostaje pribran i trijezan. nekima fali hrana. s jedne strane.dionizijski i apolonski pristup životu (Nietzsche-The Birth of Tragedy) .idealan čovjek=agresivan (upotreba nasilja za zaštitu imovine).ne uklapaju se svi pojedinci jednako uspješno u društvo i obrasce kulturnog života. uspješna osoba u jednome društvu. droga) hedonizam (put neumjerenosti vodi u dvorac mudrosti.. došla do točke u životu u kojoj se nije osjećala kao dio kulture kojoj je pripadala (opet primjer prijateljskog Dobuanca kao devijantnog pojedinca) . sumnjičenjem i ljutnjom. nego je i to sama definicija devijacije“ . Sapir.kultura razvija obrasce. izraz stožernih vrijednosti koje većina ljudi uči i usvaja. dominirati i demonstrirati svoju veličinu i nečiju inferiornost u svakom pogledu (bezobrazni prema gostima) . bilo to u osobnom iskustvu ili obredu. vlada kulturni relativizam(suzdržati se od suda običaja drugih kultura kako bi ih se shvatilo na način njihove kulture). postoje pojedinačne osobnosti koje ostaju izvan određenog broja mogućih ponašanja koja određuje ta kultura. priznaje umjerenost kao zakon.Potlatch – slično Kuli.B. a s druge. prožet ljubomorom. kritiziraju individualizam kao snažnu opreku tradiciji-oni su najlošiji među njima . a ne biologija (rasprave Kroeber. a ovi ju uništavaju) . R.) – Boas .glavna i jedina motivacija je biti superioran nad ostalima(kroz cijelu njihovu strukturu društva to je vidljivo).pojedinac i društvo . zato nisu samo vrijednosti kulture relativne. uzoran je onaj koji je prošao kroz mnogo borba s okrutnim životom kao pobjednik.(post.„sukob između pojedinca i društva: kultura je.Dobu – dionizijski=pokušava dosegnuti.Zuni – apolonski=pronalazi načine da isključi hedonističke porive iz života.oni koji su imali previše tog bogatstva. čak su ga i uništavali (pr. ali umjesto putovanja.Kwakiutl – paranoični . prijateljski Dobuanac-društvo ga smatralo ludim jer se ponašao poput Zuna . stanovito psihočko stanje koje će mu omogućiti doživljavanje zanosa. Mead) .te kulture su zapravo neusporedive jer stoje svaka sama za sebe. kaže William Blake) .Am. nema nježnosti ni milosti. nema što ne bi napravio za imovinu. nema etnocentrizma(vlastita kultura iznad ostalih). u drugome je devijantna i obrnuto (normal-abnormal)pr.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful