You are on page 1of 8

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA sa meunarodnim ueem Kragujevac, 19-21. 09.2006.

31. CONFERENCE ON PRODUCTION ENGINEERING with foreign participants Kragujevac, 19-21.09.2006.

PREVLAKA NA BAZI GVOA NANETA NA OSNOVU OD Al LEGURE PLAZMA SPREJ POSTUPKOM U ATMOSFERSKIM USLOVIMA
A. Vencl 1), S. Avramovi 2), A. Marinkovi 3)
Rezime: Jedno od moguih reenja za prevazilaenje loih tribolokih karakteristika aluminijumskih legura je nanoenje prevlaka razliitim postupcima, meu kojima se esto koristi plazma sprej postupak u atmosferskim uslovima. Postoji niz parametara koji utiu na kvalitet nanete prevlake i njene karakteristike i koji moraju da se jasno definiu za svaku vrstu prevlake ponaosob. U ovom radu dat je prikaz razvijene tehnologije nanoenja praha na bazi gvoa (Fe-1,3Cr-1,5Mn-1,2C-0,3Ni (mas. %)) na ravne i cilindrine povrine. Takoe su analizirane osnovne karakteristike dobijene prevlake (metalografija, mikrotvrdoa i zatezna vrstoa veze) kao i parametri mainske obrade. Kljune rei: Plazma sprej postupak u atmosferskim uslovima, prevlaka na bazi gvoa, mikrostruktura, mainska obrada

FERROUS-BASED COATING DEPOSITED ON Al-ALLOY SUBSTRATE BY ATMOSPHERIC PLASMA SPRAYING (APS)


Abstract: One of the possible solutions for overcoming of poor aluminium alloys tribological properties is deposition of coating with various technologies, among which atmospheric plasma spray technology is often used. There are great number of parameters that influence on quality and characteristic of deposited coating and their values must be defined precisely for each type of coating individually. A review of the technology developed for deposition of ferrous-based powder spray (Fe-1.3Cr-1.5Mn-1.2C-0.3Ni (wt. %)) on flat and cylindrical surfaces is presented in this paper. Also a basic characteristic of coating (matallography, microhardness and tensile bond strength) are analysed, as well as parameters of coating machining. Key words: Atmospheric plasma spraying (APS), ferrous-based coating, microstructure, machining

1. UVOD
Plazma sprej postupak predstavlja jednu od vodeih tehnologija za nanoenje prevlaka i u industriji se primenjuje skoro punih 50 godina, a prvo nanoenje prevlake ovim postupkom vezuje se za 1939. godinu [1]. Dugo je glavni korisnik ove tehnologije bila avio industrija, gde su zahtevi po pitanju kvaliteta i sigurnosti najotriji. Kasnije je
1) 2)

Mr Aleksandar Vencl, Mainski fakultet, Beograd, avencl@mas.bg.ac.yu Slavomir Avramovi , Koncern "Petar Drapin", Mladenovac, drapsin@EUnet.yu 3) Dr Aleksandar Marinkovi, Mainski fakultet, Beograd, amarinkovic@mas.bg.ac.yu

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA SCG ova tehnologija nala primenu i u drugim industrijama, a u poslednjih 10-ak godina se radi na njenoj iroj primeni u automobilskoj industriji, gde se izmeu ostalog koristi i kao zatita unutranjih strana cilindara bloka motora izraenog od aluminijuma. Danas se oko 60 % motora za putnike automobile proizvodi od aluminijuma [2] a prvi serijski proizveden automobil sa aluminijumskim blokom i zatitnom plazma sprej prevlakom je bio Lupo VW, 2000. godine [3]. U sluaju primene prevlaka kod proizvodnje blokova motora od aluminijuma, koji ima zadovoljavajue fiziko-mehanike karakteristike, uloga nanete prevlake je da popravi triboloke karakteristike aluminijuma i time ga izjednai ili ak pobolja u odnosu na standardne materijale za izradu blokova. Upotrebom aluminijuma se dobija na smanjenju teine, utedi goriva i smanjenju zagaenja okoline a bitno je napomenuti i veliku mogunost recikliranja aluminijuma (oko 95 %) [4]. Kao i kod ostalih tehnologija i ovde se javlja niz problema koje treba reiti da bi se dobile zadovoljavajue karakteristike. Bez obzira na oblast primene neke od karakteristika su iste za sve prevlake: sastav i struktura, udeo pora, neistopljenih estica i oksida, debljina, tvrdoa i vrstoa veze. Ove karakteristike su usko povezane sa uslovima pripreme osnove i uslova nanoenja prevlake i njihovo znatno poboljanje moe da se oekuje optimizacijom ovih parametara. Prema stavu nekih istraivaa [5] postoji vie od 50 makroskopskih parametara koji utiu na kvalitet nanete prevlake, a tehnologija nanoenja je i dalje bazirana na metodi trial and error. Cilj ovog rada je da ukae na mogue probleme i reenja kod postupka nanoenja prevlaka na bazi gvoa na ravne i cilindrine povrine od aluminijuma, da prikae osnovne karakteristike dobijenih prevlaka, kao i parametre mainske obrade. Karakteristike dobijene prevlake (metalografija, mikrotvrdoa i zatezna vrstoa veze) su prihvaene kao standardne od strane podkomiteta za standardizaciju procedura kontrole kvaliteta prevlaka nanetih plazma sprej postupkom, koji je u aprilu 1997. godine osnovan od strane evropskog avio komiteta za tehnologiju materijala (EACMT) [6].

2. TEORIJSKA RAZMATRANJA
Kod plazma sprej postupka uneta energija plazme se koristi za topljenje estica praha materijala koji se nanosi. Tako istopljene estice prenose se na osnovu koja je prethodno pripremljena i vezuju se, uglavnom mehaniki, za nju tokom hlaenja. Detaljan opis samog postupka dat je detaljnije u drugom radu [7], a ematski prikaz nanete prevlake prikazan je na slici 1.

Slika 1: ematski prikaz nanete prevlake

540

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA SCG Na vrstou veze prevlake i osnove, pored optimalnih uslova nanoenja, utie jo niz faktora: hrapavost povrine osnove, njena temperatura i istoa, kondenzovana vlaga iz vazduha, sloj apsorbovanog gasa i eventualno zadrane estice sredstva za hrapavljenje. Osnova se pre nanoenja hrapavi kako bi se poveala aktivna povrina veze. Kod izbora sredstva za hrapavljenje i uslova uticajni parametri su: vrsta, veliina, oblik, istoa i tvrdoa materijala za hrapavljenje, odnosno pritisak i ugao pod kojim se hrapavi osnova. Kao nain za poveanje vrstoe veze sa osnovom koriste se i meuslojevi, to kod ove kombinacije prevlaka/osnova nije neophodno i predstavlja pozitivnu stranu procesa. vrstoa veze se ispituje nedestruktivnim metodama, vizuelno preko metalografskih snimaka i destruktivnim metodama, pomou ureaja za zatezna ispitivanja. Pored vezivanja za osnovu od interesa je i vezivanje samih estica meusobno tj. vezivanje u sloju. Slabije vezivanje u sloju je izraenije kod prevlaka vee debljine i onih koje su nanoene sa pauzama. To se objanjava injenicom da istopljena estica dolazi na prethodno ve ohlaeni sloj i deo toplotne energije prenosi na podsloj, meutim posmatrana estica ne ovrsne potpuno, pada sledea estica koja se razliva i delimino stapa sa ovom, pa je i veza vra nego sa hladnim podslojem. Mogua je i oksidacija povrine u duem kontaktu sa vazduhom pa se preporuuje da se nanoenje vri kontinualno, a ne u etapama. Neki od parametara koji su od uticaja u okviru procesa nanoenja su: vrsta, protok i pritisak osnovnog i pomonog gasa, jaina struje, koliina i protok unetog praha i rastojanje plazma sprej pitolja od osnove prilikom nanoenja. Takoe treba voditi rauna i o nainu i brzini kretanja uzoraka, temperaturama, kao i broju prolaza odnosno debljini prevlake. Variranje parametara pripreme i procesa nanoenja raeno je po emi i menjano je: sredstvo za hrapavljenje (eline kuglice, SiC i Al2O3), rastojanje (50, 75, 100 i 150 mm), koliina unetog praha (2, 2,5, 4 i 4,5 kg/h) i broj prolaza odnosno debljina prevlake (150 i 250 m) kao i dodatno hlaenje. Posle niza probnih uzoraka i njihove analize, a pre svega analize metalografskih snimaka, dolo se do izbora optimalnih parametara pripreme i nanoenja, koji su i korieni u eksperimentu. Ovi parametri direktno utiu na vrstou veze, koliinu neistopljenih estica, poroznost i sadraj i vrstu oksida. Prisustvo neistopljenih estica negativno utie na karakteristike prevlake kao i poroznost, mada je prisustvo pora, do izvesne granice, u sluaju primene ovih prevlaka kod motora, povoljna jer pore imaju ulogu rezervoara za mazivo to utie na kvalitet podmazivanja odnosno smanjenje trenja i habanja [8]. Prisustvo oksida, FeO (vustit) i Fe3O4 (magnetit), kao vrstih maziva popravlja triboloke karakteristike prevlake, a formiranje oksida Fe2O3 (hematit) treba izbegavati zato to se isti ponaa kao abraziv.

3. EKSPERIMENTALNI POSTUPAK
3.1 Materijali i priprema povrine osnove Materijal osnove bila je Al-Si legura (EN AlSi10Mg) sledeeg hemijskog sastava: Al-9,8Si-0,48Fe-0,1Cu-0,2Mn-0,3Mg-0,08Zn-0,05Ti (mas. %), proizvedena livenjem u pesku uz primenjenu termiku obradu zagrevanja na 540 C brzinom od 35 C/h, hlaenja u vodi, zagrevanja i dranja na temperaturi od 1605 C tokom 6 sati i hlaenja na vazduhu. Hemijski sastav korienog praha bio je: Fe-1,2C-1,5Mn-1,3Cr-0,3Ni (mas. %) a veliina zrna je bila manja od 38 m u preniku (sl. 2). 541

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA SCG

Slika 2: Metalografski snimak korienog praha Pre samog procesa nanoenja aluminijumska osnova je ohrapavljena korundom (Al2O3) prenika 106-125 m. 3.2 Parametri nanoenja Za nanoenje prevlake plazma sprej postupkom u atmosferskim uslovima koriena su dva plazma pitolja oznaka 7MB i 7MT. Prvim je prevlaka nanoena na ravne povrine uzoraka, a drugim na unutranje strane cilindara kompresora za vazduh. Uzorci sa ravnim povrinama korieni su za mehanika (metalografija, mikrotvrdoa i zatezna vrstoa veze) i modelska triboloka ispitivanja, a cilindri su namenjeni za ispitivanje u realnim uslovima na probnom stolu. Ispitivanja na probnom stolu bi trebalo da se obave na Mainskom fakultetu u Kragujevcu u laboratoriji za motorna vozila. Unutranji prenik cilindara bio je 74,05 mm, visina 88,6 mm, a parametri nanoenja za oba pitolja su prikazani u tabeli 1. Tabela 1. Parametri nanoenja plazma sprej postupkom za korieni prah Plazma sprej pitolj Parametri nanoenja 7MB 7MT Protok osnovnog gasa (Argon), l/min 100 80 Protok pomonog gasa (Vodonik), l/min 5 15 Jaina struje, A 500 500 Protok noseeg gasa (Argon), l/min 37 60 Koliina unetog praha, kg/h 2 2 Rastojanje pitolja od osnove, mm 150 21 Brzina rotacije uzoraka, mm/s 500 500 Transverzalna brzina pitolja, mm/s 4 10 3.3 Metalografska ispitivanja i ispitivanja tvrdoe i zatezne vrstoe veze Ispitivanja i karakterizacija prevlake raena su prema Pratt & Whitney standardu [9], a prevlake na svim uzorcima su jednovremeno nanoene da bi se smanjila mogua meusobna odstupanja. Mikrostruktura je analizirana pomou optikog mikroskopa (OM) i pomou skenirajueg elektronskog mikroskopa (SEM), a uzorci su seeni normalno na povrinu prevlake. Fazni sastav prevlake analiziran je pomou rendgenskog difraktometra (XRD). Nakon identifikacije vrste oksida, njihov procentualni udeo kao i procentualni 542

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA SCG udeo pora, prisustvo pukotina i neistopljenih estica su odreeni kompjuterskom analizom slike sa optikog mikroskopa. Mikrotvrdoa je merena Vikersovom metodom sa optereenjem od 100 g. Za merenja zatezne vrstoe veze koriena su po dva uzorka u paru od kojih je prevlaka nanoena samo na jedan od njih. Uzorci su spajani pomou lepka i ostavljani da se veu uvreni u za to namenjen adapter. Ispitivanja su izvrena na univerzalnoj hidraulinoj kidalici pri konstantnoj brzini od 0,5 mm/min. Prikazani rezultati mikrotvrdoe i zatezne vrstoe veze su osrednjene vrednosti veeg broja merenja.

4. REZULTATI I DISKUSIJA
4.1 Karakteristike prevlake Mikrostruktura prevlake (sl. 3) je lamelarna sa izduenim esticama istopljenog praha i oksidnim slojevima izmeu. Ova struktura je tipina za prevlake nanete termiki, procesom rasprivanja, u koje spada i plazma sprej postupak [10-11]. Prisustvo pukotina nije primeeno u samoj prevlaci, a ni na spoju prevlake sa osnovom, kao ni odvajanje prevlake od osnove. Zapreminski sadraj oksida u prevlaci bio je oko 41 %, a poroznost je iznosila 5,8 %. Vrednost poroznosti je blizu oekivanih vrednosti za ovu vrstu prevlake (l do 3%) [12], a raspored pora je bio nasumian tj. nije dolo do njihovog grupisanja (sl. 3b). Zapreminski sadraj neistopljenih estica u prevlaci je iznosio priblino 10 %. Vee crne oblasti na samoj prevlaci predstavljaju delove na kojima je dolo do upanja celih estica iz prevlake, najverovatnije tokom pripreme uzoraka za metalografsku analizu (sl. 3a).

Slika 3: Fotografije prevlake nanete na ravnu povrinu snimljene sa (a) OM i (b) SEM Analiza pomou rendgenskog difraktometra (XRD) otkrila je da se prevlaka sastoji od elementarnog gvoa (Fe) i vustita (FeO). Prisustvo ostalih faza bilo je znatno manje, ispod 3 % (sl. 4). Vrednost mikrotvrdoe iznosila je 433 HV 0.1, to je u oekivanim granicama od 350 do 650 HV 0.3, za ovu vrstu prevlake i ovu namenu [12]. Vrednost tvrdoe manja od propisane ne zadovoljava sa aspekta nosivosti, a vea vrednost produava vreme trajanja mainske obrade. Vrednost zatezne vrstoe veze prevlake sa osnovom iznosila je 32,88 MPa, to je neto nie od oekivane vrednosti (40 do 50 MPa) ali je i dalje iznad minimalne 543

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA SCG vrednosti koja je propisana za primenu ove vrste prevlake kod motora SUS i koja iznosi 30 MPa [12].
1600

Intenzitet

Fe FeO

1400

g
1200

1000

20

30

40

50

60

70

80

90

Ugao 2,

Slika 4: Difraktogram ispitivane prevlake Procesom nanoenja postignuta je ravnomerna raspodela debljine prevlake po celoj irini. Na ravnim povrinama je pre mainske obrade iznosila 270 m, a obradom je skinuto 100 m. Debljina prevlake na unutranjoj strani cilindara nakon nanoenja bila je oko 700 m, a posle obrade 150 do 180 m. U sluaju nanoenja prevlake deblje od predloenih vrednosti mogua je pojava pukotina i odvajanja prevlake od osnove, u toku nanoenja ili obrade. Ovo se i dogodilo kod cilindra na kome je debljina prevlake posle nanoenja iznosila 1500 m (sl. 5).

Slika 5: Pojava pukotina i odvajanje prevlake 4.2 Mainska obrada prevlake Postoji vie naina mainske obrade prevlaka nanetih na unutranju stranu cilindrine povrine, a izbor naina obrade zavisi od eljenog kvaliteta obraene povrine tj. uslova rada odnosno cene postupka. Obradom prevlaka treba da se postignu dva cilja: da se sprei stvaranje pukotina odnosno odvajanje prevlake i da se sprei zatvaranje povrinskih pora koje prevlaka ima sama po sebi. Kao polazna taka izabran je postupak standardnog honovanja sa parametrima koji se primenjuju kod obrade sivog liva. Honovanje je izvreno u samo jednom koraku sa dijamantskim belegijama dimenzija 68 x 5 x 5 mm. Veliina zrna bila je D64 prema FEPA (Fdration Europennes des Fabricants de Produits Abrasifs) standardu, 544

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA SCG koncentracija 0,44 ct/cm3, a veza metalna. Veliina zrna alata, u odreenim granicama, ne utie na hrapavost prevlake poto prilikom obrade, u odreenom procentu, dolazi do upanja celih estica istopljenog praha, to nije dobro jer se time poveava potronja maziva i stvaraju se inicijalne pukotine tj. smanjuje se otpornost na zamor prevlake. Da bi se ovo izbeglo potrebna je primena alata, makar u poslednjem koraku honovanja, koji bi prodirao kroz estice neslabei njihovu meusobnu vezu. Poto prevlaka poseduje dovoljan broj pora tj. rezervoara za mazivo, stvaranje novih honovanjem nije neophodno pa tako ni ugao honovanja, koji je iznosio 36 u odnosu na 40-60 koliko iznosi pri obradi sivog liva, ne bi trebalo da znaajnije utie na triboloke karakteristike prevlake [12]. Broj obrtaja glave alata bio je 160 o/min a korak 67 dh/min (dh dvostruki hod). Prilikom obrade primenjena je manja brzina rezanja (33,5 m/min po polupreniku) i manje poveanje optereenja u odnosu na standardni postupak. Manja brzina je izabrana da bi se izbeglo da estice abraziva budu uhvaene u prevlaku velikom brzinom, to rezultira odvaljivanjem prevlake, dok je manje poveanje optereenja izabrano da bi se izbeglo utiskivanje prevlake u meku aluminijumsku osnovu to izaziva stvaranje napona, koji takoe rezultiraju odvajanjem prevlake. Sredstvo za hlaenje bilo je pravo ulje za honovanje (kinematska viskoznost na 40 C = 5,5 mm2/s). Izborom pravog ulja kao sredstva za hlaenje, u odnosu na sredstva koja se pri upotrebi meaju sa vodom, dobija se bolji kvalitet obraene povrine, usled boljeg podmazivanja, ali je hlaenje slabije i vea koliina produkata obrade ostaje unutar pora, mada se oni naknadnim pranjem povrina relativno lako uklanjaju. Hrapavost prevlake, koja utie na potronju ulja i veliinu trenja, bila je manja od Ra = 1 m, to se uklapa sa zahtevima za cilindre od sivog liva ija propisana hrapavost iznosi Ra = 0,6 - 1 m. Ovalnost je iznosila 5 do 10 m, to je takoe u granicama prihvatljivog. Prvi pokazatelji govore da je ovaj nain obrade prevlaka nanetih na cilindrine povrine mogu i zadovoljavajui sa aspekta stvaranja pukotina odnosno odvajanja prevlake. Postojea poroznost prevlake trebalo bi da bude dovoljna da obezbedi adekvatno podmazivanje, meutim, konsekventniji rezultati koji mogu da ukau na eventualne nedostatke postupka nanoenja i obrade prevlake, mogu da se dobiju samo sa ispitivanjima na probnom stolu i u realnim uslovima.

3. ZAKLJUAK
Plazma sprej postupak nanoenja prevlaka na bazi gvoa je jedan od naina za prevazilaenje loih tribolokih karakteristika aluminijumskih legura, a na sam proces i kvalitet dobijene prevlake utiu niz parametara koji moraju da se jasno definiu za svaku vrstu prevlake ponaosob. Izborom odgovarajuih parametara dobijene su prevlake ija se mikrostruktura sastoji od lamela izduenih estica istopljenog praha sa slojevima vustita (FeO) izmeu, nastalih usled reakcije sa kiseonikom iz vazduha. Takoe je primeeno prisustvo pora i neistopljenih estica praha. Mikrotvrdoa i zatezna vrstoa veze bile su u oekivanim granicama za ovu vrstu prevlake. Prve analize primenjene mainske obrade honovanjem, prevlaka nanetih na cilindrinu povrinu, pokazuju da nije dolo do stvaranja pukotina i odvajanja prevlake odnosno zatvaranja postojeih povrinskih pora i mogu da poslue kao polazna osnova za dalje optimiziranje parametara obrade. 545

31. SAVETOVANJE PROIZVODNOG MAINSTVA SCG

ZAHVALNICA
Ovo ispitivanje je izvedeno u okviru EUREKA projekta broj E! 3240 koji je finansijski pomoglo Ministarstvo nauke i zatite ivotne sredine Republike Srbije, na emu im se ovom prilikom zahvaljujemo.

LITERATURA
[1] --, Introduction to Thermal Spray Processing, u: Davis, J.R. (ed.), Handbook of Thermal Spray Technology, Thermal Spray Society i ASM International, (ISBN 087170-795-0), Matirijals Park (SAD), 2004, s. 3-13. [2] Barbezat, G., Advanced thermal spray technology and coating for lightweight engine blocks for the automotive industry, The International Conference on Metallurgical Coatings and Thin Films - ICMCTF, privatna prepiska, 2 - 6 Maj 2005, San Diego (SAD). [3] Barbezat, G., Herber, R., Breakthrough in Improving Car Engine Performance through Coatings, Sulzer Technical Review (ISSN 1660-9042), Vintertur (vajcarska), (2001) br. 2, s. 8 11. [4] --, Aluminium in Automotive Industry, European Aluminium Association, broura, internet adresa: http://www.eaa.net/downloads/auto.pdf [5] Lugscheider, E., Barimani, C., Eckert, P., Eritt, U., Modeling of the APS plasma spray process, Computational Materials Science (ISSN 0927-0256), Amsterdam (Holandija), Vol. 7 (1996) br. 1-2, s. 109-114. [6] Sauer, J., van Wonderen, M., Standardization in Coating Evaluation: A Universal System for Repair Coatings, lanak, internet adresa: http://www.sauerengineering.com/pdfs/eacmt2002_evaluation.pdf [7] Vencl, A., Mrdak, M., Cvijovi, I., Microstructures and tribological properties of ferrous coatings deposited by APS (Atmospheric Plasma Spraying) on Al-alloy substrate, FME Transactions (ISSN 1451-2092), Beograd, (2006), prihvaeno za tampu. [8] Dohmen, J., Hermsen, F.G., Barbezat, G., Untersuchungen an plasmabeschichteten Zylinderlaufflchen, MTZ (ISSN 0024-8525), Vizbaden (Nemaka), Vol. 65 (2004) br. 3, s. 204-208. [9] --, Turbojet engine - standard practices manual, Part No 582005, Pratt & Whitney [10] Schorr, B.S., Stein, K.J., Marder, A.R., Characterization of Thermal Spray Coatings, Materials Characterization (ISSN 1044-5803), Amsterdam (Holandija), Vol. 42 (1999) br. 2-3, s. 93-100. [11] Hwang, B., Ahn, J., Lee, S., Correlation of Microstructure and Wear Resistance of Ferrous Coatings Fabricated by Atmospheric Plasma Spraying, Metallurgical and Materials Transactions A (ISSN 1073-5623), Matirijals Park (SAD), Vol. 33A (2002) br. 9, s. 2933-2945. [12] Barbezat, G., Schmid, J., Plasmabeschichtungen von Zylinderkurbelgehusen und ihre Bearbeitung durch Honen, MTZ (ISSN 0024-8525), Vizbaden (Nemaka), Vol. 62 (2001) br. 4, s. 314-320.

546

You might also like