You are on page 1of 4

UNIVERZITET ˝DŽEMAL BIJEDIĆ˝ MOSTAR FAKULTET HUMANISTIĈKIH NAUKA ODSJEK: HISTORIJA SEMESTAR I

Tema : ŽIVOTNI CIKLUS Adolescencija – Reakcija na staraĉku dob

Radili: Bajrović Azra Salĉin Arnel Voljevica Amar

28. Decembar 2011. godine

Ananjev i Stepanova su na uzrastu 22-40 godina našli sljedeće bitne karakteristike ovog perioda: 2 . vezana strogo za sadašnjost. Sa ovom karakteristikom razvoja u adolescentnom periodu povezane su još dvije: 1) Adolescent poĉinje da misli na budućnost tj. ali sada više ne nalazimo organsku osnovu promjene identiteta. MeĊutim razvoj liĉnosti se i dalje nastavlja. emocionalna stabilizacija i intenzivan moralni razvoj omogućuju da osoba napusti tipiĉne obrasce mišljenja i ponašanja djeteta i da sve intenzivnije ulazi u svijet odraslih. prostitucija. nije uspio da razriješi na odgovarajući naĉin.  Period stabilizacije i organizacije ličnosti u odraslom dobu Opšte karakteristike i periodizacija Oformljenjem identiteta i ulaskom u odraslo (˝zrelo˝) doba konaĉno oblikovanje liĉnosti nije završeno. Javljaju se osjećanja koja se odnose na ideale i vrijednosti za razliku od ranijeg perioda u kome su osjećanja uglavnom bila vezana za meĊuljudske odnose. Za adolescenciju je karakteristiĉna i afektivna socijalizacija. adolescent je osoba u prelaznom periodu izmeĊu ponašanja tipiĉnog za dijete i ponašanja tipiĉnog za odrasle. to je period usmjeravanja i izbora buduće profesije. Psihološki. homoseksualnost. depresivnost i agresivnost predstavljaju poseban problem na adolescentnom uzrastu i javljaju se kao reakcije na navedene probleme. Pojava i stabilizacija formalnog mišljenja u prethodnom periodu. svi ĉovjekovi potencijali koji se razvijaju po epigenetiĉkom principu. bjekstvo od kuće. Okvirno postoji saglasnost da je period od izmeĊu 12 i 20 godina. obuĉavanja za tu profesiju i period povećane nezavisnosti u odnosu na roditelje. Sa sociološkog stanovišta. Delikventno ponašanje. Adolescent konstruišu ˝teoriju˝ u ˝sistemu˝ ĉija je funkcija intelektualna i moralalno uklapanje u svijet odraslih i usvajanje ideologije društva u cijelini ili društvene klase kojoj on pripada. Inhelder i Pijaže smatraju da je osnovno obilježje ovog perioda postepeno ukljuĉivanje u svijet odraslih. a posebno mlade generacije. ADOLESCENCIJA Bilološki. kao i ubrzani fiziĉki rast. Prema Pijažeu. nasljeĊe. adolescent namjerava da reformiše to društvo. klimatski. adolescencija zapoĉinje reproduktivnom sposobnošću. prije svega sposobnosti. ali i saglasnost da mnogi faktori (pol. Poslije osamnaeste godine razvijeni su. Anksioznost. narkomanija. kao u ranijim periodima. alkoholizam. na svoje buduće zanimanje i posao koji će obavljati i 2) Nastojeći da uklopi sebe i svoj budući posao u društvo. sociokulturni). a završava se usporavanjem fiziĉkog razvoja. po Eriksonu. adolescent se razlikuje od djeteta prije svega refleksijom koja nije više. suicidno ponašanje i razni drugi pojavni oblici socijalne patologije u adolescentnom dobu su najĉešće subjektivni odraz društvene scene kojom dominiraju brojni problemi koje jedan broj pripadnika tog društva.

2) Uz postojani obim pažnje pojaĉava se njena selektivnost. 3) Srednje doba. veći integritet pojedini dimenzija liĉnosti. 40-65 godina. tj. kako oĉuvati samopoštovanje. 3 . promjene u liĉnosti kao cijelini. ikoniĉkog i praktiĉnog oblika mišljenja i 4) Povećava se integrisanost razliĉitih funkcija pa time i funkcionalna integracija ponašanja. Najtipiĉniji su: kako uspješno vaspitavati djecu. poslje ĉetrdesete godine. Pri kraju ovog perioda javlja se i doživljaj personalizacije smrti. sticanje autonomije u odnosu na roditelje. Najgarten odraslo doba dijeli na 3 potperioda: 1) MlaĊe odraslo doba. MlaĊe odraslo doba Odnos prema suprotnom polu. latentne. Taj integracioni kvalitet ispoljava se u povećanoj efikasnosti liĉnosti i subjektivnom doživljaju većeg unutrašnjeg jedinstva. 3) Povećava se povezanost izmeĊu logiĉko-verbalnog. To je jedan novi kvalitet samosvijesti koji se javlja. ˝Životni bilans˝ je negativan. Srednje odraslo doba Ovaj period u razvoju osobe Erikson naziva fazom razvoja integriteta. postići uspjeh na poslu. a osnovni oblik odnosa prema ljudima je nepovjerenje. 30-40 godina. Ono što je najbitnije u ovom periodu su. Pri kraju ovog perioda (oko 60 godina) znatan broj žena ostaje bez muževa pa se samoća pojavljuje kao nov problem. kako oĉuvati porodicu.1) Pojaĉavaju se veze izmeĊu pamćenja i mišljenja. 20-30 godina. i manifestne agresivnosti ako je ˝bilans˝ negativan. po Eriksonu. profesionalno osposobljavanje i zapošljavanje su kljuĉne taĉke u ovom životnom dobu. prema Iviću. 2) Zrelost. Doba zrelosti U ovom periodu života (30-40 godina) ĉovjek se suoĉava sa brojnim problemima. stabilizacija unutrašnje ravnoteže ako je ˝bilans˝ pozitivan a osjećanje manje vrijedno mrzovolji. Negativan oblik ove faze je razoĉaranje.

otežano uĉenje i pamćenje i sl. motorne funkcije su uglavnom usporene. Reakcije na staraĉku dob Istraživanja ameriĉkih psihologa su pokazala da postoji 5 tipiĉnih reakcija na starenje i starost:  konstruktivan stav. rezignirani tip. psihološke i socijalne prirode. znatno ĉešće obolijevanje. tako da se većina opisa pripadanja funkcija u staraĉkoj dobi odnosi na ovu fazu. Prema Veri Smiljanić (1981) predmet psihologije starenja je dvostruk. Period opadanja funkcija – staračka dob Definicija. 4 . kod drugih srećemo i u dubokoj starosti visok nivo životne i radne energije. zabilježio sljedeće:  pažnja vidno slabi. slabljenje ĉulne osjetljivosti. U prvoj ĉovjek je aktivan i funkcionalne sposobnosti su dosta dobro oĉuvane. Psihiĉke promjene kod starih ljudi Furlan je rezimirajući brojne studije o psihiĉkim promjenama kod starih ljudi. Životnu situaciju ĉovjeka u staraĉkoj dobi karakterišu mnogi problemi zdravstvene. slabljenje vida. kao i individualne razlike u tempu razvoja. promjene u motivaciji i interesovanjima. MeĊu promjenama socijalne prirode najvažnije su: prestanak radne aktivnosti i gubljenje statusne pozicije koja je proizlazila iz radne aktivnosti. odbrambeni stav. Kod većine ljudi ovaj period ima dvije faze. U drugoj fazi dolazi do izraženije regresije. MeĊu zdravstvenim problemima od posebnog znaĉaja su: pad funkcionalnih sposobnosti. MeĊu problemima psihološke prirode istiĉu se: smanjena efikasnost perceptivnih funkcija. gnjevni tip. zavisnost. Psihologija starenja prouĉava proces starenja i ponašanja starih ljudi u fenomenološkoj ravni i etiološkoj ravni. umor i otežan san. Dok kod jednih ljudi pod efikasnosti poĉinje već u pedesetoj godini. periodizacija i psihološke karakteristike staračke dobi Kontinuitet razvoja. pamćenje starih ljudi je vidno oslabljeno. otežavaju taĉno omeĊivanje i utvrĊivanje granice izmeĊu adultnog i staraĉkog perioda u životu pojedinca.