Epilepsija: Sveobuhvatna Udžbenik 2.

izdanje
© 2008 Lippinc ot t Williams & Wilkins

← ↑ →
P.2828 P.2829

Poglavlje 285 Panika poremećaj i Hiperventilacija sindrom
Alan B. E ttinger Jonathan M. ptic a Andres M. Ka nneri

Uvod
Panič ni poremeć aj i hiperv ent ilac ije s indrom (HVS) su č es t o underrec ognized uv jet i koji s e lako zabludi za epilept ič nih napadaja. Ov o poglav lje naglašav a prakt ič ne dijagnost ič ke st rat egije za razlikov anje t ih poremeć aja. Mi is t ražit i et iologies za KP i zaključ it i ras prav u o uč inc ima hy perv ent ilat ion o napadaja i eeg jer s e t i problemi mogu nas t at i u kont eks t u v rednov anja Hiperv ent ilac ija s impt oma. Pot enc ijalni područ ja zajedniš t v o u pat ogenezi panič nog poremeć aja i epilepsije s e ras prav lja u Poglav lju 206 .

Napadi panike i paničnog poremećaja
28- godiš nja žena je doživ jela Podzbroj res ekc iju u des nom sljepooč nom ganglioglioma na 11 godina. Ov o je preds t av ljen s kompleks nim parc ijalnim napadajima pov ezane s déjà v u- osjet a s lijedi izmijenjenom reakc ije. Bila je oduzimanje bes plat no do os am godina kasnije, kada je t ipič ni napadaji rec urred, ali s ada s a s rednjom generalizac ije. Dodat no res ekc ija v elikog dijela desnom s ljepooč nom režnju je poduzela. T o je rezult iralo znač ajnim poboljš anjem u epileps ije, ali pac ijent i dalje imaju pov remene složene parc ijalne napadaje s porast om epigas t rič an auru, déjà v u- s enzac ija, i s loženih mot ornih Aut omat izmi. Ona je kas nije razv io nov e epizode, različ it e od sv ojih t ipič nih s loženih parc ijalnih napadaja. Ov o je poč eo s os jeć ajem ot ežano dis anje i guš enje os jeć aj. Ona je doživ jela muč ninu koja je različ it a od ranije diže epigast rič an aure. U epizode t akođer uključ ena v rt oglav ic u i perc epc iju da s u s t v ari bile nest v arno oko nje. Ona je t akođer imao neodoljiv osjeć aj da

je bio iduć i u umrijet i. S v elikom zabrinut oš ć u oko t ih epizoda, muž dao sv oj pos ao s t alno bit i uz nju. V ideo- elekt roenc ef alograf ije (EEG) nadzor pokazao je da, iako je pac ijent imao t ijeku epilept if orm is pušt anja i spore v alov e iznad des nog t emporalnog regiji, nov e epizode s u s urađiv ao s elekt rograf ič ke korelac iji. Dijagnoza napadaja panike donesena. Pac ijent je doživ jela proc es psy c hoeduc at ion, uv jerav anja i rasprav e s odgov arajuć im neurokirurga. Poč ela art ikulirat i sv oj s t rah od umiranja od njezina t umora. Panič ni napadi znat no poboljšana s ov og t ret mana, ali pov remeno s e v rać aju bez jas ne prov okac ije. Njezin muž je t renirao da bude pažljiv , ali ne ov erindulgent odgov or na epizode, i on konač no v rat io na pos ao. Jedan od najč eš ć ih epizodnih s impt oma koji s e može miješ at i sa zapljenom je napad panike. Brojni serija pos v jedoč it i zajednič kom mis diagnos is napadaja u boles nika s napadima panike
26 , 38

i pogreš ne dijagnoze od

napadaja panike među pac ijent ima s napadajima. 1 , 1 4 , 5 1 , ​7 8 Ponav ljanje neoč ekiv ano panika napada def inirat i s t anje nazv ao panič nog por em eć aja.
66

dijagnost ič ke krit erije za napade panike i panič ni poremeć aj nav edeni s u u t ablic i 1. . Znač ajan morbidit et pov ezan s epilepsijom ili panič nog poremeć aja i neus pjeha da s e dodijelit i odgov arajuć i t ret man č ini pot rebu da razlikujet e t a dv a poremeć aja pos ebno v ažne. Epileps ija ima doživ ot no uč es t alos t 3% do 4%,
36

i panič ni poremeć aj ima

v ijek prev alenc ija 1% do 2%. 6 4 Iako je prilič no jednaka ukupna st opa epileps ije kod muš karac a i žena, panič ni poremeć aj je dv aput v jerojat nije u žene. Prema Dijagnost ič kom i s t at is t ič kom pr ir uč niku ment alnih por em eć aja, 4. izdanje (DSM- IV), t ri napad panike je "diskret ni razdoblje int enziv nog st raha ili nelagode", u kojoj č et iri ili v iše od nav edenih simpt oma u t ablic i 1. "razv it i naglo i Vrhunac u roku od 10 minut a. "Mnogi od s impt oma napadaja panike pods jeć aju s impt oma koji s e mogu pojav it i t ijekom neke v rst e epilept ič kih napada. Razlike između napada panike i zapljena s u is t aknut e u t ablic i 2. i elaborirali u s ljedeć oj ras prav i. S t rah je najč eš ć e sus reć u komponent a parc ijalnih napadaja i najč eš ć i ic t al ps ihijat rijski s impt om- t am. 1 3 , 8 1 Važnos t t emporalnog režnja kao mjes t u lokalizac ije za s t rah aure je ov jeren od s t rane elekt rič nu st imulac iju mezijalnog t emporalnih s t rukt ura, kao št o su amigdala , koja proizv odi mnoge od s impt oma koji pods jeć aju na napade panike (int enziv an st rah, v rt oglav ic a, muč nina, t ahikardija, bol u prs ima, i depers onalizac iju). 2 9 Gloor t v rdio da je "aura s t raha u t emporalnog režnja oduzimanju može uzet i t oč no oblik t ipič an napad panike. " 2 9 On je nadalje us t v rdila da je t o "S it uac ija je dodat no pojač an u boles nika s epileps ijom koji t akođer imaju napade panike koji može izazv at i njihov e epilept ič ke napadaje, bilo hy perv ent ilat ion ili nekog izrav nog uč inka CNS uzbuđenja."
29

Tablic a 1. Simptomi napada panike i panič nog pore meć aja

Panic na pada (saže tak DSM- IV kriterijima)

Dis kret ni razdoblje int enziv nog s t raha ili nelagode, u kojoj č et iri ( ili v iš e) od s ljedeć ih simpt oma razv ijaju naglo i doseć i v rhunac u roku od 10 minut a

Kardiopulmonalna simptomi

Bol u prs ima ili nelagoda

Os jet i ot ežano dis anje ili ugušenje

Lupanje s rc a, lupanje s rc a, ubrzani rad s rc a ili

Ne urološki simptomi

Drht anje ili t res enje

Parest hesias (ut rnulos t ili t rnc i)

Os jeć aj v rt oglav ic e, nes t abilan, lakomis len, ili nesv jes t ic e

Psihijatrijski simptomi

Nes posobnos t (os jeć aji nest v arnost i) ili depers onalizac iju (koji s e odv ojio od ons elf )

St rah od gubit ka kont role ili poludjet i

St rah od s mrt i

Automic simptomi

Znojenje

Groznic a ili v alunzi

Ga strointestina lni simptomi

Os jeć aj guš enja

Muč nina ili bolov i u nev olji

Panič ni poremeć a j (saže tak DSM- IV kriterijima)

S Agorafobija A . Ponav ljaju, neoč ekiv ani napadi panike B. Barem jedan od napada je nakon jednog MO ili v iš e uporni zabrinut os t i da dodat ne napade; brinut i o implikac ijama napada ili njegov im posljedic ama; znač ajna promjena u ponaš anju u v ezi s napadom C. Pris ut nos t agoraf obije, odnos no, anks ioznost o t ome da u mjest ima ili sit uac ijama u kojima bi moglo bit i t eš ko pobjeć i (ili neugodno) ili u kojima pomoć možda neć e bit i dos t upne u s luč aju da napad panike

Be z a gorafobije A . Oba i B iznad B. Nepos t ojanje A goraf obija

DSM- IV, Dijagnos t ič ki i s t at ist ič ki pr ir uč nik za duš ev ne por em eć aje, 4. izdanje.

S t rah Aura ima t endenc iju da se v iše pov ezana s t ipič nim diže epigas t rič an auru, dok s u napadi panike je v iše pov ezana s širenjem abdomena nemir. A ura ima t endenc iju da s e opis at i kao da ima "t eže" v iš e organs ki osjeć aj. Williams 8 1 opisao ic t al s t rah kao neprirodno, nego se č inilo v iše zbilju t emeljenu. Int enzit et ic t al s t raha s enzac ija je blaga do umjerena i rijet ko dos eže int enzit et napada panike. A nks iozni s impt omi u napadima panike v ariraju u prirodi među različ it im pojedinc ima. Neki is kus t v o nes pec if ič an osjeć aj "preds t ojeć u propas t ", dok drugi mogu is kus it i st rah da su nas t ali razoran medic ins ki problem, kao št o je s rč ani udar ili moždani udar. Ponekad, anks ioznost je manje izražen nego u drugim znač ajkama, kao š t o s u lupanje ili prsima nelagodu, nav edeno je u t ablic i 1. . T o je, dakle, od malo č udo da je v eć ina bolesnika s panič nim napadom preds t av it i u poč et ku na hit noj ili nonps y c hiat ric medic ins ke klinič ara nego s ps ihijat rom.
34

U napadima panike, aut onomni s impt omi i drugim t jelesnim simpt omi pojav ljuju kao lupanje, znojenje pares t hes ias , v rt oglav ic u, muč ninu, osjeć aj ones v ijes t it i, i os jeć aj abdominalne ili središnje prs ima nelagodu, a t o nije neuobič ajeno za pac ijent e doživ ljav a napad panike da se s jet io kao š t o

akut na P.2830 koronarna napad ili moždani udar. Aut onomni simpt omat ologija je t akođer č es t u napadajima, ali t o s u manje "s ubjekt iv ne" int enzit et a nego u napadima panike. Od not e, paroks izmalne s aliv ac ija je t ipič an simpt om aut onomni u zapljene mezijalnoj s v jet ov nom ili ot oč ni podrijet la, a ne napade panike. Slinjenje č es t o može bit i bogat i povezane s muč ninu i pov rać anje. S ubjekt iv na dis pneja č es t o doživ jeli t ijekom napada panike dov ela do ranijeg konf uzije i č est o mis labeling od napadaja panike š t o hy perv ent ilat ion s indrom, iako neki bi mogli t v rdit i da s u us ko s u pov ezani (v idjet i kas nije ras prav u). 2 8 Izmjene u dis anja je v rlo č es t a u oba napada i napadi panike, t ako da dokument ac ija hy perv ent ilat ion je ogranič ena razlikov anje v rijednos t . A ko hiperv ent ilac ije je t eš ka, spazma može dogodit i, š t o bi moglo bit i zbunjeni s napadajima pov ezane s t onik akt iv nos t i. Za razliku od složenih parc ijalnih napadaja, izrazit a zbunjenos t ili gubit ak s v ijes t i je neobič no u napad panike, iako pac ijent i mogu pos t at i pot puno aps orbira panike is kust v om do t oč ke na kojoj su mogli prijav it i ono št o se događa oko njih. Napad panike pov ezane s dubokom hy perv ent ilat ion t akođer mogao ubjedljiv o dov es t i do "s ubjekt iv ne perc epc ije" gubit ka s v ijes t i. S impt omi nes pos obnost , depersonalizac iju, i deja- v u s e može dogodit i u oba uv jet a. 7 3 pac ijent s napadima panike pov ezane s t im s impt omima mogao zav rš it i prolazi kroz iznimno ops ežna t es t iranja ako panika ne s mat ra u dif erenc ijalnoj dijagnozi s t rane medic inske klinič ara. Zbog odv ojenos t i t ijekom napada panike i naknadnih pot raživ anja od amnezije za epizoda, pac ijent ne može t o uč init i do psihijat ra za liječ enje ( M. T rimble, osobna komunikac ija). Izoblič enja perc epc ije t reba podić i dodat nu sumnju za parc ijalnih napadaja. "Izv ijes t io" oč uv anje sv ijes t i o okoliš u kao s uport iv na dokaza napada panike. napadima od nedominant noj mezijalnoj nas t av it i s lijedit i naredbe i int erakc iju i odaziv t ijekom ikt us obič no t umač i V ažno je zapamt it i, međut im, da je u t emporalnog porijekla, pac ijent i mogu s ispit iv ač em ili drugim s ugov ornic ima

t ijekom ikt us, dajuć i izgled "net aknut e" sv ijes t i. 2 3 Pažljiv o is pit iv anje t ih bolesnika Međut im, nakon događaja ot kriv a da oni ne s jeć am št o se dogodilo t ijekom njega. U t akv im s luč ajev ima, s nimanje od t ih događaja s v ideo- EEG može bit i jedini nač in uspos t av e t oč nu dijagnozu. Ic t al s t rah obič no t raje <30 s ekundi i obič no je v iše s t ereot ipan od napada panike. Djelomič na kompleks oduzimanje t ijekom kojih ic t al s t rah može dogodit i obič no t raje s amo 2 minut e. Međut im, parc ijalne kompleks ne st at us epilept ic us pov ezane s izoliranom s t raha je prijav ljen. 6 2 Nas uprot t ome, napadi panike obič no t raju 5- 20 minut a i imaju duži nakupljanje t jes kobe.

Tablic a 2. Difere nc ijalna dijagnoza oduzimanju Versus napad panike

Kara kteristike

Zaplje na

Panic na pada

Zna kov i i simptomi

DSM- IV- based panike simpt omi

Manje č es t

Zajednič ki

Ponav ljaju, v rlo st ereot ipno prezent ac ije

Češć i

Rijedak

Net ipič ni s impt omi (af azija, uoč ljiv e dis t orzije)

Češć i

Manje č est

Udruga s poras t om epigas t rič an s enzac ija

Češć i

Nije prisut an

Poremeć ena ponaš anje u snu

Češć i

Manje č est

Izmijenjen sv ijes t

Može s e pojav it i

Obič no oč uv ana, pac ijent može prijav it i ga ipak

St rah t rajanje

Obič no 30 s ; c ijeli oduzimanje obič no <2 min; pos t ic t al s t rah može dogodit i

Obič no 5- 10 min, do 20 min

St rah od ot v orenog prost ora

Manje č es t e, ali mogu s e pojav it i

Češ ć i

Rapid napad epizoda

Češć i

Manje č est

Post epis ode konf uziju

Može s e pojav it i

Nije prisut an

Post epis ode umor

Češć i

Manje č est

Pov ije st

Pov ijest zarobljav anju č imbenika rizika (npr., f ebrilne konv ulzije, t rauma glav e)

Zajednič ki

Manje č est

Obit eljs ka pov ijes t panic i

Rijedak

Zajednič ki

Preuranjen anksioznos t

Rijedak

Zajednič ki

Na la zi

Int erikt alnog neurološki def ic it i

Zajednič ki

Rijedak

Nenormalan s pav anja liš en int erikt alnog elekt roenc ef alogram

Čest o pris ut an

Obič no ods ut na

Elekt rograf ič ke oduzimanje akt iv nos t t ijekom epizoda

Zajednič ki, ali "pov rš ins ki negat iv ni događaji" s e može dogodit i

Nije prisut an

Aut omat izmi t ijekom epizoda

Zajednič ki

Nije prisut an

Lije č enje

Odgov or na Anks iolit ic i (nonbenzodiazepine)

Nije pomogla

Koris t an

Odgov or na ant idepres iv ima

Rijet ko s e pogorš ava

Koris t an

Odgov or na ant iepilept ike

Obič no

Pov remeno i ov is no o agent u

DSM- IV, Dijagnos t ič ki i s t at ist ič ki pr ir uč nik za duš ev ne por em eć aje, 4. izdanje. Izv or : Promijenio od Lee uč init i, Helmers S L, S t eingard RJ, et al. . St udija s luč aja: oduzimanje poremeć aj preds t av ljajuć i s e kao

panič nog poremeć aja s a agoraf obijom J Am Ac ad Dijet e Adolesc Ps ihijat r ija 1997; 36 (9) :1295-1298..

Pos t ic t al s impt omi panike i s impt omi primarnog panič nog poremeć aja č est o može dov es t i do konf uzije. Na primjer, u st udiji od 100 boles nika s v at rost alne epileps ije, Kanneri s ur. 4 4 ot krili da 10% boles nika doživ ljav a pos t ic t al s impt ome panike nakon> 50% s v ojih napadaja. Medijan t rajanja t ih s impt oma je 24 s at i. Oprezni pov ijes t kont ekst u u kojem simpt omi s e jav ljaju kao i pregled drugih t ragov a ( T ablic a 2 ) t reba pomoć i da s e izbjegne prot iv nom ov oj pot enc ijalnog konf uzije. Napadaji mogu poč et i u bilo kojoj dobi, iako neki oblic i napadaja, poput izos t ajanja napadaja, s u mnogo v jerojat nije da ć e poč et i u djet injst v u. Panič ni poremeć aj obič no poč inje u kas noj adoles c enc iji ili ranoj odras loj dobi, iako je poč et ak u 30- im i 40- ih č ak može dogodit i. 6 4 Simpt omi koji upuć uju na napade panike koji poč inju u s t arijih dobnih skupina t reba energič no is t ražit i moguć nos t za oduzimanje poremeć aja. V rijednost obav lja det aljnu pov ijest (uključ ujuć i i kont akt iranja sv jedoka epizode) kada razlikov anje napadi iz napada panike ne može prenaglasit i. Neslužbeni is kus t v o i pregled suds ke serije napadaja 7 9 zabludi da s e napadi panike č es t o ot kriv a neke dokaze udruženog klas ič ne ic t al f enomenologije t ijekom neke od napada, kao š t o s u aut omat izmima ili mot ornih akt iv nost i s uges t iv ne od š irenja napadaja akt iv nost i. Pac ijent i č es t o ne prepoznaju ili prijav it i t akv e pov ezane simpt ome kao št o su prolazne zbrke ili s upt ilnih A ut omat izmi, t e st oga behoov es klinič ara u pot razi za t im t ragov e. Ponekad, is kren konv ulzije nakon st raha Simpt omat ologija c linc hes je epilept ič ki dijagnozu. Prepoznav anje proš li medic ins ku pov ijes t f ebrilnih konv ulzija ili drugih f akt ora rizika za spont anih napadaja pruža dodat ne dijagnos t ič ke t ragov e. Napadi panike imaju t endenc iju da s e nešt o manje s t ereot ipni nego napadaja, iako je t o najbolje dokument irani na v ideo- EEG jer pov ijesni rač uni promat rač a ne mora nužno naglasit i oč it u replic iranje od ic t al epizoda. Iako s u neki napadi panike mogu bit i pov ezani s određenim s it uac ijama, panič ni poremeć aj obuhv ać a najmanje dv ije spont ane napade panike, barem jedan od koji je pov ezan s brige o naknadnim napadima ili izbjegav anje ponaš anje. Polemika P.2831 pos t oji li agoraf obije (zajednič ki boles na st anja koja s e s ast oji od st raha u v ezi s mjest a s kojeg bijeg može bit i t eš ko) 4 8 , 6 4 , 7 6 je komponent a panič nog poremeć aja ili preds t av lja s amost alnu s t anje koje može bit i izazv ana napada panike. Slič no epileps ije, prijev remena anks ioznos t može pos t at i t ako žest oko da pojedinac poč inje ogranič it i put ov anja i akt iv nost i zbog s t raha od pronalaženja s ebe ili u s redini napada. Soc ijalne f obije su uobič ajene u panič nog poremeć aja, ali agoraf obije t akođer može pojav it i u epileps ije. Iako s an može bit i prov okat iv na za mnoge v rs t e napadaja, t o je v rijedno

pamć enja da s u dv ije t reć ine boles nika s napadima panike imala jedan ili v iše događaja noć u. Polis omnograf ija je pokazao napade panike jav ljaju kod s pav anja pojav e t ijekom f aze 2 spav anja ili s poro v al spav at i, ali najč eš ć e nakon buđenja.
10 , 53 , 61 , 63

EEG može bit i koris na u sugerirajuć i epilept ič ki poremeć aj i int eric t ally , ako s e epilept if orm abnormalnos t i ili druge žarišne moždane abnormalnos t i nać i, ili ic t ally , ako epizoda je uhv ać en t ijekom epizode, dok EEG s e radi. Nije neobič no, epilept ologis t s e konzult irat i kako bi s e razlikov at i epilept ič kih napadaja od panič nog poremeć aja i dulje EEG prać enja kao š t o s u v ideoEEG se naruč ili. Video- EEG ima prednos t je dozv olila det aljan pregled s nimljenog klinič kog ponaš anja u Os im det aljnog EEG analize. Is kus ni elec t roenc ephalographers su s v jesni, međut im, od ogranič enja EEG- u da jednos t av no djelomič na, a ponekad č ak i složene parc ijalne napadaje ne može ot krit i oč it o u korelac iji na EEG v las iš t a 1 4 i t u, dakle, nedos t at ak oč igledan elekt rograf ič ke oduzimanja t ijekom epizode ne ne nužno uključ uju napadaje.
18

S uplement ac ija rut inskog EEG s nimanje P.2832

s pomno pos t av ljenih s phenoidal elekt roda može pov eć at i prinos na EEG- u.
43

Pov iš ene serums ke razine prolakt ina 15- 20 minut a nakon epizode mogu pomoć i da ukažu na oduzimanje kao et iologije, č ak i kada ne pos t oji oč it a promjena na pov ršini EEG s nimanja.
9

On je sugerirao da lakt at inf uzija s e može koris t it i kao dijagnost ič ki alat za izazv at i paniku ako je pris ut an, ali t o je rijet ko pot rebno ili č ak izv ediv o.
, 70 57

Hiperv ent ilac ija može izazv at i napad panike u onih s kloni panič nim poremeć ajem, ali dokazi pokazuju da s u t akv i napadi s u izazv ani subjekt iv no različ it o od prirodnih napadima panike.
31

T o se opć enit o smat ra da su obje
2

ov e proc edure imaju s v oje uč inke koje uzrokuje promjene u PCO Kao iu epileps ije, poremeć aja
19

i pH.

66

komorbidnu depres ije i ev ent ualno bipolarnog
50

20 , 64

obič no nalaze u panič nog poremeć aja, kao š t o je razv oj Dok rizik od s uic ida među epileps ije

s ekundarnih ps ihosoc ijalnih problema.

pac ijenat a je pet put a u odnosu na opć u populac iju, p e t s u Kombinac ija s napadima panike depres ije pov eć av a rizik od s amoubojs t v a izv an t oga s us reli u depres iji s am.
64

Pac ijent i s ic t al panic i t akođer mogu pat it i od int erikt alnog napadima panike. Međut im, st udije o komorbidit et om od panič nog poremeć aja i epileps ije su ogranič ene. Jedan od rijet kih dos t upnih is t raživ anja 6 8 s ugerira da je do 21% od epileps ije pac ijent i iskus t v o napade panike u usporedbi sa s amo 3,8% st anov ništ v a. 4 5 Iako v rijeme od napadaja panike u odnos u na napad epileps ije nije ot krio ov e st udije, pret pos t av ka da napadi panike su reakt iv ni za razv oj epileps ije ne može bit i, posebno u s v jet lu s t udija drugih ps ihijat rijskih komorbidit et a (t j. depres ije) u epilepsije, koja je pokazala da je depres ija č est o može pret hodit i prv i napadaj. 1 5 , 3 7 Agoraf obija, međut im, može razv it i u epilepsije zbog s t raha od v las niš t v o napadaj dok je prelazio ulic u ili na nekom jav nom mjes t u. Mehanizmi pot enc ijalnog zajedniš t v a između panič nog poremeć aja i epilepsije s u opis ani u Poglav lju

206 . Dugoroč ni is hod st udije nedost aje u panič nog poremeć aja, iako s t udije i anegdot a is kus t v a pokazuju da mnogi pac ijent i ć e imat i v oskom i s labljenjem epizodu f rekv enc ije, dok drugi može imat i v iš e dugot rajnih epizoda- f ree razdoblja, š t o je opet s lič an v arijabilnos t i ishoda v idio među nekim epileps ije pac ijenat a. S lič no rizika među epilepsije bolesnika zapljene pogoršanje nakon naglog pov lač enja benzodiazepina, 3 5 zlouporaba benzodiazepina u boles nika s panič nim poremeć ajem pokuš av aju os lobodit i s v oje simpt ome može bit i pov ezana s pogorš ane napadima panike t ijekom benzodiazepins ki pov lač enja. Panič ni poremeć aj t reba razlikov at i od brojnih zdrav st v enih uv jet a koje bi mogle dov est i do slič nog s impt omat ologije, kao št o s u s rč ani dy s rhy t hmias u mlađih os oba (npr., Romano- Ward s indrom, produljenim QT s indrom) i Paroks izmalna met abolič kih poremeć aja ( npr., karc inoid sindrom, hipoglikemija, pheoc hromoc y t oma i Cushing sindrom). Sv e ov e boles t i, međut im, relat iv no su rijet ki. Os t ali uv jet i koje t reba razmot rit i uključ uju pov lač enje alkohol droga, nedopuš t ene droge ef ekt e (amf et amini, kokain, marihuana- induc irana t ahikardija), v rt oglav ic a, poremeć aji pov ezani, i as t me. 2 1 , 4 6 T akv i alt ernat iv ni uv jet i t rebaju s nažno s e smat ra da kada napadi panike ne reagira na uobič ajene t ret mane ili uč init i preds t av ljaju napadaja. Kao š t o je objašnjeno u poglav lju 206 , t ret mani za panič ni poremeć aj ( benzodiazepini, selekt iv ni s erot onin pov rat inhibit ori, t ric iklič ki ant idepres iv i, a rjeđe, inhibit ori monoaminooks idaze) može ut jec at i na ist e neurot ransmit ere (npr., γ - aminobut y ric kis elina, noradrenalina, serot onina i) koje su T akođer je presudno u ruš im ili promic anje epilept ogenes is . Os t ali t ret mani za panič ni poremeć aj uključ uju kognit iv no- bihev ioralne t erapije
če t i ri

i ps ihot erapijs kog pris t upa.

Panika s impt omi č est o mogu bit i ident if ic irani u psihogene nonepilept ic događaja (PNES) koje s u č es t o dijagnos t ic irao kao epilept ič nih napadaja. Ov a t ema je pregledao u v elikoj det alj u poglav ljima 207 i 282 .

Hiperventilacija sindrom
20- y ear- old s t udent s t udija okoliš a preds t av ili epizoda jav ljaju nekoliko put a dnev no u kojem ć e žalit i v rlo lakomis len, a zat im pada nazad. Ona ć e s e pojav it i zbunjeni i izrazit i neizv jesnos t u kojoj je ona bila. Ona ć e s e os jeć at i hladan i ukoč en i is kus t v o pec kanje senzac ija u sv ojim rukama. Ruke naknadno ć e s e poč et i t res t i s grubom pot res , a pot om bi s e razv it i u duboku ruke krut os t i. U najt ežim epizoda, ona ć e doživ jet i t et anic kont rakc ije rukama prat nji znat noj nev olji i plač a. Nakon događaja, pac ijent je os t ao t užan i žalio na glav obolju. V ideo- EEG prać enja pokazalo da nema epilept if orm is puš t anja, ali t u je bio znač ajan hiperv ent ilac ije primijet io prije i t ijekom s vake epizode, š t o je rezult iralo u dif uznih s pori v al promjena. T ijekom EEG s t udija, hiperv ent ilirala v olit ionally na naredbu reproduc irat i sv oje t ipič ne s impt ome u pot punost i. Ovaj s luč aj pokazuje klinič ke izraze u hy perv ent ilat ion

s indroma ( HVS ). Uspješ no liječ enje uključ eni pokazujuć i v ideo- EEG pažljiv o nju i uzimanje kroz t ijekom t reninga relaks ac ije, uključ ujuć i i v ježbe u kont roliranim disanjem. U epizode hy perv ent ilat ion znač ajno s manjena, iako je moguć e da s u mogli ponov it i t ijekom s t res nih t renut aka. Sv eukupno, pac ijent osjeć a v iše u kont rolu sv ojih s impt oma i nađe ih mnogo manje onemoguć it i. Ona je bila u moguć nost i da s e v rat e u s v oje rut ins ke s t udij. Hiperv ent ilac ije sindrom je još jedna izazov na dijagnoza koja se preklapa s , ali s e razlikuje od panič nog poremeć aja. Iako neki smat raju da HV S je samo jedan izbor panike ili anks ioznos t i, drugi zagov araju ga prepoznaju kao nezav is ni ent it et . Ev oluc ija priznavanje ov og s indroma je lijepo opis ao Ev ans. 2 2 Kao št o je v eć građans kog rat a, mis t eriozno s t anje karakt erizira lupanje s rc a, ot ežano disanje, v rt oglavic a, glav obolje i pogađa unije v ojnika je opisao DaCos t a.
, 22 56 11

Slič ni s impt omi zabilježeno je među v ojnic ima u Drugom s v jet s kom rat u

Gow ers opis ao jedan s lič an s indrom ot ežano disanje, zijev anje, s manjenu konc ent rac iju i os jeć aj nes t v arnos t i pod ut jec ajem emoc ija i v iše uobič ajeno v idjet i među ženama. 3 2 Goldman ident if ic iran odnos "prisilnog prov jet rav anja" s s pazma, kao i v rt oglav ic a, parest hes ias , a napadi nerv oze i plakat i pov ezani s his t erije. 3 0 Izraz "hiperv ent ilac ije sindrom" je uv eden u kas nim 1930- ih kako bi opisali različ it e s impt ome pov ezane s anks ioznost i i č es t o reproduc irat i t ako da pac ijent i namjerno hy perv ent ilat e. Lew is je t v rdio da akut ni i kronič ni sindrom hiperv ent ilac ije predst av io č es t o i pos v uda.
69a 80

Od najmanje 1.929,

uoč eno je da neki pojedinc i mogu hy perv ent ilat e
80

kronič no. Bijela i Hahn nazv ao "uzdiš uć i zaduha", a t o nije baš t oč an opis, međut im, jer, iako je "uzdis anje" može opis at i oblik dis anja, pac ijent i s e rijet ko žale nemir dis anje (dis pneja). Neki mogu, međut im, žale nemoguć nos t i daha dov oljno duboko. Pinc us 5 5 nac rt ao neurološ ki pozornos t na s t anje kronič ne hy perv ent ilat ion s indroma u s v ojoj ut jec ajnoj knjizi ponaš anju neur ologiju. On je koment irao, "od s v ih ps ihof iziološke reakc ije, v jerojat no najč eš ć i jedan bav ila od s t rane liječ nika je hiperv ent ilac ije s indrom." Lum s luč ajev i HVS bili s amo
58

primijet io da s u t ipič ni i poznat i P.2833

"V rh ledenog brijega" i da č ak 6% opć e medic ins ke ambulant no može imat i s indrom. HVS jav lja u v eć ini dobnih skupina, s v rhom u dobi između 15 do 55 godina
65

, jav lja s e pret ežno u žena. T o predst av lja kao jedna od dv ije v rst emanje uobič ajena, ali mnogo v iše oč it o akut ni oblik i manje oč it e, ali č ešć a put ov anja nazv ao kronič ne HVS . Akut ni KP preds t av lja s oč it im ov erbreat hing i t ac hy pnea i može imat i pov ezana bol u prs ima, dis pneja, v rt oglav ic a, lupanje s rc a, i grč enje miš ić a v ezane za s pazma, pares t hes ias , i sinkopa. 6 5 Kronič ne HVS je v eć i izazov prepoznat i jer je pov ezana s raznolik niz s omat s ke prit užbe koje s u č est o dijagnos t ic irao na t emelju

s us t av organa predložen od st rane simpt omat ologije. Nadalje, ov erbreat hing obič no nije v idljiv a, umjest o t oga, pov remene duboki uzdas i i č est e zijev anje može v idjet i. Simpt omi kronič ne KP najbolji su kat egorizirani prema t jelesnih simpt oma ( T ablic a 3 ).

Tablic a 3 Simptomi i znac i od hiperv entilac ije sindrom

Opć i

F at iguabilit y, isc rpljenos t , s labos t , poremeć aj spav anja, muč nina, znojenje

Kardiov a skula rne

Bol u prs ima, lupanje src a, t ahikardija, Ray naud f enomen

Ga strointestina lni

Aerophagia, s uha ust a, prit isak u grlu, disf agija, Globus hy s t eric us, epigas t rič an punina ili bol, belc hing, nadut ost

Ne urološki

Glav obolja, prit is ak u glav i, punina u glav u, glav a t oplina

Zamagljen v id, t unel v izija, t renut ač ni t reperi s v jet lima, diplopija

Vrt oglav ic a, slabost , v rt oglav ic a, v rt oglav ic a, nes t abilnos t

Zujanje u uš ima

Ut rnulost , t rnc i, hladnoć a lic a, ekst remit et a, prt ljažnik

Musc le grč ev i, ukoč enos t mišić a, c arpopedal grč , generalizirana spazma, drht anje

At aks ija, slabos t

Sinkopa i napadaje

Psihološki

Umanjenje konc ent rac ije i pamć enja

Os jeć aj nes t v arnos t i, dezorijent iranost , zbunjeni ili s nu osjeć aj, Deja- v u

Haluc inac ije

T jeskoba, st rah, nerv oza, napet ost , odgov ara plač , agoraf obije, neuroza, f obija, panika

Respiratorni

Krat koć a daha, guš i os jeć aj, guš enje č arolija, ne može dobit i dobar dah ili diš u dov oljno duboko, č es t a uzdis anja, zijev anje

Izv or : Iz Evans RW. Hiperv ent ilac ija s indrom. U: Kaplan PW, F is her RS, ur. nas ljedov at elji epilepsije.. New Y ork: demo, 2005: 241252, T ablic a 18,1 .

Neurolog je v jerojat no da ć e naić i KP u kont eks t u jedne ili v iš e različ it ih s impt oma, uključ ujuć i opć e v rt oglav ic e, dif uzni s labos t , zbunjenos t ili uznemirenos t , pares t hes ias u eks t remit et a ili periorally i depers onalizac ije s enzac ija. Pinc us 6 9 prouč av ao 550 neurološ ke ambulant no i pronaš ao 30 pat e od ov og sindroma. Ov i pac ijent i s u zamoljeni da hy perv ent ilat e dobrov oljno v idjet i ako oni mogu izazv at i s impt ome koji su gunđanje. T ipič na klinič ka obilježja s u ošamuć enos t , glav obolja, pares t hes ias , v rt oglav ic a, s labos t , i pot eškoć a u konc ent rac iji. Oni s kloni bit i u dobi između 15 i 30 godina, da se žena, t e da imaju pov ijes t ps ihos omat s kih bolest i. Već ina (80%) je pokazao neke epizode promjene sv ijes t i, a 6% imalo epizode gubit ka s v ijest i, a 3% je imalo epizode spazma. Dv ades et pos t o je dao dijagnozu epileps ije u nekoj f azi. Neki pac ijent i t akođer imao probav ne s met nje, kao š t o s u ot ežano gut anje i bol u t rbuhu ili prsima s impt oma kao š t o s u bol u prs ima, lupanje s rc a, i dis pneja. HVS- pov ezane simpt omi ut ječ u na razmiš ljanje f unkc ije i ras položenje s u najv jerojat nije simpt omi dov es t i do upuć iv anja epilept ologist . Prit užbe déjà v u- ili haluc inac ije s u rijet ke, ali su izv ijes t ili.
2

Hiperv ent ilac ija karakt erizira v ent ilac ije prelazi met abolič ki pot ražnje, š t o je dov elo do hemodinamske i kemijs ke promjene koje pot ič u raznoliku s impt omat ologiju. Iako smanjenje PCO 2 od namjernog hy perv ent ilat ion č es t o može reproduc irat i ov e simpt ome, mnogi pojedinc i s HV S ne zaprav o s u s manjili PCO 2 t ijekom KP epizoda. Izrazi "bihev ioralne daha" ili

"ps ihogena dispneja" predložene su kao alt ernat iv a.

65

Dis anje može bit i at ipič na u KP, u kojem v iš e prs iš t a (za razliku od t rbuha) disanje događa. T ipič no, t u je uzdah gornje prs ne kos t i i nedost at ak boč no obalni proš irenje kao normalan uzdah. T o može, dakle, bit i nauč eno ponaš anje (nav ika). U depres ije, pos t oji s v ibanj bit i v idljiv o uzdiš uć i hiperv ent ilac ije, i kronič ni hiperv ent ilac ije može bit i pov ezana s depres ijom. A ko kronič na, hiperv ent ilac ije ć e rezult irat i smanjenom rezerv e zbog kronič nog blage hy poc apnia, i t ako, blago pogorš anje pod blagim s t res om može dov es t i do dekompenzac ije i označ enim simpt oma. Boles nic i s kronič nim hy pervent ilat ion s indrom s e ut v rdi da imaju t endenc iju da s e iz djet injs t v a pov ijes t i emoc ionalnih problema, obit eljs ku pov ijes t anks ioznih poremeć aja i relat iv ni neus pjeh psihoseks ualnog prilagodbe.
71

S ukob t ime mogu dov est i do pogorš anja hy perv ent ilat ion, koji je dio priprema za "borbu ili bijeg". Hiperv ent ilac ija t akođer može bit i uč en nač in izbjegav anja sukoba u pojedinc a s jakim os jeć ajem osobne ugroženos t i. A ko je, međut im, hiperv ent ilac ije se događa kada pojedinac je zaprav o u mirov anju ( kao š t o je t o č es t o s luč aj, možda rezult at unut arnjeg sukoba), priprema, kao da je za borbu ili bijeg je f iziološki nepot rebno. Iako et iologija KP nije def init iv no jasno, jedna t eorija s ugerira da neki pojedinc i su s kloni određenim abnormalnih res pirat ornih odgov orima na podražaje poput st resa ( ili kemijs ke ili druge akt iv ira) da je rezult at u pret jeranim i neuredno dis anje, naglašav ajuć i prs iš t a nego normalan dijaf ragmalna disanja, t ime proizv odnju proš ireni prsa i pov eć anu preos t ali pluć a v olumen. T o onda is ključ uje nadahnjuje normalan v olumen i s t v ara os jeć aj dispneja. "Guš enje alarm", a zat im dov odi do aut onomnog odgov or s a s impt omima uključ ujuć i lupanje s rc a, t jeskoba, i diaphores is .
65

HVS može bit i medic ins ki v iš e benigni nego neki od alt ernat iv nih dijagnoza je predložio s v ojih simpt oma (npr. inf arkt miokarda), pa su neki KP bolnic ima nas t at i znač ajan pobol od brojnih pos t upaka is pit iv anja č es t o izv ode u pot razi za objašnjenje simpt oma. Nadalje, KP pac ijent i doživ ljav aju prav i nemir i ps ihološ ku uznemirenos t u s v ezi s njihov im simpt omima. Najkrit ič niji as pekt donošenja dijagnoza HVS je t o uzet i u obzir pri razmat ranju dif erenc ijalnu dijagnozu, a t o pomaže da se ublažilo inač e pret jerano plana laborat orijs ka ispit iv anja. U lic e akut nih KP, klinič ar sv ibanj želit e is ključ it i unut arnje i v anjs ke organske uzroke, uključ ujuć i lezija u pons u ili s rednji t egment um, boles t i jet re, i s alic ilat a t rov anja. Pov remeno, s ložene parc ijalne napadaje (proizlazi os obit o iz ot oč nog kore) može uključ iv at i ​Hiperv ent ilac ija kao dio P.2834 A ura, iako je t o obič no poprać ena aut omat izmima i drugih oč it ih znakov a napadaja. U lic e prezent ac ije s boli u prs ima, dijagnoze poput pluć ne embolus i inf arkt a miokarda možda morat i bit i is ključ ena. Dijagnoza kronič nog hy perv ent ilat ion sindroma mogu bit i izrađene od pažljiv og pov ijes t i uzimanje, ev ent ualno u kombinac iji s pokuš aju da prec ipit at e ili pogorš at i simpt ome dobrov oljnim hy perv ent ilat ion obič no pov eć anjem dis anje na 60 minut i ili pot ic anje održive dubokih udisaja za t ri minut e.
59

V aljanos t ov e "hiperv ent ilac ije t es t " je izazv ao u nov ije v rijeme.

41

ant ec edent anksioznos t mogu bit i uv jerljiv iji od hy perv ent ilat ion s ama u dov ođenju o s impt omima negat iv ni t est ne mora nužno is ključ uju ov u dijagnozu. Znanje o liječ enju KP t emelji se uglav nom na malom sluč aju s erije i anegdot a is kus t v a. Uprav ljanje akut ne hy perv ent ilat ion je v rijeme- c c ast met ode rebreat hing iz papirnat e v reć ic e t reba propis at i s oprezom, jer t eške komplikac ije mogu nast at i ako je dijagnoza pogreš na i v iš e ozbiljan uv jet pos t oji. Neki t v rde da je ov a t ehnika ponekad pogorš av a t jeskobu kroz zadržav anje CO 2 . Jednos t av no umirenje s ama č es t o je dov oljna da priguše akut nu epizodu. Za dugoroč no, nas t av nih pac ijenat a kako koris t it i t rbuhu (dijaf ragmalna) disanja ili drugih disanje prekv alif ikac ije t ehnike ( uključ ujuć i i smanjenje dubine v ent ilac ije) s u č est o uč inkov it i. S manjenje s t res a met ode, ponekad u kombinac iji s psihot erapijom, biof eedbac k, ili hipnoza, koriš t eni s u. Ps ihot ropni agent i za pot enc ijalno pov ezane t jes kobe i depresije uključ uju benzodiazepina, t ric iklič ki ant idepres iv i i selekt iv ni s erot onin inhibit ori.

Hiperventilacija i elektroencefalogram
Normalne i uobič ajene s rediš nje manif est ac ije hy perv ent ilat ion s u oš amuć enos t , osjeć aj nest v arnost i, i, na kraju, gubit ak sv ijes t i. Psihološ ki uč inc i akut nog hy perv ent ilat ion s u označ eni. Is prv a, pojač ana perc epc ija može bit i prijav ljen i može bit i djelomič na objašnjenje za određene blažen v izije i duhov nih is kus t av a u držav ama v jerskog uzbuđenja. 4 2 Međut im, t o je onda s lijedi ot upljiv anje s v ijes t i i smanjene s v ijest i o okoliš u. Kao dominant na rit mu EEG padne is pod 5 Hz, t u je pov eć anje umanjenja v rijeme reakc ije, pamć enje, a izrač un s pos obnost i. Na oporav ak, post oji sv ibanj bit i amnezija za epizodu. A ko hiperv ent ilac ije je produljena, ment alna konf uzija, epilept ič ki jerking, konv ulzije, gubit ak s v ijest i može nas t at i.
27 , 75

Kv alit et a i narav dis anja imaju dubok ut jec aj na mozak. Dv ije duboke diš e znač ajno smanjit i art erijs ki dioksid ugljika; daljnje hiperv ent ilac ije rezult at i u res pirat ornom alkalosis. Pos t oji izrav an odnos između PCO 2 i kalibra od moždanih krv nih žila. T ijekom hy perv ent ilat ion, Doppler ult razv uk mjerenja s rednje brzine st rujanja u srednjoj i s t ražnji moždane art erije pad i do 50% nakon 4 minut e. 7 Nakon pres t anka hy perv ent ilat ion, s rednja brzina prot oka pov eć av a s e ukrat ko 130% do 140% od normalne. Hiperv ent ilac ija je dobro us pos t av ljena proc edura prilikom obav ljanja EEG i smat ra se da je korisno za proizv odnju žarišne s poro- v al abnormalnos t i upuć uju na područ ja žariš ne poremeć aja, kao i opć im epilept if orm abnormalnost i (os obit o idiopat s ke generalizirane epilepsije u mlade kao t ipič na Nepost ojanje).
12 , 40 39

T o je puno manje koris no za iznoš enje žarišne

int erikt alnog epilept if orm abnormalnos t i. 4 9 Hiperv ent ilac ija rezult at e u us porav anju EEG rit mov a u normalnim pojedinac a, neov is no o nadahnut og konc ent rac ija kis ika. 4 7 T o je hy poc apnia koji uzrokuje smanjen moždani prot ok krv i , kao i pov eć ane hemoglobina af init et om za kis ik, i rezult at ima u moždanom t kiv u hipoks ije. Hiperv ent ilac ija t akođer dov odi do znat nog pov rš ine negat iv nog is t os mjerna s t ruja pomaka, ev ent ualno zbog depolarizac ijske od apikalnoj dendrit ič ke s t abala iz kort ikalnih piramidnih

s t anic a. 7 2 , 7 7 Ov a pov ršina negat iv ni pomak je v jerojat no da ć e preds t av ljat i v eć u razdražljiv os t od kort ikalnih neurona mreže i može objas nit i rezult ant a Pot enc ijal epilept ogenost . Zanimljiv o je da određene ant iepilept ike imaju suprot ne uč inak smanjenja pov rš ina negat iv nos t i u normalnim kont rolama.
72

Hiperv ent ilac ija i hy poc apnia znač ajno pov eć at i duljinu od napadaja ev oc iranih po elekt ros t imulat iv ne t erapije u progresiv nom modu š e s t izrav no v ezane uz smanjenje PCO 2 . Dakle, hiperv ent ilac ije ima ef ekt e u ljuds kom moždane kore koje se moglo oč ekiv at i ​d a proizv ode epilept ič ki akt iv nost .

Hiperventilacija-induced Zapljene
Dobrov oljno hiperv ent ilac ije je predloženo kao s redst v o izaziv a epilept ič ne napadaje v eć 1924.
24

Pos t oji mnogo s luč ajev a u lit erat uri u kojoj razne

oblike epileps ije napada su izazv ani ov im sreds t v ima. 8 , 2 5 , 6 0 , 6 7 Mnogi od njih Izv ješć a uključ uju os obe (odras li ili djec a) s ment alnom ret ardac ijom i č est o s ods ut nos t i ili at ipič nim izost ajanja napada.
osam 8 , 60

izv ješ ć e Bruno-

Golden i Holmes opis uje dv oje djec e s t eš kim ment alnim oš t eć enjem i pov ijes t inf ant ilnih spazama s lijede t onik napadaja. Promat ranje pokazala da s u napadi č es t o s u pret hodila pobuđenost i i hiperv ent ilac ije. Uprav a uključ eni u ponaš anju prist up, obuku u uninost ril disanja (v iš e nego us pješno zav rš io obuku u dijaf ragmalna dis anja u ov oj populac iji) , i program t jelov ježbe. Vrlo znač ajno smanjenje u zarobljav anju f rekv enc iji zabilježen. S lič na prič a je opis ao Magarian i Olney , 6 0 ov aj put u 66- godina- s t ari č ov jek s 20- godiš njoj pov ijes t i izos t ajanja uroka. Obrazov ni i bihev ioralna t erapija bila us pješ na opet , međut im, os t aje sumnja da li t i "ods ut nos t uroka" je epilept ič ar. F ried i s ur. 2 5 opisao s kupinu od 18 boles nika s nedv ojbenu f armakorezis t ent ne epileps ije koji su dobili dijaf ragmalna disanje t rening. Des et od njih zav ršili obuku i da je znač ajno s manjen pljenidbi uč es t alost i i t ežini. Kao š t o je v eć 1947 Engel s ur. 1 6 podigao s umnje da hiperv ent ilac ije rezult iralo t onik- c lonic ili djelomič na napadajima. Ovo pit anje ost aje kont rov erzna. Iako Holmes i s ur. 4 0 ut v rdili da hiperv ent ilac ije izmamio klinič ku napadaj u s amo dv ije od 433 uzas t opnih bolesnika s dokazanom epileps ije, Guaranha et al. 3 3 ot krili da do 24 od 97 bolesnika imalo hiperv ent ilac ije- induc irana pljenidbi akt iv ac iju (iako u kont eks t u s manjenja od ant iepilepsijs ki lijekov a u boles nika s najt ežim oduzimanje poremeć aja prolaze pres urgic al oc jene.) Bilo je rasprav a o t ome da li t jelov ježba pot ič e napadaje ili smanjuje njihov u uč es t alost . U princ ipu, v ježba je v idio kao dobra st var, i, iako t o rezult ira brzim disanjem, t o s e ne smat ra problemom jer alkalozu ne us lijedit i. Es quiv el sur. 1 7 u odnos u v ježba s dobrov oljnom hy perv ent ilat ion u grupi od 12 djec e s epileps ijom odsut nost i prolazi EEG prać enja. Naš li su pad u broju izos t ajanja napada t ijekom t jelov ježbe i pov eć anje t ijekom hy perv ent ilat ion. Plazma pH t akođer je mjerena i pokazala pozit iv nu korelac iju s napadajima f rekv enc ije. U c jelini, st oga, smat ra se da umjereno v ježbanje je dobro za epileps iju kont role. U nekim pojedinc ima, međut im, napadi s u jas no izazv ana

v ježbe 6 7 , 7 4 , ali ne nužno i dobrov oljnim hy perv ent ilat ion. Mehanizmi napadaja indukc ije u t im s luč ajev ima nisu jas ni, nit i je t o poznat o zaš t o neki ljudi imaju napadaje t ijekom "neka- dow n" razdoblje nakon t jelov ježbe. Oprezno pov ijest uzimanje, v jerojat no s EEG prać enja t ijekom v ježbanja, bit ć e pot rebno dat i pac ijent u odgov arajuć i s av jet o v ježbi. P.2835 Perif erni f iziološki uč inc i hy perv ent ilat ion može bit i jednako v ažno za epilept ologis t kao š t o s u s rediš nje uč inke. Res pirat orne alkalozu s manjuje udio ioniziranih kalc ija u krv i i uzrokuje spazma. Perif erni neuromus kularne manif est ac ije, krat ko s pazma, uključ uju parest ezija, s labos t , i mišić na grč ev e. Ov i s impt omi i znakov i mogu bit i dijagnost ic irao kao zapljene po neoprezan. Nes pec if ič na S T - a T - v al promjene ć e bit i izazv ana na EKG- u, š t o uzrokuje pomut nju na kardiolog rec enzent s kom EKG u nedost at ku pažljiv og pov ijes t i uzimanje i promat ranja, pogot ov o jer ubrzani puls i lupanje s rc a č est i s u aut onomni pojav e koje hy perv ent ilat ion, zajedno s epigast rič an nev olji i gut anja pot eškoć e. Konač no, hipervent ilac ije je č es t pos t upak koji s e korist i za izaziv anje os umnjič enih PNES t ijekom dijagnost ič kog v ideo- EEG- u. U st v ari, koriš t enje hy perv ent ilat ion i phot ic st imulac ije je omiljen u odnos u na druge t ehnike indukc ije ( npr. int rav ens ka inf uzija s lane) . S obzirom da hiperv ent ilac ije može izazv at i epilept ič ne napadaje i PNES, dijagnoza ne t reba se t emeljit i isključ iv o na zapažanjima, ali t akođer moraju bit i dokument irani is t odobnih EEG snimke ( v idi t akođer poglav lje 74 i 282 ).

Sažetak i zaključci
Panič ni poremeć aji i KP s u uobič ajene uv jet e koji s u dijagnost ic irao kao epilept ič nih napadaja. Oprezni pov ijes t je v rlo č es t o dov oljno da dođe do isprav ne dijagnoze, iako se u nekim s luč ajev ima s nimka Paroks izmalna epizoda s v ideo- EEG može bit i pot rebno. Neki pac ijent i mogu doživ jet i epilept ič ki napad i panič nog poremeć aja i / ili KP, i, s t oga, prisut nost jednim uv jet om ne bi t rebao aut omat s ki is ključ uje drugo ( s). Kao i kod bilo koje druge neurološke ili psihijat rijs ke poremeć aja, liječ enje Paroks izmalna epizoda preds t av ljaju kao napade panike ili ponav ljane epizode hy perv ent ilat ion t reba t emeljit i na robus nom dijagnost ič kom dokaza.

Reference
1. A lemay ehu S, Bergey GK, Barry E, et al. Panika napada kao ic t al manif est ac ija parijet alni režanj napadaja. Epileps ia. 1995; 36:824- 830.

2. A llen T E, Agus B. Hiperv ent ilac ija dov odi do haluc inac ija. Am J Ps ihijat r ija. 1968; 125:632- 637.

3. A merič ka udruga ps ihijat ara. Dijagnos t ič ki i st at is t ič ki pr ir uč nik za m ent alne por emeć aje, 4. ed. Washingt on DC: Američ ka ps ihijat rijs ka udruga, 1994.

4. Barlow D, Gorman JM, s mic anja MK, et al. Kognit iv no- bihev ioralna t erapija, imipramin, ili njihov a kombinac ija za panič ni poremeć aj: randomizirana kont rolirana JAMA.. 2000; 283:2529.

5. Barrac lough B, ur.. Sam oubojst v o i epilepsija. London: Churc hill Liv ingst one, 1981.

6. Bergs holm P, Gran L, Bleie H. Oduzimanje t rajanje u jednos t ranog elekt rost imulat iv ne t erapije. Uč inak hy poc apnia izazv ana hy perv ent ilat ion i uč inak v ent ilac ije s kisikom. Ac t a Ps y c hiat r skand. 1984; 69 (2) :121- 128.

7. Bode H, Puglia E. Int ra- indiv idualne v arijac ije od c erebralne brzine prot oka krv i u krev et u i probudit i djec e [na njemač kom] . Ult r as c hall Med. 1992; 13 ( 5) :204- 207.

8. Bruno- Zlat ni B, Holmes GL. Hiperv ent ilac ija izazv ani napadi u ment alno oš t eć ena djec a. Zapljena. 1993; 2 (3) :229- 233.

9. Chen DK, t ako Y T , F isher RS . Koriš t enje prolakt ina u s erumu u dijagnos t ic iranju epilept ič ne napadaje: Izv ješ ć e T herapeut ic s i t ehnologije proc jene Pododbora za Americ an Ac ademy of Neurology neur ologije.. 200.513; 65 (5) :668- 675.

10. Craske M, Barlow D. Noc t urnal panika. J Ner v m ent Dis. 1989; 177: 160- 167.

11. Da Cos t a JM. Na razdražljiv s rc u;. Klinič ka st udija obliku f unkc ionalnog s rč anog poremeć aja i njegov im pos ljedic ama Am J Med Sc i. 1871; 71:2- 52.

12. Dalby MA. Epilepsija i 3 po drugi klas u i v alov a rit mov ima. Klinič ki, elekt rograf ič ke i prognost ič ki analiza 346 bolesnika. Ac t a Neur ol s kand. 1969; 45 (Suppl 40) :1- 183.

13. Daly D. Ic t al ut jec at i. Am J Ps ihijat r ija. 1958; 115:97- 108.

14. Dev ins ky O, Sat o S , T eodor WH, et al. St rah epizode zbog limbič kim napadaja s normalnom v las iš t u EEG. S ubduralnih elekt rograf ič ke s t udija. J Clin Ps ihijat r ija. 1989; 50:28- 30.

15. Dunn DW, A ust in JK. S impt omi depresije u adoles c enat a s epileps ijom. J Am Ac ad Dijet e Adoles c Psihijat r ija. 1999; 38 ( 9) :1132-

1138.

. 16 Engel GL, F erriss EB, Logan M. Hiperv ent ilac ija: A naliza klinič ke s impt omat ologije Ann Int m ed.. 1947; 27: 683- 704.

17. Es quiv el E, Chauss ain M, Plouin P, et al. T jelov ježba i dobrov oljni hiperv ent ilac ije u djet injs t v u ods ut nos t i epileps ije. Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy siol. 1991; 79 ( 2) :127- 132.

18. Et t inger AB, Jandorf L, Cabahug CJ, i sur. Pos t - ic t al SPECT u epilept ič kih v s neepilept ič kih napadaja. J epileps ija. 1998; 11:67- 73.

19. Et t inger AB, Reed M, Cramer J, za projekt epilepsiju ut jec aja grupe. Depresija i Co- morbidit et u zajednic i boles nika s epilepsijom ili as t me. Neur ologiju. 2004; 63 ( 6) :1008- 1014.

20. Et t inger AB, Reed ML, Goldberg JF , et al. Prevalenc ija bipolarni s impt oma u epileps ijom v s drugih kronič nih zdrav st v enih poremeć aja. Neur ologiju. 2005; 65: 535 - 540.

21. Et t inger AB, Weis brot DM. Pot enc ijalni uzroc i najč eš ć e sus reć u s impt oma. U: Et t inger AB, Weis brot DM, ur. Ess ent ial Pac ijent Pr ir uč nik; Dobiv anje Healt h Car e t r ebat e-od liječ nika koji znaju.. New Y ork: demo, 2004: 256- 258

22. Ev ans RW. Hiperv ent ilac ija s indrom. U: Kaplan PW, F isher RS , ur. nas ljedov at elji epileps ije.. New Y ork: demo, 2005:241- 252.

23. F akhoury T , Abou- Khalil B, Peguero E. Razlikov anje klinič ke znač ajke lijev e i des ne t emporalnog režnja napadaja. Epileps ia. 1994, 35 ( 5): 1038- 1044.

24. F oers t er O. Hy perv v ent ilat ionjs pilepsie. Dt s c h Z Ner v enheilkd. 1924; 83: 347- 356.

25. F ried R, Rubin SR, Carlt on RM, et al. Bihev ioralna kont rola t v rdoglav idioopat s ka napadaja:. I. S amoregulac ija od zav ršet ka plimnog ugljič nog dioks ida Ps y c hos om Med. 1984; 46 (4) :315- 331.

26. Gent on P, Bart olomei F , Guerrini R. panika napada u zabludi za pov rać aj epileps ije. Epilepsia. 1995; 36 (1) :48- 51.

27. Gibbs EL, Lennox RS , Gibbs F A. V arijac ije ugljikov og dioks ida u krv i u epileps ije. Ar c h Neur ol psihologa. 1940; 43: 223- 241.

28. S t aklo RM. Panič ni poremeć aj- t o je prav i i t o je izlječ iv a. JAMA. 2000; 283 (19): 2573- 2574.

29. Gloor P. is kus t v eno pojav e epilepsije t emporalnog režnja: č injenic e i hipot eze mozga.. 1990; 113:1673- 1694.

30. Goldman A. Klinič ka spazma pris ilnim dis anjem. JAMA. 1922; 78: 1193- 1195.

31. Gorman JM, Liebow it z MR, F ry er AJ, et al. Neuroanat omski hipot eza panič nog poremeć aja. Am J Psihijat r ija. 1989; 146: 148- 161.

32. Gow ers WR. Bor der - zem lja epilepsije. Ones v ijes t i, v agusnim napada, v r t oglav ic e, m igr ene, Sleep s im pt om i i njihov o liječ enje. London: J i Churc hill, 1907.

33. Guaranha MS B, Garzon E, Buc kpiguel CA , et al. Hiperv ent ilac ija rev isit ed: f iziološko djelov anje i uč inkov it ost na žariš ne napadaja akt iv ac ije u eri v ideo- EEG prać enja Epileps ia.. 2005; 46 ( 1) :69- 75.

34. Ham P, v ode DB, Oliv er MN. Liječ enje panič nog poremeć aja. Am F am liječ nik. 2005; 71 (4) : 733- 740.

35. Hauser P, Dev insky O, DeBellis M, et . al. Benzodiazepins ki pov lač enje Delirij s kat at onič an znač ajkama. Ar c h Neur ol. 1989; 46: 696- 699.

. 36 Hauser W, Annegers J, Kurland L. Uč es t alost epileps ije u Roc hes t eru, Minnes ot a: 1940- 1980 Epileps ia.. 1991; 32 (4) :429- 445.

37. Hesdorf f er DC, Haus er WA , Annegers JF , et al. Major depres ija je f akt or rizika za napadaja u s t arijih odraslih os oba. Ann Neur ol. 2000; 47 ( 2) :246- 249.

38. Hirs c h E, Peret t i S , Boulay C, i sur. Panika napada dijagnos t ic irao kao parc ijalnih epilept ič kih napadaja. Epileps ia. 1990; 31:636.

39. Hoef nagels WA, Padberg GW, Ov erw eg J, et al. Sinkopa ili oduzimanje? Dijagnost ič ka v rijednost EEG i hiperv ent ilac ije t est a u prolaznim gubit kom sv ijes t i. J Neur ol Neur osur g Ps ihijat r ija. 1991; 54 ( 11) :953- 956.

40. Holmes MD, Dw araja AS, V anhat alo S . li hipervent ilac ije izazv at i epilept ič ne napadaje? Epileps ia. 2004; 45 (6) : 618- 620.

. 41 Hornsv eld H, Gars sen B, kombi S piegel P. dobrov oljnim hiperv ent ilac ije: Ut jec aj t rajanja i dubine na razv oj s impt oma Biol ps ihologa.. 1995; 40:299- 312.

42. Huxley A. Vr at a per c epc ije. London: HarperCollins , 1954.

43. Kanneri AM, Jones JC. Kada s phenoidal elekt rode dat i dodat ne podat ke koje dobiv a s A nt ero- t emporalnih elekt roda? Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol. 1997; 102 (1) : 12- 19.

44. Kanneri AM, Sot o, brut o- Kanneri H. Uč es t alost i klinič ka obilježja pos t ic t al ps ihijat rijs kih s impt oma u djelomič nom epileps iju. Neur ologiju. 2004; 62:708- 713.

45. Kat erndahl DA, Realini JP. Živ ot ni v ijek prev alenc ija panike držav a. Am J Ps ihijat r ija. 1993; 150:246- 249.

46. ​Kat on W. Panika por em eć aj u m edic inske Set t ing. Was hingt on, DC: A merič ka v lada is pis Ured, 1989.

47. Kennealy PA , PE Penov ic h, Moore- Neas e SE. EEG i s pekt ralna analiza u akut nom hy perv ent ilat ion. Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol. 1986; 63: 98- 106.

48. Klein DF . T jes koba r ekonc ept ualizac ija. New Y ork: Rav en Pres s , 1981.

49. Klein KM, Knake S , Hamer HM, et al. Sleep ali ne hiperv ent ilac ije pov eć av a os jet ljiv os t EEG- u boles nika s epileps ijom t emporalnog režnja. Epileps ije Res. 2003; 56 ( 1) :43- 49.

50. Kokkonen J, Kokkonen ER, Saukkonen AL, et al. Ps ihos oc ijalna is hod mladih odras lih os oba s epileps ijom u djet injst v u. J Neur ol Neur os ur g Ps ihijat r ija. 1997; 62 (3) : 265- 268. P.2836 51. Laidlaw JDD, Khin- Maung- Zaw . Epileps ija u zabludi za napade panike u adolesc ent skoj djev ojku. BMJ. 1993; 306:709- 710.

52. Lee DO, Helmers SL, St eingard RJ, i sur. S t udija sluč aja: .

Oduzimanje poremeć aj preds t av ljajuć i s e kao panič nog poremeć aja s a agoraf obijom J Am Ac ad Dijet e Adoles c Ps ihijat r ija. 1997; 36 (9) :12951298.

53. Mali s am, Poljs ka R, Holc omb C, i s ur. Elekt roenc ef alograf ije s t udija noć nim napadima panike. J Ner v ment Dis . 1990; 173:744- 46.

54. Lew is BI. Hiperv ent ilac ije s indrom. Ann Int Med. 1953; 38:918- 927.

55. Lew is DO, Pinc us J, Shanok S, i sur. Ps ihomot orni epileps iju i nas ilje u s kupini zat v oren adoles c ent e. Am J Ps ihijat r ija. 1982; 139:882- 887.

56. Lew is T . v ojnik sr c u i napor s indr om. New Y ork: Paul B. Hoeber; 1919.

57. Liebow it z MR, Gorman JM, F y er, et al. Moguć i mehanizmi za lakt at je izaziv anje panike. Am J Ps ihijat r ija. 1986; 143 (4) : 495- 502.

58. Lum LC. Hiperv ent ilac ija: sav jet i sant a leda J Psy c hos om Res.. 1975; 19 (5- 6) :375- 383.

59. Lum LC. Hiperv ent ilac ija s indromi u medic ini i psihijat riji: pregledni JR Soc . med.. 1987; 80: 229- 231.

60. Magarian GJ, Olney RK. Odsut nost uroka. Hiperv ent ilac ija sindrom kao ranije nepriznat og uzroka. Am J Med. 1984; 76 ( 5) :905- 909.

61. Malow BA, Vaughn BV. Poremeć aja s pav anja i epileps ije. U: Et t inger A B, Dev ins ky O, ur. Upr av ljanje Epileps ija i Co- Pos t ojeć i por em eć aji.. Bos t on: But t erw ort h Heinemann, 2002:255- 267.

62. Mc Lac hlan RS, Blume WT . Izolirani s t rah u s loženom djelomič nog s t anja epilept ic us . Ann Neur ol. 1980; 8:639- 641.

63. Mellman T A, Uhde T W. Sleep napade panike: . Nov i klinič ki nalaz i t eorijske implikac ije Am J Ps ihijat r ija. 1989; 146:1204- 1207.

64. Moore D, Jef f erson J. panika por em eć aj, 2. ed. St . Louis, MO: Mos by , 2004.

65. New t on E. Hiperv ent ilac ija s indrom. E- lijek. 2.005 ( 9- 26- 05).

66. Nut t D, Law s on C. napadi panike. Neurokemijs ki pregled modela i mehanizama. F r a J Ps ihijat r ija. 1992; 160: 165- 178.

67. Oguny emi AO, Gomez MR, Klas s DW. Napadi izazv ana v ježbe. Neur ologiju. 1988; 38 ( 4) :633- 634.

. 68 Parient e PD, Lépine JP Lellouc h J. živ ot no pov ijes t napadaja panike i epileps ije:. Udruge iz opć e populac ije anket i J Clin Psihijat r ija. 1991; 52 ( 2) :88- 89.

69. Pinc us JH. Poremeć aji sv ijes t i. Hiperv ent ilac ija s indrom. F r a J Hos p Med. 1978; 19: 312- 313.

69a. Pinc us JH, T uc ker GJ. Bihev ior alni neur ologiju. Oxf ord: Oxf ord Univ ers it y Pres s, 1985.

70. Pit t s RN, Mc Clure JN. Lakt at met abolizam u anks ioznog poremeć aja. N Engl J Med. 1967; 227: 1329- 1339.

71. Riley T L, ur.. Sinkopa i Hiper v ent ilac ija. Balt imore: Williams & Wilkins, 1982.

72. Roc ks t roh B. Hiperv ent ilac ija- induc ed EEG promjene u ljude i njihov e modulac ije Ant iepilept ic i droge. Epilepsije Res . 1990; 7 (2) :146- 154.

. 73 Rot h M, Harper M. sljepooč nom režnju epileps iju i f obijs ki anks ioznost depers onalizac ija s indrom, Dio II:. Prakt ič na i t eoret s ka razmat ranja Com pr ehens Ps ihijat r ija. 1962; 3: 215- 226.

74. S c hmit t B, T hunHohens t ein L, Vont obel H, i sur. Napadi pot aknut e f izič ke v ježbe: Izv ješ ć e o dv a sluč aja Neur opaediat r ic s .. 1994; 25:5153.

75 S c huler P, Mraz D, St ef an H. Hiperv ent ilac ija i t ranskranijs ki magnet ska s t imulac ija: . Dv ije met ode akt iv ac ije epilept if orm EEG akt iv nost i u odnosu J Clin Neur ophy s iol.. 1993; 10:111- 115.

76. Uhde T W, Boulenger JP, Roy - By rne PP, et al. Uzdužni t eč aj panič nog poremeć aja:. Klinič ke i biološ ka razmat ranja Pr og Neur ops y c hophar mac ol Biol Ps ihijat r ija. 1985; 9 (1) : 39- 51.

77. V on Bülow sam, Elbert T , Roc ks t roh B et al. Uč inc i hy perv ent ilat ion na EEG- f rekv enc ija i s poro kort ikalnih pot enc ijala u odnosu na

A nt iepilept ic i i epilepsije. J Ps y c hophy s iol. 1989; 3: 147- 154.

. 78 Weilburg J, medv jed D, Sac hs G. T ri boles nika s poprat nim napade panike i poremeć aj s napadajima:. Moguć i t ragov e na neurologiji t jes kobe Am J Ps ihijat r ija. 1987; 144:1053.

79. Weilburg JB, Sc hac ht er S , v rijedi J, et al. EEG abnormalnos t i u bolesnika s at ipič nim napadima panike. J Clin psihijat r iju. 1995; 56 ( 8) : 358- 362.

80. Bijela PD, Hahn RG. S impt omi uzdišuć i u kardiov as kularnoj dijagnos t ic i. Am J Sc i. 1929; 177: 179- 188.

81. Williams D. s t rukt ura emoc ija ogleda u epilept ič kih iskus t av a. Mozga. 1956; 79:29- 67.

← ↑ →