1. ZAŠTITA OD UDARA ELEKTRIČNE STRUJE 1.1.

OPASNOSTI OD ELEKTRIČNE STRUJE
Pri radu sa električnim uređajima, strojevima, postrojenjima, instalacijama i sl. postoji opasnost od strujnog udara. Električna struja prolazeći kroz tijelo ljudi može na organizam djelovati: Toplinski: na mjestima prolaska struje kroz tijelo dolazi do zagrijavanja što može izazvati teške vanjske i unutarnje opekotine. Mehanički: pri jačim strujama dolazi do razaranja tkiva na mjestima ulaza i izlaza struje iz tijela, a zbog snažnog grčenja mišića može doći do pucanja mišića, krvnih žila, živaca, pa čak i lomova kostiju. Kemijski: struja prolazeći kroz krv elektrolitski rastvara krvnu plazmu. Biološki: odražava se u grčenju mišića, treperenju srčanih klijetki (fibrilacija srca), prestanku disanja zbog paralize dišnih organa i nepovoljnom utjecaju na živčani sustav. Sva ta djelovanja električne struje mogu dovesti do lakših i težih povreda, pa i smrtnih slučajeva. Na težinu ozljede utječu: - jakost struje : 0.6 - 1.5 mA početak osjeta, lagano podrhtavanje prstiju 5 - 10 mA grč šake 20 - 25 mA paraliza ruku, veoma jaki bolovi, otežano disanje 50 - 80 mA prestanak disanja, početak treperenja srčanih klijetki 80 - 100 mA prestanak disanja i prestanak rada srca - vrsta struje - za izazivanje iste fiziološke reakcije čovjeka potrebna je 2-4 puta jača istosmjerna struja od izmjenične, uz isto vremensko trajanje prolaza struje
- trajanje prolaza struje kroz tijelo - 20 mAs nema ozljede; npr. 1A 20ms, 20mA 1s

- 80 mAs fibrilacija srca - put prolaza struje - djelovanje struje na čovjeka je mnogo jače i opasnije ako struja prolazi kroz srce i prsni koš - visina frekvencije - djelovanje struje na čovjeka smanjuje se sa porastom frekvencije, pa tako visokofrekvencijske struje od 500 kHz do 1 MHz nisu opasne i koriste se za liječenje (dijatermija) - individualne osobine organizma - vlažnost, debljina i žuljevitost kože, srčane bolesti, plućne bolesti, psihička pripremljenost ... Najviša vrijednost napona dodira za normalne uvjete okoline iznosi 50 V za izmjeničnu struju i 120 V za istosmjernu struju. Za nepovoljnije uvjete okoline i rada propisani su niži granični naponi dodira i to 25 V za izmjeničnu struju i 60 V za istosmjernu struju. U nepovoljnije uvjete okoline i rada spadaju stalan dodir čovjeka s potencijalom zemlje, rad u metalnim spremnicima, rad u mokrim prostorima, mogućnost promjene otpora tijela zbog povećane vlažnosti kože i sl.
1

onemogućio izravan dodir s bilo kojim dijelom uređaja ili postrojenja pod naponom . ZAŠTITA OD DIREKTNOG I INDIREKTNOG DODIRA Zaštita se provodi odgovarajučim mjerama kako bi se: . Ako se vodoravno kretanje sprečava preprekama. Ova vrsta zaštite može korisno poslužiti kao dopunska mjera zaštite u slučaju otkazivanja jedne od navedenih vrsta zaštite.pomoću odgovarajučeg alata. .5 m i udaljeni vodoravno ili niže od stajališta 1.1. VRSTE ZAŠTITE OD INDIREKTNOG DODIRA: .ugrađivanje dijelova pod naponom u kućišta. . .ako je ugrađena sklopka kojom se isključuje napon u trenutku otvaranja vrata ili poklopca kućišta.udaljavanje neizoliranih dijelova pod naponom izvan dohvata ruku. Izolacija mora biti takve kvalitete da trajno izdrži razne štetne utjecaje i da se može ukloniti jedino njezinim razaranjem. zaštitni uređaji diferencijalne struje.ograničila jakost struje i vrijeme prolaza struje kroz tijelo na bezopasnu vrijednost VRSTE ZAŠTITE OD DIREKTNOG DODIRA : .primjena uređaja za automatsko isklapanje napajanja (uzemljenje kućišta. galvansko odvajanje) . uređaji s kontrolom struje greške na izolaciji) .primjena sigurnosnih izvora napajanja (odvojni transformator. ali ne može zamijeniti niti jednu od propisanih zaštita od direktnog dodira.25 m. tako da su uzdinuti iznad stajališta čovjeka minimalno 2. Otvaranje kućišta smije biti moguće: .izjednačavanje potencijala u objektu ili prostoriji bez veze sa zemljom 2 .primjena malih radnih napona (do 50 V) .izoliranje instalacija i dijelova uređaja pod naponom.ograđivanje dijelova pod napona postavljanjem prečki.dopunska zaštita uređajima diferencijalne struje čija nazivna proradna diferencijalna struja iznosi najviše 30 mA.2. izolacijskih ploča ili žičanih mreža. . . onda prostor dohvata rukom započinje od te prepreke.postavljanje električne opreme u nevodljivi prostor . uređaji sa nadstrujnom zaštitom.

. isključiti glavnu sklopku na zidu.. u ormariću. ili po potrebi izvaditi osigurač) . promatrajte da li diše.oštećene električne vodove ne dirati nego isključiti napon u njima i ispitivačem provjeriti da li je napon doista isključen . a opipom pulsa na vratu kontrolirajte rad srca. Oživljavanje izvodite do dolaska stručne liječničke pomoći. a ako ozlijeđena osoba počne sama disati okrenite je u bočni položaj. stolu.3. treba imati suhe ruke i stajati na izoliranoj podlozi . Ako nema ni pulsa na vratu započnite sa masažom srca. UPUTE ZA PRUŽANJE PRVE POMOĆI OZLIJEĐENIMA OD UDARA ELEKTRIČNE STRUJE Što je prije moguće.zamjenu osigurača ili žarulja treba izvoditi pri svjetlu.utične naprave treba kontrolirati i otkloniti eventualne nepravilnosti 3 .1. ispod unesrećenog podvući suhu dasku i tako ga odvojiti od zemlje NAPOMENA: Osobu uključenu u strujni krug nikada ne hvatati golim rukama! Nakon što je unesrećeni oslobođen iz strujnog kruga provjerite disanje i rad srca. SAVJETI ZA SIGURAN RAD S ELEKTRIČNIM TROŠILIMA .prilikom popravaka električnih uređaja odvojiti uređaj od mrežnog napona (iskopčati mrežni kabel iz utičnice. suhu letvu i sl.4. Ako ne diše započnite odmah s umjetnim disanjem jer mozak zbog nedostatka kisika nepovratno odumire. mjesto nesreće treba odvojiti od napona i ozlijeđenu osobu osloboditi utjecaja električne struje na jedan od slijedećih načina: kod prenosivih trošila izvući utikač mrežnog kabla iz utičnice kod čvrsto postavljenih trošila iskopčati sklopku ili izvaditi osigurače ako je potrebno presjeći priključni kabel izoliranim kliještima izolirati ruke suhim komadom odjeće ili upotrijebiti izolacijske rukavice upotrijebiti izolacijsku motku. 1.

2.2. konektorima i vijcima.2. a od silicija do 150°C) i zato postupak lemljenja komponenata treba izvoditi relativno brzo kako ne bi došlo do njihovog uništenja..1. germanij) su vrlo osjetljive na povišene temperature (komponente od germanija mogu izdržati temperature do 75°C. Lemljenjem se spajaju sve komponente na tiskanim pločicama koje tako tvore određene sklopove.) koji se u sklopove povezuju vodovima (bakrenom folijom) na tiskanim pločicama.. sklopovi ili uređaji vrlo se jednostavno spajaju i odspajaju prilikom izrade i servisiranja. Postoje dva načina lemljenja: a) strojno b) ručno 4 . Redne stezaljke su komponente (mogu i ne moraju biti za ugradnju na tiskanu pločicu) sa dva ili više međusobno izolirana spojna mjesta na koja se ugrađenim vijcima spajaju vodiči. Konektorima se najčešće povezuju sklopovi u uređaje i uređaji u određene sustave. HLADNO SPAJANJE Hladno spajanje najčešće se izvodi: a) konektorima b) vijcima c) stezaljkama Konektori su sve vrste utikača i utičnica bez obzira na broj pinova. Ovako spojene komponente. Stezaljke se zbog jednostavnog spajanja najčešće upotrebljavaju kod ispitivanja i mjerenja na elektroničkim sklopovima i uređajima. Načine spajanja elektroničkih komponenata u sklopove i uređaje možemo podijeliti u dvije grupe: a) hladno spajanje b) spajanje lemljenjem 2. poluvodičke diode. Elektroničke komponente izrađene od poluvodičkih materijala (silicij. SPAJANJE LEMLJENJEM Lemljenje je najzastupljeniji način spajanja u elektronici. a u uređaje se sklopovi povezuju vodovima. Kvalitetno spajanje je vrlo važno jer na spojnom mjestu treba postići što manji prelazni otpor i zadovoljavajuću mehaničku čvrstoću. inegrirani krugovi . Vijci se upotrebljavaju kod ugradnje elektroničkih sklopova u kućište i kod spajanja grijačih tijela i elemenata zbog toga što takav spoj može podnijeti visoke temperature. Lemljenje se uglavnom realizira pri temperaturama od 200°C do 300°C. SPAJANJE U ELEKTRONICI Elektronički sklopovi i uređaji izrađuju se od mnoštva pojedinačnih elemenata (otpornici. zavojnice. kondenzatori.

Zbog relativno dugog vremena potrebnog za pripremu stroja ovakvo lemljenje nije ekonomično za pojedinačnu proizvodnju. U elektronici se najčešće upotrebljavaju lemila snage 30 do 50 W. TEMPERATURA [°C] 350 300 250 200 150 100 0 20 40 60 80 100 % KOSITRA (OSTALO OLOVO) Grafički prikaz ovisnosti temperature taljenja lemne legure o omjeru kositra i olova u leguri 5 .Strojno lemljenje se koristi u velikoserijskoj i masovnoj proizvodnji jer se istovremeno zaleme sva lemna mjesta na tiskanoj pločici i time postiže velika ušteda u vremenu.konstrukcija koje nisu na tiskanim pločicama . a olova 327°C. a to podrazumijeva poznavanje alata za lemljenje. infracrvenog grijača (suši flux) i kade sa rastaljenom lemnom legurom. Alat za lemljenje zove se LEMILO. lemne legure.spajanja sklopova u uređaje . Pojednostavljeno stroj za lemljenje se sastoji od transportne trake koja prenosi tiskanu pločicu sa postavljenim komponentama iznad fluxatora (služi za čišćenje lemnih mjesta). To je značajno jer je zbog osjetljivosti elektroničkih komponenata poželjno lemiti na što nižim temperaturama. Lemna legura je legura kositra (Sn) i olova (Pb). pomoćnih sredstva za čišćenje lemnih mjesta i određeni stupanj usvojenosti radnih vještina. Legiranjem ova dva metala temperatura tališta se snižava. Ručno lemljenje koristi se kod: .servisiranja elektroničkih uređaja Ručno lemljenje predstavlja važan dio stručne osposobljenosti elektroničara. Temperatura tališta kositra iznosi 232°C. a i kod tog omjera kositra i olova prijelaz legure iz rastaljenog u kruto stanje je brz i zalemljeni spojevi su vrlo kvalitetni. a najniže temperatura tališta legure od 183°C postiže se kod omjera 60% kositra i 40% olova.

rastaljenom stanju.poboljšanje pouzdanosti za faktor 2 – 5 Ekonomičnost . a zalemljni spojevi su loše kvalitete.mogućnost gušćeg pakiranja . U elektronici se kao pomoćno sredstvo za lemljenje koristi KALOFONIJ.smanjenje troškova zbog visoko automatiziranog procesa proizvodnje . neosjetljivost na elektromagnetske smetnje) . a kada se ohladi. skruti se i zaštićuje lemno mjesto od daljeg oksidiranja.2. SMT – tehnologija površinske montaže komponenata SMT – surface mount technology SMD – surface mount device SMC – surface mount component Prednosti: Minijaturizacija . 2.ušteda u materijalu .smanjenje veličine i težine sklopa za 40 % kod jednostranih i 70 % kod dvostranih tiskanih pločica Kvaliteta i pouzdanost .smanjenje troškova kod investicijskih ulaganja u opremu do 30 % (nije potrebno bušenje) . Kalofonij je prirodna smola koja pomaže pri uklanjanju oksidnog sloja u vrućem. Za elektroničku upotrebu često se kalofonij i lemna legura izvode zajedno.1. Deblji oksidni sloj potrebno je ukloniti vibracionom brusilicom ili finom čeličnom vunom. a takav kombinirni materijal zove se TINOL (tinol žica).smanjenje troškova na transportu i prostoru do 50 % 6 .neosjetljivost na vibracije .Pomoćna sredstva za lemljenje koriste se za čišćenje oksidnog sloja sa bakrene površine lemih mjesta jer oksidni sloj otežava lemljenje.poboljšana elekrička svojstva (smanjenje nepoželjnih parazitskih induktivnosti i kapacitivnosti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful