Univerzitet u Tuzli Filozofski fakultet Odsjek: Historija

Adnan Buljubašić

RUMUNIJA NAKON STICANJA NEZAVISNOSTI
( referat iz historije zemalja jugoistočne Evrope u XIX. stoljeću )

Dr. sci. Senaid Hadžić, docent

2 . čuvenim Berlinskim kongresom ta odluka ne mijenja. moderno ustrojstvo države i razvitak iste. nakon čega su uslijedile stranačke borbe unutar same države između liberala i konzervativaca. RUMUNIJA Uvod Rumunija postaje nezavisna država još po odredbama mira potpisanog u San Stefanu 3. 2011.. marta 1878. godine između Rusije i Osmanskog Carstva.Tuzla. Logična posljedica rumunske nezavisnosti bilo je njeno proglašenje za kraljevinu 1881. juna. ratifikacijom mira iz San Stefana. te se i poslije. godine.

-1927. bave se zelenaštvom i vode imanja. Kruna za rumunskog kralja iskovana je od željeza osmanskog topa zarobljenog tokom rata koji je nazvan Ratom za nezavisnost. problem jevreja u Rumuniji dobio je međunarodni karakter. kako bi povezali dinastiju i državu. državljanstvo Rumunije do Prvog svjetskog 3 . kojom je bila uslovljena nezavisnost. Sedmi član Ustava. Za prestolonasljednika je adaptiran Ferdinand (1865. dok su zemlju mogli da posjeduju samo građani koji su rođeni u Rumuniji. ali su upravo u drugoj polovini XIX. I mada je na kraju sama Dobrudža donijela koristi razvoju poljoprivrede i Luke Kostance. stoljeća. onemogućavao je neutralizaciju nehrišćanstva. odmah su prihvatile nezavisnost Rumunije. Rumunija je. Razne zabrane navele su jevreje da se okupljaju u gradovima. Drugi uslov za zvanično priznavanje nezavisnoti bilo je ukidanje svake na zakonu zasnovane vjerske diskriminacije. dok su na selu mogli da drže krčme. nakon što je i jedino dijete Karola umrlo. ali je uglavnom pogađalo doseljene Jevreje. Vremenom. u zamjenu za Dobrudžu. Rusija i Austro-Ugarska. a zatim i reda Rumunske krune. godine. pristupila u skladu sa odredbama Berlinskog kongresa po kome su jevreji mogli da prođu kroz proces neutralizacije poslije desetogodišnjeg probnog razdoblja. ruski jevreji odlazili u sve većem broju na prostore habsburške zemlje i Rumunije. gdje su se bavili raznim poslovima. ali su Francuska. To se odnosilo na novopriključene muslimane iz Dobrudže. te su podršku rumunskim jevrejima dale jevrejske organizacije u inostranstvu. Berlinskim ugovorom Rusiji je vraćena južna Besarabija. među savremenicima je bilo malo oduševljenja za razmjenu teritorija. Boje dinastije Hoencolerna i njihov moto (Nihil sine Deo) našle su se na uniformama kraljevske vojske. Njemačka i Velika Britanija to uradile tek 1880. vršile pritisak koji je rezultitrao tome da Berlinski kongres uda nalog za reviziju rumunskog Ustava.). Po novoj procedure. protiv svoje volje u oktobru 1879. uključujući i deltu Dunava koju je trebala da prepusti Rumuniji. koje su putem naklonjenim evropskih političara. naime. Jevreji su se već pomjerali u Moldaviju iz austrijskog dijela Poljske.Rumunija neposredno poslije sticanja nezavisnosti i pitanje stranaca u Rumuniji Prvi zakon donesen nakon sticanja nezavisnoti bilo je uspostavljanje viteškog reda Rumunske zvijezde. godine. kako bi smirile tenzije i rumunsko nezadovoljstvo.

kralj se savjetovao sa svim vođama stranaka prije nego što nekom da jednome pravo da sastavi novu. godine.). pojavile su se kritike od strane opozicije prema kralju. Međutim. godine izvršeni su izbori za parlament koji će izvršiti reviziju Ustava. Prvi zadatak novog predstavnika vlade. nakon sastavljanja kabineta. nego se njego osavremenjeno zakonodavstvo pozabavilo svim vidovima uprave. liberali su stali iza sve većeg broja trgovačkog. na kojima je Bratijanu računao da će umjerenom izbornom reformom osigurati veću podršku liberalnoj stranci. zbog prevelike podrške koju je on pružao liberalima. neophodnu za sprečavanje reformskih prijedloga. koja je bila pogodna za krupne zemljoposjednike jer su oni izvozili žitarice i stoku. kako obrazovanja tako i vojske i privrede. Nasuprot tome. industrijskog i zanatlijskog srednjeg sloja. Budući da je konzervativna stranka nastavila da zastupa krupne zemljoposjednike. zajedničkim interesima i željom za vlašću. Iako su poprimile savremenu strukturu. Sve poluge bile su pokrenute kako bi se spriječilo da konzervativci dobiju trećinu poslanika i senatora. obje stranke su i dalje bile vezane za ljude povezane ličnom odanošću. kralj je uvidio da mu 4 . Vremenom. liberali su podržavali uvođenje zaštitnih carina za industriju. U deceniji poslije Rata za nezavisnost. Rumunija ne samo da je postala nezavisna kraljevina. liberali su dominirali rumunskom politikom. Nakon što bi primio ostavku vlade. Poslije 1884. bilo je pitanje organizovanja izbora. nezavisna Rumunija je tokom vladavine kralja Karola I bila stabilna politička građevina sa najnaprednijom ekonomijom na Balkanu. ključnu riječ o ishodu izbora imao je sam kralj sa svojim ovlaštenjima da imenuje predsjednika vlade i sa ovlaštenjem raspuštanja parlamenta.rata je dobilo ne više od hiljadu jevreja. a sama vlada je imala prednosti pošto je kontrolisala finansije i državni aparat. dok je liberalno zakonodavstvo u ekonomskom životu diskriminiralo strance. 1883. Vladavina liberala i konzervativaca u Rumuniji Uprkos svim problemima. te su liberali dobili nadmoćnu većinu. Pod liberalnom vladavinom Bratijanua (koji je ostao na dužnosti do 1888. Konzervativni su bili naklonjeni slobodnoj trgovini.

kako bi podmirili svoje obaveze. Ipak. rad pjesnika. uspješan rad zakonodavne vlasti trajao je za vrijeme vlade objehu stranaka. povećavajući žitne i radne dadžbine. Ipak u seoskoj sredini nije moglo do kraja da se spovede obavezno osnovno obrazovanje zbog nepostojanja dovoljnog broja učitelja i škola. godine ostali bez dovoljno zemlje. Kolektivna odgovornost za nepoštivanje ugovora je ukinuta 1882. te su morali obrađivati zemlju zemljoposjednika. umjetnika. godine. ali su u zamjenu za drugu morali da daju dio svoje ljetine. dok je do 1910. godine dobila od vaseljeiskog patrijarha potvrdu svog autonomnog položaja. godine imala skoro šest miliona stanovnika. napredak koji je Rumunija postigla u uzgajanju žitarica bio je zadivljujući. Do kraja stoljeća su žitarice (posebno pšenica) činile 85% izvoza. iako u određenom rasulu. na samom kraju vijeka polovinu obradive zemlje posjedovalo je 6 500 ljudi čiji su posjedi prevazilazili površinu od 100 hektara. dovoljno stabilnu administraciju koja će ih zadržati na vlasti do 1895. Napredan broj malih samostalnih posjednika nije se razvio. unutrašnje podjele i finansijske teškoće razlog su čestih promjena vlada krajem vijeka.Bratijanu više ne koristi. Ona je 1885. Poljoprivredna kreditna banka osnovana je 1881. zemljoposjednici su počeli mijenjati svoje odnose prema seljacima. a u svemu tome veliki posjedi su imali ključnu ulogu u širenju uzgoja žitarica. te su tako izbjegavali i dodatne novčane obaveze. da bi se tokom 1892. a upotreba sile je zabranjena. godine. Sve snage rumunske političke i intelektualne elite bile su zaokupljenje stvaranjem nacije. jer veliki broj seljaka je imao premalo zemlje. pošto je sistem omogućavao slobodu okupljanja. što je zahtijevalo stvaranje moderne uprave u državi. Uprkos sekularizaciji političkih ustanova. zatim i djelovanje Rumunske akademije. udruživanja i izražavanja. Međutim uprkos svim promjenama. Ali porastom cijene žitarica poslije 1896. I štampa u to vrijeme je cvjetala. Seljaci su nakon agrarne reforme 1864. Rumunija bila četvrta u svijetu po izvozu pšenice. Crkva je i dalje bila temelj nacionalne svijesti. Međutim. stoljeća stanovništvo se povećalo za dva miliona. godine. Ali većina seljaka je bila toliko 5 . Ovome pitanju je jako pripomogla kulturna komponenta i naročito rad dva univerziteta. Od sredine XIX. pisaca. ali pod nadzorom države. reogranizovala kako bi više bila dostupna seljaštvu. Nestanak značajnih vođa. što su iskoristili konzervativci koji će stvoriti. tako da je Rumunija 1899. godine.

a drumovi su sa 1 800 kilometara iz 1871. godine bili produženi na 24 800 kilometara u 1900. Francuskom. savremenu transportnu mrežu. Prvaci Liberalne stranke došli su do njenih privatnih akcija. Međutim taj napredak je Rumuniju i koštao mnogo. ali i sa Rusijom. Uređena kao centralna belgijska banka. Radovi su započeli 1857. Rumunija je 1886. ali nijedna među njima nije mogla da podmiri potražnju kredita koja je poslije sticanja nezavisnoti postala prevelika. imala je monopol nad izdavanjem vrijednosnih papira. Austro-Ugarska je zauzela prvo mjesto kao tržište za izvoz rumunskih proizvoda. označio je i prekretnicu u naftnom sektoru koji je postao najdinamičniji dio industrije. Rumunija je obezbijedila vremenom infrastrukturu podesnu za ekonomski razvoj jer je stvorila moderan monetarni i mjerni sistem. te je osnovala banke. otvorio je put stranom kapitalu. godine proširena na 3 100 kilometara. Trgovinski ugovori sa Austro-Ugarskom. pošto su njome preovladavale prehrambena. Zbog toga je 1880. kojim su zaštićene vodeće industrijske grane. godine osnovana Narodna banka Rumunije. te je kao takva imala ulogu i centralne trgovinske banke. Industrija se mnogo okoristila širokim liberalnim programom podrške industrijskom razvoju. 1889. Vremenom. Polako je izvršeno znatno preusmjerenje spoljne trgovine od Istoka prema Zapadu. Zeljeznička mreža je do 1900. koje je i dalje ostala vezana za zemlju. Naime. proklamovala Opšti carinski zakon. Zakon o rudnicima iz 1895. pri čemu su osigurani krediti i zaštita manjih posjednika. Italijom i Njemačkom.siromašna da se nije mogla ni kvalifikovati za primanje pomoći. donijeli su porast finansijskog poslovanja i uspostave poslovne ravnoteže. Država je stala iza savremene industrije. te samim tim kako postaje protivnik političkih krugova tako i javnog mijenja. godine. ne skrivajući tako težnje da nastoje da odigraju ključnu ulogu u industrijskoj politici. drvna i naftna industrija. Godišnje otplaćivanje državnih zajmova tržistima kapitala činilo je više od 20% državnih troškova. Rusija ponovo postaje protivnik broj jedan nezavisne Rumunije. godine usvojen je Zakon o prodaji državne zemlje podijeljene na manje parcele. Kreditne banke su uz pomoć države osnivane uporedo sa onim privatnim bankama. Velikom Britanijom. Rumunija je prva među balkanskim državama koja je počela izgradnju željeznica. pribojavajući 6 .

ovaj ugovor je imao štetne konotacije za Rumuniju. te je na neki način nova diplomatska preorjentacija mogla započeti. a neprijateljsko stanje javnosti Rumunije prema Austro-Ugarskoj je intenzivno raslo. Bratijanuova liberalna vlada je 1883. stvarni gubitnik je baš Austro-Ugarska zbog toga što je Rumunija našla nova tržista za svoju robu dalje na Zapadu. oszažila su i profrancuska osjećanja. Ovaj ugovor je obnavljan sve do Prvog svjetskog rata. razvijala svoju industriju i dalje. Iako je okončao diplomatsku izolaciju Rumunije. jer je izgubila Austro-Ugarsku kao prostor za plasman svojih proizvoda. gledajući ekonomski karakter. potpisala tajni odbrambeni sporazum protiv Rusije. po kome je Rumunija ostala u vezama sa Trojnim savezom. Preporodom Francuske na kraju stoljeća.se Rusije. Međutim. Aktualiziranjem pitanja mađarizacije u Ugarskoj. kome su se kasnije pridružile Njemačka i Italija. 7 . naročito kada je i Italija počela da pokazuje ista nastojanja. otvara se i transilvansko pitanje u Rumuniji. koga stranke koriste da dovedu jedna drugu u neprilike.

finansijske poteškoće i pitanje manjina. same unutrašnje borbe. osnivaju se banke.. U tom vremenu u Rumuniji se uspostavlja moderno zakonodavstvo. razvija se obrazovanje i vojska. koja nikako neće uspjeti da dođe do kulminacije procvata. dovesti će ovu državu u vezu sa članicama Trojnom saveza. stoljeća i sami početak XX. vidno će oslabljivati Rumuniju. posebno političke. 8 . gradnja drumskih i željezničkih komunikacija. Ali. sa kojima će ostati u pregovorima sve do Prvog svjetskog rata. Ponovno istupanje Rusije kao prvog protivnika Rumunije. razvija je poljoprivreda i industrija. štampa je u procvatu.Zaključak Zadnja četvrtina XIX. prestavljali su procvat Rumunije u gotovo svim sferama života. Rumunija izvozi svoje proizvode u mnoge zapadnoevropske države. radi se na finansijskom sistemu.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful