ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z. Prelec, dipl. ing.

Poglavlje: 7 List: 1

-------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

POMOĆNI SUSTAVI U ENERGETSKIM PROCESIMA

• Sustav za rekuperaciju kondenzata • Rashladni sustav

SUSTAV ZA REKUPERACIJU KONDENZATA
U raznim energetskim, procesnim i industrijskim pogonima za razna grijanja koristi se para (niskotlačna). Izmjenom topline para predaje svoju osjetnu i latentnu toplinu pri čemu nastaje kondenzat.

Cilj rekuperacije: • sakupiti i vratiti u proces nastali kondenzat (demineraliziranu vodu); • rekuperirati i iskoristiti maksimalnu količinu sadržane toplinske energije u kondenzatu.

Kondenzat sadrži osjetnu toplinu koja se može iskoristiti: pothlañivanjem, izmjenom topline s hladnijim medijem, korištenjem topline otparka.

sc.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. ing. Poglavlje: 7 List: 2 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 1) POTHLAðIVANJE KONDENZATA Cilj pothlañivanja kondenzata je da se osim latentne topline pare maksimalno iskoristi i osjetna toplina kondenzata. dr. Pothlañivaje kondenzata pomoću termostatskoga odvajača kondenzata Pothlañivanje kondenzata pomoću regulatora temperature . dipl. Prelec. Z.

Prelec. dipl. sc. dr. Z. ing. Poglavlje: 7 List: 3 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 2) NAKNADNA IZMJENA TOPLINE S HLADNIJIM FLUIDOM Cilj je maksimalno iskoristiti osjetnu toplinu izlaznoga kondenzata u protustrujnoj izmjeni s nekim hladnijim fluidom.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. Shema sustava korištenja osjetne topline kondenzata u protustrujnome izmjenjivaču topline .

dr. Prelec. h-p dijagram za vodenu paru Količina isparena kondenzata pri prigušivanju od tlaka p2 na tlak p3 iznosi: m =m P K h −h h −h =m r r 2 4 3 K 4 mP – količina isparena kondenzata mk – količina kondenzata r – latentna toplina isparivanja . dipl. Z. Poglavlje: 7 List: 4 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- 3) KORIŠTENJE TOPLINE OTPARKA KONDENZATA Toplina otparka kondenzata može se koristiti prigušivanjem kondenzata na niži tlak na kojemu dolazi do isparivanja dijela kondenzata. sc. ing.ENERGETSKI SUSTAVI Prof.

Poglavlje: 7 List: 5 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Shema korištenja otparka kondenzata jednostupanjskim prigušenjem Shema korištenja otparka kondenzata višestupanjskim prigušivanjem Legenda:1-trošilo topline. ing. 6-napojna pumpa. . 7-pokazivač protoka.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. 8-odvajač kondenzata. 2-otparivač. 9-nepovratni ventil. 4-napojni spremnik. dipl. 5-kondenzatna pumpa. Z. Prelec. sc. 3-generator pare. dr.

ing. dipl. Prelec. Poglavlje: 7 List: 6 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Shema korištenja otparka kondenzata pomoću termosifonskoga efekta Shema korištenja otparka kondenzata pomoću efekta termokompresije .ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. sc. Z.

sc. Z. Prema izvedbi. Prelec. rashladni sustavi mogu biti: • protočni direktni • protočni indirektni • otvoreni cirkulacijski s vlažnim rashladnim tornjem • kombinirani (protočni/cirkulacijski) s vlažnim rashladnim tornjem • zatvoreni cirkulacijski sa suhim rashladnim tornjevima OSNOVNE IZVEDBE RASHLADNIH SUSTAVA Shema direktno protočnoga rashladnog sustava . ing. dipl.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dr. Poglavlje: 7 List: 7 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- RASHLADNI SUSTAV Najveći dio neiskorištene topline iz energetskih procesa odvodi se u okolinu putem rashladnih sustava.

Prelec. ing. pumpa Cirk. pumpa Shema otvorena cirkulacijskoga rashladnog sustava s vlažnim rashladnim tornjem Rashladni toranj Razni hladnjaci Turbina Kondenzator Cirk. pumpa Pumpa za dodatnu vodu . Poglavlje: 7 List: 8 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Shema indirektno protočnoga rashladnog sustava Razni hladnjaci Turbina Kondenzator Hladnjak Cirk. Z. dr.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. dipl. sc.

Poglavlje: 7 List: 9 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Shema kombinirana (protočno/cirkulacijskog) rashladnog sustava s vlažnim rashladnim tornjem Turbina Razni hladnjaci Kondenzator Cirk.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. ing. Prelec. sc. pumpa . dipl. pumpa Shema zatvorena cirkulacijskoga rashladnog sustava sa suhim rashladnim tornjem Rashladni tornjevi Turbina Razni hladnjaci Cirk. Z. dr.

dipl. sc. Prelec. Poglavlje: 7 List: 10 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- TOPLINSKA I MATERIJALNA BILANCA RASHLADNOG SUSTAVA S OTVORENIM (VLAŽNIM) RASHLADNIM TORNJEM Vlažni zagrijani zrak X2. T1 Ispuštanje (odsoljavanje) ∆mwo Približenje temperaturi vlažnoga termometra ∆tvl.t=tw-tvl. vlažni rashladni tornjevi normalno hlade vodu do temperature t1 koja je 3 do 8 0C iznad temperature vlažna termometra tvl. ing.t.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. T2 Ulazni zrak mzr. Z. . dr. h2.t U praksi. h1 Dodatna voda (dopunjavanje) Polazna ohlañena voda mw. Temperatura vlažna termometra definira je kao temperatura isparivanja vodena filma u struji zraka kod neke postojeće vlažnosti i temperature okoline. (∆mwi+∆mws) Povratna zagrijana voda mw. X1.t=t1-tvl.

Poglavlje: 7 List: 11 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Raspon hlañenja ∆tw=t2-t1 Raspon hlañenja je definiran kao razlika ulazne (zagrijane )i izlazne (ohlañene) vode iz rashladna tornja. ing. dr.t t1 tvl. Z. dipl.t Visina tornja Efikasnost hlañenja u rashladnom tornju η= h t −t t −t 2 2 1 vl . sc. Prelec. U praksi se kreće od 6 do 12 0C.t .ENERGETSKI SUSTAVI Prof. t2 Ulazna voda Ulazni zrak ∆tvl.

iz jednadžbe toplinske bilance slijedi da će za neki rashladni učin količina otparene vode (gubici zbog otparivanja) biti: mwcw(T2-T1) =∆mwir ∆mwi=mwcw(T2-T1)/r ∆mwi =4. ing.sadržaj vode u izlaznome zraku iz tornja (kgH2O/kgzr) Budući da se hlañenje vode u cirkulaciji zbiva zbog otparivanja dijela vode u prolazu kroz toranj.gubici zbog otparivanja vode ∆mws.18 kJ/kg K) r .specifična toplina vode (4. . dr.18 mw(T2-T1)/2450 ∆mwi =0. Prelec.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. Z.protok zraka kroz rashladni toranj (kg/h) X1 .sadržaj vode u ulaznome zraku u toranj (kgH2O/kgzr) X2 .latentna toplina isparivanja vode (2450 kJ/kg) Količina vode koja se može otpariti zavisi prvenstveno o stanju okoline. dipl.gubici zbog odsoljavanja vode mzr = ∆mwi/(X2-X1) ∆mwi=(X2-X1)mzr gdje je: mzr . odnosno o relativnoj vlažnosti okolnoga zraka te temperaturi suhog i vlažnoga termometra.0017mw(T2-T1) gdje je: cw . sc. Poglavlje: 7 List: 12 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Materijalna bilanca rashladnaa tornja Gubici vode koji nastaju u radu rashladna tornja: ∆mw=∆mwi+∆mws+∆mwo gdje je: ∆mwi .gubici zbog odstrujavanja (odnošenja) kapljica ∆mwo.

odnosno: ∆mwi+∆mws+∆mwo=C(∆mws+∆mwo) Iz ove jednadžbe proizlazi količina vode koju treba kontrolirano ispuštati radi odsoljavanja da bi se konventracija soli u vodi održala u dozvoljenim granicama. izvedbi odstranjivača kapljica. U praksi je uobičajeno koncentracijski broj C=2 do 5. dr. Prelec. Koncentracijski broj C je omjer koncentracije soli u cirkulacijskoj vodi unutar rashladnoga sustava u odnosu na koncentraciju soli u dodatnoj (svježoj) vodi. odnosno da bi se održao odreñeni koncentracijski broj C. Gubici zbog odsoljavanja vode iz rashladnoga tornja zavise o dozvoljenoj koncentraciji soli u rashladnoj vodi. pa se na taj način smanjuje i temperaturni raspon hlañenja.5 %. Bilanca mase soli u vodi – količina vode koju treba ispustiti odsoljavanjem Količina soli u dodatnoj vodi jednaka je količina soli odstranjenih odsoljavanjem i odstrujavanjem.3 do 2. sc. te od uvjeta strujanja oko tornja (vjetar). odnosno rashladni učin tornja. Gubici zbog odstrujavanja (odnošenja) kapljica vode (∆mws) zavise prvenstveno o hidrodinamskoj konstrukciji rashladnoga tornja (prirodna ili prisilna cirkulacija zraka). Z. dipl. Dozvoljeni koncentracijski broj C zavisi o kemijskoj obradi rashladne vode u cilju sprječavanja taloženja kamenca.ENERGETSKI SUSTAVI Prof. ing. gubici zbog odstrujavanja mogu biti 0. ∆mwi ∆mw o = − ∆mws C −1 . Ovisno o navedenome. korozije te mikrobiološkoga rasta. Poglavlje: 7 List: 13 ------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------- Porastom vlažnosti okolnoga zraka smanjuje se količina vode koja u danim uvjetima može otpariti.