You are on page 1of 18

Strana 1.

od 18

Proraun elemenata za dizanje i vonju vitla


1. Proraun ueta i sklopa donje koturae
1.1 Proraun ueta i koturova Nazivna nosivost dizalice je: Qn = 500 kN. Prema tome masa tereta je: m = = 50000 kg. Sada je optereenje koje optereuje na ue: Q = m g = 50000 9,81 = 490500 N = 490,5kN Odabiramo etvornu koturau sa osam krakova ueta iznad kuke, odnosno uk = 8 i u = 4. Stepen iskoritenja leajeva na koturai je 0 = 0,98, pa je stepen iskoritenja koturae dat izrazom: k = = = 0,97

Kod prorauna ueta potrebno je odrediti prenik ueta, a odreuje se na osnovu izraza: d gdje je: S = 6,3 stepen sigurnosti za treu pogonsku grupu, Fu [N] sila zatezanja ueta i rauna se prema izrazu: Fu = = = 63,2 kN = 63200 N, f = 0,455 faktor ispune ueta, Rm = 1570 N/ mm2 granica kidanja materijala, Sada moemo izraunati prenik ueta: d = 26,6 mm

Na osnovu izraunatog prenika usvajamo standardno, pocinkovano, unakrsno pleteno ue sa vlaknastim jezgrom, prenika du = 28 mm sa oznakom: UE 28 JUS C. H1. 074 VJ CV 1570 - Sz Sada moemo izraunati i prenik koturova prema izrazu: Dk ( gdje je:

= 22 28 = 616 mm

= 22 minimalni odnos prenika kotura i ueta.

Strana 2. od 18

Odnosno: d1 = Dk du = 616 28 = 588 mm Na osnovu izraunatog prenika usvajamo standardni kotur prenika: d1 = 630 mm Prenik kotura za izravnavanje se rauna prema izrazu: Dki ( gdje je:

= 12 28 = 336 mm

= 12 minimalni odnos prenika kotura za izravnavanje i ueta.

Usvajamo D= 400 mm 1.2 Proraun kuke Poto se radi o proraunu kuke za treu pogonsku grupu za nosivost Qn = 500 kN, prema tabeli 1.13 (zbirka zadataka iz Transportnih sredstava) ekvivalentno optereenje kuke u drugoj pogonskoj grupi je Q = 63 t, te dimenzionisanje kuke vrimo prema toj nosivosti, tj.: m = 63000 kg Q = m g = 63000 9,81 = 618030 N = 618,03 kN Veliine otvora kuke raunamo prema izrazima: a1 = 8 = 8 = 198,8 mm a2 = 0,8 a1 = 0,8 198,8 = 159,1 mm Usvajamo standardne vrijednosti: a1 = 200 mm a2 = 160 mm Dimenzionisanje kuke u presjeku A-A i B-B : b1 = bu = 6,7 = 6,7 = 166,5 mm b2 = bv = 0,41 a1 = 0,41 198,8 = 81,5 mm h = 8,5 = 211,3 mm Usvajamo standardne vrijednosti za presjek A-A: b1 = 170 mm, b2 = 85 mm, h = 212 mm Dimenzionisanje kuke u presjeku B-B: b3= bu = 6,7 = 6,7 = 166,5 mm b4 = bv = 0,41 a1 = 0,41 198,8 = 81,5 mm Usvajamo standardne vrijednosti za presjek B-B: b3 = 170 mm, b4 = 85 mm,

Strana 3. od 18

Dimenzionisanje cilindrinog dijela kuke: d1 = = = 165,8 mm = 141,4 mm

d3 = 5,7 = 5,7

Vrat kuke je optereen na zatezanje, a provjera napona se vri na mjestu najmanjeg poprenog presjeka:

z =

zd

gdje je: d4 [mm] najmanji prenik na vratu kuke,

zd =

= 48 MPa dozvoljeni napon na zatezanje,

Re = 240 MPa granica teenja materijala, S = 2,5 stepen sigurnosti za treu pogonsku grupu, tabela 2.9 . Sada iz prethodnog izraza izraunavamo najmanji prenik na vratu kuke: d4 =

= 40,5 mm

Usvajamo standardne vrijednosti prenika na vratu kuke: d1 = 170 mm, d3 = Rd 140x16, d4 = 42,5 mm,

Provjera napona u presjeku A-A:

uv =
gdje je: r = ru1 = A1 = = = 100 mm,

r = rv1 = ru1 + h1 = 100 + 212 = 312 mm, h= 212 = 27030 mm2,

FN 1 = Q/2 tg= 309,01 kN, -45-maksimalni ugao vjeanja es1 = = = 86,4 mm,

Strana 4. od 18

rs1 = ru1 + es1 = 100 + 86,4= 186,4 mm, rn1 =


( )

=110,1mm, e1 = rs1 - rn1 = 186,4 110,1 = 76,1 mm, Ms = - Fn1 rs1 = -309,01 186,4= -10736540,1Nm. Sada je napon na unutranjim vlaknima:

uA =

= 12,4 MPa

A napon na vanjskim vlaknima je:

vA =

= 8,1 MPa

Dozvoljeni napon je:

d =

= 96 MPa

Dakle, naponi na unutranjim i vanjskim vlaknima kuke u presjeku A -A su manji od dozvoljenog, to znai da dimenziono presjek A-A zadovoljava. Provjera napona u presjeku B-B:

uv =
gdje je:

cos =(h1+a1/2) / (h2+a1/2) gdje je: h2=262,7 mm pa je =30,6 odabire se iz geometrije kuke

r = ru2 = A2 = Fn2 = es2 =

= 100 mm, 262,7 = 33443,2 mm2, 1,36 = 420260,2 N, = 113,3 mm,

r = rv2 = ru2 + h2 = 100 + 262,3 = 362,3 mm, h2 =

(sin + ) / cos =
=

rs2 = ru2 + es2 = 100 + 113,3 = 213,3 mm,

Strana 5. od 18

rn2 =

=163,9 mm, e2 = rs2 - rn2 = 213,3 163,9 = 49,4 mm, Ms2 = - Fn2 rs2 = -420260,2 213,3 10-3 = -89641,5 Nm. Sada je napon na unutranjim vlaknima:

uB =

=47,1MPa

A napon na vanjskim vlaknima je:

vB =

= 42,2 MPa

Dozvoljeni napon je:

d =

= 96 MPa

Dakle, naponi na unutranjim i vanjskim vlaknima kuke u presjeku B-B su manji od dozvoljenog, to znai da dimenziono presjek B-B zadovoljava. Smiui napon u presjeku B-B je:

BB =

= 9,2 MPa BBdoz

Prema tome ukupni napon u presjeku B-B je:

i =

= 42,7 MPa

1.3 Proraun preostalih elemenata sklopa donje koturae 1.3.1 Nosa kuke (traverza) Iz tabele 1.8 (Zbirka zadataka iz transportnih sredstava) biramo traverzu prema kuki broj 63: b1 = 335 mm b3 = 73 mm b4 = 61 mm c = 12 mm d2 = 143 mm d4 = 220 mm d5 = 125 mm d6 = 92 mm h1 = 145 mmm h2 = 77,5 mm h3 = 135 mm r1 = 2 mm r2 = 5 mm t = 10 mm m= 123,5 kg Napon na sredini nosaa se izraunava prema izrazu:

s =

Strana 6. od 18

gdje je: lo = b1 + s + s1 =335 + 50 = 385 mm rastojanje oslonaca, s + s1 = b4 c + 1 = 61 12 + 1 = 50 mm. Prema tome napon je:

s =
-

= 80,9 MPa sdoz =100 MPa

Provjera napona na rukavcu traverze se vri na osnove izraza:


( )

s =

= 46,1 MPa

Vidimo da i rukavac traverze zadovoljava. 1.3.2 Nosea osovina donje koturae Nosea osovina donje koturae se provjerava na savijanje prema izrazu:
( )

s =

= 41,3 MPa

gdje je: lo = b1 + (s + s1) = 335 + 50 = 385 mm rastojanje oslonaca, e1 = 578 mm tabela 1.1 (Zbirka rijesenih zadataka -Transportna sredstva), d2 = 180 mm - tabela 1.1 (Zbirka rijesenih zadataka -Transportna sredstva). 1.3.3 Nosei limovi Provjera specifinog pritiska na povrini oslanjanja rukavca nosaa kuke na limu se vri na osnovu izraza: p5 = gdje je: D5 = 125 mm, s = 45 mm. Provjera specifinog pritiska na povrini oslanjanja osovine donje koturae na limu se vri na osnovu izraza: p2 = gdje je: D2 = 180 mm. = = 30,2 MPa = = 43,6 MPa

Strana 7. od 18

Provjera napona na zatezanje na mjestu najmanjeg poprenog presjeka na limu se vri na osnovu izraza:

Z2 =

= 60,5 MPa

gdje je: b = 270 mm irina noseeg lima. Provjera napona na cijepanje na mjestu kontakta noseeg lima i osovine se vri na osnovu izraza:

C2 =
-

= 58,1 MP

gdje je: R = l1 = 160 mm, d = D2 = 180 mm. Provjera napona na cijepanje na mjestu kontakta noseeg lima i traverze se vri na osnovu izraza:

C5 =

= 67,3 MP

gdje je: R = l2 = 135 mm, d = D5 = 125 mm. 1.4 Dimenzionisanje bubnja 1.4.1 Osnovne geometrijske veliine i provjera napona u platu bubnja: Nazivni prenik bubnja se rauna na po izrazu: Db = (

) du = 22 28 = 616 mm

gdje je: du = 14 mm prenik ueta. Mjere narezanih ljebova na bubnju:

- t 1,15 du = 1,15 28 = 32,2 mm, - r 0,53 du = 0,53 28 = 14,8 mm, - a 0,125 du = 0,125 28 = 3,5 mm, Usvajamo standardni prenik bubnja (tabela 1.22, Zbirka zadataka iz transportnih sredstava): Db = 630 mm. Broj narezanih ljebova za jedan kraj ueta: n= + (3 4) = + 3,94 = 23,89 = 28

gdje je: H = 12 m visina dizanja, ik = u = = = 4 prenosni odnos koturae.

Duina narezanog dijela bubnja:

Strana 8. od 18

ln = (n - 1) t = (28 1) 31 = 837 mm Duina nenarezanog dijela bubnja: lo = (6 10) t = (6 10) 31 = 186 310 mm

Duina na krajevima bubnja: c = (4 6) t = (4 6) 31 = 124 186 mm

Ukupna duina bubnja: Lb = 2 (ln + c) + lo = 2 ( 837 + 163) + 160 = 1160 mm

Poto je odnos

= 1,84 < 4, nije potrebno vriti proran bubnja na

savijanje. Potrebno je samo izvriti provjeru napona izazvanog od stezanja ueta. Napon od savijanja u stijenci bubnja na mjestu namotaja ueta iznosi:

s = 0,96 Fu
gdje je: D = 730 mm vanjski prenik cilindra (bubnja), h= = = 4,2 mm =5 mm dedljina stijenke bubnja,

Fumax = 15600 N sila u uetu, podz = 125 MPa dozvoljeni pritisak za bubanj od .0361, Usvajamo da je h = 8 mm. Sada moemo izraunati napon na savijanje u stijenci bubnja:

s = 0,96 15600
1.4.2 Veza ueta za bubanj

= 6,2 MPa < sdoz = 50 MPa

Ukupna sila zatezanja vijaka za vezu ueta i bubnja je: Fn = 2 0,5 Fu = 15600 N Napon u vijku se rauna po izrazu:

=
gdje je:

doz

doz =

= 120 MPa dozvoljeni napon,

h = H h1 + du = 30 4,5 + 28= 53,5 mm,

Strana 9. od 18

H = 30 mm visina spojnice (tabela 1.23,Zbirka zadataka iz transportnih sredstava). Za odabrani vijak M16 kod kojeg je d1 = 13,546 mm, iz izraza za napon u vijku izraunavamo broj potrebnih vijaka za vezivanje jednog kraka ueta za bubanj: z (

)=

) = 3,91

Usvajamo da je z = 4, za vezu jednog kraka ueta. 1.5 Izbor elektromotora mehanizma za dizanje Snaga potrebna za ustaljeno kretanje tereta: N=
( )

= 91,9 kW

gdje je: = K b r = 0,99 0,97 0,93 = 0,893 ukupni stepen iskoritenja, K = 0,99 stepen iskoritenja koturae, b = 0,96 0,97 stepen iskoritenja bubnja, r = 0,93 0,94 stepen iskoritenja reduktora, mQ = 50000 kg masa tereta, mK = 108 kg masa koturae, g = 9,81 m/s2 ubrzanje zemljine tee, vd = 10 m/min = 0,167 m/s brzina dizanja. Relativno trajanje ukljuenja motora: ED = 100 % = 100 % = 42 %

Mogui broj ukljuivanja motora u toku jednog sata: zu = (zn + zk) nc = [4 + (2 4)] 18 = 108 144

gdje je: nc = = = 18 ciklusa/h broj ciklusa, zn = 4 broj ukljuivanja u toku jednog sata, zk = 2 4 broj korekturnih ukljuivanja. Snaga motora sa standardnom intermitencijom EDS = 40 %: Nes = N = 91,9

= 94,7 Kw

Sada na osnovu ovako izraunate snage biramo standardni elektromotor 2AKMd 315 M sa sljedeim karakteristikama:

Strana 10. od 18

nazivna snaga je Nn = 100 Kw, broj okretaja rotora: nM = 983 min-1, dinamiki moment inercije rotora: IM = maksimalno preoptereenje motora: m = = = 4,875 kgm2, = 3,2.

1.6 Potreban moment na vratilu elektromotora za pokretanje mehanizma za dizanje Ukupni moment na vratilu elektromotora koji je potreban da se pokrene mehanizam je: MUR = Mst + Min gdje je: Min moment inercijalnih sila, Mstk = Qu statiki moment koenja sveden na vratilo konice, = = 102,9 s-1 ugaona brzina vratila konice, = (50000 + 108) 9,81 0,893 =

k = M =

= 0,893 ukupan stepen iskoritenja, Mstk = (mQ + mK) 9,81 = 710,9 Nm. Priblian moment koenja koji treba da ostvari konica je: Mk = Sk Mstk = 2 710,9 = 1421,9 Nm gdje je: Sk = 2 koeficijent sigurnosti. - Nazivni prenik koionog bubnja je: Dk = gdje je: (pv)d = 0,75 1,35 =

= 698,3

520,5 mm,

+ - specifina snaga koenja.

Sada na osnovu izraunatog nazivnog prenika Dk biramo standardnu elastinu spojnicu (tabela 1.29,Zbirka zadataka iz transportnih sredstava) prenika Dk = 630 mm, sljedeih karakteristika: - dinamiki moment inercije Is = - nominalni moment Mz = 5000 Nm. Min = Mintr + Minrot moment inercijalnih sila, = = 14,75 kgm2,

Strana 11. od 18

gdje je: Mintr =

moment za

savlaivanje otpora ubrzanja masa koje se kreu translatorno, gdje je: - 1s vrijeme pokretanja mehanizma, Mintr =
( )

= 15,2 Nm,

Minrot = Irot = I1 = (IM + IS) - moment za savlaivanje otpora ubrzanja masa koje rotiraju, gdje je: = (1,1 1,25) faktor uticaja ostalih rotirajuih masa, Minrot = 1,2 (4,875 + 14,75) 102,9 = 2423,2 Nm, Mstd =
(

moment za savlaivanje statikog otpora svedenog na vratilo motora, )

Mstd =

= 891,5 Nm.

Sada je ukupan moment reduciran na vratilo motora pri pokretanju mehanizma: MUR = Mstd + Mind = Mstd + (Mintr + Minrot) = = 891,5 + 15,2 + 423,2 = 1329,9 Nm Srednji faktor preoptereenjamotora: sr = gdje je: Mn = = 971,8 Nm nominalni moment pogonskog elektromotora, Poto je minimalni moment pri pokretanju motora 10 tada je i: min = Sada iz izraza: sr = preoptereenja: max = 2sr min = 2 1,36 1,1 = 1,63 < 3,3 = 1,1 1,2 20 % iznad nominalnog = 1,36

, moemo izraunati maksimalni faktor

Strana 12. od 18

Na osnovu toga vidimo da je elektromotor za dizanje tereta dobro odabran, to znai da je preoptereenje u trenutku pokretanja dosta manje od njegovih sposobnosti.

2. Provjera da li elastina spojnica moe posluiti kao koioni bubanj


Vrijeme koenja kod kretanja tereta na dolje: tk = = = 0,83 s

gdje je: ak = 0,2 m/s2 ubrzanje pri zaustavljanju (tabela 1.2, Zbirka zadataka iz transportnih sredstava), Moment koenjakoji treba ostvariti na vratilu konice: MK = Mstk + Mink gdje je: Mstk = 710,9 Nm, - statiki moment koenja, Mink = IR K = [

moment za savlaivanje inercijalnih sila,

Mink = [1,2 (4,87 + 14,75) + (50000 + 108)( = 343,4 Nm Prema tome, moment koenja je: MK = 710,9 + 343,4 = 1054,3 Nm -

0,893]

Pri koenju kod kretanja tereta na dolje treba da je ispunjen uslov: MK = Mstk + IR

odakle izraunavamo vrijeme koenja: tk1 = = = 7,09 s

Moment koenja pri kretanju tereta prema gore je: MK = IR - Mstk

odakle izraunavamo vrijeme koenja: tk2 = = = 1,3 s

Strana 13. od 18

Moment koenja pri kretanju prazne kuke prema gore je: MK = IRP Mstk

gdje je: IRP [kgm2] uticaj inercijalne sile donjeg dijela koturae, IRP = Irot = I1 = (IM + IS) = 1,2 (4,875 + 14,75) = 23,5 kgm2 = punog hoda odakle izraunavamo vrijeme koenja: tk3 = = = 2,2 s =0,00215 odnos optereenja kod praznog i

Moment koenja pri kretanju prazne kuke prema dolje je: MK = Mstk + IRP

odakle izraunavamo vrijme koenja: tk4 = = = 2,3 s

Ukupno vrijeme koenja u toku jednog ciklusa je: tk = tk1 + tk2 + tk3 + tk4 = 7,09 + 1,3 + 2,2 + 2,3 = 12,89 s

Rad koenja u toku jednog sata je: AK = MK nc = 1054,3 18 = 699201,7 Nm/h

Odvedena toplota sa bubnja treba da je vea ili jednaka radu koenja u toku jednog sata,tj: Qu = Q z + Qs + Qp AK

gdje je: Qu ukupna odvedena koliina toplote, Qz odvoenje toplote zraenjem, Qs odvoenje toplote slobodnim strujanjem zraka, Qp odvoenje toplote prisilnim strujanjem zraka. Najvei dio toplote se odvede prisilnim strujanjem zraka, pa je prema DIN 15434 dozvoljeno zanemariti odvoenje toplote slobodnim strujanjem i zraenjem. Koliina toplote odvedena prisilnim strujanjem zraka za ovaj sluaj rauna se prema sljedeem izrazu:

Strana 14. od 18

Qp = 47,4 ED T Dk2,78 [kJ/h] 13,1 ED T Zanemarivanjem odvedene toplote zraenjem imamo: = T Dk2 [13,1 ED (

Dk2,78 [W]

Dk)0,78 + 19,9 (1 ED)]

gdje se dio izraza: s As = 21 3,42 Dk2 = 71,82 Dk2 [kJ/Hk] = 19,9 Dk2 [W/K] odnosi na odvoenje toplote pri slobodnom strujanju zraka . Prema tome, na osnovu prethodnog izraza moemo izraunati prirast temperature: T = =
[ [ ( ( ) ) ( ] )]

= 3,3 K

Sada moemo izraunati temperaturu obloge na papui: T1 = T2 + T = (273 + 25) + 3,3 = 301,3 K Dozvoljena temperatura zagrijavanja obloge od ferodo-fibera je Tdoz = 380 400 [K] (tabela 6.2,Transportna sredstva), to znai da temperatura na oblozi papue zadovoljava. Iz iste tabela oitavamo i = 0,4 0,5 i dozvoljeni pritisak izmeu bubnja i papua i iznosi pdoz = 0,05 0,4 MPa. Na osnovu ovih podataka moemo izraunati normalnu silu koja se kree u granicama: FN = = = 1660,05 1328,41 N,

a povrina obloge papue je: Ap = 0,204 Dk2 = 0,204 6302 = 80967,6 mm2, pa je pritisak na dodirnim povrinama obloge i koionog bubnja: p= = = 0,02 0,01 MPa pdoz

Prema tome vidimo da je pritisak na dodirnim povrinama obloge i koionog bubnja manji od dozvoljenog to znai da odabrana spojnica zadovoljava.

Strana 15. od 18

3. Proraun konice mehanizma za dizanje, izbor otkonog ureaja i provjera vijeka trajanja obloga
Vijek trajanja obloge je: TRK = =

gdje je: Ap povrina papua, AK povrina koionog bubnja, c1 = (0,5 0,6) c1 = 6 7,2 mm dozvoljeno istroenje zakovanih obloga, c1 = 12 mm debljina nove obloge za prenik Dk = 630 mm, (tabela 1.32, Zbirka zadataka iz transportnih sredstava), q = 0,8 10-4 [cm3/kNm] koeficijent troenja obloge, (poglavlje 6.2.2.1, Transportna sredstva), Sada je vijek trajanja obloga: TRK = Prenosni odnos poluja konice je: iK = gdje je: a = 2 b, b= , 5) k (jer je opruga ugraena u podiza), iK = = = 10 = 18800 h

c = z = (4

Potreban hod kotve elegtromagneta: hpotr = 1,1 2 iK = 1,1 2 2 10 = 44 mm

gdje je: = 2 mm radijalni zazor (tabela 6.1,Transportna sredstva), Poto hod kotve pri punom otkoivanju treba da bude vei od hoda datog u katalogu proizvoaa to je i: hpotr = hn, odakle slijedi da je: hn = 4/3 hpotr = 4/3 44 = 58,67 mm

Strana 16. od 18

Potrebna sila elektromagneta je: Fe = = = 440,3 320,2 N

Sada na osnovu izraunate sile elektromagneta iz tabele 1.31 (Zbirka zadataka iz transportnih sredstava) biramo elektromagnet Rade Konar PKN300 ili ELHY podiza iz tabele 1.33 (Zbirka zadataka iz transportnih sredstava) tipa: EB 50/50 C50, sljedeih karakteristika: Fp = Fe = 500 N sila podizanja, Fc = FK = 485 N nominalna koiona sila u povratnoj opruzi, hn = 50 Nm nominalni rad - Iz tabele 1.32 (Zbirka zadataka iz transportnih sredstava) biramo konicu sa ELHY podizaem, sa sljedeim karakteristikama: a = 680 mm, b = 315 mm, c = z = 380 mm, k = 80 mm, pa je sada prenosni odnos konice: iK = a normalna sila je: FN = FC iK K = 485 10,25 0,95 = 4724,5 N Provjera pritiska na dodirnim povrinama obloga i koionog bubnja: p= = = 0,052 MPa pd = 0,75 1,35 MPa = = 10,25

4. Izbor tokova za vonju vitla i elektromotora za pogon vitla


Izbor tokova za vonju vitla vrimo prema veliini tereta koji optereuje jedan toak, pa ako pretpostavimo da je ukupan teret koji optereuje vitlo ravnomjerno rasporeen na sve tokove, pritisak na jednom toku je: Fekv = Fmax = (Qn + GV) = (mQ + mV) g gdje je: mV = 1,6 + 0,2 mQ = 1,6 + 0,2 50 = 11,6 t = 11600 kg masa vitla, Fekv = ( 50000 + 11600) 9,81 = 604296 N Sada iz tabele 1.3 (Zbirka zadataka iz transportnih sredstava) za datu uslovno nosivost biramo toak prenika DT = 900 mm sa irinom glave toka b =120 mm.

Strana 17. od 18

Provjera odabranog toka se vri prema izrazu: DT

gdje je: pdr = pdur ktr = 7,5 1 = 7,5 MPa dozvoljeni povrinski pritisak toka za ravan oblik glave, pdur = 7,5 MPa dozvoljeni uslovni pritisak, ktr = 1 koeficijent materijala (tabela 3.2, Transportna sredstva), k2 = 1,06 koeficijent koji zavisi od broja okretaja toka nT, nT = = = 14,1 min-1 k3 = 0,9 koeficijent koji zavisi od pogonske grupe Za inu A120 sa rinom glave bo = 100 mm i r = 10 mm, prenik toka je : DT
( )

= 844,4mm < 900 mm

Dakle usvojeni prenik tokova zadovoljava. Otpor ustaljene vonje je: Fwv = (mQ + mV) g w gdje je: w = 6,5 N/kN specifini otpor ustaljene vonje i bira se na osnovu prenika toka, Fwv = (50000 + 11600) Otpor ubrzanja masa: 6,5 = 3927,8 N

Fwu = (mQ + mV) au 1 gdje je: au = 0,1 m/s2 ubrzanje vitla pri pokretanju za komadnu robu, 1 = 1,1 1,2 faktor kojim se uzima u obzir uticaj masa koje rotiraju, Fwu = (50000 + 11600) 0,1 1,15 = 7084 N Ukupna snaga potrebna za pokretanje vitla je: Np = Nv + Nu = + = = 8,15 Kw

Nominalna snaga elektromotora je:

Strana 18. od 18

Nn = -

= 4,29 Kw

Intermitencija elektromotora je: ED =

) 100 =

100 = 20 %

Sada na osnovu intermitencije elektromotora i nominalne snage biramo standardni kavezni elektromotor 4Azd 132Ma-6 (tabela 1.28, Zbirka zadataka iz transportnih sredstava), sa sljedeim karakteristikama: Nn = 5,6 Kw, nM = 935 min-1, mD2 = 0,15 kgm2.