P. 1
Mythomaniae Without Borders

Mythomaniae Without Borders

|Views: 16|Likes:
Published by rdodig
Review of the book Historical Myths in Balkans, Sarajevo, 2003.
Review of the book Historical Myths in Balkans, Sarajevo, 2003.

More info:

Categories:Types, Reviews
Published by: rdodig on Apr 16, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

11/30/2013

pdf

text

original

. . književnosti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 82 ŽELJKO IVANKOVIĆ: Bosanstvo kao novo jugoslavenstvo ili. . . . . . . . . . . . . . � BÉLA HAMVAS: Kršćanstvo S c i e n t i a s a c r a II . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 93 IVO LUČIĆ: Je li Bosna i Hercegovina Jugoslavija u malom? . . sistem. . . . DŽAJA: Poticajno. . . . . . . . . . � KRUŽI LI BAUK JUGOSLAVIJE BOSNOM I HERCEGOVINOM UMJESTO UVODA OLIVERA MILOSAVLJEVIĆ: Fatalističko tumačenje razaranja Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 154 UMJETNOST/UMJESNOST DRAGAN ŠIMOVIĆ: O pisanju. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146 PRENOSIMO SHMUEL VAKNIN: Internet u zemljama u tranziciji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . � 115 UGO VLAISAVLJEVIĆ: Jugoslovenski komunizam i poslije: kontinuitet etnopolitike . . .� MISLIOCI BÉLA HAMVAS: Nitko . . . . . . .Sadržaj UVODNIK IVAN VUKOJA: Otvorena misao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . OLIVERA MILOSAVLJEVIĆ: Metodologija proizvodnje “argumenata”. . . . . . . 186 RADOSLAV DODIG: Mitomanije bez granica . . . . . . . . . . . . . . . . . 63 DRAGOSLAV DEDOVIĆ: Do you speak BCS? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ali ne i pouzdano objašnjenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 89 SLAVO KUKIĆ: Između jugoslavenskog scenarija i evropske budućnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . 5 8 11 13 23 29 39 45 51 58 U OKVIRU TEME MLADEN ANČIĆ: Rekonstrukcija ili de(kon)strukcija: Izgledi Bosne i Hercegovine u svjetlu iskustva raspada Jugoslavije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . stanje i zablude . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . .� BÉLA HAMVAS: Pogovor o nekome . . . . . . . . � 158 IVAN VUKOJA: Proizvodnja umjetnosti je prioritet . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 118 MIODRAG ŽIVANOVIĆ: Ideja jugoslovenstva – realna mogućnost ili tek egzotika? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . . . . . . . . . . SREĆKO M. . . . . . . . . promjene. . . . . . . . . .? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . � 78 SALIH FOČO: Akteri. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 98 PREDRAG MATVEJEVIĆ: S puta po Srbiji . . . . 174 PRIKAZI IVAN VUKOJA: Lisičin Brijeg kao hercegovački Macondo . . . . . . . . . . . . . . . . . . � 188 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 163 EUROATL ANTSKE INTEGR ACIJE JOSIP BLAŽEVIĆ: Bosna i Hercegovina i europske integracije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . DEJAN JOVIĆ: Zao duh Miloševićeva jugoslavenstva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . NEVEN UŠUMOVIĆ: Sakralna zaogrtanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . DUŠKO SEKULIĆ: Stvaranje i raspad višenacionalne države: slučaj Jugoslavije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 124 BAŠTINA MIROSLAV PALAMETA: Odjeci gotike na stećcima � 130 PRIJEVODI I NAJAVE NOAM CHOMSKY: Obrisi novog svjetskog poretka . . . . . . . . . . .

INSTITUT ZA ISTORIJU. Stjepana. SARAJEVO. ali još nisu bili našli stabilan model normalnog političkog suživota.66. premda je poznato da se radilo o izrazito diskriminatorskom odnosu prema nemuslimanskim žiteljima u Bosanskom pa- 188 | MAGAZIN ZA (POLITIČKU) KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA . odgovorila je posebnim zanimanjem za osmansko razdoblje bh povijesti. Na skupu su bila podnesena 22 referata. Vuka Stefanovića Karadžića. Za primjer navodi mit mađarskih nacionalista. KNJIGA 1. -37.45. Procjena uloge historijskih mitova u modernim društvima (11. . međusobno bili izmiješani na cjelokupnu bh prostoru. Nategnuto i suhoparno zvuči auktorova tvrdnja da je hrvatska politika. Bošnjačka historiografska mitologija u prvoj fazi veže se uz pripadnost Osmanskom Carstvu. na jednoj strani. Bošnjačka historiografija.Pr i k a z i Mitomanije bez granica Mitovi o samosvojnosti (sui generis). POSEBNA IZDANJA. ZBORNIK RADOVA. Iliju Garašanina i Jovana Cvijića. a funkcionalisti tvrde da su mitovi dio građe od koje su napravljena društva. Pomnju zaslužuje auktorovo pisanje o mitu o idealnoj toleranciji prema nemuslimanskom pučanstvu (M. Prvi u zborniku rad je Påla Kolstøa. SARAJEVO. Poznati medievist Srećko M. a na drugoj strani njeguju mit o Mađarima kao potomcima Sv. blaga i pobožna sveca. Sarajevo i Odjel za istočnoeuropske i orijentalne studije Sveučilišta u Oslu. Kako se navodi u predgovoru. drže nasljednicima surovih Huna i njihova vođe Atile. 330 STR. a koja uspješno funkcionira. održana je Međunarodna konferencija pod nazivom “Balkanska društva u promjenama – upotreba historijskih mitova”. navodeći mišljenje da su mitovi imanentni balkanskom mentalitetu.).. koji jednostavno povezuje s kasnoantičkim pojmom “boni homines” i srednjovjekovnim “testes idonei”. Hrvati i Srbi prije 1992. Filipović). U razmatranju srpskih mitologema bosanskohercegovačke povijesti Džaja navodi kao čelnike srpske mitizacije Dositeja Obradovića. Hrvatska povijesno-mitološka percepcija BiH znatno je nesigurnija od srpske. u smislu kvalificiranih svjedoka u pravnim postupcima. stari recidiv). Džaja se osvrće na često rabljeni izričaj “dobri Bošnjani”. Mitovi u jednom narodu mogu biti suprostavljeni. koji se. Džaja u članku “Bosanska povijesna stvarnost i njezini mitološki odrazi” (39. ali ipak održivi. te spekulativnim traženjem vlastitih korijena u bh srednjo- vjekovlju. U članku Kolstø je podijelio mitove na tri teme: Mitovi o samosvojnosti (sui generis). kada se Bosna identificira kao islamski antemurale.) u uvodu ističe da su Bošnjaci.). o predziđu (ante murale) i starini (antiquitas) Radoslav Dodig HISTORIJSKI MITOVI NA BALKANU. na hrvatska i srpska osporavanja svoje etnogeneze. . da je BiH nazivala kolonijalnom tvorevinom a bosanskohercegovačke Hrvate dijasporom (44. pod vodstvom predsjednika Republike Hrvatske F. STUDENOGA 2002. čiji su organizatori bili Institut za istoriju. Posebice se nastoji utvrditi kontinuitet između srednjovjekovnih Bošnjana i osmanskih Bošnjaka s bošnjačkim narodom novijega doba. U SARAJEVU OD 7. Auktor raspravlja o genezi. Prosvjetitelji opisuju mitove kao suprotnost činjenicama. (u Džaje: Srpsko-hrvatskoga sporazuma. Tuđmana. svoje djelovanje gradila na postavkama Hrvatsko-srpskoga sporazuma iz 1939. od čega ih je u Zborniku objavljeno 11. o predziđu (ante murale) i starini (antiquitas). DO 9. 2003. strukturi i ulozi mita na Balkanu. uredništvo je izabralo one referate koji su od interesa za bosanskohercegovačku javnost. ali ne slažući se s pretpostavkom da je Balkan zaražen tim mitovima u većoj mjeri od drugih dijelova Europe.

Što se tiče pisanja M. piše da mit o Drini kao granici nije star. svjetova. Malcolm. On piše: “Historija Južnih Slavena i općenito Balkana. str.. Taj postotak kasnije je porastao na 74%. kao i netočan podatak da je Pavlović “ubijen u prvim danima rata snajperskim hicem u blizini Ljubuškoga. S druge strane. Ideja o njihovoj integrativnoj politici neuvjerljivo je domišljanje. osmanske su vlasti na njenom matičnom teritoriju. Imamović (Historija Bošnjaka). bez obzira na auktorovo negativno stajalište o njima: N. U doba austro-ugarske uprave u BiH službeno se forsirala pretpostavka kako su “današnji Muhamedovci. preživjeli su slavenske seobe. Kako je prikazan problem državnosti Bosne u srednjem vijeku?. Goldstein nije tako uvjerljiv. Kallayev cilj bio je da forsiranjem bosanskog patriozizma preko begova stvori protutežu hrvatskim i srpskim tendencijama u Monarhiji. Ponovno isticanje vlasničke strukture nad zemljom zbilo se na drastičan način 1991. Auktor je mogao navesti za zadnji primjer građu iz “Bosanske vojne riječi”. Damir Agičić. u posjedu katolika ima 15. Slijede navodi pisaca koji su Drinu spominjali kao granicu kultura. Donia.. Prema njihovim izračunima i komentarima zemljišnih karata. Bosna i Hercegovina na geografskim i historijskim kartama. i J. 22. Mujkić. Prilog Husnije Kamberovića “Turci i kmetovi . do 1832. Mladen Lorković. Novi Liber. čiji su auktori I.. premda se takvim doimlje. a definitivno se oblikovao pedesetih godina u hrvatskoj emigraciji. godine) i E. Imamović (Korijeni Bosne i bosanstva. 1.. Imamović piše da su Bosanci. I. u bošnjačkom okružju.107. Sarajevo.. u radu “Bosna je . br.. Porijeklo i pripadnost stanovništva Bosne i Hercegovine). Aličić (Pokret za autonomiju Bosne od 1931. On je jednostavno izjavio da Bošnjaci. ustvari je historija stalnih migracija. U doba austro-ugarske okupacije BiH većina bosanskog i hercegovačkog muslimanskog pučanstva prema ideji bošnjaštva odnosila se nezainteresirano. Pozornost je posvetio pitanjima: 1.).).. pri čemu se nisu selili samo narodi nego i države. S. pače površan i spekulativan. Povijest Bosne. The Balkans: Nationalism. i kad su bili pokršteni. koje su usto mijenjale i imena. 2001. koja se tokom stoljeća nije nikuda selila niti je mijenjala ime. Šehić. bosanski i hercegovački. Hrvatskoj i u Srbiji. noviji primjer njegove mitomanije jest predgovor iz knjige Z. Dani.vjera i nacija: Filip Lukas. BROJ 2. S. te kasnije prigrlili učenje Bosanske crkve. te o njihovoj ekskluzivnosti.. Bijedić. Kada piše o novijim zbivanjima u BiH. Time je održan svojevrsni političko-teritorijalni kontinuitet između bosanske srednjovjekovne države i Bosne kao osmanske provincije (str. Imamovića. onima u BiH. Imamović je vidio bh Muslimane kao autohton balkanski narod. Penguin. Povijesni atlas Bosne i Hercegovine. sačuvali predkršćanske stavove.Pr i k a z i šaluku i Hercegovačkom sandžaku. 1994. Također. Nonšolantno izjavljuje da je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman bio nositelj politike djelidbe BiH sa Srbijom.. prerastao je u Bosanski ejalet ili pašaluk.) raščlanio je pisanje dvojice Bošnjaka . 1804–1999.naša! Mitovi i stereotipi o državnosti. Glenny.01% zemlje. and the Great Powers. Odmah nakon što su srušili srednjovjekovnu bosansku državu. na čemu se gradila ideja o bosanskoj naciji. suočeni s povijesnim mitovima susjednih država. u posjedu pravoslavaca 31. Predstavnici srpskih političkih struktura tvrdili su da Srbi posjeduju 64% zemljišta u BiH. 21. Njihovi korijeni su ilirski. USA. pokazujući da su oni mitizatori bošnjačke prošlosti.80% zemlje.. 1995. Sarajevo. moraju producirati svoje vlastite mitove. VELJAČA/OŽUJAK 2004. Ante Pavelić. Čampara. 1995. 3. Izuzetak u tom pogledu je Bosna kao država. Fine. osnovali Bosanski sandžak. Bosna i Hercegovina: tradicija koju su izdali. nastali zbog vlasničkih prava nad zemljom. . Kubat i I. Stvorio ga je dvadesetih godina prošloga stoljeća Milan Šufflay. U srpskoj svijesti ukorijenilo se mišljenje o neviđenoj pljački i otimačini srpske zemlje u 15.84.). te o muslimanima kao njihovim nasljednicima. . 10. | 189 . bavi se problemima školskih udžbenika iz povijesti. Zanimljivo je Goldsteinovo zapažanje da su partizani kult Drine zamijenili veličanje ratne epopeje i kultom Sutjeske. Sejtarija. M.. A. Polimlje i Novi Pazar. Mislim da se u popisu literature o ovoj temi mogle naći još tri knjige. Uz mitološko veličanje Zmaja od Bosne zanimljivo je dodati da je u Gradačcu prije dvije godine pokrenuta pokrenula inicijativa da se prenesu posmrtni ostaci Husein-kapetana Gradaščevića iz Turske u Gradačac ( Z. baveći se fenomenom rijeke Drine u radu “Granica na Drini značenje i razvoj mitologema” ( 109. I. . časopisa za vojnu teoriju i praksu. a službeno objašnjenje je bilo da su ga ubili Srbi” (?). bez navođenja izvora.137. M.1992. Mile Budak. U međuvremenu ovaj sandžak 1580. tvrdi da su “karizmatski nositelji ideje o integralnoj BiH i savezu s Bošnjacima” bili Ludvig Pavlović i Blaž Kraljević. 4. čija prošlost seže nekoliko tisuća godina u prošlost. st. Erasmus. str. Kako je predočen problem vjerskih odnosa?. kratki pregled. Zmaj od Bosne od jeseni u Gradačcu. R. E. War. nacionalnom i vjerskom identitetu te pripadnosti Bosne u novijim udžbenicima povijesti”. nastao je mit o posebnosti bogumila. 135. mitovi. 2002. Nakon 90-tih godina prošloga stoljeća bošnjačka historiografija prelazi na marginalizaciju hrvatske i srpske komponente.Mustafe i Envera Imamovića.. . među kojima se ističu M. Sarajevo. Imamović u “Historiji Bošnjaka” reproducira mit sui generis o starini Bošnjaka. onima 90-ih godina prošloga stoljeća. Maks Luburić i dr. 2002. Ivo Goldstein. uključujući tu Gornje Podrinje. Jon Kvaerne “Da li je Bosni i Hercegovini potrebno stvaranje novih historijskih mitova”? (85. a u posjedu muslimana 53. kasnije su postali bogumili i konačno prihvatili islam. 7.. ali i ratovi.. Zagreb-Sarajevo. 2.) značajan je zbog jasne ideje vodilje da su mnoge zablude. Što piše o etničkoj pripadnosti stanovništva? Raščlanjeno je gradivo pet udžbenika iz Republike STATUS.mit o vlasnicima bosanske zemlje” (67. Oton Knezović. Oslobođenje. potomci starih bosanskih plemića”. Bušatlija. Tepić.19%. Time se nastojao osigurati kontinuitet bošnjačke zemljoposjedničke elite sa srednjovjekovnom bosanskom i humskom zemljoposjedničkom aristokracijom.

nakon Francuske revolucije. Dalmacije. jer žele uništiti Crkvu bosansku i državnu samostalnost. U novije doba stari simbol predziđe zamjenjuje most.. Što se tiče Grčke. Otada započinje makedonska etnogolgota. Bugarima.223. Ana Antić. Hrvatska . g. tj. On smatra da osnovna podloga nacionalnih pokreta pripada crkvama. čije geslo je bilo Antemurale Christianitatis.).290. Trublja slovinska. u sučeljavanju sa Srbima. Hrvatski pisci i pjesnici kasnije su koristili simbol predziđa u svojim djelima (Šiško Menčetić.Pr i k a z i Hrvatske. što se također može reći za dio hrvatskih autora udžbenika. glavni antijunaci bosanske srednjovjekovne povijesti u bošnjačkom udžbeniku su ugarski vladar i rimski papa. pisao je da štokavskim narječjem govore pravoslavni. Ivo Žanić fokusirao se u svojemu radu na simboličnu dimenziju politike “Simbolični identitet Hrvatske u trokutu raskrižje . Proces kardinalu Stepincu. Ukratko. raščlanjuje čuveni boj na Kosovu 1389. jer se njima lakše može stvoriti mitska dimenzija. po auktorovoj procjeni. “Evolucija i uloga tri kompleksa istorijskih mitova u srpskom akademskom i javnom mnjenju u posljednjih deset godina” (259. Pokazalo se da je Balkanski poluotok složen i kompleksan organizam.most”. kada se Makedonci formiraju kao zasebna nacija u Republici Makedoniji. Za islamizaciju drži da je plod nedovoljno sofisticirane organizacije društva. hrvatskom nacionalizmu. Zbornik “Historijski mitovi na Balkanu” zanimljivo je i intrigantno štivo.. st. Albancima i Grcima. koji u političkom i državnom smislu jo nije prošao sve razvojne faze. 25. (161. Slavonije. a u BiH tek pokraj 19. To se najviše iščitava iz zbivanja osamdesetih godina prošloga stoljeća. Herek. a Crkva bosanska poseban je dio Katoličke crkve. 2004.most povezivanja regije i EU. Vatikanu. Ipak. dva udžbenika iz BiH i tri udžbenika iz SR Jugoslavije (Srbija). 1851. Srpski autori udžbenika uključuju Bosnu u “našu”.) i dr. Bugarska je Makedoniju i njezino pravoslavno stanovništvo smatrala konstitutivnim elementima svoje nacionalne prošlosti. Andrića. Knjiga govori o genocidu nad Srbima. posebice stočarski katuni. Rad Bojana Aleksova “Poturica gori od Turčina: srpski istoričari o verskim preobraćenjima” obuhvaća nastanak i dinamiku razvoja i trasnformacije mita o preobraćenju. u knjizi koja je izišla u Chicagu 1943. . medijski se vrlo eksploatirao mit o Srbima kao ante murale u sukobu s albanskom islamskom kulturom. . a koristio je Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj. Dubrovnika. za produkciju i zloporabu mitova najodgovorniji su intelektualci. U Titovo doba Jugoslavija se predstavljala kao most u političkom i gospodarskom povezivanju dviju Europa. Još više rabi se u povjesničara i političara. 1665. Petar Preradović (Na Grobniku. Krčki biskup Anton Mahnič pokrenuo je tromjesečnik Hrvatska straža. Miloševića ustaški zločini proglašavati okrutnijim od zločina holokausta. dok se za nju u bošnjačkom udžbeniku kaže “da su bojem pod Banja Lukom 1737.). On je cara Samuila prvi proglasio Makedoncem. koja je ključ opstanka Slavena na Balkanu. Ključni povjesničar koji je Makedoncima dao etnogenetska krila za srednji vijek bio je Hrvat Stjepan Antoljak. usputno se spominje..). Religijskim čimbenicima u formiranju nacionalne svijesti pozabavio se Milorad Ekmečić. U najnovijem izdanju “Historije makedonskoga naroda” Samuilova država definitivno je makedonska država. S. što se jednostavno pripisuje nekakvom vjerskom ratu. Rad počinje kronološki od 1944. Među inima.) opisuje političke i socijalne čimbenike u interpretaciji povijesnih mitova ante murale i sui generis. Zaključak je da su auktorima najdraža pojednostavljena tumačenja. katolički i muslimanski Srbi iz Bosne. Simbolika mosta zna se pronaći i danas u novinskom tisku (Večernji list. Auktoru nije smetalo što do formiranja modernih nacija počinje istom pola stoljeća kasnije. Bosanski muslimani ili Bošnjaci rođeni kao narod ili moderna nacija”(sic!). U daljnoj obradi teme Aleksov se bavi idejama preobraćenja u djelima P. 3. Srbi nisu nikada promijenili stajalište da su Makedonci južni Srbi. U mitu tipa sui generis posebno mjesto zauzima srpski jezikoslovac Radmilo Marojević. ali i Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskom nacionalizmu. hrvatskoj dijaspori. str. 2. za koji su akademski krugovi tvrdili da su se Srbi žrtvovali poradi obrane kršćanskoga europskoga sustava. . Tako su islamizaciji podlegli najviše krajevi bez državnih struktura i jakoga plemstva. po kojima Bosnu oduvijek naseljavaju Hrvati. Kasnije će se u Srbiji S. Nadalje. Predziđe kršćanstva (antemurale Christianitatis) prvi je upotrijebio 1143. nanio je samo štetu komunistima. bitku kod Banja Luke 1737. Osim toga. Posebice se isticala važnost Kosova i stare Raške. između austrijske i turske vojske hrvatski i srpski udžbenici i ne spominju. On se zalagao za priznavanje različitih etničkih skupina na principu jezičnih razlika.). Brunnbauer je s mitske strane istražio Ilindenski ustanak i Kruševsku republiku. Srbije. francuski teolog Bernard iz Clairvauxa. u pravoslavnu Srbiju. što je kulminiralo ratom na tlu upokojene Jugoslavije u zadnjem 190 | MAGAZIN ZA (POLITIČKU) KULTURU I DRUŠTVENA PITANJA . oko koje Makedonci najviše vežu svoje mitske slike. Auktor je opisao ulogu crkve u NDH.202. Činjenicu da bizantski pisci Samuilovu državu zovu Bugarskom. poznato je njezino protivljenje uporabi naziva Makedonija.predziđe . i početkom 20. Kosova i Crne Gore?! Zadnji rad u Zborniku je “Drevna nacionalnost i vjekovna borba za državnost: Historiografski mitovi u Republici Makedoniji” Ulfa Brunnbauera. Prvi prikaz jasenovačkoga slučaja objavila je Srpska pravoslavna crkva u Sjedinjenim Američkim Državama. Za Grčku Makedonija je bila jugoslavenska komunistička tvorevina. Mihovil Pavlinović piše o Hrvatima kao “predstraži od nekršćena iztoka”. poziciju kardinala Stepinca i percepciju jasenovačkoga mita. Djelovanje crkava na Balkanu raščlanio je Vjekoslav Perica u svojemu radu “Uloga crkava u konstrukciji državotvornih mitova Hrvatske i Srbije” (203. Primjerice. Petrovića Njegoša i I.

te. navodi:” Temeljni politički mitovi konstituirani u Bosni i Hercegovini. 23.. Ž. Beograd. Ibrahimagića (Bosna i Bošnjaci. Škegro. razred osnovne škole”.. Tomičić i A.. U mit tipa sui generis ekskluzivno podrijetlo Hrvata traži se u Iranu (Staroiransko podrijetlo Hrvata. 7. Obavijesti HAD-a. 34. Novaković. Kako su Bošnjaci postali od Ilira. 7.. sv. “Historija bosanske vojske”. 1999.knjizara. Imamovića i J. Zagreb. Glagoljica slovenska. 19. Duvanjski sabor: Tumačenja riječi Dalmatia u srednjovjekovnoj historiografiji. Mislim da se na polju mitskoga na Balkanu moglo još toga reći. | 191 . Imamović piše: “Starosjedilačko ilirsko stanovništvo. 3. Miroslav. 2001. a po izvedbi na. 3. 213. 124129. Auktor hegemonističke političke mitove dijeli na velikosrpske (karađorđevićevske. Snažna ambicija slabog znanja. Lovrić. 1. Imamovića pisali su: R. Zavod za hrvatsku povijest. Obavijesti HAD-a. 1995. Dodig: Romantična apologija bošnjaštva. Ivanković.. V. Zagreb. Hrvatska misao. Zagreb -Teheran.. 6.. 1994. unitarno-unitaristički. Pešić. Agičića o mitovima u povijesnim udžbenicima svakako se mogao naći već klasičan primjer mitske manipulacije udžbenik E. 2000. 2000. Lovrenović. Pešić i sinovi. zahvaljujući svopjoj tradicionalnoj borbenosti i dobrom naoružanju... Bošnjaka “Poznavanje društva za 4. Sarajevo. Ne zaostaju ni Srbi s egzotičnim pretpostavkama o podrijetlu: R. Obavijesti HAD-a. 164-172. Beograd.3. D. ili pak pojedine teme kompleksnije i potpunije obraditi. u Etnogeneza Hrvata.217. uvjetno. Kad Bošnjaci stupaju. N. monohegemonistički i disolutivni model”. 2. Steindorff. 166-170.. Luković-Pjanić. U radu D. do 1832.) pisao i R. O najnovijim krivotvorinama u bošnjačkoj historiografiji. Višestoljetno predziđe kršćanstva. Zagreb.html. Na popisu promitskih priručnika mogli su se naći i “Bosna i Hercegovina od najstarijih vremena do kraja Drugog svjetskog rata”. država i narod koji su trebali nestati. Među Hrvatima dugo se producira mit o krunidbi kralja Tomislava na Duvanjskom polju. O. Tako E. 1996. Novaković. 2002. Doseljenje Srba i Hrvata na bosanskohercegovački prostor uslijedilo je tek u vrijeme turske okupacije Bosne” (12). Nin. O njima i mitizaciji iz pera E. Oslobođenje. 2. o čemu pišu: L. nauke i kulture. RBiH. velikohrvatske (starčevićanske u pavelićevskoj izvedbi) i bošnjačke (esdeaovske). kada se nastoji dokazati da je najstarije pismo zapravo “naše”: R. Budak. st. Historija Bosne i Hercgovine koja to nije. 1995. VELJAČA/OŽUJAK 2004. Ministarstvo obrazovanja. Sarajevo. 1999. Beograd. E. 1999. Gavrić. 2000. Srbi narod najstariji. Sarajevo. 2004. sv. iz mitološke bosanskohercegovačke tvornice. 148-158. A. 201-203. Imamovića. U njemu je toliko mitskih i proizvoljnih bisera. svedivi su po podrijetlu uvijek na etnokonfesionalni tip. posebice o etnogenezi Bošnjaka.. Hrvatska misao. zbornik simpozija 24.. Možemo još dodati da se više korisnih informacija o udžbeničkim promašajima i mitologizacijama može pronaći u članku: B. Udžbenici i politika u BiH. ur. Među hrvatske i srpske mitologeme moglo se pridodati još gradiva. sv. /25. NZMH Zagreb. Lasić. Obavijesti HAD-a. 1966. Perić. koje je dobijalo iz svojih rudnika. Tako Ž. Aličića (Pokret za autonomiju Bosne od 1831. 1999.. 1. 1998. STATUS. 1999. Iranska teorija o podrijetlu Hrvata. Miroslav. uspjelo je odbiti navale slavenskih hordi” (11). 110-116.. Press centar Armije BiH.. s pijade-rankovićevskom podvarijantom). Sarajevo. Karpatski i Likijski Srbi. Na razini lijevo-desne retorike. Miroslav.Pr i k a z i desetljeću 20. 2. Beograd. Sarajevo. Škegro. Sarajevo. I. U Srba nađe se mitomanskih stranica iz kulturne povijesti.. 15.. Hrvatska misao. A. 2003. Također je o knjigama Ahmeda S. Beograd. A. Z. http://www. Srbin rimski car. Košćak. Zagreb. Dodig. Vinčansko pismo.. Mitomanija naroda Balkana. 13. Oslobođenje. BROJ 2. R. 1997. Škegro. sv. ur. 1997. . 1999. godine) i O. F. 3. Sarajevo. 2000.com/ Udzbenici_i./ Tema o balkanskim mitovima našla se i u “Oslobođenju” kao feljton “Mitomanija naroda balkana” u srpnju 2001. Zagreb.. u Etnogeneza Hrvata. Istovremeno o saboru na Planities Dalmae.. oko nje i u povodu nje. 2001.

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->