STROJARSKI FAKULTET

ZAVOD ZA INDUSTRIJSKO INŢENJERSTVO

ODRŢAVANJE
UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA
MODERNIZACIJA

Prof.dr. Tomislav ŠARIĆ

UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA
Terminologija: PRIĈUVNI, DOKNADNI ili REZERVNI Troškovi materijala u ukupnim troškovima odrţavanja kreću se, ovisno o pristupu, izmeĊu 20 i 60%. Potreba za RDK proističe iz prirodnog procesa starenja i kvarenja pojedinih elemenata koji se javljaju tijekom rada ali i kada su van uporabe. Cilj gospodarenja je: sigurnost opskrbe RDK uz ekonomiĉnost sa troškovima posjedovanja zaliha i što jednostavniji informacijski tijekovi o kretanju zaliha!!

Gospodarenje RDK (pričuvnim dijelovima, komponentama i materijalom) obično se dijeli na: 1. planiranje, 2. nabavu, 3. skladištenje i 4. izuzimanje.

UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA Upravljanje zalihama RDK i materijala za potrebe održavanja predstavlja sloţen proces s nizom specifičnosti, između ostalog to su: • potrošnja RDKiM nema definiranu potrebu, potreba za njima ima slučajni karakter, • zbog svoje sloţenosti, te male količine koja se naručuje, RDK imaju relativno dugi rok isporuke, • RDK ne zastarijevaju s vremenom ukoliko ne bude rekonstrukcija ili modernizacija, • za pojedine RDK ponekad ne postoje raniji proizvoĊaĉi (promjena programa, prodaja tvrtke, stečaj tvrtke itd.), • mnogi RDK su proizvodi visokih zahtjeva toĉnosti i kvalitete funkcije, mjera i oblika te ih nije lako usvojiti u redovitoj proizvodnji, • često se RDK kod razliĉitih proizvoĊaĉa proizvode po razliĉitim standardima te imaju razlike koje onemogućavaju direktnu zamjenu, • vrijednost RDK podloţna je mnogim utjecajima, tako da su razlike u cijeni i po nekoliko puta (hitnost isporuke, posebni zahtjevi, nepoznati materijali itd.), • kod starijih postrojenja nema dovoljno tehniĉke dokumentacije o svim RDK te se podaci o njima uzimaju tek nakon kvara (nakon rastavljanja).

UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA
Veliki broj metoda za određivanje potreba materijala mogu se svrstati u tri skupine: 1. Metode koje se temelje na klasiĉnim izrazima ekonomiĉne koliĉine nabave. Polazeći od pretpostavke da se radi o jednakomjernoj potrošnji računa se količina nabave prema troškovima skladištenja, troškovima zaliha i troškovima nabave i transporta. 2. Metode koje se temelje na dinamiĉnim koliĉinama nabave i metodama za izraĉunavanje potreba za pojedina vremenska razdoblja (Wagner - Whitinova metoda, Leat - Unit - Cost metoda, Cost Balancing metoda, Part - Period metoda itd.). Ove metode uzimaju u obzir pored troškova i promjene potreba u pojedinim razdobljima. 3. Nove metode zasnovane na dnevnim potrebama proizvodnje od kojih su najpoznatije MRP (Materijal Requirements Planning) planiranje potreba materijala i JIT (Just In Time) metoda Japanske proizvodne filozofije (proizvodnja bez zaliha)

UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA
Izbor količine RDK na zalihi predstavlja jedan od složenih, a po ekonomskom značaju veoma utjecajnih faktora na rezultate poslovanja.
Troškov i održav anja (kn) Ukupni troškov i

Troškov i zastoja

Optimalni troškov i

Troškov i održav anja

Zastoji (h)

Optimalizacija troškova održavanja

UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA
Izbor metoda i naĉina odreĊivanja potrebnih zaliha RDK i materijala potrebnih za održavanje, razliĉit je za razliĉite vrste opreme, za različite strategije odrţavanja te za različite logistiĉke podrške određivanja RDK. Primjer: Određivanje količine zupčastih pumpi za podmazivanje na tokarskim strojevima (kojih naprimjer imamo 10 u primjeni) je različito od određivanja količine pogonskih motora napojnih pumpi kod nuklearne elektrane. Cjelokupne potrebne zalihe RDK i materijala za potrebe odrţavanja moţemo podijeliti u sljedeće skupine:
1. RDK koje to nisu po definiciji ali su odgovorni sklopovi čije bi naručivanje ili izrada trajali jako dugo, 2. RDK prema preporuci proizvođača, našem iskustvu ili iskustvu drugih kojem se može prema normativima odrediti očekivani vijek trajanja, 3. RDK koji se zamjenjuju pri svakom rastavljanju ili prema točno utvrđenim radnim ili vremenskim ciklusima ili planskim popravcima, 4. osnovni materijali za izradu rezervnih dijelova u vlastitim radionicama za održavanje, 5. pomoćni materijali za potrebe rada održavatelja, 6. potrošni materijali za potrebe rada održavatelja.

UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA

ZALIHAMA nazivamo RDK koje se nalaze unutar poduzeća u odreĊenim vremenskim periodima u stanju mirovanja.

Kada se razmišlja o optimalnim količinama RDK, postavljaju se dva proturječna slučaja: Sluĉaj I: velika koliĉina RDK na zalihama osigurava veću raspoloživost opreme Sluĉaj II: manja koliĉina RDK na zalihama smanjuje uložena novčana sredstva ali se smanjuje i raspoloživost opreme (gledano kroz dužinu intervala popravaka)

UVIJEK SE TEŢI OPTIMALNOM RJEŠENJU ZALIHA !!

UPRAVLJANJE - GOSPODARENJE ZALIHAMA PRIĈUVNIH DIJELOVA, KOMPONENTI I MATERIJALA
Kriteriji za odreĊivanje optimalnih zaliha: • preporuke proizvođača o potrebnim RDK u vremenskom intervalu (npr. jednoj godini i sl.),


• • • • • • •

stupanj složenosti RDK,
analiza potrošnje RDK u proteklom periodu eksploatacije opreme, gubici izraženi u novčanoj vrijednosti ili radnim satima zbog određenog RDK, rok isporuke RDK, cijena RDK, dozvoljeno vrijeme uskladištavanja, količini ugrađenih RDK u opremi i rokovi isporuke za RDK.

ABC ili PARETO ANALIZA
Treba izraditi ABC analizu svih RDK po vrijednosti!!
OdreĊuju se grupe A, B, C.

Grupa A: mali broj dijelova ali vrlo velikih angažiranih sredstava. Grupa B i C: veliki dio dijelova sa relativno manjim angažiranim sredstvima

A

B

C

Dijelovi (RDK) iz grupe A naručivati samo po planiranim količinama jer su to, u pravilu, vrlo skupi dijelovi. Za dijelove iz grupe B i C mogu se na temelju potrošnje (npr.) odrediti maksimalne, signalne i količine za nabavu.

I - PRIĈUVNI DIJELOVI I KOMPONENTE BEZ NORMATIVA ZAMJENE
Ovoj skupini pripadaju sloţeniji RDK koji nemaju definirani niti preporuĉeni ciklus zamjene, ali moguće je da dođe do kvara koji uzrokuje velike zastoje (Primjer: transportna osovina bagera, elektromotor pogona peći, glavno uže katarke bagera ili na dizalici itd.). To su složeni i skupi sklopovi čiju količinu na zalihi računamo samo ako imamo veći broj strojeva ili linija za koje su potrebni. U ostalim slučajevima se NADZOROM stanja pokušava ranije doći do podataka o početku rada s oštećenjem, odnosno o pojavi oštećenja te u vremenu koje preostaje za rad osigurati novi RDK.

II - PRIĈUVNI DIJELOVI I KOMPONENTE S PROCIJENJENIM NORMATIVIMA TRAJANJA
U ovoj skupini nalaze se RDK za koje moţemo izraĉunati ili imamo preporuke za ciklus do zamjene koji odgovara vremenu SVIK (srednje vrijeme rada između kvarova) ili SVRK (srednje vrijeme rada do kvara), tj. njegova zamjena se obavlja za vrijeme kvara ili oštećenja.
Postoji više načina na koje možemo odrediti ovaj ciklus: • Preporuka proizvoĊaĉa (u svojem uputstvu za održavanje proizvođač preporučuje vrijeme zamjene ili količinu RDK na zalihi). Obično se ove vrijednosti odnose na jedan stroj. • Preporuke instituta koji su pratili ponašanje opreme u eksploataciji te na osnovi toga izradili kataloge za određene skupine opreme o očekivanom vijeku trajanja pojedinih RDK na opremi, • Procjena na temelju vlastitih iskustava, • Proraĉun prema pokazateljima potrošnje, • Metodama upravljanja zalihama sa sluĉajnom potrošnjom.

III - PRIĈUVNI DIJELOVI I KOMPONENTE KOJE SE PLANSKI ZAMJENJUJU
OdreĊivanje normativa za zamjenu RDK prema planovima odrţavanja predstavlja najĉešće korišteni naĉin za odreĊivanje potrebne koliĉine velike skupine RDK.

Određivanjem normativa, kojim se definira vrijeme zamjene i količina zamjene, može se izračunati godišnja potreba RDK.
Normative i cikluse možemo odrediti na nekoliko načina: • prema planovima preventivnog odrţavanja, • prema planovima remonta, • prema planovima rekonstrukcije i modernizacije, • statistiĉki proraĉunom vrijednosti SVIK i SVRK.

III - PRIĈUVNI DIJELOVI I KOMPONENTE KOJE SE PLANSKI ZAMJENJUJU
Proraĉun potrebnih RDK za preventivno odrţavanje, za plansku godinu, za koje znamo normativ zamjene (vremenski ciklus zamjene) obavlja se sljedećom relacijom:
Gdje je:

Ki  
i 1

m


j 1

n

N i  nij  bij JM 

bij 

TJ  dzij  (TJ 52  TJ1 ) Cij

Ovaj proraĉun se odnosi na zamjenljive RDK bez popravka i obnavljanja te vraćanja u radni proces (Primjer: svjećice, ulja, pročistači, brtve, četkice itd.).

III - PRIĈUVNI DIJELOVI I KOMPONENTE KOJE SE PLANSKI ZAMJENJUJU
Za planove remonta potrebe RDK definiraju se uz aktivnosti. Ukupne potrebe RDK računamo:

Ki  
i 1

m


j 1 k 1

n

l

nijk

Gdje je:

IV – OSNOVNI MATERIJALI ZA IZRADU U VLASTITIM POGONIMA
Za materijale iz kojih radimo RDK u svojim radionicama kao i za pomoćne materijale moguće je određivati potrebnu količinu kao i vrijeme nabave preko tzv. Mini-Max zaliha. Smisao je u tome da se ovog materijala uvijek ima u određenoj Qmax količini.
Količina

RDK
Qn - količina potrebnih materijala, Tpr – vremenski period (mjesec, kvartal, godina). Ti - vrijeme naručivanja nove količine, Tk - vrijeme kašnjenja

QTJ

Qn Qn
0
TJ Tpr Ti

Vrijeme

Qmin

TK

Određivanje signalnih količina za osnovne i pomoćne materijale za izradu RDK

IV – OSNOVNI MATERIJALI ZA IZRADU U VLASTITIM POGONIMA

RDK

Minimalnu koliĉinu Qmin, bez koje nikada nebi trebalo biti na zalihama, određujemo:

Qmin  Tk  QTJ
Koliĉinu za narudţbu Qn određujemo:

Qn  Tpr  QTJ
Signalnu koliĉina za koju treba obaviti narudžbu Qs računamo:

Qs  (Tk  Ti )  QTJ
Maksimalnu koliĉinu (preko koje nebi trebali imati zaliha) računamo

Qmax  Qn  Qmin

MODERNIZACIJA
Pod pojmom Modernizacije podrazumijevaju se zahvati na opremi sa ciljem: • povećanja kapaciteta • smanjenje troškova eksploatacije • povećanja sigurnosti • lakše rukovanje • lakše odrţavanje i sliĉno. Modernizacija se provodi u vidu: • većih popravaka, dorada ili prerade postojeće opreme, • izmjena namjene opreme i • zamjena postojećih sredstava novim.

MODERNIZACIJA TEHNO-EKONOMSKA ANALIZA
Tehno-ekonomska analiza opravdanosti zamijene starog sredstva novim provodi se npr.: FORDOVOM tehniĉkom analizom

MAPI metoda (ekonomska opravdanost)
FORDOVA tehniĉka analiza mora odgovarati na pitanja: • da li rješenje daje traţene tehniĉke karakteristike ? • koje rješenje bolje odgovara našim zahtjevima ? Kod ove analize karakteristike opreme imaju teţine (ocjene) od 0 do 10. Ovim teţinama se usporeĊuje oprema i donosi ocjena (slike 1 i 2).

List tehniĉkih karakteristika stanja za Fordovu analizu
LIST TEHNIĈKIH KARAKTERISTIKA TIP I NAZIV SREDSTVA ZA RAD: Izmišljeni alatni stroj MORA UDOVOLJITI Normalni proizvodni uvjeti (Heavy duty) Mogućnost pretpodešavanja alata Namještanje brzina na komandnoj ploči Podešavanje suosnosti vretena Automatski ciklus operacije ill potpuni automat POŢELJNO Stupanj znaĉajnosti Dobro konstruirana i izrađena glava 10 Zadržavanje podešenosti između smjena 8 Niski zaslon preko glave sa stupa 4 Mogućnost postavljanja pretpodešavanja alata 10 Jednostavna zamjena alata 7 Vreteno sa kugličnim ili valjkastim ležajem 4 Dobro dimenzionirane klizne površine 8 Dobro dimenzioniran suport 8 Dobro konstruirano navojno vreteno i matica 8 Jednostavno rukovanje 10 Niski zahtjevi za održavanje 5 Održavanje obično i poznato 3 Rezervni dijelovi lako se nabavljaju 10 Dobar servis (kod isporučitelja) 10 Statične sklopke 1 S.I.C. standardi 8 Minimalni troškovi 8

LIST ZA UPOREĐENJE TIP I NAZIV SREDSTVA ZA RAD: Izmišljeni alatni strojevi P0ŢELJNA KARAKTERISTIKA Glava Podešenost ZasIon Graničnici za alat Zamjena alat a Ležajevi vretena Klizne površine SZ 10 8 4 10 7 4 8 Vrlo dobro Vrlo dobro Vrlo dobro Odliĉno Odliĉno Vrlo dobro Još dobro Stroj A 9 9 9 10 10 9 7 90 72 16 100 70 36 56 Odlično Odlično Vrlo dobro Vrlo dobro Vrlo dobro Vrlo dobro Vrlo dobro Stroj B 10 10 9 9 9 9 9 100 80 36 90 63 36 72 Dobro Vrlo dobro Odlično Dobro Vrlo dobro Odlično Zadovoljavajuće Stroj C 8 9 10 8 9 10 6 80 72 40 80 63 40 48

Suport
Navojno vretena i mat. Jednostavno rukovov. Održavanje Održavanje poznato Rezervni dijelovi Servis Statične sklopke S.I.C. standard Minimalni troškovi

8
8 10 5 3 10 10 1 8 8

Još dobro
Dobro Vrlo dobro Još dobro Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Još dobro Nezadovoljavajuć e Vrlo dobro Dobro

7
8 9 7 6 6 7 5 9 8

56
64 90 35 18 60 70 5 72 64

Dobro
Još dobro Dobro Još dobro Nikako Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Zadovoljavajuće Vrlo dobro Još dobro

8
7 8 7 0 6 6 6 9 7

64
56 80 35 0 60 60 6 72 56

Još dobro
Zadovoljavajuće Vrlo dobro Dobro Nikako Zadovoljavajuće Slabo Nikako Vrlo dobro Vrlo dobro

7
6 9 8 0 6 4 0 9 9

56
48 90 40 0 60 40 0 72 72

UKUPNO

994

966

891

List za usporeĊivanje u Fordovoj analizi

MODERNIZACIJA EKONOMSKA ANALIZA OPRAVDANOSTI

Provodi se usporeĊivanjem raznih mogućih varijanti a za

usporeĊivanje moţe posluţiti: • rad s postojećim strojem prema radu s obnovljenim strojem, • rad s postojećim strojem prema novom stroju, • postojeći obnovljeni stroj prema novom stroju i • postojeći strojevi prema automatiziranim postrojenjima i sl.

MAPI metoda (Machinery and Allied Products Institute a autor je američki ekonomist G. Terborgh)

MODERNIZACIJA
EKONOMSKA ANALIZA OPRAVDANOSTI – MAPI METODA Suština metode je uspoređivanje ekonomskih efekata za neko buduće razdoblje „starog“ stroja sa izazivačem odnosno novim strojem (opremom).

Osnova postupka je MAPI formula:

Gdje je: • r – stupanj rentabilnosti ulaganja • a – nabavna vrijednost novog stroja • b – povećan dohodak s obzirom na stari stroj • c – smanjenje prodajne vrijednosti starog stroja ako se proda • d – smanjenje vrijednosti novog stroja u promatranom vremenu • e – povećani porez s novom investicijom ŠTO JE „r“ VEĆI – ZAMJENA KORISNIJA !!!

bc d e r  100% a

Obrazac za proraĉun opravdanosti zamjene opreme prema formuli MAPI

HVALA NA PAŽNJI !

PITANJA ??

OVO JE SADRŢAJ DRUGOG KOLOKVIJA

K2

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful