PSIHOPATOLOŠKI POREMEĆAJI

POREMEĆAJI OPAŽANJA Poremećaj opažanja može biti kvalitativni i kvantitativni. Uzroci ovome mogu biti mnogostruki, posmatrano s gledišta lokalizacije, počev od poremećaja u receptornim organima, sprovodnim putevima, u kortikalnim centrima u kori velikog mozga, pa sve do promjena u psihičkim funkcijama.

AGNOZIJE Agnozije su poremećaji kod kojih je izmjenjena sposobnost raspoznavanja i prepoznavanja primljenih nadražaja iako je funkcionalna sposobnost čulnih organa očuvana. Moguče su u oblasti svi čula. Optičke agnozije - sastoje se u tome da bolesnik nema sposobnost raspoznavanja primljenih svjetlosnih utisaka iako je organ vida neoštećen. On u stvari nije slijep jer je funkcija oka i sprovodnog sistema očuvana. U takvim slučajevima bolesnik može da posmatra neki predmet, čak i da ga opisuje ali nije u stanju da ga prepozna. Uzrok ovome je oštečenje u lijevoj moždanoj hemisferi (ili obostrano) i to u konveksnom djelu okcipitalne kore, gdje se nalazi psihovizuelni centar. Akustička agnozija - je slična pojava, Bolesnik nije u stanju prepoznati zvuk, da označi njegovo porjeklo, npr, kucanje sata ne može protumačiti otkucajima sata. Bolesnik nije gluv on čuje zvuk, negovo čulo sluha je ispravno, slušni živac očuvane funkcije ali ne prepoznavanje zvuka je jasno izraženo. Žarište se nalazi u prvoj temporalnoj vijuzi na lijevoj strani –psihoakustička zona. Taktilna agnozija – Bolesnik ima očuvanu palpacionu sposobnost prstiju šaka ali pri zatvorenim očima samo pipanjem predmeta nije u stanju daih prepozna.Žarište se nalazi u srednjoj trćini zadnje centralne vijuge. Antonov sindrom - je vrsta agnozije u kojoj bolesnik ne prepoznaje svoj spostveni defekt. Bolesnik pipa svoju oduzetu ruku, ne prepoznaje je i pita se se šta to može biti; iako je potpuno slijep on toga nije svestan i tvrdi da dobro vidi

ILUZIJE Iluzije su veoma čest poremećaj opažanja. Kod iluzija se primljeni čulni utisci koji potiču od nekog premeta, stapaju s proizvodima fantazije, poslije čega se tako izmjene da opažanje pruža pogrešnu sliku predmeta. Razlikujemo četri vrste iluzija. 1. Iluzije zbog nepažnje: na primjer pri čitanju i ne primjetimo u jednoj riječi pogrešno naštampano slovo. 2. Iluzije uslijed dejstva afekta: kada usamljeni noću hodamo i u strahu vidimo od grma čovjeka koji ide prema nama. 3. Pareidolije, specijalne iluzije koje nastaju bez učešća afekta, pri čemu utisak stvarnosti ne postoji: posmatranjem oblaka vidimo razlićite oblike i figure. 4. Iluzije uslijed navika ako stavimo kuglici između kažiprsta i srednjeg prsta imaćemo utisak da držimo dvije kuglice. Mi nismo naučili da se služimo ovim površinama. Iluzije su česte pojave psihopatiološkog sadržaja u bolesti kod akutnih dušvenih oboljenja, najčešće toksičnih i infektivnih psihoza.

HALUCINACIJE Halucinacije su takav poremećaj pri kome postoje opažanja bez odgovarajućih objektivnih draži. Bolesnici su uvjereni da čuju, vide, po tjelu osjećaju ono što u stvari ne postoji. Javljaju se u oblasti svih čula (optičke, slušne, olfaktivne, gustativne,haptičke) ali su oblasti čula vida i sluha najčešće. Halucinacije mogu biti elementarne (jednostavne) na primjer zvuk, svijetlost, ili složene (raznovrsne), na primjer čitave slike ili rečenice. Elementarne halucinacije ukazuju na neposredno razdraženje receptornog aparata, a složene su vezane za poremećaj svijesti i mišljenja. Halucinacije uvijek pokazuju bolesno stanje centralnog nervnog sistema i nalaze se najčešće kod duševnih bolesnika. Psihološki značaj halucinacija je stvarna čulna predstava: onaj koji halucinira vidi,čuje osjeća kao da postoji stvarni objekt.

Ponekad bolesnik čuje glasove koji mu naređuju (ubi se. lupkanje ili u obliku glasova koji dolaze iz različitih izvora. gamad). vidi svoje tjelo kao da je od stakla.Oni tada imau osjećaj da im drugi čitaju misli. što sve mnogo liči na snove. ili se odaju svojim ponašanjem. Optičke halucinacije se po pravilu najčešće javljaju pri trovanju egzogenim otrovima (alkohol. i dok jedni glasovi naređuju nešto određeno dotle drugi izdaju suprotna naređenja. e) intenzivne sugestije. c) izvanredna afektivna stanja. pucketanje. razgovaraju. Ekatrakampine halucinacije su halucinacije gdje bolesnik vidi predmete izvan vidnog polja. pikove vizije (oštečenje fascikulusa longitudinalisa dorzalisa). stavljaju vatu.). Akustičke halucinacije su češće i javljaju se kod shizofrenije. optičkih Mikrohalucinacije su takve halucinacije pri kojim se vide sitni predmeti koji se obično kreću (bube. njegova glava je slobodno odvojena od tjela. skoči kroz prozor. droga) kao i u toku febrilnih i infektivnih stanja. pri čemu se zidovi naginju.Poznate su tzv. plamen. grbenje. Na prvom mjestu: a) poremećaj jasnosti svijesti. Bolesnik vidi svoje tjelo izvan realnog tjela. ključaonici. šeta u prostoru. svjetlo) predstavljaju najelementarniji oblik halucinacija. U fazi očuvane kritičnosi inteligentan bolesnik prikriva glasove koje čuje jer zna šta oni predstavljaju.Predisponirajući faktori za nastanak halucinacija su raznovrsni. odjek (eho) sopstvenih misli je katastrofalan za bolesnika. Moguće su istovremeno i dvostruke halucinacije različitog sadržaja. d) različiti stepeni intoksikacije centralnog nervnog sistema. Mogu se javiti u elementarnom obliku u vidu akoazmi. iskrivljuju ili ruše. vosak u uši. ali kasnije ne izbjegavaju da o njima razgovaraju. kada se čuju šumovi. prave mimiku kao da nešto osluškuju. Nekada bolesnici čuju kao glas ono što misle i taj tzv. f) lokalni nadražaji kortikalnih centara. . g) periferni nadražaji (pritisak na očne bulbuse može izazvati vidne halucinacije. Optičke halucinacije se mogu manifestovati u različitom obliku: Fotomi (iskre. miševi. a nekad čuju kako drugi izgovaraju njihove misli (oduzimanje misli).Bolesnik iznuren od takvih glasova često izvrši samoubistvo. često se javljaju prilokom trovanja kokainom i alkoholom Vizija je takav oblik pri kojem bolesnik vidi čitav niz osoba koje nešto rade. Nekad glasovi budu odmah prepoznati a nekada su nepoznatog porijekla. Glasovi iz spoljnje sredine mogu biti lokalizovani u lusteru. životinjama. ili spoljnje sredine u kojoj bolesnik živi ili su lokalizovani u tjelu i organima samog bolesnika. Autoskopske halucinacije su rijetke ali izuzetno teške halucinacije. obično iza svojih leđa. uništi ga itd. on vidi svoje srce kako gori u plamenu. prozirno i u njemu se vidi svaki organ. b) postojanje sumanutih ideja. u kojima bolesnik vidi kroz zid. zvonjenje. osvrču se.

vadi spermu. dodiruje itd. itd. niše se prevče. miris plina i zaključujue da ga neko hoće da uništi.Bolesnik najprije ima utisak kao da je hrana nešto promjenila ukus i na podlozi ovakve čulne izmjene javljaju se sumanute ideje kao da ga neko putem hrane truje.Ove halucinacije mogu biti rezultat organskog oštečenja mozga Taktilne ili Haptičke halucinacije u oblasti čula pipanja (kože) mogu biti raznovrsne (taktilne ili haptičke) počev od najobičnijih mravinjanja pa sve do osjećaja da oboljelima po koži gmižu bube.Halucinacije u oblasti čula ukusa i mirisa (olfaktivne i gustatine) obično idu zajedno. Nekada bolesnici sami rasjecaju kožu kako bi izvadili bube (kokainski delirij). Kinestetičke halucinacije kada bolesnik ima osječaj da mu se djelovi tjela kreču a da bolesnik pri tom miruje. da ih neko bocka .ubada oštrim predmetima. Bolesnici imaju utisak da im neko čupa crijeva. Halucinacije na unutrašnjim organima (cenestetičke) Viđaju se uglavnom kod shizofrenije. . bode po plučima itd. One mogu da ne vide određenu osobu dok druge osobe vide. Ponekad osječa da mu tjelo lebdi. Nekada osječa čudan miris obično smrad. pada. Negativne halucinacije gdje se realni predmeti ne opažaju ili postojeći glasovi ne percipiraju. pali po koži. uvrče srce. pušta električnu struju. Naročite su prisutne kod histeričnih osoba.

Usljed proždrljivosti i halapljivosti bolesnici se mogu ugušiti ogromnim zalogajem (bolus smrt). Kvalitativni poremećaji Obično su rezultat precijenjenih ideja. tendencija za samokažnjavanje. Ozbiljnije poremećaje kopofagija koja se sastoji u tome da bolesnici uzimaju za hranu izmet svoj ili tuđi ili mokraću. Glavni faktori koji dovode do ovog oboljenja su psihološke prirode kao što su osjećanje stida. Danima leže pasivno u postelji ne interesujući se nizašto. krastavci). Antropofagija – jedenje ljudskog mesa i nekrofagija – jedenje mesa sa leševa iz grobnica. reakcija na lične i porodične konflikte. nego do izvraćenosti nagona za uzimanje izvjesnih sredstava za uživanje (droga. Gladovanje može biti namjerno radi mršavljenja. Bolesnik je tada u stanju da pojede do 10 kg hrane. Od ostalih simptoma postoje povišenje krvnog pritiska. sumanutih ideja i drugih psihičkih poremećaja. Od mnogo većeg značaja je izvraćenost nagona ishrane u tom pogledu što ne dolazi do izvraćenosti za uzimanje običnih životnih namirnica. intenzivne seksualne ili religiozne skrupule. amenoreja i specijalno mentalno stanje. Amonereja je kapitalan znak anoreksije. hipoglikemija itd. Javlja se kod djevojčica poslije puberteta i često zbog neuzimanja hrane dovodi do progresivnog mršanja sve do kaheksije. Smanjen ili potpuno ugašen nagon za ishranom (oligofagija) najčešće se očituju u obliku gladovanja. hladnoća ekstremiteta. Ovaj poremećaj se najčešće viđa kod mentalno retardiranih osoba (idioti). Bolesnice često povračaju sve ono što su na uporno insistiranje pojele. .POREMEĆAJI NAGONSKOG ŽIVOTA Poremećaj nagona za ishranu Poremećaj nagona za ishranu može biti kvalitativni i kvantitativni. zatim oboljelih od encefalitisa i tumora mozga. alkohol). u cilju protesta (štrajk glađu) radi postizanja određenih ciljeva ili ipak zbog postojećih sumanutih ideja da je hrana otrovana. otpor na zahjteve roditelja. Mentalna anoreksija koju karakteriše mršavljenje. Kvantitativni poremećaji Utoljenje gladi u smislu bolesne proždrljivosti (polifagija). Često se javlja i kod depresivnih bolesnika a nekad i radi samoubistva koje može biti nenamjerno ili namjerno. izbjegavanje normi koje roditelji nameću. ideje krivice. U ovu grupu poremećaja spada i konjska glad kod epileptičara i to često kao aura (predznak) napada. Najbenigniji kvalitativni poremećaji nagona ishrane javlja se u obliku pice – poremećaj koji se ispoljava u čudnim prohtjevima za vrijeme trudnoće (kisele paprike.

i žene i muškarci u istoj srazmjeri oduzimaju sebi život. Razlika postoji samo u sredstvima kojima se vrši samouništenje. On se sastoji iz libida.U kasnijem stadijumu razvoja pružanje prijatnosti se svodi na genitalnu oblast. razvoj seksualnog nagona ima svoj normalan fiziološki redoslijed. U velikom broju slučajeva samoubistva čine duševni bolesnici. Depresivni bolesnici vrše samoubistva na početku ili na kraju bolesti i to najčešće pred zoru. ispoljava se u vidu smoubistva (suicidum mars valuntaria). Najveći broj samoubistava izvršava se između 40 – 50 godina. U drugom ili homoseksualnom stadijumu objekat seksualnog nagona postaje neka druga osoba istog pola. mjestu i vremenu samoubistvo može se donijeti zaključaka o psihičkom stanju samoubice. ali to ne znači da samo duševni bolesnici izvršavaju samoubistvo. Frojd sva samoubistva tumači nagonom smrti (tanatus nagan). Prema Frojdu. želju za smrću.Poremećaj nagona za samoodržavanjem Poremećaj nagona za samoodržavanjem i to nagona za življenjem. i najzad u tećem stadijumu to postaje osoba suprotnog pola ( heteroseksualni stadijum ). Razmatranjem ovog problema može se zapaziti da postoje vrlo različita shvatanja baš u odnosu na ono što podstrekava neku osobu da sebi oduzme život. teatralna samoubistva koja čine histerične osobe u konfliktim situacijama. odnosno zadovoljenje samog nagona. Pitamo se da li kod normalnog čovjeka nalazimo potrebu. Po načinu. Samoubistvo može biti: aktivno. indukovano itd. Česta indukovano samoubistvo čime zaljubljene osobe koje svoju ljubav ne mogu krunisati brakom. Mentalno higijenska prafilaksa i stvaranje pravih humanih odnosa među ljudima utječe na smanjenje broja samoubistava. Eutanazija se također ubraje u samoubistvo (kod neizlječivih bolesnika). i tjelesnog polnog sjedinjavanja dva pola. . U praksi su česta tzv. želje za opštenjem sa suprotnim polom. neodoljiv tanatus nagan. Rano otkrivanje depresivnih faza i preduzimanje odgovarajućeg liječenja predstavljaju efikasnu mjeru prevencije samoubistava. inperativne halucinacije) ili normalne osobe pošto svedu bilans svog života (bilansno samoubistvo) Pasivno (indirektno) samoubistvo kada se uskače u situaciju koja je opasna po život (kamokaze) Indukovano (dvojno) samoubistvo je kada jedna osoba predloži da se ono izvrši (induktar) a druga osoba prihvati da pođe sa njom u smrt (induktivna osoba). Aktivno (direktno) najčešće vrše duševni bolesnici (depresija. On postiže najprije zadovoljenje u sopstvenom tjelu(autoerotski stadij). Poremećaji nagona za održavanjem vrste Polni nagon (naročito način njegovog zadovoljavanja) može biti izmjenjen kvalitativno i kvantitativno. pasivno.

kako se dolazi na svijet. Djevojčice razvijaju takođe prijateljske odnose između sebe. U jedanaestoj .šeste godine nastupa jedna relativno mirna faza razvoja djeteta. depresivci. Kvalitativni poremećaji. sušenje kičme. . kod oboljelih od progresivne paralize i kod akutne upotrebe alkohola. Kvantitativni poremećaji Kvantitativni poremećaji mogu biti u vidu povišenog ili sniženog odnosno ugašenog polnog nagona. upotrebljavaju ista sredstva za uljepšavanje. Pojačan nagon javlje se kod kod maničnih bolesnika. SCH. Krajem 19 vjeka vjerovalo se da onanija može da izazove poremećaj CNS. Povišen polni nagon kod žena poznat je pod imenom NIMFOMANIJA a ime je dobio po grčkom mitskom biču Nimfi. Onanija postaje patološka kada sama sebi postaje cilj. narkomana i alkoholičara). i to je definitivno faza seksualnog razvoja zrelog čovjeka. bave se istim sportovima. Iz te faze potiču prisna prijateljstva koja se pamte cijeli život.Međutim razni štetni uticaji u toku polnog razvoja mogu nepovoljno da utiču na razne razvojne faze i kao posljedica toga mogu da se jave razni poremećaji i anomalije polnog nagona. I konačno iz druge faze prelazi se u treću fazu (heteroseksualnufazu). U toj fazi interesovanja djeteta su usmjerena na lica istog pola. Djete postavlja to pitanje iz čiste radoznalosti. Prvo seksualno interesovanje kod djeteta javlje se oko pete godine života i djete tada postavlja pitanja. Onanija je zadovoljavanje polnog nagona sa samim sobom najčešće mehaničkim trljanjem polnog uda. Homoseksualnost je zadovoljenje seksualnih potreba između dvije osobe isto pola. Kvalitativni poremećaji mogu se javiti u obliku seksualnih aberacija ili u vidu sksualnih perverzija. oblače se na isti naćin. dvanaestoj godini djete prolazi najprije kroz autoerotsku fazu u kojoj je interesovanje djeteta usmjereno na njegovo tjelo. Dječaci idu zajedno u kono. U trinaestoj. Riječ onanija potiče od biblijske ličnosti Onana sina Isakova koji je zadovoljavao svoj seksualni nagon trljajuči udom po travi. paralizu nogu itd. U pubertetu je onanija obično normalna pojava. čitaju istu literaturu. Snišen ili ugašen nagon u smislu FRIGIDNOSTI kod žena ili IMPOTENCIJE kod muškaraca javlja se kod osoba koje imaju psiholoških problema (neurotičari. naročito otvorene roditeljske zabrane u pubertetu.Kod ovih osoba nagon je povečan zbog pada intelektualnih kočnica. daleko važniji momenat nego sam motorni čin zadovoljenja nagona. četrnaestoj godini prelazi u drugu fazu seksualnog razvoja (homoseksualna faza). tako da dolazi do potiskivanja svakog heteroseksualnog interesovanja. kada su naša interesovanja usmjerena na osobe suprotnog pola. Kod muškaraca povišen nagon se naziva SATIRIJAZIS prema mitskom biču Satir. Važno je napomenuti da je u homoseksualnosti psihoseksualna komponenta-dakle inverzija seksualnog nagona. Veliki broj homoseksualaca su žrtve pogrešnog vaspitanja. Poslije pete . oligofrenih osoba.

npr. privrženošću i vjerošću. a heteroseksualne po nagonu. Vema rijetko fetiš može biti unakaženi dio tjela. Ubistva kod lezbijski su vema česta ako se osjeti nevjerstvo.). maramica. (grudnjak. U odjelu svoga pola transvestiti se osjećaju nelagodno i sputano dok u odjelu suprotnog pola se osjećaju srećno.tašna cipele). esencijalna homoseksualnost gdje je vračanje invertovanog polnog nagona na normalan heteroseksualni objekat nemoguča. Oko 10% homoseksualaca su pedofili i gerantofili Tribadizam (lezbijska ljubav) je homoseksualizam kod žena. grba. Zoofilija (sodomija) je ostvarivanje zadovoljenja polnog nagona sa životinjama. zadovoljno.samohvalisavosti i prepotentnosti Transvestitizam je nesavladiva nagonska potreba da se osoba pojavljuje odjevena kao osoba suprotnog pola. logor. genuina. Prividna homoseksualnost u svom postanku vezana je za razne okolnosti. Česta pojava je sublimisani narcizan koji se ispoljava u sebičnosti.smireno. nametanju sebe i svojih stavova drugima. Narcizam je rijetka pojava u izvornom obliku. Gerontofilna težnja je češća u žena Efebofilija je polna ljubav starijih žena prema mlađim muškarcima Nekrofilija je zadovoljenje polnog nagona na lešu suprotnog pola. precjenjivanju svoje ličnosti. i predstavlja usmjerenost seksualnosti prema sopstvenoj ličnosti. Takve osobe su uglavnom homoseksualne po akciji. itd. pa se takvi muškarci rado žene sa defektnim ženama .karmin . Pedofilija je ispoljavanje polne požude prema djeci i zadovoljenje seksualnog nagona nad djecom. Prava.Homoseksualna aktivnost ima slijedeće oblike. što dopušta mogučnost vračanja polnog nagona na heteroseksualni objekt ako se okolnosti izmijene (zatvor. Češća je kod muškaraca. Termin narcizam potiće od antičke mitske legende o Narcisu. Gerontofilija je zdovoljenje polnog nagona sa znatno starijom i oronulom osobom. internati. Fetišizam je polna izopačenost koja se sastoji u zadovoljenju polnog nagona posmatranjem ili milovanjem predmeta koji pripadaju osobi suprotnog pola. gačice. krive noge. Fetišizamje perverzija daleko češća u muškaraca. pri čemu sopstveno tjelo postaje objekt seksualnog zadovoljenja. Između lezbijki često se javlja maksimalna ljubav sa potpunom odanošću. i blaženo. iskrivljeno stopalo.

Ekshibicionizam prestavlja perverziju seksualnog nagona i sastoji se u tome da se pokazuju pojedini djelovi tjela suprotnom polu da bi se postiglo seksualno zadovoljstvo. U praksi je zoosadizam česta pojava. . ubijanju bika. Muškarac u samom zadovoljenju svog seksualnog nagona ispoljava neke lake sdističke osobine (stezanje . Žene su latentni ekshibicionisti zbog namjernog eksponiranja pojedinih djelova svog tjelan podesnim oblačenjem (mini suknje. Mazohizam predstavlja obrnutu pojavu od sadizma.zahtjevi da protivnik nokautira u boksu itd. ) lako prelazi u patološki sadizam. koje preko latentnog sadizma ( uživanje u borbi bikova. Termin dolazi od markiza de Sada .grizenje itd. a ona se sastoji u mučenju i ubijanju životinja poslije seksualnih odnosa s njima. dekolte. a sastoji se u neodoljivoj potrebi da se trpe i podnose fizički i psihički bolovi i patnje u cilju postizanja seksualnog zadovoljenja.). providne bluze). da bi se tek tada postiglo seksualno zadovoljstvo. Pravi ekshibicionizan je češći kod muškaraca Sadizam je perverzija pri kojoj se polno zadovoljenje postiže nanošenjem psihičkih i fizičkih muka svom seksualnom partneru.

ali je i pojava kojoj uzroci mogu biti patolški. Kod rasijanosti se radi o om da je postojanost pažnje slaba.POREMEĆAJ PAŽNJE Poremećaji pažnje su česta pojava u kliničkoj praksi. Poseban poremećaj pažne. i na sve drugo obraća pažnju) Uzrok rasijanosti mogu biti situacije kada sebi damo dosta zadataka. slab intelektualni nivo. svaka i najmanja pojava skreće njegovu pažnju. isčekivanje. Mnogima dok čitaju izgori cigareta u pepeljari. što najčešće vidimo kod umno zaostalih. već se ona šeta s predmeta na predmet. slaboj vigilnosti. da utone u nju da se koncentriše. neurotičke pojave. jer ne prati nastavu. prisilne misli). encefalitis). Pri slabom. kako se to obično kaže. pospanosti. Zamor takođe mnogo utječe na slabljenje sposobnosti za dobar tenacitet pažnje. osjećanje straha. Ova pojava može biti prouzrokovana uzrocima koji nisu u osnovi patološki. kao i izmjenjena stanja svijesti . nesigurnost labilnost afekta. . intoksikacije. Pri slaboj vigilnosti osoba nije u stanju da po potrebi brzo prebaci svoju pažnju na druge predmete i pojave u svojoj sredini. depresija). a nijedan ne završavamo ili ih završavamo površno. Njačešće se radi o slabom tenacitetu. halucinacije. nekih duševnih bolesnika (shizofrenija. dešava se. neizvjesnost. tenacitetu osoba nije u stanju da se duboko usredsredi najednu određenu djelatnost. na primjer. pojačanoj vigilnosti itd. pa smo neodlučni koji zadatak bi prije završili.ipervigilna pažnja javlje se kod maničnih bolesnika. da tražimo naočale koje držimo na glavi ili u ruci. Mnogo faktora može dovesti do ove pojave: na prvom mjestu radi se o odsustvu emocionalne komponente ili grubo rečeno o neinteresovanju za određenu djelatnost. Pri povečanoj vigilnosti postoji nemogučnost dužeg zadržavanja pažnje na jednom objektu . asocijacije su mu vrlo žive. Tako dok nešto radimo i duboko se koncentrišemo. Svaki započinjemo. a pokretljivost mala ili nikakva. postojanje patoloških sadržaja (sumanute ideje. poznat pod imenom rasijanost pažnje. Bolesnik tada sve zapaža. intoksikacionih stanja i nekih organskih bolesti (tumor mozga. a pokretljivost povećana (nepažljivom učeniku sva smata. Uzrok rasijanosti mamo i u situaciji kada je postojanost pažnje jako velika. odsustvo volje.

iscrpljenosti poslije bolesti. ili oštećenje moždanog stabla u kome se nalaze grupisani engrami. odnosno nemogućnost prijema novih opažaja u takvom stanju. elektrošoka. Amnezije Amnezija je nesjećanje ili zbrisano sjećanje svih ili nekih doživljenih utisaka ili pojava za određeni vremenski period. nokauta. Često se javlja kod neuroznih bolesnika.POREMEĆAJI PAMĆENJA Poremećaje pamćenja možemo podijeliti na: kvantitativne poremećaje kvalitativne poremećaje poremećaje vremenskog reda predstava Kvantitativni poremećaji Prolazna zaboravnost je česta pojava. koja se može javiti i kod psihički zdravih osoba u stanjima premorenosti. dok su druge nastale oštečenjem moždanog tkiva i remečenjem moždane funkcije Organske amnezije najčešće nastaju poslije traumatskog oštećenja mozga: moždane komocije. krvarenja u mozak. čime su oni funkcionalno izbrisani. Kvalitativni poremećaji . Hipermnezija pojačana sposobnost reprodukcije. Postoje dvije vrsate organskih amnezija retrogradna kasna (anterogradna) Kod retrogradne amnezije se javlja nesjećanje događaja prije povrede mozga. pospanosti. kontuzije. Ona se viđa kod staraca u vidu pojačane reprodukcije sposobnosti za stare događaje i doživljaje. udara groma. Amnezije mogu biti: a) funkcionalne b)organske Prve su bez organske podloge i javljaju se kod histeričnih osoba. zatim u situacijama u kojima afekti koče misaoni tok (student na ispitu).poslije epi napada. poslije traume ili poslije epi napada. Uslov za nastanak amnezije je poremećaj svijesti. trovanja nervnog sistema. Kod anterogradne amnezije bolesnik se ne sjeća događaja koji su uslijedili poslije dolaska svijesti. te se u fazi reprodukcije nema šta reprodukovati.

nesavjesno i nečasno. ali ne njemu već susjednom bolesniku. pripisujući im naročite predznake. najčešće pod dejstvom afekta ili poremećenog sadržaja mišljenja. pri kome su izmišljene laži u skaladu sa željama. . Paranoik koji ima sumanute ideje pronalazaštva pogrešno tumači. Uslijed emocionalne naklonosti nekoj osobi ne uspijevamo da objektivno sagledamo njene greške.Naknadno izvrnuto sjećanje je kada se pravo sjećanje deformiše. Depresivni bolesnik u fazi bolesti cijeli svoj život tumači s gledišta svojih pogrešaka i krivica zbog dejstva afekta i sumanutih ideja grešnosti. pogrešno se sjeća svojih beznačajnih doživljaja iz djetinjstva . Patološka lažljivost ili psudologija fantastika. Iluzije pamćenja. javljaju se kod bolesnika sa depersonalizaciom: shizofrenik tvrdi da je nešto doživio nešto što se u stvari dogodilo. Takve osobe nemaju mjere dokle mogu ići njihove izmišljotine pa često ni same ne znaju šta je iz njihovih priča istina a šta laž. sve što je uradio bilo je pogrešno. Ova pojava se viđa kod korsakovljevog sindroma i dementnih bolesnika i u mnogome zavisi od sugestibilnih pitanja. kao da se već tada znalo da će biti veliki pronalazač. On je cijeli život griješio. Paranoidni shizofrenik pod dejstvom sumanutih ideja pogrešno se sjeća i falsifikuje događaje ”župnik je radi mene držao propovjed i rekao da me smatra blesavim i nizašto neupotrebljivim dok je župnik rekao nešto sasvim drugo. najčešće neostvarenim. Konfabulacije ili lažna sjećanja kojima bolesnik upotpunjuje preznine u svom pamćenju izmišljenim doživljajima. Može se javiti i kod djece koja su obdarena živom fantazijom.

Blok u mišljenju kao patološka pojava karakteriše se krutošču misaonog toka i nemogućnošću njegovog nastavljanja. Bolesnik ne može da zadrži svoju pažnju praktično ni za trenutak na jednom objektu ili na jednoj misli. Misli se ubrzano nižu jedna za drugom. pojava koja se sastoji u iznenadnom prekidu misaonog toka. Kočenje misaonog toka ili usporenost misaonog toka je pojava kada ne postoji sposobnost odstranjivanja pažnje. maničnih bolesnika i kod senilnih osoba. kod kojih je . i svaka druga misao ne dolazi do izražaja zbog dominacije osnovne misli. pospanosti. da bi izrekao jednu određenu misao. odnosno misao. U svom izlaganju bolesnik se gubi. koje se vrlo brzo smjenjuju. ali zato sve druge pokazivane predmete naziva imenom prvobitno pokazanog predmeta. Perseveracija je takav poremećaj misaonog toka po formi u kome se neka riječ ili misao nevoljno ponavljaju uvijek u svijesti. Često se dobija utisak kao da je to jedina misao i kao da se ona mora do beskraja ponavljati. pri čemu je impuls za govor pojačan te postaje logoreja i hipervigilna pažnja. . Postoji mnoštvo asocijacija. Poremećaji po formi Bolesna opširnost je poremećaj mišljenja po formi u kome se često u izlaganu ne može izdvojiti bitno od nebitnog. psihički izmjenjenih epileptičara. osoba preskače s jednog izlaganja na drugo. Verbigeracija je besmisleno izgovaranje jedne iste riječi ili rečenice. u stanjima napetosti. recimo. Bolesnik izgovara stalno jednu istu riječ. zamora. ne dovršivši prethodno. Ovakav poremećaj mišljenja postoji kod maničnih bolesnika. “Krivci dolje gledaju krivci dolje gledaju. ne postoji determinišuća tendenca. kao da joj neko krade misli (eho misli) Bujica ideja je također poremećaj mišljenja po formi.POREMEĆAJ MIŠLJENJA Poremećaje mišljenja dijelimo na poremećaje mišljenja po formi i po sadržaju. ona često ima utisak kao da su joj te ili druge misli ukradene.” bila je stalno izgovarana misao jednog našeg bolesnika. ideja o ličnoj krivici osnovna misao i ona praktično muči bolesnika. odnosno predstava ka cilju. Ova pojava može se javit i kod zdravih osoba. Što više. U ovu vrstu poremećaja spada i blok u mišljenju. nevažnim stvarima pridaje se isto toliko pažnje koliko i važnim. uz veoma izraženu govorljivost. Ova pojava se javlja kod mnogih organskih moždanih oboljenja. Javlja se kod depresivnih bolesnika. obično zbog skretanja pažnje na neku pojavu iz spoljašnjeg svijeta. on iznese puno nepotrebnih misli. tako da ne može sagledati cilj govora “od Kulina bana” Ova pojava najčešće se viđa kod mentalno zaostalih osoba. već vrlo brzo prelazi. Takva osoba može neki pokazani predmet tačno imenovati. ma koliko mi podsjećali osobu. Sve misli bolesnika su prikovane za jednu osnvnu ideju. krivci dolje gledaju. svaka nova misao postaje ciljna predstava. s tim da se pekinuta misao može nastaviti spontano ili poslije podsjećanja od sagovonika. konfuzno – amentnih stanja. s predmeta na predmet.

nerazumljivih za normalnog čovjeka. visokog porijekla. Ova pojava postaji i kod zdravih osoba u snu. a za drugog to je prava sumanuta ideja (impontencija kod primitivnog i obrazovanog čovjeka). U ovom slučaju svaka izrečena misao sama za sebe ne predstavlja neku nelogičnost. neadekvatna upotreba riječi. pri čemu se upotrebljavaju apsolutno nerazumljive riječi i rečenice. Pogrešan sud. zbrkanost izlaganja. Mesijanske sumanute ideje imaju često pristalice među primitivnim i religiozno zaslijepljenim osobama. ministri. Razvojem društva mjenja se sadržaj sumanutih ideja. Sumanute ideje su slične zabludama. bogatstva. Sumanute ideje zavise od same ličnosti. mogu stvore sumanute ideje trovanja. Viđa se kod teških oblika shizofrenog oboljenja. pogrešno mišljenje iz koga proističu zablude mogu se korigovati. ali između njih nema nikakvih logičnih veza. djelomično spajanje sa drugim pojmovima. te se dobija utisak da su misli rascjepkane na dijelove i da ti dijelovi ne pripadaju jednoj misaonoj cjelini. carevi. imaju ogromno bogastvo. Sumanute ideje možemo podijeliti na ekspanzivne i depresivne. što je i prognostički mnogo teži slučaj. povračanje i dr. gubitak ciljne predstave. precjenjene ideje i prisilne misli. U osnovi ovog poremećaja nalaze se raspad pojmova. Bumke naziva sumanute ideje zabludama koje su nastale na bolesnoj osnovi. ali se ne mogu identifikovati s njima. Bolesnici su kreljevi. Veliki broj sumanutih ideja nastaje na podlozi izmjenjenog afekta ili poremećaja opažanja. stvaranje novih kovanica koje samo za bolesnika mogu imati neko značenje. U početku ove ideje mogu imati blag interpretacioni karakter da bi se kasnije razvile u čvrste i nepokoljebive prave sumanute ideje. Ima sumanutih ideja koje nastaju na podlozi poremećaja u radu nekih tjelesnih organa. U ekspanzivne ideje spadaju sumanute ideje veličine. Gastrointestinalne tegobe. utoliko prije što se ovaj poremećaj javlja obično pri gotovo očuvanoj svijesti. Rasulo misli je veoma ozbiljan i težak poremećaj mišljenja po obliku. i koje nisu pristupačne razumnim razlozima. Sadržajni poremećaji mišljenja Sadržajni poremećaji mišljenja mogu se ograničiti na: sumanute ideje. “Salata od riječi” je najteži oblik formalnog poremećaja mišljenja i predstavlja pravu govornu zbrku. Jedno isto vjerovanje može za jednog čovjeka predstavljati zabludu. dijarea. pronašli su najbolje mašine itd. . Sumanute ideje se ne mogu korigovati. naročito u amentnom stanju. pronalazaštva.Inkoherentno mišljenje je čest poremećaj mišljenja po formi u stanjima poremećene ili izmjenjene svijesti. stvaranje sasvim drugih pojmova.

sve im je propalo. pri čemu postoje sumanute ideje grešnosti. da ih vlasti prate. u stvari bolesna interpretacija pojava i zbivanja koji se tumače kao da su upereni na bolesnikovu ličnost. Precijenjene ideje su. u ekonomskoj oblasti: postoje ideje ekonomske i materijalne propasti. Bolesnici imaju utisak da im je život ugrožen. ništa više nemaju. uništavaju im polne žlijezde. U svakom gestu supružnika traži se dokaz nevjerstva i ispoljava se bolesna ljubomora. u stvari misli ili uvjerenja proistekla iz izrazito čvrste afektivne veze prema određenoj stvarnosti ili problemu. da se neko nakašljao radi njega. djeluju na njih smrtonosnim zracima.Depresivne ideje mogu se podijeliti: u moralnoj sferi. . kao delire denormite: za sebe tvrde da su ogromni. nihilističke ideje: negiraju objektivnu stvarnost. poznati umjetnici. sve im je propalo. da im je glava ogromna i da njim dodiruju nebo. kuge. crijeva ne postoje. da moraju očistiti svijet od grijeha. nikoga nemaju (iako su im djeca živa). Bolesnik ima utisak kao da se sva zbivanja odnose na njega. truje sve oko sebe. da se i u novinama o njima piše. Religiozne sumante ideje očituju se u tome da bolesnici vjeruju da imaju vezu sa bogom. on je kriv na nastanak rata. Nije isključeno da se iz ovih sumanutih ideja poslije formiraju i paranoidne ideje (idje proganjanja). raka. da je klimnuo glavom i da je to nepovoljno za njega. žene optužuju sebe za nevjerstvo koje nije postojalo u oblasti zdravlja: boluje od neizlječivih bolesti. kuća izgorila. da su oni božiji izaslanici. on je zarazio svijet sifilisom. Ali kada ona postigne karakter apsurdnosti i kada se dokazi nevjerstva traže na bolestan način. za sebe znaju tvrditi da su mrtvi. da ne smiju vršiti nuždu jer će fekalije da preplave cijeli svijet Sumanute ideje proganjanja. Recimo seksolog u svakom poremećaju i oboljenu vidi oboljenje genitalnih organa. Sumanute ideje ljubomore – Lubomora je normalna pojava između osoba koje su afektivno vezane jedna za drugu. Erotičko ludilo je poremećaj mišljenja pri čemu bolesnik ima uvjerenje da su u njega zaljubljene vrlo visoke ličnosti. lepre . srce ne radi. da ih neprijatelji žele likvidirati pa im truju hranu. istina diskretno da svi ne bi razumjeli. bolesnik sebe optužuje za mnoge životne nesreće. Interpretacione sumanute ideje su. onda se ne može raditi o nomalnoj ljubomori. da je neko namjerno prošao pored njega (krave mukale radi njega). predstoji im smrt od gladi. da se o njima svuda govori.

da opsujemo i slično. da ubijemo nekoga. Ponavljane neke pjesme.Prisilne predstave i misli su pojave kada se jednoj osobi i protiv njene volje nameću neke predstave i misli. dok se kod sumanutih ideja aktivno zalaže za tu bolesnu misao. . za razliku od sumanutih ideja ovdje se osoba aktivno bori protiv nametanja misli. brojanje bandera na ulci. vraćanje da provjerimo da li smo zaključali vrata. da skočimo kroz prozor. Nekada nam se mogu javiti prisilna podsticanja da učinimo nešto.

bezvoljan. Endogene depresije. 7. potpunom indiferentnošću.POREMEĆAJI AFEKTICVNOG ŽIVOTA Poremećaji afektivnog života mogu se podjeliti: A. Kvantitativne B. a naglo i prolaze. 4. b. epileptičara i shizofreničara. Egzogene ili reaktivne depresije. opsjednut crnim mislima. 5. Emocionalna inkontinancija odlikuje se nemogučnošću kočenja afektivnog ispoljavanja. Kvalitativne Kvantitativni poremećaji 1. Kod histerićnih osoba javlja se naroćita ravnodušnost. . te se afekti javljaju naglo. reakcijama. sklonošću prema šalama. Organske ( simptomatske ) depresije. Depresivno raspoloženje sve do melanholičnog stupora. Javlja se kod duševnih bolesnika. zabrinut. Ogleda se time što je bolesnik tužan. Involutivne depresije 2. Viđa se kod djece. Često se sreće kod psihopatskih osoba. Obično se na beznačajne povode reguje intenzivno. psihopata. Svojstven je psihopatamaili epileptičarima. alkoholičara. Može biti prouzrokovana i spoljašnjim faktorima. Euforičko raspoloženje (euforije) karakteriše se veselošću. tako danovi doživljaji ne mogu da ga prekinu ili izmjene. senilnih osoba i organskih bolesnika. Produženi afekt predstavlja poremećaj pri kojem jedan afekt traje znatno duže. poznata kao “ la bella indifference”. razdraganošću. pun depresivnih sumanutih ideja. Patološka razdražljivost sastoji se u neadekvatnoj pretjeranoj intenzivnosti afekta koji dovodi do burnog reagovanja. Apatija je stanje s privremenim ili stalno ugašenim osjećanjima. bezbrižnošću. sklon samoubojstvu. Emocionalna inkontinencija javlja se kod moždanih udara. 6. i organskih bolesnika ( tumor mozga ). Sve je to veoma upadljivo i obično praćeno pojačanim psihomotilitetom i pojačanom govorljivošću ( logoreja ). neveseo. Afektivna labilnost odlikuje se kratkim trajanjem afektivnog stanja i njegovom izmjenom pod dejstvombeznačajnih doživljaja. Vođa se kod histeričnih osoba.Ova promjenaafektivnog života može nastati iz više razloga a. d. najčešće psihotraumom. 3. c.

Defekt afektivnog odnosa Pri ovom stanju bolesnik ostaje u svom afektivnom zbivanju. 1. Patološki afekt Kod patološkog afekta postoji upadljiv nesrazmjer između povoda i intenziteta afekta ( reakcije ). Reagovanje i izbijanje patološkog afekta ide po tipu kratkog spoja bez latencija: nadražaj – odgovor. 2. Na mali ili gotovo beznačajni povod reaguje se izvanredno burnim afektom. i gotovo uvjek postoji bar djelimična amnezija za učinjeno djelo. koje može ići do osjećanja psihičkog ( unutrašnjeg ) olakšanja. Mogu postojati u raznim vidovima. koja po pravilu odaju žestinu afekta. Paratimija ovaj kvalitativni poremećaj afekta čest je kod shizofrenih bolesnika i satoji se u paradoksalnoj pojavi da ono što treba da izazove radost izaziva žalost. Naša aktivna ispoljavanja ne mogu uticati na njega. radosna zbivanja izazivaju u bolesnika radost. pa čak i do osjećanja blagostanja. tugu. koji dovodi do upadljivog dejstva afekta na stanje svijesti.8. Poslije ispražnjavanja patološkog afekta nastaje smirenje.Afektivna krutost je poremećaj afekta kod shizofreničara. neraspoloženje i obratno 3. Bolesniku je potrebno dugo vremena da se navikne na neku situaciju i da svoja afektivna ispoljavanja uskladi prema nestalim izmjenjama. ali njihovo ispoljavanje je paradoksalno: bolesnik se smije na sahrani svog rođaka čiju smrt inaće žali . pucao do posljednjeg metka ). Osjećanja su adekvatna. suzavajući svijest ili stvarajuči čak i besvjesno stanje. Paramimija satoji se u paradoksalnom ispoljavanju unutrašnjih osjećanja ( afekta ). U takvim stanjima česta su krivična djela. 9. Sastiji se u tome štro se izmjena afekta odigrava vrlo sporo. niti u njemu mogu izmjeniti afektivna doživljavanja i obratno. KVALITATIVNI POREMEĆAJI Kvalitativni poremećaji afekta su pojava kod shizofrenih bolesnika. jer način izvršenja djela govori za brzo prežnjenje afekta ( više silovitih uboda nožem.

opažanje i shvatanja je otežano. orjentacija očuvana. 1. Somnolencija je stanje pomućene svijesti izkojeg se osoba može probuditi i lakšim podražajem. Simptomi poremečaja svijesti u pravom smislu riječi dijele se na kvantitativne i kvalitativne poremečaje svijesti Kvantitativni poremečaji svijest U kvantitativne poremečaje svijesti spadaju: somnolencija. Sopor je stanje težeg pomučenja svijesti i neophodne su jače draži da se osoba dozove k sebi i nakon toga krače vrijeme ostaje budna. strani. pažnja je sužena. derealizacija.POREMEĆAJ SVIJESTI Poremećaj svijesti mogu izazvati organski i psihički faktori. . peremečena im je i orjentacija pogotovo u vremenu i prostoru. Transformacija je pojava kada je osoba ubijeđenja da je druga ličnost ili da je životinja i ponaša se shodno toj promjeni. istovjetno je safiziološkom pospanošču. Osoba sa ovim poremečajem smatra da su se drugi ljudi izmjenili. da su čudni. Ova pojava izaziva mučan osjećaj kod osobe i osoba stalno sebe provjerava gledanjem u ogledalo.Poremečaji vlastite ličnosti su depersonalizacija. i transformacija ličnosti. Koma je najteži kvantitativni oblik poremećaja svijesti i označava stanje potpunog gubitka svijesti. sopor i koma. opažanje takođe a shvatanje nikakvo. asocijacije oskudne.U komi jedino su očuvane vegetativne funkcije (disanje i rad srca) a psihički život praktično ne postoji. Depersonalizacija kod ovog poremečaja osoba ima utisak da se promjenila i da nije kao ranije . Kod ovaih osoba pažnja je skoro nemoguča. Ove osobe su bradipsihične (usporene). nerealni i bezizrazni. Reakciono vrijeme je produženo. Ovakvi bolesnici su zaplašeni i bježe od okoline. U komi bolesnik ne raguje ni nakakve podražaje. Govor nerazumljiv. fiziološki refleksi se ne mogu izazvati a prisutni su patološki. izgovaranjem naglas riječi da bi čuo sebe i svoj glas. a dijele se na: poremečaje doživljavanja vlastite ličnosti i poremečaje svijesti u pravom smislu riječi. Derealizacija je pogrešna procjena ambijentne stvarnosti i uvjerenje da se okolina promijenila.

odlazi ošamučena u krevet i nastavlja spavati. neurotičnih ipsihopatskih ličnosti. somnabulizam ili noktabulizam (mjesečarstvo) je stanje izmjenjene svijesti u kome se osoba diže iz postelje i zbunjeno. silovanja. često dugo neupadljiva za okolinu. Moguča su delirantna stanja I poslije mehaničkih oštečenja mozga. U sumračnom stanju osobaje djelimično dezorjentisana. U tom stanju moguča su krivična djela kao:ubistvo. Suština somnabulizma je u tome što se radi o nepotpunom buđenju. Delirantna osoba je dezorjentisana u sva četiri pravca. mišljenje je inkoherentno. zbunjen. 5. čudnog i zastrašujučeg pogleda. Sumračno stanje svijesti veoma je slično funkcionisanju svijesti u snu gdje je polje svijesti suženo i postoji samo predmetna svijest. 4.Kvalitativni premećaji svijesti 1. U tom stanju osoba govori nepovezanom i bez veze. poslije koga vlada potpuna amnezija za sve što se zbilo u toku sumračnog stanja. Sumračno stanje svijesti nastaju naglim prekidom kontinuiteta svijesti.ali ikod shizofrenih. kao i naglim povratkom normalne svijesti. jednu ličnost itd. Sumračna stanja završavaju se naglo kao i što su nastala. luta ulicama. uz veliki napor. Fuge su neodoljivi inpulsi za kretanjem (putovanjem) u stanjima pomučene svijesti. Povezanost psihičkih funkcija je veća u sumračnom stanju svijesti nego u delirijumu. Hipnoza je vještački izazvano suženje svijesti i koristi se u liječenju pojedinih neurotskih poremečaja. može da dođe k sebi. Delirantna stanja najčešće nastaju kao rezultat intoksikacije. 3. Amencija se karakteriše nemogučnošču sinteze percipiranih događaja i nepotpunom orjentacijom. ali se njeni sadržaji odnose samo na određenu afektivnu temu. epileptičnih ili histeričnih osoba. ali istotako i poslije potresa mozga ili kod histeričnih osoba (histeričko sumračno stanje) U histeričkom sumračnom stanju svijest je sužena. prisutne su i paranoidne sumanute ideje. koje potenciraju stanje straha. s afektom straha.. Ova se pojava načešće viđa kod djece. na jedan događaj. u strahu je. na jedan kompleks osjećanja. ima optočke iliakustičke halucinacije. Sumračna stanja najčešće nastaju kod epileptičnih osoba ili epileptiodnih psihopata. ukočeno tumara po kući. Osoba pojedinosti shvata ali ih ne može shvatiti kao cjelinu.Veoma brzo nakon toga svijest postaje pomućena. obično egzogenim otrovima ili u toku infektivnih bolesti koje su prečene visokom temperaturom. samo na momenat. 2. i to obično terminalnim snom. Najčešće se manifestuju kod epileptičara.Osoba u delirijumu je pshomotorno uznemirena. palevinja itd. . nekada u piđami napušta kuću. s pogrešnim prepoznavanjem predmeta i osobai obiljem iluzija. 6. Poslije buđenja obično nepostoji potpuna već djelimična amnezija.Delirantno pomućenje svijesti nastaje kada nedostaje sinteza pojedinih psihičkih funkcija u cjeline. probuđena iz tog stanja. dok se san nastavlja motorni i aparat je uključen u svijst sna. a s obzirom da stanje svijesti oscilira.

POREMEĆAJI INTELIGENCIJE Poremećeji inteligencije dijele se na dvije osnovne skupine: duševna zaostalost i demencije. povodljivi. povučeni. slaboumnost IQ = 50 – 70 ) Laka duševna zaostalost ja najlakši stepen oštečenja inteligencije i teško ga je izdiferencirati od graničnih ( fiziološki tupi ). Ove osobine su izraženije u pubertetu kada se djevojke ćesto odaju prostituciji . nego reaktivni fenomen koji se može pojaviti u zatvorskoj situaciji. Demencija je oštećenje ili gubitak inteligencije koja se predhodno razvila do svog vrhunca. posebno u razdoblju iščekivanja ili trajanja sudskog procesa. Takve osobe u najranijem djetinjstvu pokazuju manji interes i spontanost. Na postavljena pitanja osoba daje neprimjerene. Prema temperamentu mogu se razlikovati dvije grupe LMP Eretićni su u stalnom psihomotornom nemiru. Poremećaj je neurotskog histeričnog tipa. ali i u raznim drugim neugodnim situacijama koje bi osoba željela izbjeći. godine života. Pseudodemencija je poremećaj u kojem nije posrijedi organsko oštećenje mozga. lako ih je nagovoriti da se upuste u poslove koji nisu društveno dopustivi. privlače ih jači spoljni senzorni stimulusi. ali u nepovoljinim uslovima može recidivirati. apsurdne odgovore. 2. Sugestibilni su i tvrdoglavi. liječenjem se u potpunosti povuče. Kod lako duševno zaostalih očuvan je tenecitet pažnje dok je vigilitet pažnje soštečen. Apstraktna ideja je loše koncipirana ( na pitanje šta je sloboda. Raspolaže oskudnim brojem rješenja kaja su uglavnom preuzeli od drugih. Shvatanje je oslabljeno ne razlikuje bitno od nebitnog. inertni. Zove se još i Ganserov sindrom ili sindrom približnih odgovora. odgovara fudbalski tim ). LAKA DUŠEVNA ZAOSTALOST (debilitet. Emocije ispoljavaju otvoreno i direktno. ponaša se na način kako zamišlja da se ponaša psihički poremećena osoba. impulsivni su i nepredvidivo reaguju Torpidni su zavisni. Defekt inteligencije se obično otkriva u školi tako što imaju problema sa učenjem i ćesto ponavljaju razrede pa im je potrebno školovanje u specijalnim školama. Duševna zaostalost znači zaostali ili nepotpuni razvo intelektualnog kapaciteta koji nastaje do 18. Mogu se osposobiti za neke lakše poslove ali uz nadzor drugih. 1.

sveden na mali fond razumljivih rijeći.UMJERENA DUŠEVNA ZAOSTALOST ( imbecilnost IQ 35 – 49 ) Prepoznavanje umjerene duševne zaostalosti je lakše nego lake. često imaju epi napade. govori. povučeni. Trpaju u usta sve do čega dođu i bacaju stvari do kojih dođu. skloni su pederastiji. Sugestibilni su i nij eih teško navesti na određene prestupe. mišljnje im je konkretno. Upančivanje je reducirano i mehaničko. – 20. tvrdoglavi. Rađaju se sa tjelesnim oštečenjima koja su osbiljna. idiotija ) U OVU DRUPU MENTALNE RETARDACIJE SPADA 5 % OD SVIH MENTALNO RETARDIRANIH OSOBA. većina ih ne može ni sjediti. napastuju. nekordinisan. Eretični su nemirni i na najbezazleniji povod mogu reagovati brutalno Torpidni su nepristupačni. egoistični. uočava se da dijete počinje kasnije da se smije. govor oskudan. Idiotine nauče govoriti. kasno počinje da sjedi. uvredljivi i osvetoljubivi. Sistematskim i upornim vježbanjem mogusteći higjenske navike. TEŠKA DUŠEVNA ZAOSTALOST( IQ 20 – 34 ) Psihomotorni razvoj je jako usporen. briga oko njihove higjene. neuobičajan izraz lica ). U dobi od 6. Ćesto nasrču na druge. Imaju i tjelesne defekte. Hod je u najboljem slučaju nespretan. hoda. da ima poteškoča sa dojenjem.Incidencija jenajveća u ranom djetinjstvu. Potreban je stalni nadzor nad ovakvom djecom. oblačenja. DUBOKA DUŠEVNA ZAOSTALOST ( IQ 0 – 19. Potrebna im je stalna njega u specijalnim ustanovama . s velikim zakašnjenjem prestaje da obavlja nuždu u krevet. sodomiji. onanišu. trapav. Umjereno duševno zaostali mogu da se obuče u održavanju lične higjene. hranjenja. Imajuoskudan kontakt sa okolinom. u kasnijem dobu otpada jer idioti rano umiru od interkurentnih infwekcija. jer je često mentalna retardacija prečena sac fizičkim abnormalnostima ili manifestacijama ( pareze. uz pomoć radne terapije mogu se obučiti za izvjesne poslove i za održavanje oskudnog kontakta sa sredinom. god. zastrašeni.

tuđe. Njihovo izvršenje ne dovodi do osjećaja olakšanja. Ostvaruju se naglo. Javlja se u maničnim i hipomaničnim stanjima. odnosno istodobno je izraženo suprotno usmjerenje voljnih inpulsa prema istoj stvari. što u određenim okolnostima može praviti probleme osobi ili njezinoj okolini. Najčešće se susreću slijedeće: dipsomanija – povremeno prekomjerno konzumiranje alkoholnih pića. Abuličan bolesnik leži. Hiperbulija je stanje pojačane volje. ne jede. redukciom psihomotorike. Sniženje volje javlja se kod nekih poremećaja ličnosti. 4. koje se pojavljuju povremeno. epileptičnih napada. povreda mozga ili pod uticajem nekih psihoaktivnih supstanci. želje. Osobe sa smanjenom voljom su sugestibilne i povodljive. 3. neodoljivo se nameću pojedincu i nadvladavaju sve druge potrebe. nuždu obavlja u krevetu. 2. 6. karakterizira ih žestina i brzina. . najčešće shizofrenog procesa. Automatizam ili automatska radnja obavlja se automatski. somnambulizma. neshvatljivo. Najčešće se javljaju kod shizifrenih bolesnika. ali što mora ostvariti. nego kao neku stranu aktivnost. Prisilne radnje osoba doživljava kao nešto strano. nego je pračeno osjećajem neugode. 5. Bolesnik je ne doživljava kao svoju.. shizofrenije. ali i kao znak nekih organskih poremećaja ( hipoglikemija. sniženjem rasploženja. bez voljne kontrole osobe. i kako to treba učinitiali to nije kadar učiniti iako nema nikakve fizičke prepreke za to ). Pojavljuje se u okviru psihotočnog. Impulzivne radnje su nagonske radnje. Hipobulija predstavlja slabljenje volje i voljnih impulsa. praćena je i drugim psihičkim poremećajima. piromanija izazivanje požara i poriomanija besciljna lutanja. kada bolesnik ne može obaviti neku radnju ili donjeti odluku ( jasno mu je šta treba učiniti. U okviru ovoga spomenućemo i impulzivne sklonosti. te kod neurotskih smetnji. nezainteresovan za svoju okolinu. Ambitendencija ili ambivalencija označava podvojenost voljne usmjerenosti. Najčešće se pojavljuje kod shizofrenih bolesnika. Kod njih nagonski poticaj prelazi u radnju. Počinitelj ih doživljava kao voljnu radnju. Susreču se kod prisilnih neuroza. Predhodi im jak osjećaj unutrašnje napetosti i unutrašnjeg nemira. sebe kao promatrača sa strane pa nema osjećanje vlastitosti u njezinom izvršavanju. nesigurnost. zatim kod depresije. stalne dvojbe. Kada je ekstremno izražana govorimo o abuliji. kleptomanija – krađa bez motiva i realne potrebe za ukredenim.POREMEĆAJI VOLJE 1. Očituje se na razne načine: teškoće pri donošenju odluka. shvaćanja. verbalnu komunikaciju sa njim nije moguće uspostaviti.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful