Mr.sc.

Ljiljana Šepić,dia POTOK MEDVEŠČAK-KOLIJEVKA ZAGREBAČKE INDUSTRIJE I PRVE REVITALIZACIJE Sažetak U rasponu od prvih mlinova izgrađenih u srednjem vijeku na potoku Medveščaku, nakon mlinova cistercita, franjevaca i kanonika te purgera izgrađenih na tzv. Melinskom potoku( kanalu prokopanom u 14 stoljeću), preko prvih manufaktura, te izgradnje u 19 stoljeću, u južnom dijelu područja ranoindustrijskih pogona i stvaranja prve spontano nastale industrijske zone u Zagrebu, zaokružene izgradnjom velike tvornice koža(proširene 1900.) a zatim njezinog zatvaranja 1938 i konačno njezine prenamjene iza 2.svjetskog rata, ovaj uski prostor uz tijek (danas kanaliziranog) potoka možemo smatrati paradigmom razvoja manufakturno-industrijske proizvodnje čiji luk zatvara revitalizacija tvornice kože. Taj luk započinje izgradnjom mlinova čija je lokacija bila konačno određena mirom između Gradeca i Kaptola 1392 (nakon krvavih borbi) a čija je proizvodnja do 19 stoljeća bila dostatna za zagrebačku potrošnju. Od 18.stoljeća mlinovi se grupiraju na sjevernom dijelu a manufakture se počinju graditi na južnom dijelu(1750.suknara F.Kuševića, 1771. kaptolska manufaktura papira, 1810 manufaktura likera J.Weissa). Početkom 19.stoljeća izgradnjom rano-industrijskih pogona( 1829 tvornice kamenine J.Kriegera-od 1883 tvornice keramičkog posuđa i peći, koja je preimenovana i 1892. preseljena,zatim 1830. tvornica ulja i mlin D.Rempfla, tvornice sapuna, manufakture cigareta A.Mallina) spontano se stvara prva industrijska zona u Zagrebu, konačno zaokružena izgradnjom prve tvornice koža 1864. V.Šimonića te zatim druge tvornice koža V. Sterna. Ona je postepeno proširivana da bi od 1871. pod imenom Povlastjena kožarska tvornica postala najveći industrijski pogon u Zagrebu ali i najveći zagađivač.U njezinom kompleksu 1900.prof J. Holjac gradi tzv Novu tvornicu. Konačno je kompleks zatvoren 1938. Nakon 2.svjetskog rata luk je konačno zatvoren revitalizacijom Nove tvornice- njezinom prenamjenom u prostor Gliptoteke HAZU.

.Kalline i E.) koje su podizali cisterciti i franjevci.). Medveščak je tekao između zagrebačkih naselja Gradec i Kaptol(sl. Zadnji mlinovi su nestali polovicom 20. On je u funkciji od 18.Potok Medveščak –kolijevka zagrebačke industrije i njezine prve revitalizacije Kao primarni izvor pogonske energije i u Zagrebu je voda potoka bila osnova za izgradnju prvih mlinova još u srednjem vijeku. Ksavera. U 13. Gradec je mogao graditi svoje mlinove sjeverno od groblja na Novoj Vesi a Kaptol južno. Na mjestu kaptolske manufakture papira kao prvi ranoindustrijski pogon nastaje tvornica kamenine Josipa Kriegera 1828 ili 1829 a slijede 1830 na Ksaveru tvornica ulja i mlin D. B. pa tvornica sapuna.Sterna.stoljeća dok je postojeća zgrada mlina(obnovljena 1983-85) iz polovice 19. Zbog premještanja toka potoka Medveščaka te zasipanja njegovog korita kao i korita kanala grad od 1890ih otkupljuje mlinove koji smetaju ostvarenju tog projekta..stoljeću paralelno sa glavnim tokom radi regulacije potoka (onda nazvanog Matičina) iskopan je kanal zvan Pretoka ili Prekopa. Izgradnjom tih pogona spontano se rađa prva industrijska zona u Zagrebu koju konačno zaokružuje izgradnja prve tvornice koža Vatroslava Šimonića 1864 a zatim 1869 druge tvornice koža V.stoljeća. Od tih je potoka koji su se spuštali u zagrebačku dolinu sa obližnje Medvednice najjači i najznačajniji bio potok Medveščak u to doba zvan Crikvenik. Od tadašnjih 45 žitnih mlinova većina ih je uklonjeno tijekom 19.stoljeća.Rempfla. 1777 geometar Ivan Vetter naime prijedlaže izgradnju vodovoda i projektira njegovu trasu od kaptaže kod Kraljevog izvora (današnjeg Kraljičinog zdenca) do crkve sv. kanonici i feudalci te gradački žitelji. zatim kaptolska manufaktura papira u Novoj Vesi 1771(koja je radila do 1825) pa manufaktura likera Josipa Weissa na Potoku. Barbota. I prvi prijedlog za zagrebački vodovod bio je vezan uz potok Medveščak. Danas postoji samo jedan mlin na Gračanskom ribnjaku i to Banićev mlin. po današnjoj Kožarskoj ulici. Od 1883 tvornica kamenine prerasta u tvornicu «bielog posudja.stoljeća vide ta dva toka i deset mlinova(sl.Kornitzera a koja je 1890 preseljena na Ksaver. Chamot i feyence peći i neprogorivih stvari» vlasnika D. Mallina nastaje nešto kasnije. Mlinovi se tada koncentriraju sjeverno od današnje Gupčeve zvijezde dok se južnije osnivaju prvi proizvodni pogoni(sl.Ta se tradicija nastavila sve do 18. Nakon njih u pisanim se dokumentima prvo spominje suknara i bojadisaonica Franje Kuševića na Ksaveru 1750.3.. koji je djelomice tekao istočno a zatim zapadno od potoka. a manufaktura cigareta A. Zbog korištenja vode i gradnje mlinova izbijali su sukobi između ta dva naselja sve dok se mirom od 1392 nije utvrdilo da se mlinovi više ne dižu južno od križanja potoka i kanala..1.2) i činio njihovu istočnu odnosno zapadnu granicu. Na osnovi arheološkog materijala nađenog pri izgradnji današnjeg Kaptol centra kao prve manufakture na toj lokaciji mogli bismo spomenuti već u 15 i 16 stoljeću radione za kaljeve peći.stoljeća kada dolazi do pojave prvih manufaktura na tom području.Već se na karti na kojoj Ivan Krstitelj Tkalčić prikazuje situaciju koncem 14.stoljeća.

Tako je i prvu zgradu tvornice koža izgleda projektirao graditelj Janko Jambrišak( projektant i prvog zagrebačkog Paromlina iz 1863). Zgrade tzv Nove tvornice nalazile su se na sjevernoj parceli sa dva paralelna objekta radionice i magazinske zgrade povezanih na prvom katu mostom dok su južno bile zgrade stare tvornice. (sl...5). Sterna Veliki kompleks tvornice koža V.4).U tvornici je bilo zaposleno 250 radnika a u Zavodu 80. Tvornica koža V. Tvornica je konačno zatvorena 1938 godine nakon godina prosvjedovanja građana okolnih naselja zbog zagađenja kako potoka tako i zraka. Na Novoj Vesi su bile reprezentativnije zgrade uprave. Mally i Bauda. Sve su to arhitekti koji su inače svojim zgradama oblikovali zagrebački Donji grad. dok je projekt Konfekcionalnog zavoda ili radionice za opremu carskokraljevske vojske(ustvari tvornice cipela) radio arhitekt Koch a razne kasnije prigradnje i dogradnje kompleksa firma Pilar. Kompleks tvornice koža nalazio se na dvije parcele. .kasnije tvornice cipela Astra(sl. Nakon faze u kojoj se arhitektura prvih manufaktura i ranoindustrijskih pogona nije bitno razlikovala od okolne izgradnje i čije autore ne znamo izgradnjom tvornice koža javljaju se i prvi projektirani industrijski pogoni u Zagrebu. preko školovanih graditelja zatvara arhitektima školovanim na visokim tehničkim školama Beča i dr. Osim njega u daljim pregradnjama i prigradnjama učestvuju i Benedik i Baranyai te Josef Dubsky. Tako kompleks tvornice koža ujedno postaje paradigma i za arhitekturu tvorničkih pogona gdje se krug započet anonimnim graditeljima prvih mlinova i manufaktura. U prvoj fazi to su graditelji da bi zatim projektiranje tvornica preuzeli školovani arhitekti. zgrade tzv Konfekcionalnog zavoda tj. U njezinoj izgradnji sudjelovali su skoro svi poznatiji zagrebački graditelji i arhitekti. arhitekt školovan u Stuttgartu. autor niza reprezentativnih zgrada zagrebačkog Donjeg grada. Tzv Novu tvornicu( zgrade današnje Gliptoteke) gradi pak prof Tehničkog fakulteta u Zagrebu Janko Holjac 1900. južno i sjeverno od Zavojne ceste a po sredini je tekao potok Medveščak(sl.. Arhitektura tzv Nove tvornice tipična je i po svojim oblikovnim i konstrukcijskim značajkama za industrijske objekte toga doba a koje je u tvorničku izgradnju Zagreba prvi unio Kuno Waidmann.6).Sterna počeo se graditi 1869 da bi nakon niza prigradnji 1880 izgradnjom velikog Konfekcionalnog zavoda ili radionice za opremu carskokraljevske vojske(ustvari tvornice cipela) postala najveći industrijski pogon u Zagrebu.

).svjetskog rata radovi na uređenju izložbenih prostora te uređenja zapuštenog dvorišta nastavljeni su nakon oslobođenja i bili su gotovi u listopadu 1945 a prva izložba iz Zbirke antičke skulpture bila je otvorena 13.10) I kao što je spontano nakon mlinova i manufaktura u dolini potoka Medveščaka nastala prva zagrebačka industrijska zona tako je skoro spontano nastala i prva revitalizacija neke tvornice u Hrvatskoj.i sl. I tako je 1939 donesena odluka da se Gliptoteka smjesti u zgrade Nove tvornice koža. .11. segmentni nadvoji i prozorske klupčice također u vidljivoj opeci. .1945.7i 8). Svi su detalji-kordonski vijenac.9.Konstruktivno vanjski su nosivi zidovi od fasadne opeke dok su unutarnji rasponi podijeljeni nizom lijevanoželjeznih stupova u prizemlju a na katu nizom drvenih stupova(sl. povijesni luk tako karakterističan za mnoge primjere revitalizacije industrijske baštine u svijetu. Oblikovni je to izričaj suzdržanog historicizma koji je na zagrebačke tvorničke objekte u tvornici Franck i u Pivovari prvi primijenio Kuno Waidmann(sl. Naime kada je 1938 godine tvornica kože prestala sa radom njezini su ispražnjeni pogoni pripali gradu Zagrebu. zatim Tvornice cipela Astra danas su pak uklopljene u novi kompleks Kaptol centra između Nove Vesi i Medvedgradske ulice izgrađenog 2000. Prostor bivše tvornice koža svojim dimenzijama i slobodnim unutarnjim prostorima kao i minimalnim građevinskim zahvatima potrebnim za njegovu prenamjenu pokazao se kao idealno rješenje(sl. Zgrade nekadašnjeg Konfekcionalnog zavoda. Danas se prostori bivše tvornice koža koriste i za povremene izložbe kao što je Trijenale hrvatskog kiparstva a nedavnim uređenjem vanjskog prostora stvoreni su idealni uvjeti za izlaganje skuptura.10. Na taj se način na području doline potoka Medveščaka revitalizacijom tvornice koža i konačno zatvorio paradigmatski luk razvoja industrije od pojave prvih mlinova. U to se vrijeme tražio prostor koji bi udomio donaciju dr. protoindustrijskih pogona do jedne od onodobnih najvećih industrijskih pogona u Zagrebu sve do njezine konačne revitalizacije.Antuna Bauera kojom je 1937 gradu poklonio originalne gipsane modele. Nakon prekida zbog 2. zatim preko prvih manufaktura. Duga zgrada od fasadne opeke podijeljena je lezenama na 17 polja sa otvorima.

. Kartografska zbirka Muzej grada Zagreba. Budapest 1963 na str. Zagreb 1951 Bičanić Rudolf: Razvoj industrije u Zagrebu. Jevrejski almanah. zagrebački veletrgovac i manufakturist 1764-1835.I. Despot.IV rad Lelje Dobronić»Zgrade i pogoni nekih zagrebačkih tvornica devetnaestog stoljeća u očima suvremenika». Despot. Olga: Zagrebačka tvornica keramičkog posudja i peći Josipa Kalline. Jevrejski almanah. Arhiv Hrvatske u Zagrebu. Zagreb 1960. 265/1771-Kuševićeva tvornica sukna na rijeci Medvednici se žali na Petra Sermagea zbog skretanja toka rijeke.str 229-237 te u istom zborniku sv. Rudolf:Hrvatska ekonomika I.O.Opširnije o nastanku i razvoju «tvornice kamenine» u zborniku «Iz starog i novog Zagreba»sv. Olga: Iso Kršnjavi kao graditelj.stoljeću. Iz starog i novog Zagreba I. Izvori Muzej grada Zagreba.325 i 326 Literatura Bičanić. Miroslava. JAZUI. spisi Zagrebačke županije. Barbat. Industrija gradjanske Hrvatske. Beograd 1961-62 4.stoljeća u očima suvremenika. Zagreb 1970.Ljelja: Graditelji i izgradnja Zagreba u doba historijskih stilova. doba manufakture u Hrvatskoj i Slavoniji 17501860. Zagreb 1957 Klobučar. citira Istvan Bogdana koji u «A Magyarorszagi papiripar tortenete(1530-1900). Iz starog i novog Zagreba I.stoljeću. Historijski arhiv u Zagrebu.323. Zagreb.201 spominje zagrebačku manufakturu papira u Novoj Vesi 3. 1986 . Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske. Zagreb. Dobronić.) Zagreb 1969. Despot. Jakob Weiss.Društvo povjesničara umjetnosti SR Hrvatske.str 225-240. Počeci industrije i radničkog pokreta u Hrvatskoj 1848-1919( katalog izložbe 1969.Bilješke 1. Miroslava: Industrija gradjanske Hrvatske 1860-1873. Zagreb 1972 Klobučar. Zagreb 1970. Beograd 1961-62 Despot Miroslava: Pokušaji manufakture u građanskoj Hrvatskoj u 18. Miroslava: Jakob Weiss. 1983 Karaman Igor: Privreda i društvo Hrvatske u 19. G.12. Miroslava Despot. knj. Iz starog i novog Zagreba II. Iz starog i novog Zagreba IV. Ljelja: zagrebački graditelj Janko Jambrišak.Olga: Tvornica kamenine u Zagrebu.Zagreb 1968 Dobronić. 2. Zagreb 1960 Knežević.Ljelja:Zgrade i pogoni nekih zagrebačkih tvornica 19. JAZU. Zagreb 1959 Dobronić. Građa za gospodarsku povijest Hrvatske. Despot. rad Olge Klobučar:»Tvornica kamenine u Zagrebu».sv. Iz starog i novog Zagreba. Snješka: Zagrebu u središtu. Zagreb. Starine. Zagreb 1957. Miroslava: Zagrebačka «panificina» Franje Kuševića. Miroslava Despot. zagrebački veletrgovac i manufakturist 1764-1835. Zagreb 1962. 2003 Maruševski. Fototeka Tvornica kože.

Ljiljana : Počeci razvoja industrijske arhitekture u Zagrebu.1889 Knj. Od konca 1971. 2000 odobrena izrada doktorskog rada «Integralni pristup revitalizaciji spomenika tehničke kulture».Ivan Krstitelj: Povijesni spomenici slob.1991 Šepić. radi na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Katedri za projektiranje. Nosilac izbornog kolegija Industrijske arheologije na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu.1894 Knj. Autorica niza stručnih i znanstvenih članaka o temi industrijske arheologije.kralj. 1903 Biografija Rođena 1942 u Londonu.Zagreb 2001 Tkalčić.II Zagreb.Britanija. Vel.KAJ 4-5. 1976 Šepić. u arh birou općine Greenwich. 1977 obranila magistarsku radnju «Počeci razvoja industrijske arhitekture u Zagrebu» na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. 1966 diplomirala na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.Vesna: Gliptoteka i moguća restrukturiranja utilitarnih objekata 19. Autor više objekata u Londonu i Zagrebu. KnjI. Uključena u rad na znanstvenoj temi «Atlas arhitekture Republike Hrvatske» sa podtemom «Razvoj industrijskih objekata u Republici Hrvatskoj». Arhitektonski fakultet u Zagrebu.stoljeća za potrebe slobodnog vremena.Zagreb. Filozofski fakultet u Zagrebu.III Zagreb.Mikić.. Ljiljana :Industrijska arhitektura nagodbenog razdoblja u Zagrebu. . grada Zagreba. magistarski rad. magistarski rad.Od 1967 do konca 1970 radila u Londonu.

katastarski zemljovid grada Zagreba (3 lista . montaža) Slika 004 Slika 005 Slika 006 Slika 007 Slika 008 Slika 009 Slika 010 Slika 011 Kožara. Slika 003 Potok.stoljeća Nikola Angiolini. Zagreb oko 1566. zgrada na Medvedgradskoj ulici Gliptoteka. Zagreb potkraj 14.Popis ilustracija Slika 001 Slika 002 Ivan Krstitelj Tkalčić. Kožarska ulica i potok Medveščak 1862/64. dvorište . razglednica oko 1900 Položajni nacrt Tvornice kože Položajni nacrt Stare i Nove tvornice koža Tlocrti temelja i prizemlja tzv tvorničkih zgrada Tvornice koža Detalj željeznog stupa Tvornice koža Tlocrt Gliptoteke Gliptoteka.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful