SERGEJ TRIFUNOVI] ZA SB: STOP TIRANIJI BANALNOSTI

NEZAVISNA INFORMATIVNA REVIJA

TO^AK D.O.O. JELAH-TE[ANJ Ul.Titova bb Jelah 032 666 833 667 720, 666 226

PROIZVODNJA I PRODAJA DRVENE STOLARIJE URE\ENJE ENTERIJERA

www.slobodna-bosna.ba

SADR@AJ
12 KOLAPS “BOLJEG DIJELA BiH“
Porazan ekonomski saldo Dodikove vlasti
Prema svim relevantnim ekonomskim pokazateljima, Republika Srpska za vrijeme Dodikove sedmogodi{nje apsolutisti~ke vlasti nije uspjela postati “bolji dio BiH“ nego je dodatno zaostala u ekonomskom razvoju iza Federacije BiH

www.slobodna-bosna.ba
na{ list ekskluzivno objavljuje,a koje TRIFUNOVI] je u progamu TV B92 odr`ao svjedo~i da je Karad`i} tokom svog lekciju mnogima od nas i poslao jasnu vi{egodi{njeg skrivanja odr`avao tajnu poruku: ne tro{ite novac na bespotrebne prepisku sa prijateljima i saradnicima koji SMS-ove, ve} taj novac usmjerite za su brinuli o njemu i njegovoj porodici, a pomo} oboljeloj djeci naj~e{}e sa prof. Kostom ^avo{kim, koji se pro{le nedjelje u Ha{kom tribunalu na{ao 52 POKVARENI SVIJET u ulozi eksperta odbrane. U drugom pismu UMJETNOSTI “podsetniku” Karad`i}evi za{titnici operacionaliziraju njegovo skrivanje otkrivaju}i Velika Giacometti prevara brojne nepoznate (~ak i {okantne!) detalje Hiljade la`nih skulptura i slika, milioni zara|enih eura rezultat su decenijskog rada ROBERTA DRIESSENA; njema~ki nedjeljnik SPIEGEL objavio je uzbudljivu pri~u o najve}em (slobodnom) krivotvoritelju dana{njice koji je, izra|uju}i la`ne slike i skulpture, zaradio milione eura

16 OPERACIJA “BIRA^“
Najve}a postprivatizacijska plja~ka u BiH

50 EVROPSKI MOST KULTURA 2014
Sarajevo, sto godina kasnije
U saradnji sa Vladom Republike Francuske, gradske vlasti Sarajeva pripremaju obilje`avanje stogodi{njice Sarajevskog atentata koje }e idu}eg ljeta u BiH, izme|u ostalog, dovesti Be~ku filharmoniju u obnovljenu Vije}nicu, te sportske asove i poznata imena iz svijeta umjetnosti; za ovaj projekat do sada je osigurano oko dva miliona eura, a o~ekuje se da }e Sarajevo u periodu od 21. do 28. juna 2014., kada su planirani centralni doga|aji, posjetiti oko 50.000 turista iz cijelog svijeta
SLOBODNA BOSNA nezavisna informativna revija IZDAVA^ Pres-Sing d.o.o. Sarajevo Glavni i odgovorni urednik: Senad AVDI] Predsjednik Upravnog odbora: Asim METILJEVI] Direktor: Erbein RE[IDBEGOVI] Ure|uje redakcijski kolegij Novinari Suzana MIJATOVI], Danka SAVI], Mirha DEDI], Nedim HASI], Mirsad FAZLI], Dino BAJRAMOVI], Maja RADEVI] Grafi~ki urednik: Edin SPAHI] DTP: Atif D@IDI] Elvira HAJDAREVI] Lektor: Sedina LON^ARI] Sekretar redakcije: Edina MU[OVI] Marketing i prodaja: Amela [KALJI] e-mail: marketing@slobodna-bosna.ba Fotografija: Milutin STOJ^EVI], Mario ILI^I] Revija izlazi sedmi~no Telefoni: 444-041, 262-630, telefaks: 444-895 Adresa: ^ekalu{a ~ikma 6, Sarajevo Transakcijski ra~uni 1610000015710034 - Raiffeisen BANK HYPO ALPE-ADRIA-BANK 3060510000025213 BOR BANKA d.d. 1820000000147912 MOJA BANKA d.d. 137-042-60011444-55 List "Slobodna Bosna" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvu obrazovanja, nauke, kulture i sporta pod rednim brojem 522, Mi{ljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta od 12.6.2001. [tampa: UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac. Fotografije, rukopisi i prenosivi mediji se ne vra}aju. PDV broj 200333040003 e-mail: sl.bos@bih.net.ba

Nova premijerka Republike Srpske @ELJKA CVIJANOVI] kona~no je prije desetak dana dala suglasnost za pokretanje ste~ajnog postupka u Fabrici glinice Bira~, ~ime je i slu`beno potvr|eno da su litvanski vlasnici, nakon vi{egodi{nje plja~ke, zvorni~ku kompaniju doveli do propasti; na{a novinarka pi{e kako je UBIG GRUPA iz Litvanije od Vlade RS-a godinama dobijala povoljne kredite i brojne subvencije, iako je jo{ 2005. utvr|eno da iz BiH iznose milijunski profit, a gomilaju milijunske gubitke

60 LAVINA LJUDSKOSTI
Umjetnik protiv gluposti i praznine

26 ANTIHA[KI TRUDBENIK U AKCIJI
Kosta ^avo{ki, vlasnik “istine o Karad`i}u”
“Slobodna Bosna” do{la je u posjed dva tajna pisma nastala u vrijeme dok se ha{ki optu`enik RADOVAN KARAD@I] krio od me|unarodne pravde: Prvo je pismo Radovana Karad`i}a iz 2001. njegovom ratnom savjetniku JOVANU ZAMETICI koje
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

Godinama su ga pozivali da sudjeluje u TV serijalu “Veliki brat”, a on se tamo pojavio tek pretpro{le sedmice, i to u “Specijalnom izdanju”; glumac SERGEJ

Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Slobodna Bosna je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH

3

MINI MARKET
MILORADOV DODYGUARD TEMPLARI U FEDERALNOM MUP-u: KO JE PRAVOVJERNIK

Direktor SIPA-e Goran Zubac u stopu pratio Dodika na strana~koj turneji po Hercegovini
Incident koji je izazvao vladika zahumsko-hercegova~ki Grigorije, kada je u mafija{kom stilu zaprijetio novinaru BN televizije Neboj{i Vukanovi}u, nije i jedini skandal koji je obilje`io vikend boravak predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika u Trebinju. Osim Dodikovog doma}ina u manastiru Tvrdo{ vladike Grigorija, me|u hercegova~kim se SNSD-ovcima koji su do{li na sastanak s liderom na{ao i direktor Dr`avne agencije za istrage i za{titu (SIPA) Goran Zubac. Njegov dolazak na strana~ko sijelo u Trebinju uop}e nije problematiziran, iako se Zubac, prate}i Dodika u stopu, pona{ao kao predsjednikov tjelohranitelj, a ne kao direktor najva`nije dr`avne policijske agencije?! (S.M.)
Goran Zubovac

Teror Dragana Lukača i njegovih saradnika u istrazi protiv doušnika, izdajica u Federalnom MUP-u

DISCIPLINIRANJE NEPOSLU[NIH
Dragan Luka~, direktor FUP-a, i Ivan Trezner, na~elnik Odjeljenja za posebne istrage i templar

Bahatost i privincijska osionost direktora Federalne uprave policije Dragana Luka~a i njegovih bliskih saradnika dostigla je nevi|ene razmjere. Najnoviji primjer za to je da je Luka~ od Interne kontrole zatra`io pokretanje postupka protiv Zlatka Mileti}a, izvr{nog direktora SEPCA-e, i to iz dva razloga. Prvi razlog je prisustvo Mileti}a na osniva~kom skupu Demokratske fronte @eljka Kom{i}a, a drugi to {to je prije petnaestak dana Mileti} dao intervju za na{ list. Kom{i} je za Slobodnu Bosnu iscrpno govorio o rezultatima SEPCA-e (Asocijacije {efova policija zemalja jugoisto~ne Evrope), dobroj suradnji direktora policije u regionu te najavio nove policijske akcije u regionu. Me|utim, sujetnom Luka~u je o~ito zasmetao profesionalizam, anga`ovanost i agilnost Zlatka Mileti}a. Mileti}a je po slu`benoj du`nosti saslu{ao inspektor Ismet Boja, {ef Interne kontrole. Nakon saslu{anja Mileti} je pri odlasku zalupio vratima, zbog ~ega je {efica kabineta Iva Trezner tra`ila od Boje da se Mileti} strogo kazni. Boja je to odbio, nakon ~ega je ekspresno degradiran i postavljen na mjesto istra`itelja u terenski ured. Vrlo sli~no svom {efu pona{aju se Luka~evi poslu{nici, njegova {efica kabineta Iva Trezner, njen suprug, ina~e na~elnik Odjeljenja za provo|enje posebnih istra`nih radnji Ivan Trezner. Luka~ je na prijedlog {efice kabineta Ive Trezner 12. aprila ove

godine donio odluku da Aladina Sinanovi}a, kriminalisti~ko-obavje{tajnog analiti~ara, premjesti u sektor uniformisane policije. Iva Trezner ina~e je pod jakim uticajem svog mu`a Ivana Treznera, viteza templara Salomonova hrama Hrvatskog vite{kog reda templara O.S.M.T.H. Templaru Trezneru i njegovoj supruzi je zasmetalo {to Sinanovi} petkom odlazi na d`umu, pa mu je zabranjeno da petkom izlazi s posla. Me|utim, ni to nije bilo dovoljno ve} je Sinanovi} profesionalno degradiran iako je pro{le godine za svoj rad od zamjenika direktora FUP-a dobio najvi{u ocjenu. Upu}eni izvori degradaciju i pritisak na Sinanovi}a povezuju s raspisanim konkursom FUP-u za mjesto na~elnika Obavje{tajnog odjeljenja na koji se pored Sinanovi}a prijavio i Luka~ev pulen Zoran ^egar. Ismeta Boju i Aladina Sinanovi}a {efica kabineta Trezner tretira kao ljude Zlatka Mileti}a jer su obojica unaprije|eni u vrijeme dok je Mileti} bio direktor FUP-a, {to je osnovni razlog njene osvetoljubivosti. Indikativno je tako|e da su mete {ikaniranja, razmje{tanja, degradacije i ka`njavanja bra~nog para Trezner i njihovog {efa Luka~a uglavnom bo{nja~ki kadrovi. Podsje}anja radi, kri`ar templar bio je i norve{ki desni~arski fanatik Anders Breivik koji je pobio 77 ljudi zbog mr`nje prema muslimanima. (M. Dedi})
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

4

MINI MARKET
FOTO NEDJELJE
MILUTIN STOJ^EVI]

SVE ]E TO SEMIHA DA ISKIHA

Budimir na čelu Pravde i povjerenja

Semiha Borovac pokupila sve gelere afere u kojoj je profitirao pravni ekspert Veljko Trivun
Biv{eg dekana Ekonomskog fakulteta u Sarajevu Veljka Trivuna nisu odve} uznemirila pitanja zastupnika u federalnom Parlamentu za{to je za prepisani projekat “Normativno-tehni~ka pravila za izradu zakona i drugih propisa u Federaciji BiH“ pla}en 780.000 KM. Iako je predstavljen kao klju~ni ekspert za realizaciju tog projekta, Trivun se do sada nije javno oglasio, za razliku od dr`avne koordinatorice za reformu javne uprave Semihe Borovac, koja se silno trudila da demantira napise novinara. Umjesto medijske polemike, poduzetni se profesor Veljko Trivun bavi pre~im stvarima. Ovih je dana, naime, sinu u strogom centru Sarajeva kupio stan od 80 kvadratnih metara, koji je platio vi{e od 200.000 KM. (S.M.)
Semiha Borovac

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

5

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE

PRODUKCIJA PRIRODNIH NEPRIJATELJA: “FATAJ HIN @IVE“
Pi{e: SENAD AVDI]

Prije toga se navodna akademska bošnjačka zajednica energično, snažno obračunala i sa Predragom Matvejevićem i Ivom Bancem, razboritim, dobronamjernim ljudima (i taj se skandal desio u režiji i aranžmanu desničarskih bošnjačkih pretorijanaca namjesničara) kada su stidljivo pokušali upozoriti na sitna, neprincipijelna zastranjenja oficijelnog Sarajeva; raskrinkana je, napokon, dvoličnost i prepredenost Vesne Pusić, hrvatske ministrice vanjskih poslova, istisnut je iz Sarajeva, u Hercegovinu protjeran, marginaliziran je i “provaljen“ i hrvatski premijer Zoran Milanović (“nije ni njegovo maslo za ramazana“)

K

oriste}i obrasce, manipulativne tehnike, marketin{ke, promotorske, etablirane i kanonizirane u pop kulturnoj industriji i ja sam prije pisanja ovoga teksta izbacio promotivni pilot-singl: na portalu “Slobodne Bosne“ napisao sam desetak redaka u odbranu Predraga Luci}a, genijalnog splitskog huncuta, aminovao mu pravo da pi{e {ta god mu se }efne. Ra~unaju}i na njegov minuli sta`, zasluge iz rata, beneficije, povlastice. ^isto da opipam bilo, puls javnosti, stanje na tr`i{tu ratnih zasluga. David Bowie je to dobro skontao: nakon pedeset godina radnog sta`a, milion ugodno popunjenih koncerata, 28 manje-vi{e genijalnih albuma, prije dva mjeseca,

kulturnog, patriotskog rukovodio kada sam prije nekoliko sati pustio pilot-singlicu, probno-probavni balon, mrvicu od teksta u kojem sam tra`io da se bo{nja~ki nau~ni janji~ari i njima gravitiraju}a ordija prof. sci. i asistenata prestanu i`ivljavati nad Predragom Luci}em. Probude se, mobiliziraju se on line hand`ar divizije, {irom dunjaluka, ljute `rtve genocida od Vardara pa do Triglava, od Melburna pa do Kvebeka, “zlatnim suncem obasjana“, dijasporski konektovana neja~, kojoj jo{ rane nisu zacijelile, koju svaka “rana svog naroda“ boli. Daljinski i po pravilu slu`be, okrutne kapitalisti~ke, popodne kad do|u ku}i i upadnu u kontemplacijski ko{mar.

VJE^NA TRANZICIJA ISTOGA: O
pred objavljivanje posljednjeg “The Next Day“, oprezno, za svaki slu~aj, zlu ne trebalo, stidljivo je pustio u javni promet na dru{tvenim mre`ama pilot-singl The Stars; da vidi, osjeti, percipira kakav mu je status u okviru modernog, druga~ijeg kulturnog ukusa i muzi~kog mirisa. Pokazalo se: veli~anstven, jedinstveno neponovljiv! Ali, pilot-singl nije bio vi{ka, trebao je da razmek{a i odobrovolji dje~urliju nero|enu u vrijeme kada je on pravio svoju najbolje pjesme u Berlinu, glavnom gradu podijeljene Njema~ke sedamdesetih godina. Fenomenalan u svakom, multimedijskom, autorskom klju~u, skladnom, ludom, zabavnom, naoko nepretencioznom spoju grafi~kog, animacijskog i glazbenog talenta i osobito idejnom napravila je sjajna grupa “Dubioza kolektiv“ sa pilot singlom “Ka`u“... kako bi pripremila narod za svoj prekrasan, dalekose`no va`an album “APSURDISTAN“. “Lahko im se kur~iti kad ih pla}a SDA, {to vaki spot nisu uradili dok hin je pla}o SDP“, pi{e u reakcijama na nekom portalu. E, tim sam se ja lukavim marketin{kim tehnikama, dubinskim i {irinskim sondiranjem terena, medijskog,
6

Predrag Luci}, recimo, da nije bitan (a nije |avla, ja{ta je nego je va`an“); neise. Napisao je, jal’ on ili Boro De`ulovi} u Feral Tribuneu 1994. godine, rje~nik manje poznatih bosansko-srpsko-hrvatskih “rije~i i pojmova“. Pa pisalo, pored ostalog: “Smiljko [agolj (hrvatski) Senad Avdi} (bosanski). I nije mi bilo pravo, ljutnem se na ~asak, dok ne pro~itam naredni stubac/pojam: “Patrijarh Pavle (srpski): Belaj Lama (bosanski)...“

L

uci}eva satiri~ka pjesmica o zlo~inu u Ahmi}ima, iz koje niko priseban ni{ta nevaljalog ne mo`e i{~itati, osim {to mo`e u~itati, podjednako je britka, dodu{e bozobzirna, neukrotiva kao i svaka druga poetska tvorevina okupljena u njegovoj neuporedivoj knjizi “Haiku, haiku, jebem li ti maiku“. Treba biti, valja to posti}i, ozbiljan je trud, a jo{ ve}i bezobrazluk, za to je potrebno biti dobar komad idiota, konj, majmun, ili rahmetli bugarska lavica iz Pionirske doline, kako se ve} zove ta vrsta bo{nja~ke `ivotinjske farme, pa Predraga Luci}a, prije toga njegovog havera, kooperanta, Boru De`ulovi}a, svrstati u neprijateljski,
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

NO]AS SPALJUJEMO ILUZIJE
ISTINA, PRAVDA, POMIRENJE
Munira Suba{i} na turneji po Americi nai{la je na ~vrst otpor predsjednika Generalne skup{tine UN-a Vuka Jeremi}a

krvni~ki tabor. Jer su Hrvati, iako slu`bena hrvatska politika godinama dokazuje da su Srbi.

P

rije toga se navodna akademska bo{nja~ka zajednica energi~no, sna`no obra~unala i sa Predragom Matvejevi}em i Ivom Bancem, razboritim, dobronamjernim ljudima (i taj se skandal desio u re`iji i aran`manu desni~arskih bo{nja~kih pretorijanaca namjesni~ara) kada su stidljivo poku{ali upozoriti na

pripremani, uzaludni pledoaje za ukidanje Tribunala u Haagu. Srbija je u UN poslala najja~u ekipu, Hrvatska je pa`ljivo selektirala svojeg opunomo}enika koji }e diplomatski {utjeti, veleposlanika Vilovi}a, slu`benu BiH je predstavljao Neboj{a Radmanovi}, razapet izme|u k}erke koja radi u Nezavisnim novinama i njenog mu`a, svojeg savjetnika koji pravi hidroelektrane po Tesli}u. U taj se ozbiljan problem upetljala, ne bez razloga, Munira Suba{i}, ali na potpuno krivi na~in. Histeri~an,

Od govora mr`nje do mr`nje govora/jezika
sitna, neprincipijelna zastranjenja oficijelnog Sarajeva; raskrinkana je, napokon, dvoli~nost i prepredenost Vesne Pusi}, hrvatske ministrice vanjskih poslova, istisnut je iz Sarajeva, u Hercegovinu protjeran, marginaliziran je i “provaljen“ i hrvatski premijer Zoran Milanovi} (“nije ni njegovo maslo za ramazana“); je li to obzor u kojem se unilateralno, ne osvr}u}i se na sitne razlike, idejne i druge naravi, kre}e bo{nja~ka politika, dakle bo{nja~ko javno mnijenje je dresirano, inducirano na krajnje negativnoj, populisti~koj matrici prema Hrvatskoj. I ne samo Hrvatskoj; nego je podozrenje, nepovjerenje, zazor, klaustrofobija, u osnovi nemo} vlasti transferirana, prenesena na atavisti~ke, navodno nevladine, dodu{e naslije|ene “grupe za pritisak“. “emocionalan“, predvidljivo neproduktivan, u osnovi “prostonarodski“ govor Munire Suba{i} dobio je {iroku me|unarodnu recepciju, ali ne ide to tako, neozbiljno, neodgovorno, mahala{ki neselektivno.

T

S

kandal jeste bio pro{le nedjelje u New Yorku u zgradi Ujedinjenih nacija kada je izba~ena iz dvorane Munira Suba{i}, profesionalno anga`irana “majka Srebrenice“. Neuporedivo je skandaloznije {to vlast u Sarajevu nije poslala nikog ozbiljnog, relevantnog, pravno osposobljenog da se uklju~i u taj, ciljani, podli projekat predsjedavaju}eg Generalne skup{tine UN-a, malog vrtnog srbijanskog patuljka Vuka Jeremi}a. Sat je vremena predsjednik Srbije Tomislav Nikoli} izlagao dugo

ri sam se dana pripremao za emisiju na srbijanskoj televiziji u kojoj sam sudjelovao sa mladim, nadolaze}im srpskim historiografskim favoritom Čedomirom Anti}em. Niko nikoga ni u {ta nije uvjerio, ali solidna je, vite{ka razmjena argumenata pro et contra bila. Stra{no je nadolaze}e simplificirano, pravolinijsko, “pragmati~no“, usmjereno pam}enje, koje nema potrebu da i{ta zna, niti da nijanse raspoznaje. Bujica koja pred sobom valja, uni{tava u~tivost, uvi|avnost. Na mom pilot-singlu, kojim sam nastojao po{tediti od (barem) uvreda Predraga Luci}a, ostao je “bonus track“: prvi sam u{ao u Ahmi}e i prvi napisao tekst o pokolju u Grabovici prema usmenim motivima Sefera Halilovi}a. Sefer je, naravno primitivac, provincijski selja~i}, ambiciozan a nedora|en, ne{lifovan, kao i svi pojedinci spomenuti u ovom tekstu. Takvi su nam glave do{li!
7

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

SVAKA MI JE ZLATNA; SEDAM DANA & LJUDI ^ETVRTAK, 11. APRIL
Smrt biv{e britanske premijerke MARGARET THATCHER centralna je planetarna vijest. Skromna i samozatajna, stroga, ali pravedna, asketska `enica, pravdoljubiva i ogrezla u samoodricanju, tra`ila je da ju se sahrani minimalisti~ki, skromno, neprimjetno. Ispalo je na koncu druga~ije: sahrana baronese Thatcher odga|a se za desetak dana, kako bi njene strana~ke kolege smislile protokol te`ak milione eura. Po~etak olovnih osamdesetih godina bio je vrijeme bipolarnog svijeta, kada je punk u Engleskoj evoluirao u mainstream, kada su padali Foklandi, a Maradona Bo`ijom rukom ispravljao zemaljske nepravde. Dok su kri{om, temeljito potapani sindikati `eljezara, ~eli~ana, kada je Engleska {aptom deindustrijalizirana, “Sex Pistolsi“ nestali, “Clash“ se opustio, “Stranglersi“ zamrli..., objavljen je album “Istine i mitovi o Kralju Elvisu“ sarajevske grupe “Elvis J. Kurtovich and his Meteors“. “Ja sam realan i nisam tra~er, al’ ne volim gospo|u Margeretu Ta~er... Istinu od naroda ona vje{to skriva: za ono gore u Irskoj Ona je kriva“, pjeva Elvis i zao{trava: “Ali ja }u uvijek pjevat protiv nje...“ Takva ljuta pjesma se mogla napisati i objaviti, bez straha od nadmene imperijalisti~ke odmazde, samo u Sarajevu! Gavrilovi}em Brnetom, besprizornim lokalnim kriminalcem, surovim nasilnikom, osvetoljubivim psihopatom. Kada je Brne zbog neodlo`nih poslova (“osloba|anje“ Vukovara) napustio Grbavicu, ostavio je {tafetnu palicu “mla|oj raji“, dostojnim nasljednicima Veselinu Vlahovi}u Batku i istomi{ljenicima... Tri godine ranije u`ivo sam, na ulicama Novog Sada pratio Milo{evi}evu “jogurt revoluciju“, koja je uraganski, ali besprijekorno organizirano satrala, sru{ila tada{nje vojvo |ansko “nedemokratsko, autonoma{ko rukovodstvo“ . “Sve la`e{, sve si izmislio, nemogu}e je da neko organizuje sto hiljada ljudi da ru{i vlast“, siktao je na mene u Sarajevu predsjednik Udru`enja knji`evnika BiH Abdulah Sidran. “Mogu}e je, itekako je mogu}e“, opravdavao sam se. Ne pi{em ovo poradi dana{njeg novinskog obra~una tuzlanskog gradona~elnika Jasmina Imamovi}a i Sidrana, mada i taj eksces imam na umu; preispoljno mi je va`no da Akademiku stavim do znanja: ako sam ja, neuredan, nesustavan, {lampav, {to namjerno {to nenamjerno zaboravio, pobrisao, Jasmin, pedantni, akribi~ni, ~inovnik sigurno nije... Ve~eras u emisiji Po{teno gostuje jedan od mogu}ih i izvjesnih nau~nih i idejnih inspiratora, ili barem podstreka~a u djelu, prof.dr. RASIM MURATOVI], ekspert za genocide i poneki holokaust. “Sa svojim nau~nim sardnicima dokazao sam da u Ahmi}ima nije po~injen te{ki zlo~in, nego genocid“, veli Muratovi}, stru~ni saradnik Centra za istra`ivanje ratnih zlo~ina. I da se nije pobli`e predstavio, i laiku bi bilo razvidno da je Muratovi} jo{ jedan u nizu pripadnika nadaleko priznate pravnohistorijske {kole koju je odnjegovao prof.dr. Smail Čeki}, nau~ni nakupac, akademski le{inar nad `rtvama u rata u BiH. Ne znam kako bih i na koji na~in primirio, odobrovoljio Predraga Luci}a i uvjerio ga da je `rtva nezahvalnih, besprizornih, novope~enih domoljuba. Mo`da citatom iz pjesme koju je “Viva Lude`“ (sumnjam na Luci}a, osnovano) napisao u podlistku “Slobodne Dalmacije“, “Feral“ tre}eg marta, 1992., dva dana nakon prvih Karad`i}evih barikada: “STALA BAGRA NA POLA SARAJEVA...“

UTORAK, 16. APRIL
Mediji javljaju da je Sinod Srpske pravoslavne crkve pregledao pedofilsko porno ostvarenje vladike zvorni~ko-tuzlanskog VASILIJA KAČAVENDE i da }e naknadno donijeti svoj sud o estetskim, eti~kim, pedago{kim dometima i posljedicama tog video uratka. Ka~avenda je, ne ~ekaju}i sud svoje partije/patrijar{ije, ne{to ranije, zbog bolesti i razumljive iscrpljenosti, podnio ostavku na mjesto vladike. Ne vjerujem da }e se Vladika nepovratno povu}i iz javnosti, sada kada je na vrhuncu medijske slave. Mogao bi karijeru porno glumca, nastaviti, recimo, u Velikom bratu u paru sa onim Karad`i}evim turbo mu`jakom. Raspopljeni Vladika bi mogao koristiti ime KATCHA VENDY!

NEDJELJA, 14. APRIL
Odli~na, bizarna, blesava, ali ne manje pou~na pri~a u dana{njim dnevnim novinama. Nekom Sarajliji ukrali auto, on uredno prijavi policiji, nikakvih informacija u sudbini auta, habera o po~initelju kriminalnog ~ina sedmicama nije dobio, sve dok mu policija nije zakucala na vrata da mu uru~e kaznu za nepropisno parkiranje. Lopov, naravski, nakon {to je “opuhao“ sve {to je na autu i u autu vrijedilo, ostavio ga “nepropisno parkiranog“. U sarajevskoj policiji, dakle, najbolje (jedino?!) {ljaka parking slu`ba, samo je “pauk“ nemilosrdan, profesionalan, nepotkupljiv; uzima hara~, “danak u krvi“ nesavjesnim parkira~ima automobila u gradu sa pola miliona vozila i jedva dva-tri pristojna parkinga. [to bi rekao onaj jedan, moj ni dobar ni lo{ poznanik, ~udom se ~ude}i: “Jo{ i nekako mogu vjerovati kako djecu donose rode, ali nikako da povjerujem da pauk odnosi aute!“

PETAK, 12. APRIL
O ministru nauke i obrazovanja Kantona Sarajevo profesoru DAMIRU MARJANOVI]U, potpredsjedniku Kom{i}eve Demokratske fronte, jo{ uvijek, za~udo, neobja{njivo, nisam ~uo nijedne ru`ne rije~i. Struka, biolo{kogeneti~arska, mu skida kapu, kolege iz politike ga respektiraju, a ni mahala jo{ ni{ta kompromitiraju}e nije i{~eprkala; osim da li~i na Acu Lukasa, ali to i ne mora biti zlobno, jer doktor Marjanovi} njeguje taj postrockerski styling. “Zna{ li da su profesora Marjanovi}a zvali iz Palestine da izvr{i reviziju obdukcije rametli Jasera Arafata i da je on to odbio uraditi?“, ka`e mi zajedni~ki poznanik. “Pametno je, oprezno uradio, svaka ~ast. Smrt Arafata, je li umro prirodnom smr}u ili je otrovan, jo{ uvijek je, ne samo na Bliskom istoku, TABUT TEMA.“

SRIJEDA, 17. APRIL
“Bildt ne mo`e govoriti o miru“, prenose sve agencije i portali ljutito saop}enju Ku}e ljudskih prava povodom izjave ministra vanjskih poslova [vedske Carla Bildta o potrebi pravednog mira u regiji. Samo sam u jednoj Ku}i ljudskih prava bio, onoj koju je odmah nakon rata na Grbavici (otkupiv{i je od predratnog srpskog vlasnika) ugruntio Helsin{ki odbor BiH; luksuzno zdanje kojem je {ef bio SR\AN DIZDAREVI]. Ali, nije ta, sarajevska Ku}a ljudskih prava reagirala na Bildtovu licemjernu, korupcijom impregniranu “dosljednost“, nego zagreba~ka na ~ijem je ~elu neumorna aktivistkinja SANJA SARNAVKA. Sr|an Dizdarevi}, nakon kratke dvogodi{njeg predaha, pauze u kojoj nije bio {ef Helsin{kog odbora BiH, vratio se u posjed i ima va`nijeg, neodlo`nijeg posla nego {to je Bildt: renovirati, okre~iti svoju privatno-porodi~nu Ku}u ljudskih prava!
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

SUBOTA, 13. APRIL
[trecnu me letimi~an pogled na dana{nje spontano okupljanje srpskih patriota u Novom Sadu koji tra`e glavu premijera Vojvodine BOJANA PAJTI]A, koji je Skup{tini Pokrajine u redovnu proceduru poslao na razmatranje i izja{njavanje Deklaraciju o statusu Vojvodine u Srbiji. Prvo me sna`no uznemiri pojavljivanje MAJE GOJKOVI], nekada{nje gradona~elnice Novog Sada, dana{nje istaknute ~lanice vladaju}e Srpske napredne stranke. Kada je po~elo “ratno ludilo“ u biv{oj SFRJ, Gojkovi}ka, kao najfreneti~nija aktivistkinja [e{eljevih radikalskih krvolo~nih hordi, bila je u ~vrstoj ljubavnoj vezi sa Branislavom
8

PONEDJELJAK, 15. APRIL
Mislio sam i vjerovao, nadao se da }e PREDRAG LUCI] besmislenu, kretensku, hajku koju su okorjeli besposli~ari, profesionalni ekstremni islami~ari, bo{nja~ke vjeroispovijesti, okrenuti na {egu. U sino}njem magazinu “CRTA“ na BHT-u, u kojem je gostovao, vidim da Predragu nije do zajebancije, jedinog prirodnog i dru{tvenog ozra~ja, ambijenta (odnosno nabijenta) u kojem se snalazi, da ga je to te{ko kosnulo, zaboljelo, {to je najgore uozbiljilo, “promijenilo mu logiku, oskvrnulo mu trud“/. “Usta{a Luci} napokon pokazao svoje pravo zlo~ina~ko lice, vrije|aju}i `rtve zlo~ina u Ahmi}ima“, suglasne su nepregledne kolone anonimnih por-tald`ija.

MINI MARKET
ZAKLELA SE ZEMLJA RAJU

STOLICA ZA TUTU

U knjizi “Od Gazimestana do Haga i nazad“ Naser Ori} prvi put objavljuje tajne dokumente zbog kojih }e mnoge zaboljeti glava
Ratni komandant Armije BiH u Srebrenici Naser Ori} svoju prvu knjigu “Od Gazimestana do Haga i nazad“ promovirat }e 16. jula u Sarajevu. Istog }e dana biti organizirano okupljanje nekada{njih vojnika 28. divizije ARBiH, na prvom poslijeratnom obilje`avanju godi{njice proboja iz Srebrenice. Iako Ori} jo{ uvijek odbija otkriti vi{e detalja, doznali smo da }e knjiga o njegovom `ivotu biti {tampana na oko 700 strana i da }e u njoj premijerno biti objavljeno na desetke dokumenata s oznakom “slu`bena tajna“. Najzanimljivija }e svakako biti povjerljiva izvje{}a koja su o Naseru Ori}u u (po)ratnom periodu pisale bosanske vojne i civilne obavje{tajne slu`be. Kako nezvani~no doznajemo, neki od tih dokumenata

Tek što se vratio s izdržavanja zatvorske kazne, Mladen Naletilić ponovo mora sjesti na optuženičku stolicu
Iako ga je nakon povratka iz talijanskog zatvora u Hrvatskoj do~ekala nova optu`nica, Mladen Naletili} Tuta planira da se ve} naljeto vrati u BiH. Ratni zapovjednik Ka`njeni~ke bojne HVO-a iz [irokog Brijega, kojeg je Ha{ki tribunal osudio na dvadeset godina zatvora zbog ratnog zlo~ina nad Bo{njacima u Hercegovini, pu{ten je prije dva mjeseca na prijevremenu slobodu, ali }e mu se na @upanijskom sudu u Zagrebu suditi zbog poticanja na ubojstvo i otmicu Roberta Nosi}a. No, premda mu predstoji jo{ jedan sudski proces, Mladen Naletili} Tuta je biv{im suborcima poru~io kako za tri mjeseca dolazi u [iroki Brijeg i da }e u Hercegovini provesti ostatak `ivota. (S.M.)
Mladen Naletili}

SMUTNI TRO[KOVI

Goran Josipović, savjetnik Rude Vidovića, fiktivno promijenio adresu kako bi naplatio putne troškove
Nezasitost ovda{njih politi~ara odavno je poznata, no svako malo pa njihova gramzivost poka`e da ne poznaju granice kako morala tako ni dobrog ukusa. Posljednji takav primjer dolazi iz Viteza. Goran Josipovi}, sin federalne zastupnice Slavice Josipovi}, iako nema ni godinu dana radnog sta`a, imenovan je za savjetnika Rude Vidovi}a, zamjenika ministra u Ministarstvu prometa i komunikacija BiH. Slavica Josipovi} i Rudo Vidovi} su susjedi pa je ovaj o~iti primjer nepotizma nai{ao na op}e zgra`avanje ~lanova vite{kog HDZ-a 1990. No, to mladom Josipovi}u (jo{ nije utvr|eno {ta ta~no savjetuje susjedu Vidovi}u) nije bilo dovoljno. Mjesecima je poku{avao dokopati se naknade za prevoz koja iznosi 300 maraka mjese~no. Kako mu nije polazilo za rukom, dosjetio se originalnog rje{enja: odjavio se sa porodi~ne adrese u [anti}ima i prijavio u tri kilometra udaljenom Vitezu, na adresi Hrvatskih branitelja bb, u stanu koji je u vlasni{tvu njegovog brata. Krajem februara MUP SBK izdao mu je uvjerenje kojim se potvr|uje izmjena adrese i koje se “izdaje na osnovu evidencije prebivali{ta“ a u svrhu “reguliranja tro{kova prevoza“. (N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

Naser Ori}

10

MINI MARKET
Priredila: Ma{a ]osi}

PRO ET CONTRA

Slažete li se sa prijedlogom da sukob interesa ne utvrđuje CIK nego parlamentarna komisija?
SR\AN BLAGOV^ANIN
Izvr{ni direktor “TI“
ne}emo imati sukobe interesa jer o njemu }e odlu~ivati upravo oni na koje se on odnosi. kolegama. Sastav komisije je prvi korak u sukobu interesa.

upu}uju kako je u prvim godinama poslije pada Srebrenice cijeli tim agenata (od najni`eg do najvi{eg nivoa, od Tuzle do Sarajeva) radio na Ori}evoj kompromitaciji, {to bi autorima tih izvje{}a moglo prouzro~iti brojne neugodnosti. Naser Ori} }e u knjizi otkriti i {okantne informacije o planiranom atentatu na njega o kojem do sada nikada nije govorio, premda je samo spletom sretnih okolnosti ostao `iv. (S.M.)

STJEPAN MIKI]
^lan CIK-a

ALMIR TERZI]
Novinar “ Oslobo|enja“

VO]KA ^UDNOVATA

NE
To je potpuno pogre{no imaju}i u vidu koliko je vremena potrebno u BiH da se uspostave nove institucije, a sa druge strane smatram da }e to tijelo biti jo{ vi{e ispolitizirano jer }e u njemu sjediti predstavnici politi~kih partija.

NE
DA/NE
To je odluka politi~ara i oni su smatrali da sukob interesa ne treba utvr|ivati CIK nego parlamentarna komisija. Mi{ljenja sam da je dosada{nje rje{enje bilo dobro iako je ova odluka jo{ uvijek u proceduri i zavisi da li }e parlament usvojiti taj prijedlog. Ukoliko se usvoji prijedlog, na CIK-u je da to po{tuje i rije{imo se te nadle`nosti koju smo do sad imali. Prijedlogom da sukob interese ne utvr|uje CIK nego parlamentarna komisija derogira se institut sukoba interesa i zapravo zakon time ~ini besmislenim.

Emir Suljagi} u rodnom Bratuncu podi`e planta`u oraha
Koordinator Gra|anske koalicije Prvi mart Emir Suljagi} namjerava se oku{ati i u privatnom biznisu. U rodnom Bratuncu, gdje se trajno nastanio, Suljagi} je naslijedio nekoliko hektara obradivog zemlji{ta na kojem jo{ ove godine namjerava podi}i planta`u oraha. Izabrao je rijetku sortu tzv. okalemljenog oraha, ~iji je prinos po stablu neuporedivo ve}i od tzv. sjemenskog oraha, i kre}e se od 60-70 kilograma po stablu, odnosno od 4 do 7 tona po hektaru. O plasmanu oraha jo{ ne razmi{lja jer }e prve plodove ubrati tek 2017. godine. (A.M.)
Emir Suljagi}

VEHID [EHI]
Biv{i predsjednik Izborne komisije

ALEKSANDRA PANDUREVI]
Poslanik u Predstavni~kom domu

NE
Izborna komisija BiH je profesionalna institucija koja ima kapacitet kojim mo`e da obavlja taj posao. Ovo je poku{aj stavljanja pod kontrolu jo{ jednog zakona koji spada u antikorupcione zakone. Za o~ekivati je da ubudu}e

ADIS ARAPOVI]
Politolog

DA
Sla`em se, ali pod uslovom da na ~elu te parlamentarne komisije bude predstavnik opozicije i da opozicija bude u mogu}nosti da utvr|uje eventualni sukob interesa ljudi koji dolaze iz vlasti, te da ima dovoljan broj glasova u toj komisiji da mo`e konstatovati sukob interesa.

NE
Parlamentarna komisija sastavljena je od politi~ara koji bi trebali da utvr|uju sukob interesa dijelom sebi a dijelom svojim

SEDMIcNI POGLED U KRIVO OGLEDALO

by MARIO BRANCAGLIONI

V

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

11

KOLAPS “BOLJEG DIJELA BiH”

GORI DIO BiH
Pod vla{}u Milorada Dodika RS bilje`i neuporedivo lo{ije ekonomske pokazatelje od Federacije BiH

12

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

PORAZAN EKONOMSKI SALDO DODIKOVE VLASTI

Prema svim relevantnim ekonomskim pokazateljima, Republika Srpska za vrijeme Dodikove sedmogodišnje apsolutističke vlasti nije uspjela postati “bolji dio BiH“ nego je dodatno zaostala u ekonomskom razvoju iza Federacije BiH

ZA DODIKOVOG MANDATA REPUBLIKA SRPSKA SVAKE GODINE IZGUBILA 1.500 RADNIH MJESTA
Za proteklih sedam godina Republika Srpska izgubila 10 hiljada, a Federacija otvorila 47 hiljada radnih mjesta
Pi{e: ASIM METILJEVI] Foto: MARIO ILI^I]

K

ENTITETSKI RAST BRUTO DOMA]EG PROIZVODA

ada je prije ravno sedam godina lansirao tezu o Republici Srpskoj kao boljem i prosperitetnijem dijelu BiH, neprikosnoveni vladar manjeg bh. entiteta Milorad Dodik imao je prije svega na umu ekonomske trendove koji su u tom trenutku zbilja bili na strani RS-a.

4.533 KM
RS 2006.

6.020 KM
RS 2012.

5.224 KM
FBiH 2006.

7.939 KM
FBiH 2012.

OPTIMIZAM BEZ POKRI]A
Krajem 2006. godine Vlada Milorada Dodika ve} je bila ugovorila prodaju Telekoma Srpske za 1,3 milijarde KM, zapo~ela je i pregovore s austrijskim Strabagom o izgradnji mre`e autocesta vrijedne dvije milijarde KM, a sa ~e{kom kompanijom ^EZ o izgradnji nove termoelektrane u Gacku, vrijedne 1,5 milijardi KM. Osokoljen “investicionom ekspanzijom“ i prilivom golemog novca od prodaje telekoma, Dodik je pucao od samopouzdanja a njegov optimizam bez imalo zadr{ke prihva}en je u naj{iroj javnosti Republike Srpske. Primjerice,

banjalu~ki profesor ekonomije Rajko Toma{ “precizno je izra~unao“ da }e ekonomija Republike Srpske ve} 2009. godine dosti}i a 2010. godine nadma{iti ekonomiju Federacije BiH. Profesor Toma{ je “izra~unao“ da }e 2009. godine bruto doma}i proizvod “po glavi stanovnika“ u Republici Srpskoj biti ve}i nego u

Federaciji BiH i da }e 2009. godine i prosje~ne pla}e i prosje~ne penzije u Republici Srpskoj biti ve}e nego u Federaciji BiH. Sedam godina kasnije pokazalo se da je optimizam Milorada Dodika bio bez realnog pokri}a. [tavi{e, svi relevantni ekonomski pokazatelji upu}uju na zaklju~ak da se

PROSJE^NE PENZIJE U ENTITETIMA

215 KM
RS 2006.

312 KM
RS 2012.

238 KM
FBiH 2006.

360 KM
FBiH 2012.

OP]INE RS-a DVOSTRUKO ZADU@ENIJE OD OP]INA FBiH

Banja Luka najzaduženija općina u BiH
Ukupni dug op}ina Republike Srpske na kraju 2012. godine prema{io je iznos od 420 miliona KM, {to je dvostruko vi{e od ukupnog duga svih op}ina u Federaciji BiH. ^ak 20 op}ina u RS-u duguju vi{e od ukupnog op}inskog bud`eta. U Federaciji BiH samo dvije op}ine, Biha} i Kiseljak, imaju dug ve}i od 10 miliona KM (Biha} 10,5 a Kiseljak 10,1) dok u Republici Srpskoj ~ak 20 op}ina ima dug ve}i od 10 miliona KM. Ubjedljivo najzadu`enija op}ina u RS-u je Banja Luka sa 63 miliona KM, slijedi Doboj s dugom od 45 miliona KM, zatim Prnjavor s dugom od 20 miliona KM itd.

Republika Srpska posljednjih sedam godina, dakle za vrijeme Dodikovog apsolutizma, razvijala sporije od Federacije BiH. Kada je 2006. godine Milorad Dodik preuzeo izvr{nu vlast, Republika Srpska je imala 248 hiljada zaposlenih radnika, odnosno 10 hiljada radnika vi{e nego {to ih ima danas. Dakle, svake godine Dodikove vlasti RS je u prosjeku zatvarala 1.500 radnih mjesta. U istom razdoblju u Federaciji BiH je otvoreno 47 hiljada novih radnih mjesta, odnosno u prosjeku blizu 7 hiljada godi{nje. Prosje~na penzija u Republici Srpskoj 2006. godine iznosila je
13

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

KOLAPS “BOLJEG DIJELA BiH”
215 KM i u proteklih sedam godina uve}ana je za 97 KM. Istovremeno, prosje~na penzija u Fedaraciji BiH u istom razdoblju uve}ana je za 122 KM, sa 238 na 360 KM. Suprotno predvi|anju profesora Toma{a, prosje~ne pla}e jo{ su uvijek nominalno ni`e od federalnog prosjeka, uprkos ~injenici da se u RS-u u neto pla}u ura~unava i “topli obrok“. Neto pla}e u RS-u s toplim obrokom jo{ su uvijek ni`e od neto pla}a bez toplog obroka u Federaciji BiH. U 2006. godini bruto doma}i proizvod Republike Srpske iznosio je 6 milijardi i 543 miliona KM, odnosno 4.533 KM “po glavi stanovnika“. Sedam godina kasnije ukupni BDP Republike Srspke uve}an je za jednu milijardu i 815 miliona KM i trenutno “po glavi stanovnika“ RS-a iznosi 6.020 KM. U istom razdoblju BDP Federacije BiH uve}an je za 4 milijarde i 256 miliona KM i trenutno po glavi stanovnika iznosi 7.039 KM. Drugim rije~ima, u sedam proteklih godina razlika

BROJ ZAPOSLENIH

248.139
RS 2006.

238.178
RS 2012.

389.601
FBiH 2006.

437.331
FBiH 2012.

izme|u entitetskih BDP-a dodatno je uve}ana u korist Federacije i to za vi{e od dvije milijarde KM, odnosino za vi{e od 300 KM “per capita“. Tokom proteklih sedam godina, Republika Srpska je

uve}ala izvoz za 835 miliona KM, a Federacija BiH za jednu milijardu i 709 miliona KM. Dana{nji udio RS-a u izvozu BiH za 3 postotka je manji nego prije sedam godina, kada je Milorad Dodik
(U milijardama KM)

ENTITETSKI IZVOZ

1,54
RS 2006.

2,54
RS 2012.

3,54
FBiH 2006.

5,25
FBiH 2012.

MLADEN IVANI], LIDER PDP-a

najavljivao ekonomsku ekspanziju manjeg bh. entiteta.

“Dodik izmišlja vanjskog neprijatelja kako bi sakrio ekonomsku katastrofu”
Predsjednik Partije demokratskog progresa Mladen Ivani} nedavno je rekao kako “dolazi kraj ere predsjednika Milorada Dodika”. Komentiraju}i Do dikove tvrdnje kako ga “Zapad `eli sru{iti”, Ivani} je kazao da Dodik kao pametan ~ovjek “osje}a da se u narodu javlja bunt, a da bi preduprijedio taj bunt, onda on to progla{ava ujdurmom Zapada. Su{tina je u tome da narod u Republici Srpskoj nije zadovoljan i ako ko bude mijenjao Dodika, mijenjat }e ga narod a ne Zapad. Dodik izmi{lja vanjskog neprijatelja kako bi poku{ao zaustaviti i sprije~iti svoj odlazak s vlasti. To je sva Dodikova koncepcija, ni{ta tu drugog nema”, kazao je Ivani}, koji smatra da }e 2013. godina u ekonomskom pogledu biti puno te`a od prethodne godine i da }e ste~aj “Bir~a” i Balkan investment banke imati vrlo negativne ekonomske implikacije.

DU@NI^KO ROPSTVO
Jedino u ~emu je RS za vrjeme Dodikove vlasti uspjela nadma{iti Federaciju BiH jeste neuporedivo br`i rast kreditnog zadu`enja Vlade, privrede i stanovni{tva RS-a. Ukupni dug ova tri sektora u RS-u tokom proteklih 7 godina uve}an je za 35 posto, ili za 4,3 milijardi KM, dok je u istom razdoblju dug ova tri sektora u Federaciji BiH uve}an za 32 posto, odnosno za 4,7 milijardi KM. Iz ovih nekoliko uporednih poka zatelja posve je vidljivo da se ekonomija Republike Srpske za vrijeme Dodikove vlasti osjetno sporije razvijala od ekonomije Federacije BiH, mada je u ovom razdoblju Vlada RS-a raspolagala jednim cijelim “vanrednim“ bud`etom u iznosu od 1,3 milijarde KM, koliko je po~etkom 2007. godine inkasirala od prodaje Telekoma Srpske. Ni uz pomo} ove vanredne finansijske injekcije ekonomija RS-a nije uspjevala pratiti ina~e spori tempo razvoja ekonomije Federacije BiH, niti je pak Dodikova vlast kreirala uvjete da se to desi u skoroj budu}nosti. Novac od privatizacije telekoma nepovratno je potro{en u neproduktivne investicije i u privremeno ga{enje socijalnih po`ara u privrednom, zdravstvenom, penzionom, obrazovnom sistemu Republike Srpske koji se gu{e pod teretom kredita i op}e nelikvidnosti. Rije~ju, za Dodikove sedmogodi{nje vlasti Republika Srpska nije postala bolji dio BiH nego je postala gori dio neuspje{ne cjeline.
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

KRITIKA OPOZICIJE
Lider PDP-a Mladen Ivani} tvrdi da Milorad Dodik izmi{lja vanjske neprijatelje

14

OPERACIJA “BIRA^”

Nova premijerka Republike Srpske ŽELJKA CVIJANOVIĆ konačno je prije desetak dana dala suglasnost za pokretanje stečajnog postupka u Fabrici glinice Birač, čime je i službeno potvrđeno da su litvanski vlasnici, nakon višegodišnje pljačke, zvorničku kompaniju doveli do propasti; naša novinarka piše kako je UBIG GRUPA iz Litvanije od Vlade RS-a godinama dobijala povoljne kredite i brojne subvencije, iako je još 2005. utvrđeno da iz BiH iznose milijunski profit, a gomilaju milijunske gubitke

U ZVORNIKU JA SAM OSTAVIO SVOJE DUGOVE
Posrnuli rusko-litvanski tajkun Vladimir Romanov izvukao iz BiH vi{e od milijardu maraka?!
KAKO JE UNI[TEN PODRINJSKI PRIVREDNI GIGANT
Prije kriminalne privatizacije u jesen 2001. u Bir~u je radilo 1.200 radnika a danas ih je ostalo tristotinjak, gubici poduze}a odavno su prema{ili vrijednost imovine

16

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

NAJVE]A POSTPRIVATIZACIJSKA PLJA^KA U BiH
Pi{e: SUZANA MIJATOVI]

N

akon {to je Vlada Republike Srpske prije desetak dana donijela odluku o davanju suglasnosti Poreskoj upravi za pokretanje ste~ajnog postupka u Fabrici glinice Bira~ a.d. Zvornik, dugogodi{nji kriminal u neko} jednoj od najuspje{njih podrinjskih kompanija kona~no je i zvani~no priznat. Suprotno izjavama Vladimira Romanova, ve}inskog STRATE[KI PARTNER
Rusko-litvanski tajkun Vladimir Romanov godinama je u RS-u imao povla{ten tretman

vlasnika UBIG grupe kojoj pripada i tvornica iz Zvornika, da nije bilo zlouporaba u njihovom poslovanju, prava je istina da }e trebati jo{ dosta vremena prije nego {to se utvrdi kome je sve posrnuli rusko-litvanski tajkun ostao du`an u BiH. Prema, istina nezvani~nim procjenama, Litvanci su u posljednjih deset godina iz Fabrike glinice Bira~ i vlasni~ki povezanih kompanija izvukli milijardu i 200 milijuna maraka {to je, bez premca, najve}a postprivatizacijska plja~ka u BiH?! Pore|enja radi, tek ne{to ve}u sumu novca

je Vlada RS-a dobila za prodaju Telekoma Srpske, najvrednijeg nacionalog resursa. No, unato~ ~injenici da su Litvanci, posredstvom vi{e tvrtki iz sastava UBIG grupe, iz BiH od 2003. odnosili milijunski profit i istodobno gomilali milijunske gubitke, zvani~na istraga o njihovim financijskim malverzacijama nikada nije pokrenuta, premda bi posla bilo i za Specijalno tu`iteljstvo u Banjoj Luci i za Tu`iteljstvo BiH.

KAKO JE MIKEREVI] PROMIJENIO KUPOPRODAJNI UGOVOR
Podsjetimo, Slobodna Bosna je bila me|u rijetkim medijima koji su, prije vi{e od {est godina, upozorili na sumnjive izvozne aran`mane preko kojih UBIG grupa i njezina firma - k}erka Balkal (registrirana u Banjoj Luci) izvla~e profit i izbjegavaju pla}anje poreza. Prvo alarmantno izvje{}e inspektora Poreske uprave datira iz 2005., kada je konstatirano da je tvrtka Balkal (koju je 2002. osnovao izvjesni Ratko Mar~eta) sakrila blizu deset milijuna dobiti i tako izbjegla pla}anje poreza na ukupan iznos. Porezni su inspektori ve} tada dokumentirali shemu kriminalnog poslovanja UBIG grupe u BiH, ali su Litvanci, zahvaljuju}i pre{utnoj podr{ci tada{nje vlasti (SDS-a) nastavili s operacijom ispumpanja novca. U me|uvremenu je tvrtka Balkal oti{la u ste~aj, ostavljaju}i 11,3 milijuna KM poreznog duga, iako je samo u 2005. godini na razlici u cijeni glinice zaradila vi{e od sto milijuna maraka. Prema nalazima kontrole koju je Poreska uprava Republike Srpske izvr{ila 2009. i 2010. godine, dugovanja Bir~a su u to vrijeme prema{ila 14 milijuna KM. Porezni su inspektori istodobno konstatirali da cijena prerade i cijena utro{enih sirovina u Bir~u nije realno prikazana i da je obra~unati porez na dobit umanjen za 2,5 milijuna KM. Gubici Bir~a su 2010. dostigli 700 milijuna maraka na koliko je, ina~e, procijenjen kapital firme. Uporedo s gomilanjem milijunskih gubitaka menad`ment Bir~a je smanjivao broj zaposlenih radnika, {to je pratio drasti~an pad cijena dionica tvornice, dakako, na {tetu oko tri tisu}e malih akcionara. Do privatizacije koja je izvr{ena u jesen 2001. u Bir~u je bilo anga`irano 1.200 radnika, a danas ih je ~etiri puta manje, oko tristotinjak. Dodajmo tome i kako je Uprava zvorni~ke kompanije prije dvije godine planirala smanjiti kapital Bir~a na ime pokri}a gubitaka i provesti dokapitalizaciju posredstvom njihovih brojnih off shore tvrtki, s namjerom pove}anja udjela ve}inskog vlasnika. Plan im je, me|utim, propao jer Komisija za hartije od vrijednosti RS-a nije dala suglasnost za smanjenje kapitala.
17

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

OPERACIJA “BIRA^”
KONTINUITET POLITI^KE PODR[KE
Kupoprodajni ugovor s predstavnicima UBIG grupe potpisan je u vrijeme premijerskog mandata Dragana Mikerevi}a, ali su Litvanci imali jednaku podr{ku i Milorada Dodika Foto: Mario Ili~i}

Javna je tajna da je litvansko-ruski tajkun Vladimir Romanov, netom nakon kupovine zvorni~ke tvornice, preko svojih predstavnika u BiH, po~eo s ucjenama Vlade RS-a, tra`e}i stalno nove ustupke. Prema ugovoru o prodaji koji je potpisan u oktobru 2001. novi su vlasnici trebali platiti deset milijuna i 250.000 KM, te investirati dodatnih 56 milijuna maraka. Godinu i pol kasnije tada{nji premijer Dragan Mikerevi} prvi put je popustio pred ultimatumom Litvanaca i po~etnu cijenu spustio na {est milijuna KM, dok je umjesto ranije dogovorenih 56 milijuna KM, biv{i premijer pristao da investicije iznose 11 milijuna maraka. Iako je Vlada RS-a od 2003. do 2010. godine za tvornicu glinice platila 29 milijuna dugovanja prema Elektroprivredi Republike Srpske, odobrila reprogramiranje neizmirenih obveza za nepla}ene poreze i doprinose za radnike u ukupnom iznosu od devet milijuna maraka na petnaest godina, zahtjevima novih vlasnika nije bilo kraja.

KAKO SE KREDITIRAO KRIMINAL

Litvanci od IRB-a dobili blizu 20 milijuna KM kredita, a onda registrirali novu tvrtku
Litvanski su vlasnici Bir~a osnovali novo holding poduze}e Euro Bira~, na koje je preknji`ena cjeloukupna imovina firme Energolinija, koja je, opet, trebala realizirati izgradnju termoenergetskog bloka. Prethodno je, me|utim, Investicionorazvojna banka, a zapravo Vlada RS-a po nalogu Milorada Dodika, Energoliniji odobrila 19, 4 milijuna KM. ^injenica da je blizu 20 milijuna maraka kreditnih sredstava plasirano iako se unaprijed znalo da }e biti nenamjenski utro{ena, samo je jo{ jedna potvrda da dugogodi{nji kriminal Litvanaca ne bi bio mogu} najprije bez politi~ke potpore iz SDS-a, a kasnije SNSD-a. Poslanik SDS-a u Narodnoj skup{tini RS-a Kostadin Vasi} izjavio je proteklog vikenda da aktualna Vlada namjerava Fabriku glinice Bira~ prodati strana~kim kolegama, kontroverznom biznismenu Rajku Duki}u i biv{em gradona~elniku Zvornika Zoranu Stevanovi}u.
Foto: Mario Ili~i}

SANKCIJE EUROPSKE KOMISIJE
Pod prijetnjama da }e zaustaviti proizvodnju, Romanov je Vladi u Banjoj Luci postavio novi ultimatum - tra`ili su dodatnih sto milijuna KM pomo}i kako bi prevladali financijsku krizu. Nakon toga su vlasnici Bir~a poku{ali dobiti kredite od banaka u BiH za navodne nove investicije, ali i reprogramirati stare dugove prema ovda{njim firmama. Iz tog su razloga ~elnici UBIG grupe ovlastili direktora Sektora za ekonomiju i financije kompanije Bira~ Mindaugasa Kazakevicusa da realizira kredit koji je Investicionorazvojna banka Republike Srpske (IRB) odobrila poduze}u Energolinija od 19,4
18

OPTU@BE SDS-a
Opozicija tvrdi da je biv{a Vlada RS-a bez kontrole davala Bir~u povoljne kredite i da }e tvornica nakon ste~aja biti prodata SNSD-ovcima Rajku Duki}u i Zoranu Stevanovi}u
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

NAJVE]A POSTPRIVATIZACIJSKA PLJA^KA U BiH
DIREKTOR BH GAS-a ADNAN KRESO vlasnici na tom poslu ostvarili milijunsku zaradu, o~evidno je kako su Litvanci vje{ta~ki proizveli financijsku krizu u zvorni~koj tvornici, kako bi iz BiH izvukli {to vi{e novca.

“Stečajni upravnik Birča je obećao da će vraćanje dugova za gas biti prioritet“
U vrhu poduga~ke liste bh. kompanija kojima Bira~ duguje goleme sume novca (navodno su potra`ivanja dobavlja~a dostigla 130 milijuna KM) je poduze}e BH Gas. Direktor Adnan Kreso ka`e za “SB“ da ukupna potra`ivanja BH Gasa prema zvorni~koj tvornici prema{uju 22 milijuna KM, te da se dugovi gomilaju jo{ od 2003. godine. “Mi smo u stalnom kontaktu sa ste~ajnim upravnikom, novim direktorom Alumine koja je kupac gasa, ali i sa ministrom industrije, energetike i rudarstva u Vladi RS-a @eljkom Kova~evi}em. Imamo ~vrsta obe}anja da je BH Gas prioritet me|u du`nicima“, tvrdi direktor Kreso, obja{njavaju}i kako bi ponovna obustava isporuke gasa Fabrici glinice u Zvorniku dovela do prekida proizvodnje.

FINALIZACIJA PLJA^KE
Prema podacima do kojih je do{la Slobodna Bosna, menad`eri su UBIG grupe, u namjeri izbjegavanja vra}anja kredita Investiciono-razvojnoj banci i prevare malih akcionara, povukli vi{e krajnje sumnjivih poslovnih poteza. Tako su na vanrednoj Skup{tini akcionara tvornice Bira~ koja je odr`ana koncem decembra pro{le godine, unato~ protivljenju doma}ih dioni~ara (u ~ijem je vlasni{tvu 39 posto akcija), donijeli odluku da UKIO banka, kao krovna banka unutar UBIG grupe, preuzme dio dugovanja tvrtke AB Bira~ Europe. Zauzvrat su kao jemstvo za povrat sredstava zalo`ene akcije tvornice Bira~ Zvornik, kako bi UKIO banka mogla postati vlasnik dva zavisna poduze}a Alumina i Mehanika u kojima se obavljaju najva`niji proizvodni procesi u Bir~u. Istodobno su dugovi Bir~a i Bira~ Europe naprije uve}ani upisom svih potra`ivanja, uklju~uju}i i one koji tek trebaju dospjeti na naplatu, kao i eventualnih zateznih kamata, a potom su kao prioritetni navedeni dugovi prema inozemnim povjeriocima. U tom smislu valja napomenuti da 90 posto “inozemnih povjerilaca“ ~ine banke i druge financijske institucije u ve}inskom vlasni{tvu UBIG grupe. U sklopu iste kriminalne operacije vrijednost kompanija koje su stavljene kao zalog gotovo je prepolovljena u odnosu na procjene koje su ura|ene dvije godine ranije. Procjenu je izvr{ila tvrtka KPMG iz Beograda, s tim da je drasti~an pad vrijednosti obrazlo`en pogor{anim uvjetima poslovanja i globalnom krizom. Cilj je, me|utim, bio da UKIO banka sama sebi namiri dugovanja koja imaju Bira~ i Bira~ Europe, odnosno, da preuzmu imovinu poduze}a Alumina i Mehanika procijenjenu na 134 milijuna KM, ali ne i dugove iznad vrijednosti kompanija. Firma Alumina d.o.o. formirana je kao novi poslovni subjekt u okviru Fabrike glinice Bira~, za proizvodnju, promet i usluge, izvoz i prodaju glinice, zeolita i hidrata. No, iako je u vi{e navrata utvr|eno da se prilikom izvoza Upravi za indirektno oporezivanje BiH prila`u fakture s cijenom robe koja je i do dvadeset posto ni`a u pore|enju s cijenama na fakturama koje se prikazuju u inozemstvu, protiv Litvanaca nisu poduzimane nikakve sankcije. Tako|er, kao prodavac robe je navedena kompanija Alumina a kao kupac vlasni~ki povezana tvrtka Kauno Tiekimas iz Litvanije.
19

POTRA@IVANJA POTRA@IVANJA BH BH GASA GASA

Direktor Direktor Adnan Adnan Kreso Kreso ka`e ka`e da da dugovanja dugovanja Bir~a Bir~a iznose iznose 22 22 milijuna milijuna KM KM

milijuna KM. Kreditna su sredstva odobrena namjenski, za projektovanje i izgradnju infrastrukture koja }e omogu}iti zamjenu te~nih energenata ugljem i tako pojeftiniti proces proizvodnje u tvornici Bira~. Naknadno se, me|utim, ispostavilo da je glavnina sredstava potro{ena u posve druge svrhe - za rje{avanje problema izvoza zeolita u dr`ave Europske unije, odnosno, izbjegavanje carinskih optere}enja koja su umanjivala profit kompanije. Dio kredita je bio usmjeren i na poslovno-tehni~ku suradnju sa kineskom kompanijom Xiamen, koja je jedan od vode}ih proizvo|a~a zeolita u Aziji. U tom se smislu Mindaugas Kazakevicus zalagao da Xiamen otvori predstavni{tvo u BiH, kako bi na taj na~in na tr`i{te EU-a plasirali i odre|ene koli~ine zeolita koji se proizvodi u Bir~u i izbjegli kaznu koja je ranije nametnuta ~lanicama UBIG grupe. Europska je komisija, naime,
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

ranije utvrdila da Bira~ i povezane tvrtke kojima rukovode Litvanci prikazuju la`ne fakture, odnosno, fingiraju cijene zeolita koji izvoze na tr`i{te EU-a, poglavito Austrije. Stoga je EU za proizvode od boksita koji se uvoze iz BiH uvela dodatnu taksu, takozvanu antidampin{ku carinu. Tvornica Bira~ u Zvorniku, pojasnimo, ve} dulje vrijeme umjesto glinice u svojim pogonima proizvodi kvalitetni zeolit, za kojim postoji velika potra`nja u hemijskoj industriji. Budu}i da zeolit dobijen preradom boksita iz rudnika u Mili}ima i Srebrenici zadovoljava sve kriterije ekolo{ki prihvatljivog proizvoda u zemljama EU-a, proizvod je na cijeni, posebice jer su ranija istra`ivanja pokazala da bi se zbog svoje kakvo}e zeolit iz BiH mogao koristiti i u farmaceutskoj industriji. Doda li se tome da je iz Bira~a proteklih godina izvezena ogromna koli~ina zeolita i da su inozemni

RAZVOJNA BANKA FBiH

RAMIZ DŽAFEROVIĆ, direktor Razvojne banke Federacije BiH, parlamentarnoj komisiji za utvrđivanje činjenica iznesenih na famoznoj 69. sjednici Skupštine Razvojne banke FBiH dostavio je i dokumentaciju koju je predao Tužilaštvu Kantona Sarajevo a tiče se navodnih pritisaka koji su vršeni na njega da se odobre krediti određenim, stranački povezanim pravnim licima. Ministar raseljenih osoba i izbjeglica ADIL OSMANOVIĆ, dopremijer i ministar poljoprivrede JERKO IVANKOVIĆ LIJANOVIĆ i predsjednik FBiH ŽIVKO BUDIMIR odbacili su sve optužbe koje je na njihov račun uputio politički prebjeg Džaferović

RAZVOJNA

BANKA

FINANSIJSKA INSTITUCIJA (IL)I POLITI^KO BURE BARUTA
Pi{e: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

[

esto~lana Komisija koju je formirao Parlament FBiH sa zadatkom da utvrdi ~injenice iznesene na 69. sjednici Skup{tine Razvojne banke FBiH u utorak, 9. aprila, ispitav{i Adila Osmanovi}a, ministra raseljenih osoba i izbjeglica, Jerka Ivankovi}a Lijanovi}a, dopremijera i ministra poljoprivrede, i @ivka Budimira, predsjednika FBiH, zavr{ila je posao ispitivanja svjedoka. Od svih pozvanih, pred Komisijom u ~ijem sastavu su Elvir Karajbi} (SDP BiH), Nasir Beganovi} (SBB BiH), @eljko Tomi} (HDZ BiH), Sre}ko Boras (HDZ 1990), Omer [kaljo (SDA) i Ivica Jur~i} (NsRZB) nije se pojavio premijer i predsjednik Skup{tine Razvojne banke Nermin Nik{i}, koji je parlametnarnoj komisiji uputio pismo “podr{ke“.

pritisaka kji su vr{eni na Upravu banke i Ramiza D`aferovi}a da se odobre krediti odre|enim pravnim licima. “Imao sam nekoliko poziva od predsjednika SDA, posjeta ministra Osmanovi}a, Lijanovi}a i

UDARILA VILA NA HALILA
Dan prije, u ponedjeljak, 8. aprila, pred komisijom je svjedo~io Fuad Puri{evi}, sekratar Skup{tine Razvojne banke, sekretar Razvojne banke i sekretar Nadzornog odbora banke (!?) i direktor Razvojne banke Ramiz D`aferovi}. Članovima Komisije D`aferovi} je dostavio i dokumentaciju koju je predao Tu`ila{tvu Kantona Sarajevo a ti~e se navodnih
20

TRANSKRIPT
Svjedo~enje direktora Razvojne banke Ramiza D`aferovi}a pred ~lanovima parlamentarne komisije

~lana dr`avnog Parlamenta Sarajli}a da se naprave odre|eni ustupci pojedinim firmama, a u to je bio uklju~en i predsjednik FBiH @ivko Budimir“, rekao je na po~etku svog svjedo~enja Ramiz D`aferovi} ponoviv{i ranije iznesene tvrdnje kako je na njega vr{en pritisak da se “Klasu“, “Sarajevskoj pivari“, Senadu Had`ifejzovi}u i pravnim licima koja su povezana porodicom Lijanovi} odobre vi{emilionski krediti. D`aferovi} je tako|er naveo da se za firmu “Virteks“ iz Posu{ja interesovao predsjednik FBiH @ivko Budi mir. Prema D`aferovi}evim tvrdnjama, @ivko Budimir i predstavnik ili vlasnik firme “Virteks“ @eljko Lovri} kod njega su boravili po~etkom septembra 2010. godine nakon {to je Kreditni odbor odbio zahtjev za kredit firme “Virteks“. “Slijedile su poruke i prepiske izme|u mene i predsjednika FBiH“, rekao je D`aferovi} dodav{i da je istoj firmi Kreditni odbor odbio i drugi kreditni zahtjev polovinom februara 2011. godine. @ivko Budimir je prilikom svjedo~enja pred Komisijom priznao da se kod D`a ferovi}a raspitivao za firmu “Virteks“, ali je negirao da je vr{io pritisak na D`aferovi}a da joj se odobri kredit. “Firma Virteks vi{e ne postoji“, rekao je Budimir koji je prilikom svjedo~enja pred ~lanovima parlame ntarne komisije rekao i to da je D`aferovi} od vlasnika “Virteksa“ tra`io
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

DUBIOZA KOLEKTIV
RAMIZ MJESTO RAMIZA
Ramiz D`aferovi}, biv{i, sada{nji, a vjerovatno i budu}i direktor Razvojne banke

Cijelu svoju karijeru, od Zenice do Sarajeva, D`aferovi} ima zahvaliti politi~kim vezama kojima se odu`ivao parama poreskih obveznika, kreditima, uslugama...
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

21

RAZVOJNA BANKA FBiH
TELEFONSKE @ICE BRUJE

Telefonske besjede direktora Ramiza Džaferovića
Veliki dio posla Ramiz D`aferovi} zavr{ava telefonskim razgovorima, a nama su poznata dva takva razgovora. Naime, D`aferovi} je prije svjedo~enja navodno telefonom kontaktirao advokata Ahmeda @ili}a, koji pred Kantonalnim sudom zastupa osam ministara Vlade FBiH, koji tu`e Nermina Nik{i}a zbog nezakonito donesene odluke o poni{tenju konkursa za izbor novog direktora Razvojne banke, kojeg je raspisao Nadzorni odbor banke, a {to je omogu}ilo produ`enje mandata dotada{njem direktoru Ramizu D`aferi}u. U telefonskom razgovoru D`aferovi} je navodno
Petar Jur~i}

advokatu @ili}u rekao kako je skoro stopostotno siguran da }e on dobiti spor pred

Kantonalnim sudom. Osim advokata Ahmeda @ili}a, direktor Razvojne banke Ramiz

D`aferovi} telefonski je kontaktirao i Petra Jur~i}a, predsjednika Nadzornog odbora Razvojne banke, protiv kojeg je Tu`ila{tvo Kantona Sarajevo podiglo krivi~nu prijavu zbog falsifikovanja diplome Ekonomskog fakulteta u Beogradu. U kratkom razgovoru D`aferovi} je navodno Jur~i}u rekao da bi mu bilo najpametnije da se povu~e iz Razvojne banke. “Iza tebe stoji jedan mali ~ovjek, a iza mene stoje dva velika ~ovjeka“, rekao je D`aferovi} Jur~i}u, misle}i valjda da iza Jur~i}a stoji Jerko Ivankovi} dok iza njega, D`aferovi}a, stoje Zlatko Lagumd`ija i Fahrudin Radon~i}.

proviziju od deset procenata ukoliko mu banka odobri kredit.

BALAST ZVANI RAMIZ D@.
Obra}aju}i se novinarima nakon svjedo~enja dopremijer i ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} rekao je da niti jedna firma u vlasni{tvu porodice Lijanovi} nije dobila kredit od Razvojne banke od kada on obna{a du`nost dopremijera i ministra poljoprivrede. To je potvrdio i D`aferovi} tokom svog svjedo~enja rekav{i da Lijanovi}i nisu dobili kredit od Razvojne banke iz samo jednog razloga. Naime, Uredbom ministra finansija pravno lice kojem je blokiran ra~un ne mo`e dobiti kredit od Razvojne banke, a prema navodima D`aferovi}a “Lijanovi}i“, kao i jo{ 19 njihovih firmi, nisu dobili kredit jer su svim tim firmama ra~uni bili blokirani. Me|utim, D`aferovi} tvrdi da je nakon raspada Platforme na njega vr{en pritisak da se odobri kredit jednoj od firmi u vlasni{tvu Lijanovi}a. “Nakon raspada Platforme pozvan sam u dr`avni Parlament gdje sam imao sastanak sa predsjednikom stranke Sulejmanom Tihi}em i dopremijerom i ministrom poljoprivrede Jerkom Ivankovi}em Lijanovi}em, a tema je bila da se iza|e u susret Lijanovi}u i odobri se kredit ZDI Produktu u iznosu od 5 miliona KM“, rekao je D`aferovi} dodav{i da je sli~an razgovor vodio sa Tihi}em po~etkom jula pro{le godine. “Tihi} mi je opet govorio o mogu}nostima da se pomogne Lijanovi}u. Ja sam rekao da je to
22

nezakonito i da ja to ne mogu provesti. Predsjednik mi je doslovce rekao: ‘S obzirom da se radi o nezakonitim radnjama ja te podr`avam jer ne `elim apsolutno u tome da u~estvujem‘“, rekao je D`aferovi} navode}i da je dan nakon susreta sa Tihi}em bio pozvan u njegov kabinet, gdje

je zatekao Adila Osmanovi}a i Jerku Ivankovi}a. “‘Evo D`aferovi}a pa neka ti on, Osmanovi}u, objasni zbog ~ega se ne mo`e odobriti kredit Lijanovi}u’, rekao je predsjednik, a ja sam ponovio ve} poznate stvari na {to mi je Osmanovi} rekao: ‘Ti to mora{ provesti.” Burno sam reagovao, ~ak

KUPI ME, PRODAJ ME...

Lako je za “razmještaj“ ako imaš “namještaj“
Prema svjedo~enju Ramiza D`aferovi}a, na njega su Adil Osmanovi} i Asim Sarajli} krajem 2011. godine vr{ili pritisak da Razvojna banka kupi poslovnu zgradu Unioninvesta za dvadesetak miliona, a da }e se oni, odnosno SDA u taj posao “ugraditi“ sa 10 posto, odnosno dva miliona KM. “Osmanovi} i Sarajli} posjetili su me 26. oktobra 2011. godine i od mene su tra`ili da primim predstavnike firme Unioninvest, odnosno direktora Faruka Gabelu. Naime, 10. oktobra ja sam odbio zahtjev Unioninvesta, a sa premijerom Nik{i}em vo|ene su aktivnosti na kupovini zemlji{ta radi izgradnje poslovne zgrade banke. Me|utim, Osmanovi} i Sarajli} tra`ili su od mene da primim Gabelu s kojim su oni ve} razgovarali i da bi ta zgrada mogla ko{tati 20 miliona, a Adil mi je rekao i pokazao da bi se oni uklopili u dva miliona KM ako se taj posao uspje{no privede kraju“ , rekao je D`a ferovi}.

“URGENCIJE I PRITISCI ”
Dokumentacija koju je Tu`ila{tvu Kantona Sarajevo i parlamentarnoj komisiji dostavio Ramiz D`aferovi} u slu~aju Unioninvestove zgrade

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

DUBIOZA KOLEKTIV

PARTIJSKI DVOJAC
Ministra raseljenih osoba i izbjeglica Adila Osmanovi}a i poslanika u Predstavni~kom domu BiH Asima Sarajli}a Ramiz D`aferovi} optu`uje za “vr{enje” pritiska

BEZ KREDITNIH ARAN@MANA
Jerku Ivankovi}a Lijanovi}a, dopremijera i ministra poljoprivrede, nije kreditirala Razvojna banka

SKROMNO, BO[NJA^KI

Džaferović tvrdi da je promet njegove revizorske kuće pao otkako je direktor Razvojne banke
Prilikom svjedo~enja pred ~lanovima parlamentarne komisije Ramiz D`aferovi} iznio je tvrdnje o vlastitom “odricanju“, odnosno o te{kom stanju u kojem se na{la njegova revizorska ku}a “D`aferovi}“ dok je on obna{ao funkciju direktora Razvojne banke. “Ja sam vlasnik revizorske ku}e ’D`aferovi}’ i 2006. godine kada sam pre{ao u Razvojnu, tada Investicijsku banku, imao sam godi{nji prihod od 1,7 miliona KM, imao sam poslovne prostore u Mostaru i Tuzli. Danas je taj prihod pao ispod pola miliona KM, a vrijednost imovine umanjena je za najmanje 1,5 miliona KM“, rekao je direktor Razvojne banke Ramiz D`aferovi}, koji je zaboravio spomenuti da je Tu`ila{tvo Kantona Sarajevo svojevremeno vodilo istragu protiv njega zbog sukoba interesa jer je njegova revizorska ku}a “D`aferovi}“ pravila zavr{ne ra~une pravnim licima koja su dobijala kredite od Razvojne banke.

sam izrazio spremnost da podnesem ostavku, na {ta je reagovao Lijanovi} rekav{i: ‘E to nam ba{ sad i treba — ostavka.’ Nakon toga sastanak je okon~an“, posvjedo~io je D`aferovi} pred ~lanovima Komisije. Na kraju je rekao: “Ja apsolutno stojim iza svake svoje izgovorene rije~i. Ja }u imenom i prezimenom re}i — Selimovi}i su kroz pojedince iz SDA probali upravljati bankom i u}i u tu banku. Mo`da }e oni i u}i, ja nemam ni{ta protiv“, rekao je D`aferovi}, jasno stavljaju}i do znanja ~lanovima komisije ~ijoj i kojoj poslovnopoliti~koj grupaciji pripada. Ministar raseljenih osoba i izbjeglica Adil Osmanovi}, dopremijer i ministar poljoprivrede Jerko Ivankovi} Lijanovi} i predsjednik FBiH @ivko Budimir prilikom svjedo~enja pred ~lanovima parlamentarne komisije odbacili su optu`be da u vr{ili bilo kakav pritisak na Upravu i direktora Razvojne banke Ramiza D`aferovi}a. “Čestiti i po{teni gra|ani BiH, koji profesionalno odra|uju svoj posao, kada neko od njih zatra`i da u~estvuju u mitu i korupciji, istog ~asa to prijavljuju istra`nim i pravosudnim organima, ne ~ekaju}i da o tome progovore kada im isti~e mandat i `ele da isti produ`e”, rekao je Osmanovi} nakon svjedo~enja pred parlamentarnom ko misijom. Dodao je da iznesene optu`be na njegov i ra~un njegovih kolega za cilj imaju skretanje pa`nje javnosti sa nezakonite odluke koju je u slu~aju Razvojne banke donio premijer Nermin Nik{i}. “Ako i{ta u ovom slu~aju mo`e biti dobro, to je da se SDA zasvagda rje{ava balasta zvanog Ramiz D`. koji je isklju~en iz stranke i svoju budu}nost mo`e tra`iti u nekim drugim strankama, mo`da nove parlamentarne ve}ine“, rekao je Osmanovi}.
23

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

SKANDAL NEDJELJE

Čuvari vašeg zdravlja

Pretučeni direktor Bosnalijeka tvrdi: Nedim Uzunović je otpušten zbog pranja novca, rada na crno i potpisivanja štetnih ugovora!

BOJAN KEBE
Direktor marketinga Bosnalijeka pretu~en je u utorak, ne{to prije pono}i, u sarajevskoj op}ini Stari Grad; kantonalno Tu`iteljstvo vodi istragu a policija zasada nema detalje

Pi{e: NEDIM HASI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

D

irektor marketinga Bosnalijeka Bojan Kebe pretu~en je u utorak uve~er u starom dijelu Sarajeva. Kebe je, zajedno sa predstavnikom Ambasade Slovenije, napad prijavio ne{to prije pono}i, kazav{i kako ga je dva sata ranije napala njemu nepoznata osoba. Nakon napada Kebe je zbrinut u ko{evskoj bolnici i pu{ten sa konstatiranim lak{im povredama. Razlozi za napad na Kebea mo`da le`e i detaljima rasprave koju su predstavnici Hadena, predvo|eni Nedimom Uzunovi}em, nekada{njim {efom predstavni{tva Bosnalijeka u Rusiji, koji stoji iza akvizicije ove farmaceutske kompanije. Naime, Slobodna Bosna je u posjedu zapisnika sa sastanka sindikalaca Bosnalijeka sa predstavnicima Hadena koji je u prostorijama ove kompanije odr`an u petak, 29.03.2013. godine. Izme|u ostalog, Nedim Uzunovi}, predstavnik Hadena je na tom sastanku iznio niz tre{kih optu`bi na ra~un Bojana Kebea. Prenosimo dijelove zapisnika koji se odnose na pretu~enog direktora marketinga Bosnalijeka. “Nakon Edina Dizdara, rije~ je uzeo drugi predstavnik Hadena Nedim Uzunovi}. On je na po~etku pozdravio prisutne, predstavio se i istakao da ga neki ~lanovi sindikata poznaju i li~no. Na po~etku `elio
24

je da upozna skup o doga|ajima koji su se desili odprilike prije godinu dana. Naime, 21.03.2013 godine on je bio na bolovanju, tog dana oko 16 sati i 30 minuta u njegov u kancelariju u Moskvi u{la je izvjesna Marija (koja je imala punomo} od Edina Arslanagi}a) zajedno sa jednom naoru`anom osobom. Tom prilikom su uzeli neke li~ne stvari od Nedima Uzunovi}a, obili sef i prijetili mu pred njegovim kolegama slu`benicima. On je uredno pozvao policiju, koja je napravila zapisnik i proslijedila ga dalje. Uzunovi} nije htio koristiti medije u tom slu~aju. Nosilac cjelokupne situacije, navodi dalje Uzunovi}, bio je Bojan Kebe, koji je tra`io isklju~ivo li~nu korist.” Dalje, kako stoji u zapisniku, na pitanje uposlenika Adnana Bajrovi}a, ho}e li biti novih proizvoda, u zapisniku stoji slijede}e: “Nedim Uzunovi} je na to konstatovao kako je Razvoj novih proizvoda stao, kada se pojavio Bojan Kebe u Bosnalijeku. Njemu ne treba razvoj. Dok s druge strane, Hadenu upravo odgovara ovakvo stanje. Oni posjeduju razvojni centar u Belgiji, koji su platili 60 miliona eura.” Kona~no, tokom rasprave o uvo|enju novih proizvoda, u zapisniku stoji i ovo: “Edin Dizdar je ustvrdio da su oni, kao zastupnici Hadena, radili u ‘8 smjena’ i uradili ekstra posao. @urili su zato {to procesi u Bosnalijeku idu lo{e. Poli} kao Poli} je funkcionisao fantasti~no, obzirom

na uslove u kojima je bio, pa se prema tome divi njemu kao ~ovjeku zbog toga. Tako|er je istakao kako nemaju nikakve neprijateljske namjere prema Kebeu, koji ih opstruira na sve na~ine.” Odmah nakon sastanka, Kebe je demantirao sve navode izre~ene od strane predstavnika Hadena a to pismo je tako|er u posjedu SB. U njemu, na konstataciju da je Kebe nalo`io upad u prostorije u Rusiji, izme|u ostalog stoji i slijede}e: “G Gospodin Uzunovi} je zaboravio navesti da je bio otpu{ten zbog neprofesionalnog rada i izlaganja kompanije ekstremnim poslovnim rizicima zbog pranja novca, pla}anja zaposlenika na crno, dogovaranja {tetnih ugovora sa firmama kao Peterton, gdje je 10% novca od bruto prodaje i{lo u privatne d`epove…“ Kebe u svom reagiranju navodi i slijede}e: “Samo u 2012. smo raskidom ovog {tetnog ugovora u{tedili oko pet miliona KM, {to predstavlja 72% ~itave neto dobiti kompanije u 2012. Ta u{teda za kompaniju ne predstavlja moju ‘li~nu korist’, ali je moja zasluga i ponosan sam {to sam bio ‘nosilac cjelokupne situacije’ i radio u korist Bosnalijeka. Svi argumenti su navedeni u izvje{taju forenzi~kog pregleda rada predstavni{tva u Moskvi, kojeg je obavila svjetski poznata, neovisna revizorska kompanija PWC. Izvje{taj je dostupan u Uredu Uprave u Bosnalijeku.“
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

ANTIHA[KI TRUDBENIK U AKCIJI
ZA[TITNIK ZA[TITNIK LIKA LIKA I I (ZLO)DJELA (ZLO)DJELA RADOVANA RADOVANA KARAD@I]A KARAD@I]A

Akademik Akademik Kosta Kosta ^avo{ki ^avo{ki godinama godinama je je radio radio na na poricanju poricanju Karad`i}eve Karad`i}eve odgovornosti odgovornosti za za zlo~ine zlo~ine po~injene po~injene u u BiH, BiH, a au u na{u na{u zemlju zemlju mu mu je je bio bio zabranjen zabranjen ulazak ulazak pod pod sumnjom sumnjom da da je je njegov njegov jatak jatak

“Slobodna Bosna” došla je u posjed dva tajna pisma nastala u vrijeme dok se haški optuženik RADOVAN KARADŽIĆ krio od međunarodne pravde: Prvo je pismo Radovana Karadžića iz 2001. njegovom ratnom savjetniku JOVANU ZAMETICI koje naš list ekskluzivno objavljuje, a koje svjedoči da je Karadžić tokom svog višegodišnjeg skrivanja održavao tajnu prepisku sa prijateljima i saradnicima koji su brinuli o njemu i njegovoj porodici, a najčešće sa prof. Kostom Čavoškim, koji se prošle nedjelje u Haškom tribunalu našao u ulozi eksperta odbrane. U drugom pismu “podsetniku” Karadžićevi zaštitnici operacionaliziraju njegovo skrivanje otkrivajući brojne nepoznate (čak i šokantne!) detalje

N E V I \ E N O

KARAD@I]EV JATAK I STRATEG KOSTA ^AVO[KI U ULOZI HA[KOG SVJEDOKA EKSPERTA!
26
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

KOSTA ^AVO[KI, VLASNIK “ISTINE O KARAD@I]U”
Pi{e: MIRHA DEDI]

D

ok je ~itava me|unarodna zajednica godinama tragala za njim, Radovan Karad`i} je iz sigurnog skrovi{ta dane izgnanstva prekra}ivao pisanjem pisama svojim prijateljima i saradnicima. To potvr|uje njegova korespondencija do koje je na{ list do{ao. Karad`i}evi rukopisi dokazuje da je kompletan Odbor za za{titu Radovana Karad`i}a, na ~ijem se ~elu nalazi Kosta Čavo{ki, godinama odr`avao veze sa svojim {ti}enikom. Srpski akademik i penzionisani profesor prava Kosta Čavo{ki svjedo~io je krajem pro{le nedjelje u Ha{kom tribunalu u svojstvu eksperta odbrane Radovana Karad`i}a sa zadatkom da pobije navode dva vje{taka optu`be - histori~ara Roberta Donie i politi~kog analiti~ara Patricka Treanora. Donia je u svom izve{taju ukazivao na Karad`i}evu namjeru da se Srbi ratom i nasiljem razgrani~e od drugih naroda u BiH, a Treanor na Karad`i}evu klju~nu ulogu u vojno-politi~koj strukturi u RS-u tokom rata u BIH.

“S RADOVANOM SAM SE DOPISIVAO PREKO LJILJE”
Profesor Čavo{ki, koji je ina~e dugogodi{nji senator RS-a, zamjerio je ovoj dvojici eskperata {to su zaklju~ili da je rukovodstvo bosanskih Srba planiralo da svoje ciljeve ostvari nasiljem i tvrdio da je za rat kriv Alija Izetbegovi} jer je prihvatio pa odbacio Kutillerov plan o kantonizaciji BiH. Teza vje{taka optu`be bila je da se namjera za nametanje rje{enja silom mo`e i{~itati iz dokumenta Karad`i}evog SDS-a poznatog kao “Varijante A i B” u kojima se predvi|a osnivanje kriznih {tabova i preuzimanje vlasti u op{tinama koje su Srbi smatrali svojim, bez obzira da li su u njima ~inili ve}inu ili manjinu. Čavo{ki je tvrdio da je osnivanje kriznih {tabova bilo u skladu sa Zakonom o op{tenarodnoj odbrani i da su ih Srbi oformili jer su bili “dalekovidi” i znali su da }e po~eti rat. Čavo{ki je kazao da su muslimani i Hrvati prvi osnovali paravojne jedinice dok su Srbi “od ostataka JNA” oformili legitimnu vojsku.

Desetine Desetine miliona miliona maraka maraka su su utro{ene utro{ene na na pojedine pojedine me|unarodne me|unarodne zvani~nike zvani~nike ii krtice krtice u u SFOR-u SFOR-u koje koje su su opstruirale opstruirale Karad`i}evo Karad`i}evo hap{enje hap{enje

KAKO KAKO SE SE FINANSIRALO FINANSIRALO SKRIVANJE SKRIVANJE KARAD@I]A KARAD@I]A

Kao dugogodi{nji predsjednik Odbora za istinu o Radovanu Karad`i}u, Čavo{ki je rekao da nije znao gdje se Karad`i} skriva i da je mislio da je u inostranstvu, ali se ispostavilo da “na`alost nije tako”. On je podsjetio da je Odbor objavio “politi~ka djela” optu`enog u {est tomova i pokretao “lepe inicijative” poput dvije deklaracija za

povla~enje optu`nice protiv njega. Karad`i} je zamolio Čavo{kog da ka`e ko su bili potpisnici tih deklaracija, a profesor je na prvom mjestu naveo tada{njeg patrijarha Pavla, zatim akademike Smilju Avramov, Milorada Ekme~i}a, Mihaila Markovi}a, Dejana Medakovi}a, po njemu “najuglednije ljude me|u Srbima”.

Kosta ^avo{ki je za Karad`i}a godinama lobirao kod me|unarodnih zvani~nika, tajno ga savjetovao o odbrani pred Ha{kim tribunalom i brinuo za finansijski aspekt njegovog skrivanja
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

27

ANTIHA[KI TRUDBENIK U AKCIJI
JAKE VEZE KARAD@I]EVIH LOBISTA

Sa 400 hiljada dolara odgođeno hapšenje Radovana Karadžića
Tajno pismo otkriva i sa koliko novca su Karad`i}evi najbli`i saradnici podmi}ivali pripadnike mirovnih snaga u BiH kako bi izvodili la`ne akcije njegove potrage, kao i u kojim bankama je novac bio deponovan. “Do sada smo radili sa ameri~kom grupom bliskom Holbruku (Richard Holbrooke) i Talbotu (Strobe Talbott, nedavno odlikovan od Tomislava Nikoli}a) i to je ko{talo dva puta po 200 hiljada dolara. Jednu ratu dala Vlada, a drugu Sveti Jovan od donacija za razvoj i rad. Postignuto: da su u spis zaprimljene, sertifikovene i autentifikovane sve naredbe, koje izvinjavaju sve civilne vlasti i vi{e vojne komande. S ovom grupom se vi{e ne mo`e raditi, jer su republikanci ne{to nanju{ili. Sada se radi sa francuskonjema~kom grupom i sa pojedincima. Do sada postignuto odlaganje kampanje za hap{enje i razmek{avanje tvrdog stava poturanjem povoljnih dokumenta. Radi se i dalje. Srebrenica verovatno zavr{ena, ali se mora davati mnogo.” “Od 1993. godine veza sa Remzi Klarkom (Ramsey Clark). On uspe{no manevri{e sa optu`bom za silovanja, jer bi ta presuda iz Njujorka bila jako nepovoljna u Hagu, po{to bi se to smatralo kao utvr|eno i presu|eno. Do sada Klarkova kancelarija ko{tala dva puta po 250 hiljada dolara. Prvu ratu dala Vlada, a drugu porodica, rodbina i prijatelji. To je ina~e minimum jer su uspostavljeni prijateljski odnosi sa Klarkom. Sakrivanje je dosta skupo, ali uspe{no. Odr`avanje veze sa informatorima u SFOR-u neophodno. Vi{e se ~uvamo od na{ih izdajnika nego od stranaca. Francuzi prate porodicu, ali to ~esto rade da bi nas sa~uvali od civila stranaca, koji su neprimetni. Ima ameri~kih avanturista, koje niko ne kontroli{e i koji bi hteli da se proslave. Putuju u civilnim kolima i odelima, vrlo opasni. Klajn posebno opasan, jer ima razbojni~ku psihologiju”. “Nalog S.M. (Slobodana Milo{evi}a, op.a.) 1991. Jov. i Braci (Jovici Stani{i}u i Mihalju Kertesu, op.a) da prebace dva miliona DM nije realizovan, jer Radovan nije hteo. Do sada samo Jovica dao sinu 50.000 DM. Cicko (Milovan Bjelica) mnogo pomagao da porodica podmiri potrebe, a sad ni on nema. Ima nas petnaest, za koje smo mi odgovorni, a radi samo troje. Vlada uskratila sva sredstva za bezbednost i platu Radovanu, osim {to [arovi} (Mirko) ponekad uspeva da se plate neke male plate momcima, ali su drugi tro{kovi daleko ve}i.” “Za rad sa strancima potrebno je najmanje tri miliona dolara. Dva su na Palama, od njih, a jedan, od Vlade RS-a, preko banke M.M. (Mom~ilo Mandi}?) trebalo bi da je u Podgorici, a izgleda da je u Skopju. Neophodno je velika sredstva preuzeti i skloniti, ali tako da mogu biti operativna za kratko vreme kada zatreba... Imamo poverenje, posebno u Momu i [aju (Nikola [ain-

ovi}, biv{i potpredsjednik Vlade SRJ, op.a.), ali [aja sada ne sme dolaziti u RS, jer bi ga uhapsili doma}i izdajnici, ili stranci, a Momo mora da se pazi, da delimi~no pre|e u ilegalu, pa se ne mo`e sa sigurno{}u ra~unati da se mo`e na}i istog dana, kada zatreba. Osim toga najavljeno je zatvaranje svih nelikvidnih banaka, pa neko mo`e iznenada staviti {apu na sve {to se nalazi u banci, pa ~ak i na sredstva koja su u trezoru.”

DA LI JE MANDI] U SVOJOJ BANCI ^UVAO NOVAC ZA KARAD@I]A
U tajnom pismu se pominje da je milion maraka deponovano u banku Mome M. u kojeg se ima veliko povjerenje

Tu`ilac Alan Tieger je u unakrsnom ispitivanju ukazao na javne izjave Čavo{kog da je “volontirao” za potrebe tima odbrane, kao i da se u knjizi Miroslava Toholja No}na po{ta - prepiska sa Radovanom Karad`i}em navodi da se i Čavo{ki dopisivao sa Karad`i}em dok je bio u bjekstvu. Beogradski profesor kazao je da je preko Karad`i}eve `ene i }erke slao pisma i ~asopis Hri{}anska misao, ali da su odgovori “uz veliko izvinjenje” bili rijetki i okasnili.
28

Čavo{ki koji je godinama branio lik i zlodjelo Radovana Karad`i}a ve}i dio svog vremena utro{io je kako bi dokazao da je kredibilan svjedok, me|utim, Karad`i}eva prepiska i tajno pismo Koste Čavo{kog, do kojeg je na{ list do{ao, govore sasvim suprotno. Kao ha{ki optu`enik u bijegu, na po~etku svog pisma iz aprila 2001. godine upu}enog Jovanu Zametici, koje je u posjedu SB, Karad`i} se izvinjava ovom svom

ratnom savjetniku za me|unarodne odnose i u~esniku gotovo svih pregovora {to mu ne odgovara redovno na pisma i izme|u ostalog navodi: “Ho}u da znate da mnogim prijateljima dugujem odgovorena pisma, a me|u njima su Kosta Čavo{ki (koji me izgleda najvi{e razume i skoro redovno pi{e, iako odgovori ne samo da kasne, nego i izostaju), Smilja Avramov, Miroslav Toholj, Rajko (P Petrov Nogo), Gojko (\ \ogo), Brana Crn~evi}, Momo Kapor i drugi,
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

KOSTA ^AVO[KI, VLASNIK “ISTINE O KARAD@I]U”
Foto: Mario Ili~i}

TAJNO SKRBNI[TVO ZA KARAD@I]EVU PORODICU
Odbor za istinu o Radovanu Karad`i}u finansijski je brinuo i za Karad`i}evu suprugu i djecu kako ne bi napustili Pale

Dr. Dr. Dragan Dragan Dabi} Dabi} vs. vs. Radovan Radovan Karad`i} Karad`i}

sve dra`i od dra`ega. Dakle, i Vas molim za sli~no razumevanje i za nastavak dopisivanja. Ne znam kako }e Vam biti u Herceg Novom (mada verujem da Vam je mesto u Beogradu, dok se mi ovde ne oslobodimo). Taj grad ima ne~eg gosparskog, a i br|anskog istovremeno. Ja se samo primi~em, ali ne ulazim u tu (tako|e svoju) zemlju... Ne znam kako bi se vlast pona{ala. \ukanovi} se nije zaletao na mene i verujem da ima ~asti, ali ne}u da probam, niti da njih dovodim u te{ko}e. Kad neko od mojih treba da me vidi, mo`e da pre|e granicu...”. pi{e Karad`i} svom savjetniku Zametici. Iz pisma se mo`e zaklju~iti da se u to vrijeme Karad`i} nalazi u Republici Srpskoj, a da njegovi beogradski prijatelji kada treba da ga vide dolaze kod njega u RS. Karad`i} u ovom pismu o{tro kritikuje Milorada Dodika, koji je prije samo nekoliko dana svjedo~io u njegovu korist. “Ovde sva gradnja kasni, jer nas je Dodik unesre}io carinama na materijal za izbegli~ku gradnju, ali }e se gradnja nastaviti...”, navodi Karad`i} u pismu. Karad`i} u istom pismu svom biv{em saradniku daje detaljna uspustva s kojim osobama treba da uspostavi kontakt a koje da animira u me|unarodnim krugovima kako bi iz “defanzive pre{li u ofanzivu”. “Mi smo u defanzivi i ve} se uzima kao da smo zaista krivi i kao da je zaista ta~no sve {to se govori i pi{e o nama. Ako su moja predvi|anja ta~na, moramo odmah po~eti sa radom. Ako se re{enja pripremaju, treba da u tome u~estvujemo, na bilo koji na~in, a najbolji preko jakog i stru~nog lobija. Mislim da treba raditi na nekoliko planova. Prvo, treba uvezati na{e ljude gore, u Beogradu. Dovoljno je da se redovno vi|aju, razmenjuju informacije i analiziraju zbivanja i znake iz diplomatskog sveta, te pomognu na{ima ovde, Mirku ([ [arovi}u), Draganu (K Kalini}u), da
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

budu informisani. Drago mi je {to se vi|ate Golubosa Buhom, Toholjem, Olegom (G vi}em, pogledati okvir), a taj krug treba pro{iriti i bez stvaranja ikakvog udru`enja odr`ati vezu me|u ljudima. Verujem da treba da se vidite i sa Kostom Čavo{kim i sa Smiljom Avramov, te Nogom, \ogom i drugim na{im ljudima. Slobodno im recite za moju inicijativu da se vi|ate i da kona~no postanete jedna snaga, moralna ako ni{ta drugo. Svaka veza treba da ima cilj, a ova treba da za cilj ima bar to odr`avanje veza me|u ljudima, cirkulisanje informacija i pripremanje za uticaj na lobije kod nas i u svetu. Zatim, treba uvezati na{e inostrane prijatelje i zapo~eti lobiranje kod nove administracije na vreme. Verujem da bismo ponovo mogli da okupimo staro dru{tvo, po~ev od ser Alfreda, ako nije mnogo ostario, preko M. Stentona, do novih ljudi, koji u medijima daju znake. Kao {to znate, [on D`ervazi je umro, ali njegova supruga je na na{oj liniji, ona radi kod (R Remzi) Klarka u Me|unarodnom akcionom centru u Njujorku. Tu u Beogradu je g. Davini} (P Prvoslav Davini}, ministar odbrane u Vladi Vojislava Ko{tunice, op. a) koji je u ono vreme bio u UN-u. Zatim, treba delikatno pristupiti Ronaldu Ha~etu, da ga ne o{tetimo, kao {to su na{i o{tetili D`ima Mudija, slikaju}i ga sa Arkanom, {to je poslu`ilo u kampanji protiv njega. Da li je Sr|a (T Trifkovi}) jo{ uvek za neki posao? Ja bih mu zaboravio zablude oko Biljane, on to uvek radi, leti od cveta do cveta. Ali, ne treba ga isklju~ivati, ako je spreman da se uklju~i. Imali bismo veliku pomo} i od Sabora srpskog ujedinjenja i drugih srpskih organizacija. Paralelno sa Ha~etom, trebalo bi uspostaviti vezu sa svim sledbenicima Kisind`erovih ideja o Balkanu, kao {to je Geri Dempsi sa Kejto instituta i drugim analiti~arima i politi~arima koji su dali signal da se zala`u za na{u varijantu.

Verujem da se ~ude {to im niko od nas ne pristupa, kad su stavili do znanja za {ta se zala`u. Ako do sada nismo imali institucije i nevladine organizacije za ovakve kontakte, sada ih mo`emo uspostaviti, ima}emo podr{ku u Beogradu“, navodi Karad`i} u pismo i dodaje; Wolfgang Petritsch, “Ovde samo Petri~ (W tada{nji visoki predstavnik u BiH) i donekle Miler (T Thomas Miller, ambasador SAD u BiH) ne ose}aju nove tonove u ameri~koj politici, dok Klajn (J Jacques Paul Klein, {ef Misije UN u BiH) i Beri (R Robert Barry, {ef misije OSCE u BiH) to ose}aju. Ne{to se sprema i verujem da bi promotori novog ameri~kog pristupa `eleli da se odavde ~uje vi{e glasova podr{ke novom, stabilnijem re{enju Balkana, uklju~uju~i i sporazumno prilago|avanje granica. Po mom mi{ljenju, to je neizbe`no, jer niko ne}e ve~ito odr`avati i finansirati ovaj haos, koji se sam do sebe ne}e smiriti.” Karad`i} u pismu Zametici analizira politi~ka zbivanja na relaciji me|unarodna zajednica - biv{a Jugoslavija. “Ideja o cepanju RS i priklju~enju isto~nog djela Jugoslaviji je neprihvatljiva i mo`e se izbe}i. Na{ najve}i problem je {to Zapad muslimanima ne da ni{ta, a posebno dr`avu, i {to od nas i Hrvata o~ekuje da ih ‘razbla`imo’ u zajedni~koj dr`avi. Svi mi, uklju~uju}i i muslimane, `rtve smo ovog zapadnog stava prema muslimanima.” On se osvr}e i na promjenu politike prema Balkanu koju o~ekuje od republikanske administracije u Washingtonu i na metafori~an na~in obja{njava kako je do`ivio Billa Clintona. “Jo{ ima ostataka Klintonove administracije, pa na toj osnovi traje inercija u stavu prema nama. Kada sam video da je Klinton proveo osam godina u Bijeloj ku}i ube|uju}i psa Badija i ma~ka Socksa da `ive u istoj kutiji, jasnije mi je {ta je nas sna{lo, mada bi nam njegov pristup
29

ANTIHA[KI TRUDBENIK U AKCIJI
Bliskom istoku vi{e odgovarao - razdvajanje u miru. Republikanci nemaju frustracije u vezi sa nama i treba im dobar alibi da bi promenili politiku, a da to ne izgleda kao ameri~ki poraz. Ko{tunica bi mogao biti taj alibi, kao i ovo {to se de{ava sa Hrvatima ovde u BiH. Ako se jo{ CG otcepi (a mo`da i podeli uz otcepljenje severnog dela), i Kosmet podeli, {to ja predvi|am, verujem da }emo se i mi na}i u SRJ.” Na{ list do{ao je posjed i pisma pravnog eskperta iz Me|unarodnog komiteta za istinu o Radovanu Karad`i}u, koji je imao redovnu prepisku sa Karad`i}em. Pismo nije potpisano, ali je po stilu pisanja i sadr`aju o~ito da se radi o Kosti Čavo{kom. On u pismu iznosi Karad`i}eve stavove. “Stav Radovana je nikad se ne predati i raditi na povla~enju optu`nica, a u slu~aju hvatanja - ne priznati sud. Zabraniti svakome da brani i napadati sud kao instrument rata protiv Srba. Aktivirati Me|unarodni komitet za istinu sa zvu~nim imenima koji su u komitetu (D Dimitrij Analis, Vladimir Volkov, general Pjer Mari Galoa, mnogi pisci iz Francuske, Britanije, Rusije, Gr~ke i dr.) i povesti kampanju najve}ih razmera sa ciljem kompromitovanja Suda. Da bi se to ostvarilo, Radovan mora da im pokvari spektakl tako {to bi napao Sud, ne priznaju}i ga i tra`e}i trenutno pu{tanje i prestanak su|enja svima.” KO JE OLEG GOLUBOVI] IZ KARAD@I]EVOG PISMA

Misteriozni Karadžićev savjetnik Oleg je bivši muž Svetlane Broz
Karad`i} u svom pismu Jovanu Zametici na nekoliko mjesta pominje izvjesnog Olega. Pouzdani izvori SB tvrde da je rije~ o Olegu Golubovi}u, misterioznom Karad`i}evom savjetniku za ma|unarodne odnose. Golubovi} je bio drugi suprug Titove unuke Svetlane Broz, s kojom ima sina Ivana i k}erku Sonju. Ina~e, Svetlana je u vrijeme kada je `ivjela u Beogradu javnost dugo zabavljala svojim brakovima, avanturama i ispadima. Nakon ovog propalog braka, Svetlana se udala za puno starijeg kolegu sa VMA, pukovnika dr. Jaroslava Su|ija, koji je zbog nje ostavio `enu i dvoje djece. I taj brak je kratko potrajao, kao i ~etvrti sa kamermanom Draganom Popovi}em. Oleg Golubovi} je poslovni ~ovjek koji je u~estvovao u osnivanju ve}ine opozicionih stranaka u Srbiji. U Srbiju je stigao sredinom 80-ih godina iz tada{njeg Sovjetskog Saveza. Za ni mljivo je da je Golubovi}ev otac Radonja, kao jugoslovenski ambasador u Moskvi, u vrijeme dono{enja Re zolucije Informbiroa 1948. godine bio njen potpisnik. Oleg se, sticajem tih okolnosti, {kolovao u Rusiji. Tokom devedesetih bio je skup{tinski poslanik [e{eljeve Srpske radikalne stranke. U vrijeme rata u BiH bavio se biznisom u Republici Srpskoj i savjetovanjem Radovana Karad`i}a, ali i posrednik izme|u vlasti na Palama i Moskve. Sjedi{te mu je bilo u Zvorniku. Ponovo se za njega ~ulo kad je u prostorijama njegove firme osnovan Pokret za demokratsku Srbiju Mom~ila Peri{i}a. Golubovi} se javno pojavljivao kao generalov saradnik, a upu}eni tvrde da se prvenstveno bavio ekonomskim pitanjima.

“DODIK I BILJANA BI LIKOVALI AKO LJILJA I DJECA ODSELE S PALA”
U istom pismu stoje i upute na koji na~in preko osobe ~iji su inicijali M.M., a po svemu sude}i se radi o Mom~ilu Mandi}u, obezbijediti novac za Karad`i}evo skrivanja. Zatim koga od zvani~nika me|unarodne zajednice treba podmititi, na koji na~in zbrinuti ~lanove Karad`i}eve porodice kako ne bi oti{li sa Pala, jer bi njihov odlazak “predstavljao potpuni trijumf izdajnika Dodika i Biljane”.

Autor pisma sugeri{e i kako Karad`i} treba da se pona{a kada je u pitanju Ha{ki tribunal. ”Radovan ne}e priznati sud, ne}e nikom dozvoliti da ga brani, ~ak ni po slu`benoj du`nosti. I ako se Radovan ne bi branio, Komitet za istinu iza{ao bi sa prepiskom Karington - Gen{er i drugim dokazima da je SFRJ razbijena spolja. Nare|enja o po{tovanju propisa, pra}enje izvr{enja i pra}enje gonjenja po~inilaca, pokrivena su, tako da to Sudu predstavlja veliki problem, a nama upori{te da se borimo za povla~enje optu`nice”, ka`e se na kraju ovog pisma ~iji je autor po svemu sude}i Kosta Čavo{ki.

SRPSKI PRIJATELJ CLARK
Biv{i ameri~ki dr`avni tu`ilac i Milo{evi}ev pravni savjetnik Ramsey Clark bio je anga`ovan i kao lobista Radovana Karad`i}a 30

Dok se Karad`i} skrivao, Čavo{ki je, o njemu u medijima izjavljivao da je “vesnik slobode i vite{ki kralj koji se ne}e predati”. Na beogradskom Pravnom fakultetu organizovao je i skandaloznu tribinu “Istina o Srebrenici” na kojoj su veli~ani ratni zlo~inci Karad`i} i Mladi}, a Bo{njaci ozna~eni kao po~inioci zlo~ina u Srebrenici sa ciljem da izazovu me|unarodnu intervenciju. Ljubitelji “istine” o Karad`i}evom liku i djelu, okupljeni u Odboru za istinu, godinama su izbjegavali da govore o tome kako su dobijali Karad`i}eve rukopise i poruke. Izdava~ Karad`i}evih proznih i poetskih radova Miroslav Toholj, ina~e ratni ministar informisanja na Palama, obi~no je govorio da je posrednik u dobijanju rukopisa bila Karad`i}eva supruga Ljiljana Zelen-Karad`i}, koja je nosilac autorskih prava: “To je potpuno legalan aran`man. Nema tu nikakvih mistifikacija niti spornih stvari.” Sli~no je govorio i Branislav Crn~evi}: “Ja prosto ne znam na koji na~in Radovan to radi.” Članovi Odbora su se svjesno godinama pretvarali da ne znaju kako su Karad`i}evi rukopisi dopirali do njih jer su jako dobro znali da je i samo sau~esni{tvo u skrivanju optu`enog krivi~no djelo. Ukoliko bi tu`ilac imao dokaze da su ~lanovi Odbora bili u neposrednom kontaktu s Karad`i}em, on bi mogao da pokrene istra`ni postupak protiv njih. No kako stvari stoje, srbijansko pravosu|e jo{ ne `eli da se bavi Karad`i}evim jatacima.
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

KARAD@I] PRED SUDOM

Haško tužilaštvo smatra da sudsko vijeće koje zasjeda na suđenju Radovanu Karadžiću mora razmatrati optužbe koje se odnose na genocid počinjen u sedam bh. općina tokom 1992. godine. Karadžić tvrdi da ni on niti oni koji su podržavali i provodili njegovu politiku nisu imali ništa protiv muslimana koji za njega i dalje ne postoje. Karadžić se ovaj put sudijama, kako je rekao, obratio kao “častan čovjek”, što svakako umanjuje vjerodostojnost rečenog. Naša saradnica prenosi dijelove ove rasprave po kojoj će odluka biti donesena “blagovremeno”

ZA GENOCID NIKO NIJE KRIV
Radovan Karad`i} je pred sudom ponovo negirao zlo~ine, a optu`be protiv sebe nazvao konstrukcijama Tu`ila{tva

32

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

DOKAZI O GENOCIDU

KARAD@I] MORA ODGOVARATI ZA GENOCID
Pi{e: NID@ARA AHMETA[EVI]

suprotna strana htela... U ve}ini op{tina nije bilo nikakvog rata, nikakvih zlo~ina. Cela naselja su ostala od po~etka do kraja rata u

tim op{tinama i danas su tamo ... Osnova za zbivanja nije bila verska ili etni~ka pripadnost, nego pona{anje. Gde je bilo borbi tu je bilo zlo~ina, a srpska strana nije imala nikakvog interesa da u svojoj dubini teritorija izaziva oru`ane sukobe. To bi bilo maloumno, a ni po tom osnovu ne bi postojala krivi~na odgovornost jer maloumni ne mogu odgovarati krivi~no... Pri~e i konstrukcije Tu`ila{tva da smo bili protiv muslimana, ne stoje. Mi smo sa mulimanima evropske orijentacije pravili sporazume i ~inili napore da postignemo mir ... Srbi su kao glavne neprijatelje do`ivljavali Hrvate, a muslimane su smatrali Srbima muslimanske vere, odnosno, u najmanju ruku

“Obratit }u vam se kako se ~astan ~ovek obra}a ~asnim ljudima. Iako nisam pravnik, ja bolje od svih na ovom svetu znam fakti~ku stranu rata u BiH i znam da li sam odgovoran za ne{to ili ne. Kako to znam? Zato {to znam ne samo {ta sam uradio nego i {ta sam mislio, {ta sam ose}ao, za ~im sam tugovao, {ta sam hteo.” Ovim rije~ima obratio se optu`eni Radovan Karad`i} sudijama @albenog vije}a koje }e donijeti odluku da li }e se on morati braniti od navoda da je kriv za po~injenjenje genocida u BiH. Tu`ila{tvo smatra da posjeduje sasvim dovoljno dokaza za ove navode, te da sudije trebaju da ih razmotre. “Oni koji su se na{li u tim op}inama 1992. godine i iskusili razorna djela Karad`i}eve politike, zaslu`uju da on odgovara za genocid, a to tra`i i pravo”, smatra Tu`ila{tvo u Haagu.

JO[ DVIJE PRESUDE DO KRAJA GODINE

U maju presuda liderima HercegBosne, u oktobru Vojislavu Šešelju
Ove sedmice je Tribunal napokon najavio datume objave prvostepenih presuda za Vojislava [e{elja, te {estoricu lidera Herceg-Bosne. Prema ovoj najavi, [e{elj }e nakon 10 godina pritvora, presudu ~uti 30. oktobra ove godine, a Jadranko Prli}, Bruno Stoji}, Slobodan Praljak, Milovoje Petkovi}, Valentin ]ori} i Berislav Pu{i} 29. maja. [estorka je optu`ena za zlo~ine nad nehrvatima po~injene od 1992. do 1994. godine. Optu`nica protiv njih je podignuta u martu 2004. godine, a mjesec dana kasnije dobrovoljno su se predali Tribunalu i izjasnili da se ne osje}aju krivima. Terete se u 26 ta~aka optu`nice. Su|enje im je po~elo u aprilu 2006. godine, te je najdu`e ikada pred Tribunalom. Tu`ila{tvo je zatra`ilo po 40 godina za Prli}a, Stoji}a, Praljka i Petkovi}a, a po 35 za ]ori}a i Pu{i}a, dok su odbrane zatra`ile da svi budu oslobo|eni. Prema navodima optu`nice, {estorka je bila dio udru`enog zlo~ina~kog poduhvata na ~ijem ~elu je bio tada{nji predsjednik Hrvatske Franjo Tu|man, a cilj je bio pripojiti dio BiH susjednoj republici. [e{elja o~ekuje odluka o tome da li je kriv za zlo~ine po~injene od 1991. do 1993. godine u BiH, Hrvatskoj i na podru~ju Vojvodine. Njegovo su|enje po~elo je u novembru 2006. godine, ali je prekinuto zbog [e{eljevog {trajka gla|u, da bi bilo nastavljeno godinu dana kasnije. Su|enje je zavr{eno u martu pro{le godine. Tu`ila{tvo tra`i 28 godina, a on da bude oslobo|en.

ODLUKA RAZUMNOG VIJE]A
Prvostepeno vije}e je 28. juna pro{le godine, nakon {to je Tu`ila{tvo okon~alo izno{enje svojih dokaza, donijelo odluku prema kojoj nisu ~uli dovoljno dokaza o krivici Karad`i}a za genocid protiv Bo{njaka i Hrvata po~injen na podru~ju sedam op}ina tokom 1992. godine, i to u op}inama Bratunac, Fo~a, Klju~, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik. Ova ta~ka je bila prva od ukupno 11 koliko ih ima njegova optu`nica. Tu`ila{tvo se odmah `alilo na ovakvu odluku Vije}a i to po ~etiri osnove, uz tvrdnju da bi svako “razumno vije}e moglo zaklju~iti” da je u tim op}inama po~injen zlo~in genocida za koje je odgovoran Karad`i}. Poku{avaju}i da opovrgne jaku argumentaciju koju je Tu`ila{tvo iznijelo tokom `albene rasprave, Karad`i} je rekao kako ne}e tvrditi da on nije kriv nego da niko nije kriv jer genocida nije ni bilo. “Navedenog zlo~ina nije moglo biti bez rata, a pretresno ve}e ima obilje dokaza da je srpska strana u~inila sve, i ja posebno, napore da ne bude rata. A kada je izbio, izbio je tamo gde je
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

NAJDU@I HA[KI PROCES
Presuda liderima Herceg-Bosne bi}e izre~ena krajem maja

33

KARAD@I] PRED SUDOM
smo istog etni~kog korena”, rekao je optu`eni te porekao tvrdnje tu`ila{tva da je on ipak imao genocidnu namjeru da uni{ti jednu grupu, rekav{i da onako kako je vjerovao prije 20 godina vjeruje i danas. imala namjeru da ostave trajni uticaj. “Genocid se op}enito mo`e po~initi i djelima koja nisu ubistva, nano{enjem tjelesnih i du{evnih ozljeda ~lanovima grupe”, pojasnila je tu`iteljica Michelle Jarvis koja je uz tu`ioca Alana Tiegera iznosila argumente Tu`ila{tva. “Pitanje je da li je on po~inio genocid protiv pripadnika jedne grupe putem djela koja nisu ograni~ena na ubistva? Odgovor je da.” Robinson je podsjetio na odluku Me|unarodnog krivi~nog suda iz 2008. godine u slu~aju BiH protiv Srbije, a prema kojoj je genocid po~injen samo u Srebrenici. Tu`ila{tvo je pak repliciralo da ta odluka nije relevantna u ovom slu~aju jer sudije nisu imale iste dokaze, niti se radilo o dokazivanju pojedina~ne krivi~ne odgovornosti. S obzirom da je za dokazivanje genocida potrebno dokazati da je postojala namjera da se uni{ti jedna grupa, tvrdnju o genocidu u ovom slu~aju Tu`ila{tvo dokazuje nizom izjava koje je Karad`i} davao uo~i po~etka rata i tokom, po~ev{i od njegovih rije~i izre~enih u oktobru 1991. godine u Skup{ini BiH gdje je rekao da }e muslimanski narod biti istrijebljen. Karad`i} pak tvrdi da je taj njegov govor bio miroljubiv i da je upozoravao i pozivao na pronalazak rje{enja za krizu. No, Tu`ila{tvo je navelo i niz drugih izjava u kojima je on govorio o tome kako }e Sarajevo biti “klaonica”, kako }e biti “krvi do koljena”, kako }e “pustiti tigrove da rade {ta oni rade”,..., te su rekli da ove njegove izjave idu u prilog ostalim dokazima koji govore o namjeri i po~injenju genocida. Jedan od dokaza koje nudi Tu`ila{tvo jeste i ~injenica da je Karad`i} postavio Ratka Mladi}a na ~elo vojske, i to zato jer je ovaj dijeli njegove namjere. “Samo jedan primjer je ono {to je 1994. rekao Mladi}, a to je da taj sukob predstavlja istorijsku priliku da se osnuje svesrpska dr`ava, objasniv{i da ga zanima da muslimani i Hrvati nestanu u potpunosti”, rekao je tu`ilac Alan Tieger. “Raspravno vije}e bilo je u krivu kada je zaklju~ilo da nema dokaza da je Karad`i} odgovoran za genocidna djela i da je imao namjeru... Tu`ila{tvo `eli da vije}e donese odluku kojom }e biti vra}ena ta~ka sa optu`bama za genocid”, re~eno je tokom `albene rasprave u Haagu. @albeno vije}e }e odluku donijeti “blagovremeno”, {to zna~i prije kraja izno{enja dokaza odbrane koje je u toku. Ako odlu~e da prihvate argumente Tu`ila{tva i vrate u optu`nicu ta~ku koja se odnosi na genocid, Karad`i} }e imati priliku da iznese svoju odbranu i po ovim navodima, {to bi moglo uticati na produ`enje su|enja.
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

ZAMKA U KOJU SE LAKO UPADA
Peter Robinson, Karad`i}ev pravni savjetnik, poku{ao je negirati tvrdnje Tu`ila{tva navodima da osim u slu~aju Srebrenice, do sada nijednom nije dokazan genocid. Tu`ila{tvo je za genocid na {iroj teritoriji BiH optu`ilo i Mom~ila Kraji{nika (osu|en na 20 godina), Radoslava Br|anina (osu|en na 30 godina) i Milomira Staki}a (osu|en na 40 godina), ali ni u jednom slu~aju nije izre~ena i presuda za ovaj zlo~in. Tu`ila{tvo pak smatra da su svaki put bili blizu osu|uju}e presude i za ovaj zlo~in, navode}i kako su ipak vije}a u svim tim slu~ajevima saslu{ala njihove argumente, pa tek potom donosila odluku o krivici, {to oni tra`e i sada. Robinson je rekao i kako navodi Tu`ila{tva da je genocid po~injen u ovih sedam op}ina ne stoje jer nije bilo namjere uni{tenja jedne grupe. “Ako je Radovan Karad`i}, kao vrhovni zapovjednik, ili general Ratko Mladi}, imao namjeru da uni{ti muslimane kao grupu — kako se onda 98 posto muslimana uspjelo provu}i kroz prste snaga bosanskih Srba? Ove snage su kontrolirale 70 posto teritorija Bosne i Hercegovine 1992. go-

NEMA DOKAZA ZA GENOCID
Peter Robinson, Karad`i}ev pravni savjetnik

dine. Snage Radovana Karad`i}a i Ratka Mladi}a, ne samo da su ih u bezbroj navrata pustili, ve} su se i pobrinuli za njihov prijevoz“, rekao je Robinson. Tu`ila{tvo je pak odgovorilo da je ovakav argument pogre{an nazvav{i ga “zamkom u koju se lako upada”. Prema Tu`ila{tvu, za dokazivanje genocida nije potrebno dokazati da su svi pripadnici jedne grupe bili ubijeni nego da su djela koja su poduzimana prema njima

SRPSKOM ADOLFU USLOVNO SMANJENA KAZNA

Odluka o smanjenju kazne donesena zbog uspješne rehabilitacije Jelisića
Ove sedmice je Theodor Meron, predsjednik Tribunala, donio odluku da se zatvorska kazna Goranu Jelisi}u - ~iji ratni nadimak je srpski Adolf - smanji za 1.350 dana. Predsjednik suda je donio ovu odluku jer je smatrao zadovoljavaju}im izvje{taj o Jelisi}evoj rehabilitaciji u zatvoru u Italiji. Ova odluka je, kako stoji u obrazlo`enju, uslovna i predsjednik Meron ima pravo da je ne ura~una u vrijeme koje je osu|enik proveo u zatvoru ukoliko bude donosio odluku o prijevremenom pu{tanju. Jelisi} je uhap{en u januaru 1998. godine, a priznao je 12 ubistva koje je po~inio tokom maja 1992. godine u logoru Luka kod Br~kog. Osu|en je na 40 godina zatvora. Jelisi} je tokom rata u logoru Luka djelovao zajedno sa svojom tada 14godi{njom djevojkom Monikom Ili} Simeunovi}, koja je uhap{ena u decembru 2011. godine i sudi joj se pred sudom u Br~kom.

ZATVORENIK ZA POHVALU
Goran Jelisi}, srpski Adolf

34

@IVOT LJUDI S INTELEKTUALNIM TE[KO]AMA

Naša novinarka obišla je prošle sedmice neke od korisnika programa stanovanja za osobe s intelektualnim teškoćama, koji implementira organizacija “Sumero”, i piše o tome zašto je ova organizacija, iako postoje sredstva za to, prinuđena smanjivati broj svojih korisnika

Jo{ nemamo odgovor na to za{to se ljudi s intelektualnim te{ko}ama uporno {alju u Zavod gdje imaju puno lo{ije uvjete

Blizanci Blizanci Samir Samir ii Amir Amir Dizdarevi} Dizdarevi} iz iz Biha}a Biha}a posljednjih posljednjih godinu godinu ii po po `ive `ive u u stanu stanu na na Vracama Vracama u u kojem kojem su su se se uz uz podr{ku podr{ku asistentice asistentice nau~ili nau~ili kuhati, kuhati, brinuti brinuti o o sebi sebi

PRAVA PRAVA POMO] POMO] OSOBAMA OSOBAMA SA SA INTELEKTUALNIM INTELEKTUALNIM TE[KO]AMA TE[KO]AMA

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

35

KR[ENJE LJUDSKIH PRAVA
Pi{e: DANKA SAVI] Foto: MARIO ILI^I]

T

ridesetogodi{nji mladi}i, bra}a blizanci Samir i Amir Dizdarevi}, rodom iz Biha}a, najve}i su dio svog `ivota proveli po domovima u BiH. Da normalan `ivot u stanovima i ku}ama, obi~ne svakodnevne aktivnosti, te pravo na rad nisu nikakva privilegija nego pravo koje i oni imaju uvjerili su se tek prije godinu i po dana. Tada su, zahvaljuju}i “ulasku” u program stanovanja za osobe s intelektualnim te{ko}ama koji implementira organizacija Sumero, po prvi put u `ivotu osjetili toplinu doma o kojoj ranije nisu mogli ni ma{tati. Posjetili smo ih pro{le sedmice u stanu na Vracama u kojem danas `ive i svakodnevno rade sa asistenticom. S njom su nau~ili da kuhaju i vode ra~una o sebi, a uskoro }e krenuti i na kurs informatike. Za ljude poput njih Sumero ima i socijalne klubove - postoji, recimo, klub samozastupnika kroz koji se oni podsti~u da iznose svoje mi{ljenje, da se bore za svoja prava, da sami spoznaju {ta zaista `ele raditi.

U MISIJI RAZBIJANJA PREDRASUDA
Haris Haveri} i Fata Ibrali} iz organizacije Sumero ka`u da osobe s intelektualnim te{ko}ama imaju iste sposobnosti kao bilo ko drugi, samo na ni`em nivou i da im je potrebna pomo}

STRU^NA PODR[KA KOJA IZ TEMELJA MIJENJA @IVOT
“Moramo imati na umu da osobe s intelektualnim te{ko}ama imaju iste sposobnosti kao bilo ko drugi, samo na ni`em nivou - njima je potrebno da se razviju stru~ne slu`be podr{ke i to je u biti ono {to mi radimo”, ka`e Fata Ibrali}, predsjednica Saveza Sumero. Takvu pomo} oni nemaju u zavodima koji danas postoje u BiH: recimo, u domu u Doboju (Duje), gdje su bila smje{tena bra}a Dizdarevi}, boravi ~etiri stotine ljudi svih kategorija, izme|u ostalog i delinkvenata. U vrlo lo{im uvjetima, oskudici u odje}i i hrani, ~esto su `ivjeli u strahu od tu~a a “ako se buni{, dobije{ tabletu ili inekciju i samo spava{”, ka`u ovi mladi}i. Samir je, pored toga, tri godine proveo u Pazari}u, Amir pet godina na cesti nakon ~ega ga je sa ulice sklonila policija. @ivot im se iz temelja promijenio nakon {to ih je Centar za socijalni rad uputio na Sumero. Uskoro trebaju pre}i na Dobrinju, kako bi se jo{ smanjili tro{kovi koji su i sada zna~ajno manji u odnosu na tro{kove pla}anja Zavoda koji im ni blizu nije pru`ao ovakve uvjete. Asistentica koja sa njima svakodnevno radi se prisje}a da je Samir u stan na Vraca stigao u vrlo te{kom stanju i da je danas neprepoznatljiv u odnosu na taj period. Sada jedino `ele da se ne razlikuju od drugih, imaju normalan `ivot, o`ene se, kao {to je to bio slu~aj sa jednim korisnikom ovog programa iz Tuzle, obrazuju se i na|u posao. “Nemamo rije~i da opi{emo koliko smo zahvalni Centru, Harisu (Harisu Haveri}u, direktoru Saveza
36

Sumero) i ljudima koji sa nama rade”, ka`u oni. Haris Haveri}, direktor Saveza Sumero, obja{njava da je su{tina ovog modela pomo}i stalna stru~na podr{ka zahvaljuju}i kojoj ovi ljudi `ive kao i svi drugi, u domovima gdje se im se poma`e da samostalno obavljaju sve aktivnosti, a tro{kovi njihovog smje{taja u stanovima su ni`i nego u zavodima. “Sada smo prinu|eni smanjivati broj korisnika jer smo dovedeni na finansijski rub a, iako uporno tra`imo, ne mo`emo da dobijemo odgovor za{to se ljudi s ovim te{ko}ama uporno {alju u Zavod gdje imaju puno lo{ije uvjete, a pojedinci u sistemu socijalne za{tite blokiraju proces kojim bi se po{tivala njihova osnovna ljudska prava”, dodaje on. Rije~ je o tome da zavod kao model zbrinjavanja za ovu kategoriju stanovni{tva nije prihvatljiv. Fata Ibrali}, predsjednica Saveza SUMERO, po struci defektolog, nakon {to se 1997. godine uvjerila u

Zagrebu kako se posve}uje pa`nja ljudima sa intelektulanim pote{ko}ama, sa prvom generacijom svojih studenata odlu~ila je osnovati udru`enje i u BiH. “U po~etku smo radili dnevne tretmane da bi od 2000. godine po~eli sa ‘va|enjem’ osoba sa mentalnim o{te}enjima… U cijelom svijetu postoji trend da NGO nude nove usluge i imaju novi pristup zbrinjavanja osoba sa intelektualnim te{ko}ama. Često se zaboravlja da su ovoj populaciji uskra}ena osnovna ljudska prava prava - pravo na `ivot u obitelji, pravo na suodlu~ivanje o vlastitom `ivotu, njihovo pravo na adekvatnu stru~nu podr{ku je ugro`eno. Uvjeti u Zavodu jednostavno ne doprinose razvoju sposobnosti ovih osoba…” Od 2001. godine, nakon dono{enja posebne odluke Ministarstva za rad i socijalnu politiku Tuzlanskog kantona, Udru`enje se finansira kao i Zavod Drin u Fojnici i to je jedini kanton koji je do sada donio takvu odluku. Od devedesetih godi-

POSJETA EKIPE “SB”
Iskustvo bra}e Dizdarevi} jasno ilustrira koliki pomak mogu napraviti osobe sa intelektualnim te{ko~ama ukoliko im se omogu}i normalan `ivot i rad sa stru~njacima
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

@IVOT LJUDI S INTELEKTUALNIM TE[KO]AMA
[TA KA@U STUDIJE je mentalno ili fizi~ko stanje takvo da ih zna~ajno razlikuju od “normalnog” svijeta pru`i pomo} i njega u okru`enju u kome }e biti bezbjedni i za{ti}eni od “surovog spolja{njeg svijeta”. “Ova praksa se bazira na tzv. medicinskom modelu - shvatanju invaliditeta po kome se netipi~nost smatra anomalijom, nedostatkom, bole{}u i problemom medicinskih nauka te se, shodno tome, sve intervencije usmjeravaju na ‘izlije~enje’, ‘korekciju’, i ‘ispravku’ problema kako bi se netipi~na osoba {to je mogu}e vi{e uklopila u prethodno postavljen, dru{tveno prihva}en koncept ‘normalnosti’. Nau~na istra`ivanja pokazuju da ~ak i relativno kratko institucionalno zbrinjavanje mo`e negativno uticati na razvoj mozga kod veoma male djece i imati cjelo`ivotne posljedice na njihovo emocionalno stanje i pona{anje.“ Zastarjeli sistem kakav sada imamo doveo je do prebukiranosti institucija tako da neke od njih broje preko 500 korisnika. Prema izvje{taju ombudsmena sobe u kojima su smje{tene ove osobe, bez obzira na to da li se radi o manjoj ili ve}oj prostoriji, prepune su kreveta, ~ak do 18 kreveta koji su ~esto postavljeni na sprat, tako da se ne mo`e govoriti o standardu od 4m2 po osobi, a koji se zahtijeva za osobe koje se nalaze na izdr`avanju kazne zatvora. Bra}a Dizdarevi} iz svog osobnog iskustva ka`u da je to bio jedan u`asan `ivot. Ali, iako nas to udaljava od prakse kakva danas postoji u zemljama ~lanicama EU-a i standarda po{tivanja ljudskih prava, pojedini kantoni (Hercegova~ko-neretvanski kanton i Tuzlanski kanton) poslije rata pokre}u i nove zavode. Za smje{taj 1.939 osoba u 5 zavoda na godi{njoj osnovi, kantoni i roditelji izdvoje 19.942.800 KM. Zakonskom regulativom ure|eno je da je cijena u Drinu, Bakovi}ima i Pazari}u 780 KM, da je procijenjena cijena za Nahorevo 780 KM a da je za Duje 1.150 KM (prosjek cijene). Na godi{njem nivou se za smje{taj korisnika izdvaja 19.942.800 KM, odnosno 1.661.900 KM mjese~no. Tro{kovi, recimo, dvojice bra}e iz Biha}a su upola manji od ove cifre. Edin i Selvedin Kadi}, dvojica vedrih mladi}a koji su u Sarajevo stigli sa Bjela{nice i `ive tako|er godinu i po na Vracama, smje{teni su sprat iznad Dizdarevi}a. Roditelji su im umrli i ostali su prepu{teni sami sebi. Danas su stali na svoje noge, nau~ili brinuti o sebi, pa i da zarade za najosnovnije. Kupuju predmete u kineskim prodavnicama, mirise, satove, upalja~e, obilaze ku}e i stanove na {irem podru~ju Kantona Sarajevo gdje nema pijaca i granapa. Zadovoljni su, ka`u da ih svijet ve} upoznao i da se lijepo ophode prema njima. Zaista se moramo zapitati - kako je mogu}e da i dr`ava u kojoj `ivimo nema sluha za ove ljude?
37

Zbrinjavanje osoba s intelektualnim poteškoćama u lokalnoj zajednici je ne samo humanije nego i jeftinije od zbrinjavanja u zavodima
Najnovija ista`ivanja jasno pokazuju da je s manje sredstava od onih koji se trenutno izdvajaju mogu}e organizirati `ivot ljudi sa intelektualnim pote{ko}ama. Pokretanje projekta Stanovanja u lokalnoj zajednici, uz podr{ku za 1.931 korisnika u Federaciji BiH, dovelo bi i do otvaranja novih radnih mjesta, u ovom slu~aju za 138 osobe s visokom stru~nom spremom i 771 osobe sa srednjom stru~nom spremom. Osim toga, procjene govore da bi putem poreza i doprinosa po osnovu ispla}enih pla}a, u bud`etske i izvanbud`etske fondove vra}alo 16% ukupnog iznosa koji bi kantoni platili za pru`enu uslugu.

na pro{log vijeka razvija se socijalni model koji problem vidi u odnosu dru{tva prema ovim osobama a ne u njima samima, kao {to je to ranije bio slu~aj. Ovu doktrinu slijedi i Sumero. “Mi dakle ne tra`imo nikakav novac nego preusmjeravanje sredstava koja se sada izdvajaju kako bi se na najbolji na~in pomoglo ovim ljudima i pru`ila podr{ka koju u`ivaju u evropskim zemljama”, dodaje ona. Kod nas je, na`alost, upravo suprotno. Haveri} obja{njava da je u pitanju sistemska gre{ka gdje se po automatizmu korisnik promatra kao problem. Oduzima im se poslovna sposobnost i druga prava, stavljaju se na listu za Zavod i tamo postaju broj do kraja `ivota. Zdru`enim djelovanjem Centra za socijalni rad, ministarstava i zavoda kr{e se prava ovih ljudi jer se smje{taju u prebukirane ustanove. “S druge strane, prema preporukama sistema koji imamo danas potrebno je osno-

vati ustanovu za socijalno zbrinjavanje. Mi smo osnovali ustanovu, dobili saglasnost federalnog Ministarstva da mo`emo zbrinjavati, ali opet smo sprije~eni u tome”, obja{njava Haveri}.

ZA[TO SE ISTRAJAVA NA ZASTARJELIM MODELIMA
Prema podacima koje je pro{le godine, uz podr{ku federalnog Ministarstva rada i socijalne politike radila socijalna radnica Sabina Čano, program menad`erica u Sumeru, u Zavodima u Federaciji BiH je zbrinuto 1.939 osoba. Od navedenog broja, 777 osoba je s intelektualnim te{ko}ama, 911 osoba s psihi~kim te{ko}ama, 109 osoba s fizi~kim/organskim te{ko}ama, dok 59 osoba ima psiho-organske te{ko}e. Čano obja{njava da je praksa rada u njima (iako mo`da i iz najboljih namjera) bazirana na zastarjelim premisama - da se osobama ~ije

OSPOSOBLJENI I ZA RAD
Bra}a Edin i Selvedin Kadi}, koji su u Sarajevo stigli sa Bjela{nice, bave se prodajom predmeta na rubnim podru~jima Kantona gdje nema pijaca i granapa
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

SRBIJA CELA IZ TRI DELA
NOVA JOGURT REVOLUCIJA
Po isprobanom Milo{evi}evom receptu Vu~i} i Nikoli} mitinga{enjem i juri{nom demokratijom poku{avaju da smijene vlast u AP Vojvodini

Miting “Stop razbijanju Srbije”, koji je uveliko podsjetio na “jogurt revoluciju” iz Miloševićevog vremena, a koji je krajem prošle nedjelje održan u Novom Sadu u organizaciji Srpske napredne stranke ALEKSANDRA VUČIĆA, imao je za cilj rušenje vojvođanske Vlade na čelu sa BOJANOM PAJTIĆEM; tim povodom razgovarali smo sa potpredsjednikom Vlade AP Vojvodine GORANOM JEŠIĆEM, koji za naš list kaže:

“NIKOLI]EVI NAPREDNJACI MOGU NAS SAMO TENKOVIMA SRU[ITI!“
Pi{e: MIRHA DEDI]

N
38

akon vi{emjese~nih te{kih optu`bi za korupciju i kriminal od strane aktuelne srbijanske vlasti, vojvo|ansko rukovodstvo preko no}i je dobilo epitet secesionisti~kog. Zbog svega toga su prema mi{ljenju Aleksandra Vu~i}a, vicepremijera Vlade Srbije, izgubili legitimitet u narodu i moraju {to prije podnijeti ostavku. Novosadski miting “Stop razbijanju Srbije”, koji je odr`an u petak, i kampanja

prikupljanja potpisa za ru{enje vojvo|anskog rukovodstva i ostavku premijera Bojana Pajti}a, za sada, nisu pokolebali predsjednika Skup{tine Vojvodine I{tvana Pastora i natjerali ga da raspi{e prijevremene pokrajinske izbore. Pajti} ka`e da ni pod kojim uslovima ne}e podnijeti ostavku na mjesto vojvo|anskog premijera.

MITINZI PO SLOBINOM RECEPTU
Mediji bliski Vu~i}u mjesecima su prozivali ~elnike AP Vojvodine da su izvr{ili najve}u plja~ku u istoriji Srbije preko Razvojne banke Vojvodine tako {to su za sebe i za Demokratsku stranku pokrali milione eura.

Vojvo|anska vlast se sada optu`uje da je izazvala krizu u zemlji zbog prijedloga Deklaracije o ustavnim pravima Vojvodine, koja je prema ocjeni Nikoli}a i Vu~i}a secesionisti~ka. Atmosfera u Vojvodini je krajem pro{le nedjelje uveliko podsje}ala na onu s kraja osamdesetih koja je vodila u brutalni raspad dr`ave. Uz ikonografiju dobro poznatu na sli~nim skupovima koje je organizovao Milo{evi}ev SPS, te{ko je bilo izbje}i asocijacije na ~uvenu “jogurt revoluciju”, obaranje vladaju}e elite u Vojvodini 1988. godine, {to je bio klju~ni doga|aj Milo{evi}evog populisti~kog uspona.
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

VOJVODINA - NOVA SRPSKA RANA
vojvo|anske Vlade Aleksandar Vu~i} ocijenio je kao izraz namjere da se “dobije na vremenu, kako bi Pajti} jo{ koji mesec ili godinu ostao na vlasti“. U centru Novog Sada postavljeni su {tandovi na kojima se od nedjelje prikupljaju potpisi. Tra`i se da Bojan Pajti}, ina~e potpredsjednik Demokratske stranke na ~ijem se ~elu nalazi Dragan \ilas, gradona~elnik Beograda, podnese ostavku na ~elu Vlade Vojvodine te da se raspi{u vanredni izbori. Goran Je{i}, potpredsjednik Vlade Vojvodine, za Slobodnu Bosnu pozadinu tih akcija ocjenjuje kao `elju radikala presvu~enih u majice Srpske napredne stranke da postignu apsolutnu vlast na tlu Republike Srbije. “Odmah nakon izbora su po~eli da kupuju odbornike po lokalnim samoupravama i sa ozbiljnim ciframa su to re{avali. Dobili su vlast u lokalnim zajednicama zahvaljuju}i jako lo{em izbornom zakonu po kojem su odbornici vlasnici mandata. Onda su im apetiti porasli pa su se namera~ili na AP Vojvodinu. E sada tu je malo kompleksna situacija jer Skup{tina Vojvodine ima 120 poslanika, a sama Demokratska stranka ima 60 poslanika. Sa na{im koalicionim partnerom, a to su Savez vojvo|anskih Ma|ara i Liga socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka, mi imamo dvotre}insku ve}inu. Oni sada na sve na~ine poku{avaju da diskredituju vojvo|ansku vlast sa `eljom da do|u na

Na pro{lonedjeljni miting u Novom Sadu, mitinga{i su organizovano dovo`eni autobusima iz ~itave Srbije. Nagrnulo je u Novi Sad, prema procjeni “neprednjaka”, 50 hiljada srpskih patriota, koji su za tu priliku dobili dnevnicu u protuvrijednosti od 20 eura, sendvi~ i po izboru pivo ili sok. U me|uvremenu, Bojan Pajti} obe}ao je da

}e ukloniti spornu re~enicu koja Nikoli}evim naprednjacima para u{i, a ona glasi: “Autonomija Vojvodine je istorijsko i prirodno pravo njenih gra|ana i njihovom voljom Vojvodina je u sastavu Srbije.“ Me|utim, brisanje navedene re~enice bilo je nedovoljno za smirivanje strasti, barem za naprednjake. Gest predsjednika TE[KE OPTU@BE VICEPREMIJERA SRBIJE
Aleksandar Vu~i} optu`uje da je Vlada Vojvodine na ~elu sa Bojanom Pajti}em (desno) oplja~kala Srbiju, a sada cijepa dr`avu

Aleksandar Vu~i} i Tomislav Nikoli} svjesno otvaraju novu krizu u Vojvodini kako bi javnosti odvukli pa`nju sa skorog priznanja Kosova
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

39

SRBIJA CELA IZ TRI DELA
vlast. To je ono {to je legitimno. Ono {to je neligitimno je to {to koriste metode s kraja osamdesetih i po~etka devedesetih godina, dakle na silu i diskreditacijom vojvo|anskog rukovodstva. Prvo smo bili kriminalci, a sada smo odjednom postali secesionisti i separatisti. E sad mi nikako da shvatimo {ta smo od toga, ali se u narednom periodu moramo opredeliti. Njihova `elja je da izazovu izbore po{to druga~ije ne mogu da imaju ve}inu u Skup{tini Vojvodine. To je cela namera Srpske napredne stranke, odnosno [e{eljevih posilnih koji su [e{elju kao ozbiljnom ~etni~kom vojvodi ~istili ~izme i nosili {injele. Ovde nije problem samo Bojan Pajti} ve} ve}ina nas u Vladi Vojvodine i oni sada na sve mogu}e na~ine poku{avaju da diskredituju i Pajti}a i predsednika pokrajinskog odbora i mene. S druge strane, poku{avaju sve {to ima uticaja u Vojvodini da kriminalizuju odnosno potkupe sa namerom da izazovu te vanredne izbore. Me|utim, to im te{ko polazi za rukom.”

GORAN JE[I]
“Vlade Srbije ukinula je {est va`nih nadle`nosti AP Vojvodini”

NIKO U VOJVODINI NE GOVORI O SEPARATIZMU
Na{ sagovornik tvrdi da je Deklaracija o za{titi ustavnih prava Vojvodine bila samo povod za organizovanje mitinga i tra`enje ostavke pokrajinske Vlade. “Deklaracija ima za cilj da uka`e na kr{enje ustava i zakona kada su interesi Vojvodine u pitanju. Recimo, u ustavu Srbije pi{e da sedam posto bruto bud`eta pripada AP Vojvodini, a to se ne de{ava ve} godinama unazad. Nego se pojedinim sistemskim zakonima koje sada usvaja republi~ka vlada, jednim po jednim, gase ingerencije AP Vojvodine. De{ava se da se raznim podzakonskim aktima uskra}uju sredstva AP Vojvodini, da se imovina AP Vojvodine bez saglasnosti Vojvodine dodjeljuje drugim pravnim subjektima ili da recimo visoke funkcionere kao {to su direktor PIO Fonda, zdravstvenog i penzionog fonda Vojvodine, umesto da imenuje pokrajinska vlada, njih imenuju direktno Beograd. Mi insistiramo na re{avanju nekih pet-{est banalnih tehni~kih pitanja i ona ni po ~emu ne zadiru u dubinu autonomije”, tvrdi Goran Je{i}, koji je 1995. godine sa Vesnom Pe{i} i grupom beogradskih intelektualaca posjetio opkoljeno Sarajevo. “Deklaracija je dakle samo povod kao ubistvo Franca Ferdinanda u Sarajevu, ali njihov glavni cilj je da poku{aju da promene vlast u svim lokalnim samoupravama u Srbiji i AP Vojvodini gde oni nisu na vlasti. Na`alost, mnogi mediji su u funkciji Vlade Srbije. Recimo, meni je ju~e zabranjen pristup dr`avnoj televiziji, gde sam imao zakazan duel sa nesretnim gradona~elnikom
40

Novog Sada, napred njakom Milo{em Vu~evi}em. Oni pri~aju o legitimitetu, a gradona~elnik Novog Sada, drugog po veli~ini grada u Srbiji, je ~ovek koji je dobio samo 15 posto podr{ke u Novom Sadu i to na ime Tomislava Nikoli}a. Vanredno raspisivanje izbora oni mogu ostvariti samo tako {to }e u}i tenkovima ovde i sru{ti nas. Ovo nije 1988. godina.

Jedini na~in na koji mogu izazvati izbore u Vojvodini jeste da imaju 61 posto poslanika u Skup{tini Vojvodine. U skladu sa zakonom i Ustavom Vojvodine, kada imaju ve}inu, onda mogu da promene predsjednika Skup{tine koji }e raspisati nove izbore u AP Vojvodini. Me|utim, ako neko ima ve}inu, taj smeni vladu pa izabere novu i nema potrebe za izborima posle 11 meseci,

DINKO GRUHONJI], PREDSJEDNIK NEZAVISNOG UDRU@ENJA NOVINARA VOJVODINE

“Nikolić i Vučić žele preuzeti vlast u Vojvodini i ukinuti njenu autonomiju, čime otvaraju još jedno krizno žarište na Balkanu”
“Na`alost, ovo je ne{to {to se moglo predvidjeti jer se radi o istoj matrici koja je Srbiju zavila u crno devedesetih godina, a ta matrica funkcioni{e tako da, kada ne mo`e{ da re{i{ neki problem, ti onda proizvedi drugi pa poku{aj na taj na~in gra|anima zamazati o~i. Tako se na neki na~in puni krug zatvorio, s obzirom da je ba{ ovdje u Novom Sadu pre ~etvrt veka Milo{evi} i zapo~eo svoj sumanuti pohod ~ija je posledica bilo vi{e od 130 hiljada mrtvih i milioni raseljenih. Dakle, propali su pregovori o Kosovu i trebala im je hitno nova kriza. Sada smo do{li do apsurda srbijanskog nacionalizma u smislu da je Vojvodina, koja je etni~ki dominantno srpska, postala odjednom neprijatelj, a pokrajinski premijer Bojan Pajti} separatista i usta{a iako je ~ovek etni~ki Srbin ~iji je otac pravoslavni sve{tenik. Verovatno gra|ani Vojvodine ne}e sedeti skr{enih ruku i na}i }e se neko ko }e to politi~ki artikulisati kako bi lansirani sukob bio kompletiran sa akterima. U Srbiji je danas taj dubokonacionalisti~ki sloj dovoljno jak da spre~i svaki poku{aj normalizacije dru{tva. Novi Sad je prvi ’pao’ na jedan vrlo brutalan i nasilan na~in u ruke ’naprednjaka’, mislim na smenu gradona~elnika. Njihov cilj je ostvariti apsolutnu vlast u Srbiji. Jer Vojvodina i Beograd su jedine dve pozicije koje ne{to zna~e a ne kontroli{u ih naprednjaci. Vu~u} i Nikoli} su se dok su bili u [e{eljevim radikalima zalagali za potpuno ukidanje vojvo|anske autonomije. Dakle, njihov cilj je da preuzmu vlast i ukinu autonomiju Vojvodine, a potom mo`emo o~ekivati otvaranje jo{ jednog kriznog `ari{ta na Balkanu”, ka`e za na{ list Dinko Gruhonji}, predsjednik Nezavisnog udru`enja novinara Vojvodine.

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

VOJVODINA - NOVA SRPSKA RANA
hvatanje pomo}i ekstremista i sli~ni potezi iz starog “radikalskog” repertoara pru`aju klju~ni argument pokrajinskoj vlasti da ne pristane na povla~enje. Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov za na{ list tvrdi da to vojvo|anska vlast i ne smije uraditi sve dok ima ve}inu u Skup{tini Vojvodine. “Stalno se pominje u~e{}e visokih funkcionera u korupciji, me|utim, nevolja je u tome {to to pri~aju {ef dr`ave i prvi zamenik premijera, a zna se ko o tome treba vodi brigu - tu`ila{tvo. Neprednjaci su sada na{li alibi da izvr{e ja~i pritisak na rukovodstvo Vojvodine jer su oni navodno separatisti. Krenuli su u mitinga{enje, juri{nu demokratiju i doga|anje naroda. Bez ove Deklaracije ne bi imali argument da ljude dovla~e na mitinge. Su{tina je u tome {to naprednjaci nameravaju da iskoriste visok rejting i oreol koji su dobili zbog Vu~i}eve kao borbe protiv korupcije, koja se sada vidi da je selektivna. Oni na talasu te popularnosti `ele da do polovine godine raspi{u vanredne izbore i to ~im razre{e kosovski paket u Briselu. U istom paketu `ele da se raspi{u i pokrajinski izbori. Zna~i, na tom talasu popularnosti `ele da osvoje vlast u pokrajini. Ta uli~na demokratija je veoma opasna jer su na scenu iza{le nacionalisti~ke snage i ekstremisti~ke organizacije. Ja do sada niti od jednog politi~ara u Vojvodi nisam ~uo da se zala`e za separatizam i otcepljenje Vojvodine, s druge strane ako je ta~na ta teza da Vojvodina ho}e da se otcepi od Srbije, a u njoj `ivi ne{to manje od 70 posto Srba, onda je Srbija u velikom problemu. Jedno je Kosovo u kojem `ive ve}inski Albanci, a drugo Vojvodina gde ve}inu stanovni{tva ~ine Srbi. Tako da ta teza ne dr`i vodu”, ka`e Aleksandar Popov.

DOGA\ANJE NARODA NA VU^I]EV NA^IN
U prvim redovima me|u mitinga{ima bila je biv{a radikalka Maja Nikoli}

ali to se u praksi ne mo`e desiti iako se kriminalizacija funkcionera Demokratske stranke de{ava sada na najgori mogu}i na~in. Oni su danas gori dvadeset puta nego svojevremeno Slobodan Milo{evi}. Na mitingu je bilo oko 8. 000 hiljada ljudi koji su do{li u 400 autobusa iz cele Srbije, a njihovi mediji su obave{tavali da ih je bilo prisutno ~ak 50 hiljada. Tih osam hiljada dobilo je po dvadeset eura, pivo i sendvi~”, ka`e Je{i}. “Zato je ta peticija samo jedna politi~ka kampanja SNS-a, koje jeste legitimna, ali koja pokazuje i da je njihov cilj da se posle zauzimanja pozicija u svim op{tinama i gradovima gde je to na ovaj ili onaj na~in matemati~ki omogu}eno, zauzme i Vojvodina, odnosno uspostava apsolutne vlasti te stranke na svim nivoima. Me|utim, problemati~no je to {to se zbog tih politi~kih ciljeva izmi{lja vojvo|anski separatizam i di`u takve tenzije da se od Vojvodine pravi krizno `ari{te, iako svi dobro znaju da u Vojvodini ne postoji ni jedna politi~ka opcija koja se zala`e za secesiju od Srbije. Takva politi~ka borba nije normalna za 21. vek. I uveren sam da taj na~in borbe koju vode protiv Vlade Vojvodine pravi ve}u {tetu njima nego vladaju}im strankama u Pokrajini. Čak mislim da su nam dali vetar u le|a i mobilisali na{e ~lanove i simpatizere, pa ~ak i one koji su imali zamerke na DS u prethodnom periodu. Postalo je jasno da vi{e nije sporna ni Deklaracija o za{titi ustavnih prava Vojvodine, ve} da je ona samo povod, jer se uop{te nije govorilo o njenom sadr`aju. A taj dokument zapravo ima nameru da uka`e na kr{enje Ustava i zakona od strane republi~kih institucija i njime se poziva na po{tovanje vladavine prava. Mi smo pokazali odgovornost, povukli tekst Deklaracije, po{to su oni rekli da je vreme deklaracije sporno, mi smo im
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

ostavili vreme da zavr{e pregovore oko Kosova i dali im mesec dana da raspravljamo o tehni~kim pitanjima, me|utim oni vode politiku kao ping-pong lopticu prebacuju}i krizu sa Kosova u Vojvodinu”, zaklju~uje na{ sagovornik.

JURI[NA DEMOKRACIJA PO VU^I]U
Spisak onih koji u Vojvodini ukazuju da se situacija mo`e jo{ vi{e zakomplikovati sve je ve}i. Koalicija nevladinih organizacija “Gra|anska Vojvodina“ pozvala je politi~ke aktere da odmah prestanu sa produbljivanjem politi~ke krize koja mo`e imati veoma opasne i nesagledive posljedice po bezbjednost gra|ana. Tako|er tra`e da nadle`ni pod hitno ispitaju ko stoji iza plakata na kojima se poziva na likvidaciju premijera Bojana Pajti}a. Naprednja~ke optu`be za separatizam, pri-

41

EVROPA, ODMAH IMOVINSKE Tračak svjetla na kraju tunela - b KARTICE Evropsku uniju FRANCUSKIH
MINISTARA
Najbogatiji ministar u Vladi Francuske je ministar vanjskih poslova Laurent Fabius, ~ije bogatstvo iznosi vi{e od {est miliona eura. Fabius posjeduje stan u Parizu vrijedan 2,7 miliona eura, dvije vikendice i brojnu pokretnu imovinu. Zanimljivo je da najslabije imovinsko stanje, u odnosu na ostale kolege iz Vlade, ima ministar finansija Pierre Moscovici sa 268.000 eura. Imovinske kartice premijera i 37 ministara objavljene su prije nekoliko dana, a nakon {to je biv{i ministar finansija Jerome Cahuzac, nakon dugog negiranja, ipak priznao da je na ra~un u {vicarskoj banci sakrio vi{e od 600.000 eura, izbjegavaju}i tako pla}anje poreza u Francuskoj. Prema o~ekivanjima predsjednika Francoisa Hollandea, objavljivanjem imovinske liste ministara bit }e vra}eno povjerenje javnosti u Vladu. Krajem aprila }e u Parlamentu biti iznesen Nacrt zakona kojim se objavljivanje podataka o imovini pro{iruje i na ~lanove Parlamenta.

UZNEMIRUJU]I PODACI O @RTVAMA TRGOVINE LJUDIMA U EU
Svake godine u EU hiljade osoba postaju `rtve trgovine ljudima, ali ve}ina dr`ava ~lanica nije provela o{trije nove zakone koje je Unija dogovorila kao bi rije{ila taj problem, saop{tila je Evropska komisija. Novi zakoni, dogovoreni 2011. godine, uvode stro`e kazne za prekr{itelje, olak{avaju njihov sudski progon preko granica zemalja unutar Unije i bolje {tite `rtve, ali samo {est ~lanica EU-a ih je do sada uvelo. @rtve trgovine obi~no su `ene koje se prisiljavaju na seksualno ropstvo, ali i na te`ak rad i kriminalne aktivnosti. Nekima su i odstranjivani organi. Prema podacima koje je objavio EK, broj idenitificiranih `rtava te trgovine pove}ao se za 18 posto od 2008. do 2010. na oko 10.000, ali taj broj vjerojatno predstavlja samo dio ukupnog broja `rtava. Ve}ina identificiranih

BiH je do sada akreditovala samo ribu i med za izvoz u zemlje EU, ali potreban lanac kontrole i upravljanja koji bi omogućio izvoz proizvoda životinjskog porijekla još nije uspostavila

O

hrabruju}a vijest, ~ije je objava bila samo pitanje dana, da BiH mo`e po~eti izvoziti med u Evropsku uniju, potvr|ena je po~etkom sedmice iz Delegacije EU-a u BiH. Odluka je objavljena u Slu`benom glasniku EU-a, tako da je BiH sada u mogu}nosti da med plasira na tr`i{te EU-a. Ono {to, me|utim, itekako zabrinjava jeste to {to je BiH do sada akreditovala samo ribu i med za izvoz u zemlje EU-a jer potreban lanac kontrole i upravljanja koji bi omogu}ili izvoz proizvoda `ivotinjskog porijekla nije uspostavljen. U vi{e smo navrata pisali da je tokom protekle deceni-

je EU osigurala 19 miliona eura samo za sektor kontrole hrane i veterinarstva u BiH, ali daleko od toga da se vidi rezultat. Nakon ulaska Hrvatske u EU, BiH }e osjetiti zna~ajne posljedice onoga {to do sada nije, a trebalo je biti ura|eno u BiH, prvenstveno kada je rije~ o izvozu proizvoda `ivotinjskog porijekla (mlije~nim proizvodima, jajima, mesu, mesu peradi). Vrijednost robe, mlijeka i mlije~nih proizvoda koje sada BiH izvozi u Hrvatsku putem CEFTAe je 60 miliona KM i bh. proizvo|a~i su u strahu od posljedica koje bi mogli osje}ati nakon ulaska Hrvatske u EU. O tome se
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

42

bh. med će se moći izvoziti u

`rtava bile su dr`avljani Rumunije i Bugarske, a niti jedna od ovih zemalja nije uvela nove zakone. Vlade ~lanica EU-a koje ne uvedu zajedni~ke zakone mogu snositi pravne posljedice ili biti nov~ano ka`njene.

EVROPSKA KOMISIJA ZABRINUTA ZBOG MA\ARSKOG USTAVA
Predsjednik Evropske komisije Jose Manuel Barroso poslao je pismo ma|arskom premijeru Viktoru Orbanu u kojem je izrazio ozbiljnu zabrinutost zbog najnovijih promjena ma|arskog ustava. Ma|arski parlament je 11. marta prihvatio promjene ustava koje, izme|u ostaloga, ograni~avaju ovlasti ustavnog suda i ponovno uvode mjere koje je ustavni sud u posljednje vrijeme odbacio. Prema novim ustavnim odredbama, ustavni sud ne mo`e odbaciti zakone koji su doneseni dvotre}inskom ve}inom, ne mo`e vi{e odlu~ivati o sadr`aju zakona nego samo o formi i ne mo`e se pozivati na svoju sudsku praksu od prije 1. januara 2012. godine kada je novi ustav stupio na snagu. Venecijanska komisija Vije}a Evrope analizira posljednje promjene ma|arskog ustava i o tome }e objaviti mi{ljenje sredinom juna.

[TA [TA NAKON NAKON ULASKA HRVATSKE U EU

Na Na panelima panelima u u sklopu sklopu Me|unarodnog Me|unarodnog sajma sajma gospodarstva gospodarstva u u Mostaru, Mostaru, predstavnici predstavnici dr`avnih dr`avnih institucija institucija govorili govorili su su o o pripremama pripremama ubla`avanja ubla`avanja posljedica posljedica ulaska ulaska Hrvatske Hrvatske u u EU EU u u proteklih proteklih godinu godinu dana, dana, ali ali cijeli cijeli posao posao je je morao morao biti biti otpo~et otpo~et puno puno ranije ranije

govorilo na nekoliko panela pro{le sedmice na Me|unarodnom sajmu gospodarstva u Mostaru, na kojem su predstavnici dr`avnih institucija uglavnom isticali ono {to je ura|eno tokom protekle godine, tako da se ~ak mogao ste}i utisak da je BiH spremna za ulazak Hrvatske u EU. Klju~no je, me|utim, to {to se bespotrebno izgubilo puno vremena te da je sa pripremama Akcionog plana, ispunjavanja upitnika za FVO inspekcije, usvajanje higijenskog paketa itd… trebalo po~eti mnogo ranije. Upravo je tokom diskusije na to pa`nju skrenula go{}a iz Hrvatske obja{njavaju}i da je higijenski paket (~ije se usvajanje kod nas predstavlja kao veliki podvig) samo jedan segment legislative o sigurnosti hrane. Osim toga, ulazak Hrvatske u EU nije trebao biti nikakvo iznena|enje za BiH s obzirom da se ova zemlja prethodnih deset godina pripremala za ~lanstvo u Uniji. Koliko je va`na oblast o kojoj govorimo, ilustrira i podatak da se ~ak tre}ina
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

ukupne pravne ste~evine EU-a odnosi na sigurnost hrane. Bez odluke o tome ko }e biti “kontakt ta~ka” kada je u pitanju veterinarska ispravnost hrane, BiH jednostavno ne mo`e naprijed. Isprike poput one koje smo mogli ~uti pro{le sedmice od Du{ana Ne{kovi}a, pomo}nika ministra za poljoprivredu, koji je na pitanja o planovima i mjerama koje planira poduzeti Ministarstvo vanjske trgovine u vezi sa poljoprivredom rekao da “ministarstvo nema mandat”, zvu~e potpuno besmisleno. Prema Zakonu o ministarstvima i drugim tijelima uprave BiH, (~l.9), Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa je, izme|u ostalog, nadle`no i za obavljanje poslova i zadataka iz nadle`nosti BiH koji se odnose na definiranje politike, osnovnih principa, koordiniranje djelatnosti i uskla|ivanje planova entitetskih tijela vlasti i institucija na me|unarodnom planu u razli~itim podru~jima, me|u kojima je i poljoprivreda. (D. Savi})

ODAVANJE PO^ASTI MARGARET THATCHER
Prvi put u gotovo 50 godina londonski Big Ben nije zvonjavom obilje`io ta~no vrijeme, u srijedu (17.4), kao znak po{tovanja prema pokojnoj britanskoj premijerki Margaret Thatcher. Osim nekoliko popravaka tokom sedamdesetih, BBC navodi da je posljednji put Big Ben bio izvan pogona 1965. godine, kada je “uga{en” u znak po{tovanja prema preminulom premijeru Winstonu Churchillu. Odluku o ga{enju donio je predsjednik donjeg doma britanskog parlamenta John Bercow. Thatcher je ispra}ena uz vojne po~asti, ali to nije bio dr`avni sprovod.

43

BUSINESS

Priredio: ASIM METILJEVI]

Svjetska banka poma`e modernizaciju navodnjavanja u BiH BiH popravila plasman na globalnoj listi konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma Agencija za privatizaciju FBiH prodaje 100.000 dr`avnih dionica u preduze}u UNIS Sarajevo Usporen rast BDP-a
ZNA^AJNA INVESTICIJA
Nakon 30 “su{nih” godina Svjetska banka investira u agrarni sektor

BiH 84. na globalnoj listi konkurentnosti
Na globalnoj listi ICT konkurentnosti koju objavljuje Svjetski ekonomski forum, BiH i dalje stoji jako lo{e, no ohrabruju}a je vijest da je jedina dr`ava s prostora ex Jugoslavije koja je osjetno popravila pro{logodi{nji rang, i to za 6 mjesta. Na pro{logodi{njoj listi BiH je zauzimala 84. poziciju me|u 144 dr`ave svijeta, a na ovogodi{njoj listi objavljenoj prije nekoliko dana svrstana je na 78. poziciju. Finska, Singapur i [vedska predvode vrh globalne liste po spremnosti za kori{tenje informacionih tehnologija, a na za~elju liste, kao i pro{le godine, nalaze se Angola, Jemen i Haiti. Me|u dr`avama nastalim raspadom Jugoslavije najbolje su rangirane Slovenija (37. mjesto), Crna Gora (48. mjesto), i Hrvatska (51. mjesto), dok se Makedonija (68. mjesto), BiH (78. mjesto) i Srbija (87. mjesto) nalaze u donjem dijelu tabele, gdje su svrstane manje razvijene i nerazvijene dr`ave svijeta. Slovenija i Makedonija zadr`ale su raniju poziciju na rang listi, Hrvatska je pala za 4 mjesta a Crna Gora za 2 mjesta, a samo dvije dr`ave s prostora ex Jugoslavije, BiH i Srbija, popravile su raniju poziciju - BiH za {est, a Srbija za tri mjesta. Rang lista se izvodi na osnovu nekoliko parametara (mre`na spremnost, uticaj, dostupnost, kori{tenje) i u svim navedenim kategorijama BiH je ostvarila blagi progres, no jo{ uvijek nedovoljan da nadoknadi golemi zaostatak i da uhvati korak s naprednim dijelom svijeta.

Svjetska banka i BiH finansiraju navodnjavanje 4.000 hektara
Projekat navodnjavanja 4.000 hektara obradivog zemlji{ta u BiH, vrijedan 40 miliona ameri~kih dolara, nalazi se u zavr{noj fazi. Svjetska banka je spremna u ovaj projekat investirati vi{e od 30 miliona dolara pod uvjetom da preostalih 10 miliona dolara osiguraju dvije entitetske vlade. Ovo je si`e po~etne radionice Projekta koja je odr`ana na Ilid`i sredinom sedmice pod izravnim vodstvom predstavnika Svjetske banke. Vo|a tima Svjetske banke za Projekat razvoja navodnjavanja Ahmed [avki rekao je da je 85 posto sredstava za realizaciju projekta pomo} Svjetske banke, a ostalo su doma}i doprinosi vlasti ili krajnjih korisnika. “Sredstva }e biti namijenjena za razvoj i modernizaciju 10 sistema navodnjavanja po pet za Republiku Srpsku i Federaciju BiH. Ove aktivnosti u vezi su sa oporavkom i modernizacijom sistema navodnjavanja, a bi}e nadopunjene i savjetodavnim uslugama u vezi sa organizacijom korisnika vode i upravljanja navodnjavanjem. Ne}e se raditi samo o infrastrukturnoj podr{ci, ve} i o podr{ci za institucionalnu izgradnju“, pojasnio je [avki. Prema njegovim rije~ima, ovo je prvi put da Svjetska banka daje podr{ku BiH u oblasti
44

navodnjavanja nakon vi{e od 30 godina. On je izrazio zadovoljstvo zbog toga {to je Federacija BiH zavr{ila svu potrebnu papirologiju i sve prethodne aktivnosti u vezi sa dva potprojekta navodnjavanja u Gora`du i [irokom Brijegu. Konsultant za inostrane projekte u federalnom Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva Ana Ba{i} istakla je da je ovo najve}i infrastrukturni projekat u poljoprivredi i da su ovakvi projekti neophodni za razvoj doma}e proizvodnje. Ona je navela da dio za Federaciju BiH iznosi oko 22 miliona dolara i da }e ta sredstva biti investirana, prije svega, u infrastrukturu, a samim tim i jedan dio u ja~anje institucionalnih kapaciteta brige o toj infrastrukturi. “Tokom ovog projekta bi}e revitalizovano oko 4.000 hektara koji }e biti pod navodnjavanjem. Ekonomske kalkulacije govore da }e se pove}ati prinosi poljoprivrednih proizvo|a~a od 50 do 100 posto u zavisnosti od kapaciteta i vrsta farmi“, navela je Ba{i}eva. Prema njenim rije~ima, planirano je pet godina za ovaj projekat, s tim da su sad ve} po~eli infrastrukturni radovi u projektnim podru~jima Mostarskog blata i Gora`da.

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

Fabrika duhana Sarajevo nadomak “Mome i Uzeira”
Agencija za privatizaciju Federacije BiH ponovo je objavila prodaju paketa dr`avnih dionica u preduze}u UNIS Sarajevo. Aukcijska prodaja dr`avnog kapitala, kao i ranije, obavit }e se na Sarajevskoj berzi, a ovog puta investitorima }e biti ponu|en cjelovit paket od 100.000 dr`avnih dionica, pri ~emu je dozvoljena samo kupovina koja glasi na koli~inu identi~nu onoj iz prodajnog naloga. Po~etna prodajna cijena jedne dionice iznosi 4,50 KM, {to prakti~no zna~i }e preuzimanje kompletnog ponu|enog paketa ko{tati ne{to manje od pola miliona KM. Dr`avni udio u UNISU-u iznosi 48,039 posto kapitala, dok je preostalih 51,961 posto u rukama privatnih dioni~ara, me|u kojima najve}i pojedina~ni udio ima Fabrika duhana Sarajevo. Prema nezvani~nim informacijama, FDS je `ivo zainteresiran da dodatno uve}a vlasni~ki udio u UNIS-u s jasnom ambicijom da u kona~nici preuzme kompletan dr`avni udio i postane ravnopravan partner Kuvajtskoj investicijskoj agenciji KIA, koja je zajedno s UNIS-om vlasnik dva poslovna nebodera u Sarajevu, u narodu poznata pod nazivom Momo i Uzeir. Kuvajtska agencija KIA za sada nije zainteresirana da proda svoj vlasni~ki udio u UNITIC-u, no dr`avni udio od oko 50 posto ve} je djelimi~no privatiziran, uglavnom u dosluhu s Fabrikom duhana Sarajevo. Pored dva nebodera u centru

PROMJENA VLASNIKA
FDS }e uskoro postati 50 postotni suvlasnik dva UNITIC-ova nebodera u Sarajevu

Sarajeva, UNIS u vlasni{tvu ima jo{ nekoliko maloprodajnih objekata i drugih nekretnina ~ija tr`i{na vrijednost nije zane-

marljiva, ali je neuporedivo ni`a od tr`i{ne vrijednosti dva poslovna nebodera UNITIC-a smje{tena u centru Sarajeva.

Za četiri godine BDP BiH uvećan za nepunu milijardu KM
U razdoblju od 2005. do 2008. godine bruto doma}i proizvod BiH sna`no je rastao u prosjeku za dvije milijarde KM godi{nje. No, u naredne ~etiri godine, od 2009. do 2013. godine, BDP je uve}an za manje od jedne milijarde KM! U najboljem slu~aju, na kraju 2013. godine BDP bi mogao porasti za 0,8 posto, odnosno za nekih 220 miliona KM.

Bruto doma}i proizvod BiH
(u milijardama KM) 17.218 19.333 21.836 24.758 24.051 24.773 25.666 25.600

2005.

2006.

2007.

2008.

2009.

2010.

2011.

2012.

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

45

ASIM KURJAK, LJEKAR BEZ GRANICA

INTERVIEW

Asim Kurjak

hrvatski ljekar međunarodnog ugleda

U razgovoru za Slobodnu Bosnu prof. dr. sc. Asim Kurjak, hrvatski ljekar neupitnog međunarodnog ugleda, govori o svojim profesionalnim dostignućima, bosanskohercegovačkom zdravstvu i problemima, te planovima za budućnost koji uključuju BiH i Sarajevo

U Bosni je sve politika, politika u kojoj nema vizionara, u kojoj nema morala i etike, u kojoj postoje samo politi~ki interesi
Razgovarao: MIRSAD FAZLI] Foto: MILUTIN STOJ^EVI]

U

utorak, 16. aprila u Bo{nja~kom institutu prof. dr. sc. Asim Kurjak sve~ano je promovisao stotu objavljenu knjigu “Prvi koraci roditeljstva“. U prepunoj dvorani Bo{nja~kog instituta o djelima i profesionalnim uspjesima dr. Kurjaka govorili su prof.dr. sc. Milan Stanojevi} i prof. dr. sc. Sebija Izetbegovi}, direktorica Op}e bolnice, koja se dr. Kurjaku, izme|u ostalog, iskreno zahvalila na profesionalnoj, ljudskoj i svakoj drugoj pomo}i koju joj je pru`io. “Ja uz svu svoju analiti~ku sposobnost te{ko da bih mogao na}i autora u svjetskim razmjerama koji ima takvu osobnu produktivnost“, rekao je na po~etku na{eg razgovora nimalo skromni dr. Asim Kurjak odgovaraju}i na pitanje da li u medicinskoj, akademskoj zajednici postoji neko ko bi mu mogao parirati.

dobijanje presti`nih me|unarodnih nagrade jer ja sam to, manje-vi{e, sve i dobio. I dan danas pisanje me veseli. I tu je odgovor. Nisam ja nikakav stroj koji s precizno{}u rje{ava sve probleme, ali dobro sam organiziran ~ovjek i radim svaki dan. Dakle, nisam kampanjac. Te svoje misli, znjanja, klini~ka iskustva... pretvaram u pisanu rije~ koja ostaje u obliku dvije forme - me|unarodnih univerzitetskih ud`benika i u obliku znanstvenih biografija. Va{a me|unarodna reputacija i ugled su neupitni, pa ipak u posljednjih desetak

godina bili ste meta ne samo novinara nego i struke, tu`ila{tva u Hrvatskoj. Da li je to uticalo na Vas i Va{ profesionalni `ivot? Krajem marta ponovo sam bio meta novinarke Nata{e [kari~i}, osobe koja je napisala 186 negativnih ~lanaka o meni, a da me nikada nije vidjela niti srela. Ne `elim to komentirati jer sve {to se ti~e optu`bi na moj ra~un ja sam ve} rekao. Dobio sam ~etiri pravne bitke i sud je rekao svoje, a moj znanstveni opus najbolja je garancija. Kona~no, u te teme ne ulazim jer su zavr{ene i dobivene. Nisam Vas pitao da komentari{ete optu`be iznesene na va{ ra~un, nego me zanima da li je to i u kojoj mjeri uticalo na va{ profesionalni anga`man? Da sam ja neuspje{an, da me to u ne~emu omelo, onda bismo vjerovatno razgovarali o tome. Ovako, za tim nema nikakve potrebe. Prije dvije godine “Jutarnji list“ je napisao da u`ivate status medicinske zvijede u Kataru i na Bliskom istoku op}enito. Kako napreduju Va{i projekti u bliskoisto~nim zemljama? Dakle, radi se o specijalisti~kom studiju ultrazvuka, a projekti odli~no napreduju. Projekat u Kataru je u prvom svom dijelu zavr{en, {to zna~i da su 43 specijalizanta zavr{ila troipogodi{nji postdiplomski univerzitetski te~aj za stjecanje titule
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

SUD JE REKAO SVOJE
Objaviti stotinu knjiga nije mala stvar, pogotovo autoru kojem pisanje nije profesija? U pravu ste. Ali ja pi{em iz osobnog zadovoljstva, a ne zbog neke prisile, pogotovo ako ste svjesni da vi{e niti jedna knjiga ne mo`e utjecati na va{u karijeru ili
46

OBRAZOVANJE: U Bosni velika zainteresiranost za specijalističko obrazovanje. Trebalo je samo naći zainteresiranu instituciju koja ima opremu i dobre uvjete. Uvjete ima jedna ustanova u Sarajevu čije ime neću spomenuti jer ugovor je pred potpisivanjem

ZNANJE KAO NAJVE]I KAPITAL

Ljekar Ljekar svjetske svjetske reputacije reputacije Asim Asim Kurjak Kurjak poznat poznat je je ii kao kao strastveni strastveni kolekcionar kolekcionar umjetni~kih umjetni~kih slika slika

SVESTRANI SVESTRANI LJEKAR LJEKAR

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

47

ASIM KURJAK, LJEKAR BEZ GRANICA
master. Najbolji od njih, koji su imali prosjek 3,5 i vi{e, upisali su dvogodi{nje doktorske studije koje ne}e provesti u klupama nego u radu sa pacijentima, klini~kom istra`ivanju itd. pod kontrolom i usmjeravanjem mentora u zemlji iz koje student dolazi. Tijekom rada u Kataru, istu ponudu dobili smo iz Dubaija i tamo smo ve} ~etvrtu godinu. U Dubaiju imamo nastavnu bazu, a nastavna baza je najve}a njihova bolnica koja ima vrhunsku medicinsku opremu i sve uvjete da tu na{u vrhunsku znanost prenesemo studentima. Pored Katara i UAE, da li ste i u nekim drugim zemljama otvorili specijalisti~ki studij ultrazvuka? Pored Katara i UAE, imamo centar u Hrvatskoj na Dubrova~kom me|unarodnom sveu~ili{tu ~iji sam odnedavno rektor, zatim u Rusiji u Moskvi, u Brazilu i Kazahstanu. Upravo se spremamo otvoriti i jedan takav centar u Sarajevu, u suradnji s jednom uglednom sarajevskom zdravstvenom institucijom. Vidite, i u Kataru sam imao dva sarajevska studenta, Sejfu Pervu i Izudina Jahi}a, koji rade u katarskoj bolnici. Dakle, postoji u Bosni velika zainteresiranost za tu vrstu specijalisti~kog obrazovanja. Trebalo je samo na}i zainteresiranu instituciju koja ima opremu i dobre uvjete, predavaone, pacijente, operacione dvorane. Sve te uvjete ima jedna ustanova u Sarajevu ~ije ime ne}u spomenuti jer ugovor je pred potpisivanjem. ISKRENA ISKRENA ZABRINUTOST ZABRINUTOST
Asim Asim Kurjak, Kurjak, kao kao ii mnogi mnogi Bosanci Bosanci ii Hercegovci, Hercegovci, zabrinut zabrinut je je za za politi~ku politi~ku situaciju situaciju u u BiH BiH

ZDRAVSTVO U BiH
Mo`da }ete nam pomo}i da iza|emo iz zdravstvenog }orsokaka jer mnogi su mi{ljenja da je zdravstvo bilo bolje, profesionalnije i ure|enije prije rata nego danas? Sami ste dali te{ku ocjenu prilika u zdravstvu. Vi ovdje `ivite i radite i imate pravo na takvu ocjenu. Ja sam znanstvenik koji na temelju objektivnih parametara daje svoje ocjene i sudove. Mora se u obzir uzeti ~injenica da je Bosna pro{la kroz jedan krvavi rat, da je u tom ratu glavna bila odbrana zemlja, a da je sve ostalo, pa i zdravstvo, bilo ba~eno u drugi plan i to je trajalo nekoliko godina. To se mora uzeti u obzir, a ja ne mislim da je stanje tako crno kako ste ga vi opisali. Da se mo`e bolje, mo`e, me|utim bojim se da je lo{a investicija u ljude. Najbolji mladi studenti Medicinskog fakulteta u Sarajevu, koji nije lo{, jednostavno odlaze. Pitam se vodi li u ovoj zemlji neko tijelo, ustanova, institucija... brigu o tri postotka najboljih studenata Sarajevskog univerziteta? Gdje su, kuda odlaze, da li se i kako zapo{ljavaju... Mi ih redovno gubimo jer odlaze i to ne odlaze bilo kakvi, odlaze najbolji, a to je dvostruki gubitak. Kad ode najbolji, odlazi njegov intelektualni kapa48

HUMANA POLITIKA: Nisam homo politikus i za mene politika nikada nije bila sudbina. To je više bio jedan osjećaj rodoljublja, potreba da se pomogne
citet, ali i njegova sposobnost da otvori radna mjesta za druge. [ta je, po Va{em mi{ljenju, najve}i problem bh. zdravstva? Po meni je najve}a boljka bh. zdravstva premalo investiranja u ljude, posebice najmla|e i najtalentovanije. Dakle, nedovoljne investicije u najsuptilniji oblik kapitala, a to je znanje. Nedostaje puno vi{e te~ajeva, kontinuirane edukacije, fali puno

vi{e postdiplomskih specijalisti~kih te~ajeva koji zavr{avaju magisterijem, fali vi{e originalnih doktorata. Ne doktorata koji }e zavr{iti u ladici mentora i kandidata ve} doktorata koji }e obligatno u kra}oj formi biti objavljeni u nekom od me|unarodnih znanstvenih ~asopisa. U Bosni ima istaknutih pojedinaca to je nedvojbeno, ali ipak naja~a imena bh. lije~nika su u dijaspori. Na{i lije~nici ne da su solidni nego su vrhunski u sredinama u kojima su zavr{ili. Sa druge strane, ja sam impresioniran na{im studentima koje sre}em svugdje po svijetu. Ka`ete da ste impresionirani studentima iz BiH koje sre}eta u svijetu. Mo`ete li nam dati neki konkretan primjer? Naravno. Cornell koled` iz New Yorka u Kataru je osnovao fakultet ~ije diplome medicinskog fakulteta Amerika priznaje bez nostrifikacije. Svake godine na tom fakultetu se bira najbolji sudent i ve} drugu godinu za redom za najboljeg studenta

FINSKI MODEL ZA BiH

Bosna i Hercegovina mora stvoriti brand po kojem će biti prepoznatljiva
S obzirom da ste ste proputovali cijeli svijet, kompetentni ste da ka`ete postoji li ne{to po ~emu je BiH prepoznatljiva? Vidite, Finska je malo ve}a od BiH, a tamo samo repa uspijeva. Me|utim, Finci su shvatili da im je izlaz u tehnologiji, napravili su Nokiu i na tome profitiraju. Mi Bosanci nikako da dobijemo taj d`ek-pot, odnosno da utvrdimo {ta je to u ~emu bismo se mogli takmi~iti i postati me|unarodno prepoznatljivi.

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

ZNANJE KAO NAJVE]I KAPITAL
progla{avaju se Bosanke. Bio sam vi{e nego ponosan i pitao sam obje da li bi se vratile u Bosnu, na {to su obje pristale. Razgovarao sam sa dva ministra, direktorom najve}e zdravstvene ustanove i sa dekanicom fakulteta u Sarajevu. Samo su slijegali ramenima. Ja sam s njima podijelio granice njihove nemo}i. Jednostavno sam im napisao da }u im pomo}i negdje drugdje u svijetu, ali da mi je to u BiH nemogu}e. Dakle, imam jedan tu`an dojam da se niko ne brine o tom najve}em kapitalu Bosne. Svaka ~ast i vodama i {umama, ali najve}e bogatstvo Bosne su njeni ljudi, mladi ljudi. Oni prirodno, biolo{ki, donose miraz na ovaj svijet. Treba ih samo odabrati i usmjeravati jer vremena Nikole Tesle, Ru|era Bo{kovi}a, Pupina..., samoniklih znanstvenika davna su pro{lost. Danas se mladi znavstvenik prepoznaje u {kolskim klupama, a zapamtite da je danas najve}i kapital znanje. Znanje jeste kapital, ali morate priznati da politi~arima koji, htjeli mi to priznati ili ne, odlu~uju o sudbini ove zemlje nije interesantna ta vrsta “kapitala“? Na`alost, u Bosni je sve politika. Sve je ispolitizirano, mo`da i previ{e. Ne smije se politizirati dnevni `ivot, a pogotovo se ne smije diskriminatorski isklju~ivati jedni druge. Meni je jasna ova sada{nja sva|ala~ka atmosfera i politika u kojoj nema vizionara, u kojoj nema morala i etike, u kojoj postoje samo politi~ki interesi. Ta i takva politika nas razdvaja, a ho}emo u Evropu. Evropa nas ho}e pomirene, a ne da se u njoj mirimo. Tako da nam treba to zajedni{tvo na jednoj po{tenoj i dostojanstvenoj osnovi. BiH pripada svima i ako to ne uspijemo rije{iti, nismo ni{ta napravili. To brine sve nas koji vu~emo korijene iz BiH. LJEKAR SLAB NA UMJETNOST

“Kolekcionarstvo je zapravo postalo moja ovisnost“
Va{i prijatelji ka`u da ste veliki ljubitelj umjetnosti, posebno slikarstva, i da ste strastveni kolekcionar slika? To~no. Slab sam prema svim vrstama umjetnosti, ali posebice prema slikarstvu. Da li je u tome ulogu odigrao moj veliki prijatelj rahmetli Mersad Berber jer smo se dru`ili od ranih banjalu~kih dana, vjerojatno jeste. To je postalo integralni dio mene. On mi je poklonio i prve umjetni~ke slike. Mene i dan danas najvi{e razveseli lijepa slika, izlo`ba... obi{ao sam sve galerije svijeta. Imam velike prijatelje me|u slikarima. Safet Zec je moj prijatelj, Seid Hasanefendi} itd. Ja }u svoju kolekciju bh. autora darovati sinu, a vjerujem da }emo to u~initi dostupnim i {iroj javnosti. Ja sam sretnik koji je uspio nabaviti te slike, ali one ne pripadaju samo meni, one pripadaju svima nama jer su one na{a ba{tina. Sa druge strane, postavlja se pitanje da li se BiH dovoljno po{teno odnosila i odnosi prema svojim velikanima koji su bili poznatiji i od same zemlje iz koje potje~u, nisam siguran. Tu mislim na Berbera, ali to takvim ljudima i ne treba. Oni se nametnu sami snagom svoje umjetnosti bez granica. Koliko Vas kolekcionarstvo zaokuplja? Moje kolekcionarstvo zapravo je postala ovisnost. Zadnju marku ja bih dao za lijepu sliku. To je postala strast, droga... Imam kriti~ke opaske familije da sve novce potro{im na slike. Sada da ne bude tajna, ja sam objavio mnogo knjiga od kojih su neke i unosne. Sve honorare tro{im na slike tako da imam respektabilnu kolekciju bosanskohercegova~kih autora i veliku kolekciju hrvatskih slikara. Sada o~ekujem od Safeta Zeca jedno njegovo umjetni~ko, originalno djelo, jedan lik `ene. Nadam se da }e je htijeti prodati jer on se nerado odri~e svojih dobrih radova.
Mersad Berber

U^ITELJ I U^ENICA
Asim Kurjak i Sebija Seka Izetbegovi} na promociji knjige Prvi koraci roditeljstva

Na promociji knjige rekli ste da ste davno odustali od bavljenja politikom? Nisam homo politikus i za mene politika nikada nije bila sudbina. To je vi{e bio jedan osje}aj rodoljublja, potreba da se pomogne, a za vrijeme onih turbulentnih zbivanja u Bosni ~inio sam sve {to sam mogao da pomognem. Ipak, najvi{e sam pomogao tako {to sam porodio 2.300 bosanskih majki na Klinici Sveti duh gdje sam bio {ef. Ipak, morate znati da smo mi lije~nici dragocjeni politi~arima jer smo politi~ki neutralni. Dodu{e, u Hrvatskoj je mnogo lije~nika oti{lo u politi~are, ali rijetki su uspjeli. Naime, jedna od temeljih karakteristika mog lije~ni~kog poziva je da mi kroz svoj rad u~imo eti~ki i moralni pristup, a u politici nema ni etike ni morala. U politici je sve podre|eno politi~kim interesima, mada imam dobre prijatelje me|u politi~arima i u BiH i u Hrvatskoj.
49

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

EVROPSKI MOST KULTURA 2014

U saradnji sa Vladom Republike Francuske, gradske vlasti Sarajeva pripremaju obilježavanje stogodišnjice Sarajevskog atentata koje će idućeg ljeta u BiH, između ostalog, dovesti Bečku filharmoniju u obnovljenu Vijećnicu, te sportske asove i poznata imena iz svijeta umjetnosti; za ovaj projekat do sada je osigurano oko dva miliona eura, a očekuje se da će Sarajevo u periodu od 21. do 28. juna 2014., kada su planirani centralni događaji, posjetiti oko 50.000 turista iz cijelog svijeta
KOBNA KOBNA POSJETA POSJETA SARAJEVU SARAJEVU

Austrijski Austrijski prestolonasljednik prestolonasljednik Franc Franc Ferdinand Ferdinand ii njegova njegova supruga supruga Sofija Sofija ispred ispred Vije}nice Vije}nice neposredno neposredno prije prije atentata atentata

ATENTAT KOJI JE PROMIJENIO SVIJET
50
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

SARAJEVO, STO GODINA KASNIJE
Pi{e: MAJA RADEVI] Foto: MARIO ILI^I]

G

avrilo Princip - heroj ili zlo~inac, pitanje je oko kojeg se lome koplja i cijeli vijek nakon Sarajevskog atentata. Na njegove stope otisnute u asfaltu ispred nekada{njeg Muzeja Mlada Bosna stalo je valjda svako sarajevsko dijete, prema tim stopama nekada se mjerila zrelost, jer onog trenutka kad vam noga vi{e nije mogla stati u njih zna~ilo je da ste odrasli... Stope Gavrila Principa nakon posljednjeg rata u BiH nestale su iz sarajevskog asfalta, bez prevelike pompe ili obja{njenja, a nekako u isto vrijeme Princip i ostali ~lanovi organizacije Mlada Bosna izba~eni su iz {kolskih ud`benika. Muzej Mlada Bosna danas nosi naziv Muzej Sarajevo 1878-1818, a nekada{nji Principov most sada je zvani~no Latinska }uprija. Na kapelici sarajevskog groblja “Sveti Arhan|eli Georgije i Gavrilo“ danas stoji spomen-plo~a “vidovdanskim herojima“ koji su tu i sahranjeni. Uz Principa, u kapeli su sahranjeni i drugi ~lanovi Mlade Bosne koji su u~estvovali u atentatu: Nedeljko ^abrinovi} i Trifko Grabe`, Danilo Ili}, Veljko Čubrilovi} i Mihajlo Mi{ko Jovanovi}. Tu je sahranjen i Bogdan @eraji}, koji je 1910. poku{ao da ubije generala Marijana Vare{anina, tada{njeg upravitelja BiH, a uz njega i ~lanovi Mlade Bosne Jakov Milovi}, Marko Perin, te Ne|o i Mitar Kerovi}.

GRADNJA KULTURNIH MOSTOVA
Francuski ambasador u BiH Roland Gilles i biv{i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen su me|u inicijatorima obilje`avanja stogodi{njice Sarajevskog atentata

VA@NE GODI[NJICE
Bila je to lijepo zami{ljena ideja: poslanici Evropskog parlamenta su na sjednici odr`anoj u maju 2011. u Briselu ve}inom glasova usvojili odluku da Sarajevo bude nominovano za Evropsku MJESTO ZA BUDU]E KULTURNE DOGA\AJE
Zavr{etak obnove Vije}nice i njeno otvaranje planirani su do ljeta naredne godine

prijestolnicu kulture 2014, a to je ujedno bio prvi put da jedan grad iz dr`ave koja ne pripada Evropskoj uniji konkuri{e za tu titulu. Na`alost, uprkos ~injenici da je kandidaturu Sarajeva za prijestolnicu kulture podr`ao 41 grad iz Evrope i svijeta, me|u kojima su mnogi pobratimski i partnerski gradovi, te brojne kulturne, nau~ne i obrazovne institucije, me|unarodne asocijacije i festivali, na kraju je odlu~eno kako dodjela te titule Sarajevu ipak “nije realna opcija“, te da pravno nije mogu}e da zemlja koja nije ~lanica EU konkuri{e sa nekim od njenih gradova za Evropsku prijestolnicu kulture. Kao svojevrsno alternativno rje{enje, proteklih mjeseci gradske vlasti Sarajeva su

u saradnji sa vladama nekoliko evropskih zemalja osmislile program pod nazivom Sarajevo - evropski most kultura 2014. Idu}a godina nosi posebnu simboliku za Sarajevo i Bosnu i Hercegovinu jer }e se tada navr{iti nekoliko zna~ajnih godi{njica doga|aja od kojih su neki obilje`ili ne samo bosanskohercegova~ku istoriju, nego su imali i klju~ni uticaj na tok istorije Evrope i svijeta u proteklom stolje}u. Najva`niji me|u tim doga|ajima je obilje`avanje stogodi{njice od po~etka Prvog svjetskog rata, odnosno atentata na austrougarskog prestolonasljednika, nadvojvodu Franca Ferdinanda i njegovu suprugu Sofiju 28. juna 1914. u Sarajevu. Ovaj povijesni doga|aj bit }e obilje`en nizom manifestacija u ~itavoj Evropi, a inicijator je Vlada Francuske kao predvodnik grupe evropskih zemalja koje pripremaju obilje`avanje stolje}a od Sarajevskog atentata i po~etka Prvog svjetskog rata. Republika Francuska prva je evropska dr`ava koja je pokrenula projekat za obilje`avanje stote godi{njice od po~etka Prvog svjetskog rata, a jedan od glavnih inicijatora bio je biv{i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. Francuzi su osnovali grupu nazvanu Misija za obilje`avanje stogodi{njice Prvog svjetskog rata 1914.-2014. sa zadatkom da osmisli i organizira ciklus komemorativnih doga|aja {irom Evrope radi odavanja po~asti svim `rtvama zara}enih zemalja u~esnica Prvog svjetskog rata koje su danas okupljene u ujedinjenoj Evropi. “Prvi svjetski rat, ~ija je iskra upaljena upravo ovdje u Sarajevu, predstavlja doga|aj koji je izuzetno sna`no obilje`io cijeli svijet, a posebno Francusku“, ka`e francuski ambasador u BiH Roland Gilles.
51

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

EVROPSKI MOST KULTURA 2014
Grad Sarajevo oformio je Izvr{ni odbor koji }e se baviti svim manifestacijama vezanim za 2014. godinu i obilje`avanje stogodi{njice po~etka Prvog svjetskog rata. U julu pro{le godine potpisana je konvencija, odnosno Izjava o namjeri izme|u Vlade Republike Francuske i Grada Sarajeva o realizaciji planiranih kulturnih de{avanja. Iako kompletan program jo{ nije definitivno utvr|en, kako je najavio biv{i gradona~elnik Sarajeva Alija Behmen, koji je zajedno sa francuskim ambasadorom u BiH Rolandom Gillesom ~lan Po~asnog odbora Fondacije Sarajevo, srce Evrope, u junu 2014. u obnovljenoj sarajevskoj Vije}nici nastupit }e Be~ka filharmonija, a koncert }e direktno prenositi javni RTV servisi Bosne i Hercegovine, Francuske i Njema~ke, te Evropska unija javnih emitera. O~ekuje se i da }e Bosnu i Hercegovinu posjetiti asovi i biv{i pobjednici najve}e biciklisti~ke utrke na svijetu Tour de France, kao i brojna druga poznata imena iz svijeta sporta i kulture. Bi}e tu i izlo`be, pozori{ne predstave na otvorenom, filmske projekcije i niz drugih doga|aja. “Brojni gradovi pobratimi Sarajeva `ele da u~estvuju u ovom projektu i to su nam ve} najavili. Ogromno je interesovanje i o~ekujemo da }e Sarajevo u 2014. imati veliki porast broja turisti~kih posjeta. Samo u tom periodu od desetak dana tokom juna, kada }e biti odr`ani centralni doga|aji, o~ekuje se da }e grad posjetiti oko 50.000 turista iz cijelog svijeta“, ka`e dogradona~elnik Sarajeva Aljo{a Čampara. “Naravno, do tada je potrebno pripremiti smje{tajne kapacitete kako bismo mogli primiti sve te ljude.“ Za pomenute manifestacije ve} su obezbije|ena sredstva od oko dva miliona eura iz EU-a, odnosno od Evropske POLITIKA, KULTURA I BUD@ETI

Za sufinansiranje kulturnih manifestacija iz gradskog budžeta 150.000 KM
Projekat Sarajevo evropski most kultura 2014. mo`da bi najve}i zna~aj mogao imati u smislu podizanja op}e svijesti o va`nosti kulture i rada kulturnih institucija ne samo u Sarajevu nego na prostoru cijele BiH. Bud`eti za kulturu (kao i za sport) na svim nivoima vlasti nikada nisu bili manji. Tako je iz bud`eta Grada ove godine za sufinansiranje svih kulturnih manifestacija od zna~aja za grad predvi|eno ukupno 150.000 KM. “Pozitivno je to {to }e bud`et prvi put biti realno prikazan, a ne}e se krojiti po nekakvim politi~kim osnovama“, isti~e dogradona~elnik Sarajeva Aljo{a ^ampara. “Razlog je upravo taj {to je bud`et sa sedam i po miliona KM smanjen na pet, a pri tome imamo deficit od dva i po miliona KM, smanjene komunalne takse... Jedan od prioriteta je da iniciramo dono{enje Zakona o glavnom gradu BiH gdje bi se ta~no odredilo koje su nadle`nosti grada i Kantona. [to se ti~e sedam kulturnih institucija od dr`avnog zna~aja, to je, na`alost, prvenstveno pitanje Aljo{a politi~ke prirode i mislim ^ampara da je to ve} svima jasno. Grad }e, naravno, pomo}i koliko mo`e i ovim i svim ostalim institucijama kulture, premda to generalno nije u na{oj nadle`nosti.“

komisije, IPA fondova i Vlade Republike Francuske. Do juna 2014. planiran je i zavr{etak filma na kojem radi 16 evropskih re`isera. Film }e se zvati Mostovi Sarajeva, a govori o povezivanju i pravljenju mostova izme|u naroda i kultura, najavio je francuski ambasador Roland Gilles. “@elja nam je da film bude prikazan na filmskom festivalu u Cannesu, a nakon toga i na Sarajevo film festivalu naredne godine”,

ka`e Gilles. Planirana je i me|unarodna konferencija histori~ara, ~iji su nosioci Misija za obilje`avanje 100. godi{njice Prvog svjetskog rata, francuski i evropski univerziteti zajedno sa Akademijom nauka i umjetnosti BiH i univerzitetima iz BiH. Kako je saop}eno iz Instituta za historiju, Sarajevo }e 2014. biti doma}in velikog me|unarodnog nau~nog skupa povodom 100 godina od po~etka Prvog svjetskog rata. U~e{}e na konferenciji je potvrdilo 116 nau~nika iz 26 zemalja svijeta. Prema rije~ima ambasadora Gillesa, Francuska zajedno sa Me|unarodnim olimpijskim komitetom priprema i obnovu Olimpijskog muzeja u Sarajevu. A jedna od najboljih vijesti za gra|ane Sarajeva svakako je i zavr{etak dugogodi{nje obnove Vije}nice.

PRIPREME ZA OLIMPIJADU
“Grad Sarajevo kao sufinansijer treba obezbijediti oko milion KM za okon~anje tre}e faze radova, dok }e ~etvrtu fazu finansirati Evropska komisija i za to su ve} osigurana sredstva. Trebalo bi ve} na ljeto sljede}e godine da Vije}nica kona~no bude potpuno obnovljena i useljena, tako da }e se vjerovatno i najve}i dio de{avanja vezanih za projekat Sarajevo - evropski most kultura 2014. odr`ati tamo“, ka`e Aljo{a Čampara. Jo{ uvijek se ta~no ne zna kakva
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

A STOPA VI[E NEMA...
Spomen plo~a na mjestu gdje je stajao Gavrilo Princip ispred Muzeja Sarajeva 1878.-1914. 52

SARAJEVO, STO GODINA KASNIJE
obilje`ava se i tri decenije od odr`avanja XIV Zimskih olimpijskih igara u Sarajevu. Proteklih godina dosta se govorilo o tome kako bi Sarajevo ponovo moglo i trebalo biti doma}in Olimpijade. Čini se, me|utim, da su takva o~ekivanja iz godine u godinu sve manje realna, jer grad trenutno nema ni finansijske mogu}nosti, ni infrastrukturu za organizovanje takve sportske manifestacije. Ipak, Sarajevo i Isto~no Sarajevo bit }e doma}ini omladinske Olimpijade - 13. Evropskog omladinskog olimpijskog festivala (EYOWF) koji }e se odr`ati u februaru 2017. U uredu gradona~elnika Ive Kom{i}a i Gradskoj upravi smatraju da je to dobar put ka ponovnoj kandidaturi za Zimske olimpijske igre. “Do 2017. bi trebali biti zavr{eni i neki infrastrukturalni objekti, naro~ito {to se ti~e Jahorine i Bjela{nice. Mnogo je posla koji }e se morati uraditi u pripremama za Evropski omladinski olimpijski festival, tako da }emo to nastojati iskoristiti u eventualnoj budu}oj kandidaturi Sarajeva za ZOI. Naravno, sve to zahtijeva ogromna sredstva, ali i anga`man kompletne dr`ave, ministarstava na entitetskim nivoima, Vlada Federacija BiH i Republike Srpske...“, ka`e dogradona~elnik Čampara.

HEROJI ILI TERORISTI
Spomenik Gavrilu Principu i ~lanovima Mlade Bosne na starom pravoslavnom groblju

}e biti budu}a namjena Vije}nice. Za sada je izvjesno da }e u njoj biti smje{ten Ured gradona~elnika i da }e Gradsko vije}e tamo odr`avati sjednice, a za Nacionalnu i

univerzitetsku biblioteku BiH planiran je jedan sprat u objektu. Sarajevski atentat ne}e biti jedini doga|aj u fokusu 2014. Naredne godine

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

53

KAKO ZA[TITI KULTURNA DOBRA

Francuska ambasada u BiH, Francuski institut i Centar André Malraux, u saradnji sa bh. institucijama, organizovali su regionalni susret posvećen unapređenju i zaštiti kulturnih dobara koji je početkom sedmice u Sarajevu okupio šezdesetak stručnjaka iz regije i Francuske

Prema podacima Interpola, 6,3 posto ukupne nelegalne trgovine umjetni~kim djelima na svijetu odvija se na prostoru Balkana
Pi{e: DANKA SAVI]

N

BALKANSKA VEZA
Cyrille Baumgartner, iz Ureda u Beogradu Me|uministarske kancelarije za borbu protiv kriminala u Jugoisto~noj Evropi, ka`e da jedan od vidova nelegalne trgovine obuhvata i ukradene umjetnine iz Zapadne Evrope, a po~initelji takvih djela su nerijetko porijeklom sa ovih prostora

elegalna trgovina kulturnim dobrima jedan je od najunosnijih kriminalnih poslova koji po dobiti nije daleko od trgovine oru`jem. “Preventivne mjere i borba protiv nedozvoljene trgovine” bila je jedna od tema na kojoj se po~etkom sedmice razgovaralo na zanimljivom dvodnevnom seminaru, odr`anom u organizaciji francuske ambasade u BiH, na kojem se okupilo {ezdesetak stru~njaka iz regije i Evrope. Seminar, prvi ovakvog tipa, ima veliki zna~aj za uspostavljanje regionalne saradnje, primjenu univerzalne za{tite naslije|a i razmjenu iskustava i podataka. Seminar je, prema rije~ima francuskog ambasadora u BiH Rollanda Gillesa, okupio specijaliste iz ove oblasti iz 13 zemalja kojima je ovo prilika da razmisle o mnogim pitanjima vezano za zakone i zakonodavni okvir kada se govori o za{titi kulturnih dobara i o spre~avanju ilegalne trgovine dobrima.

BALKAN U NELEGALNOJ TRGOVINI UMJETNI^KIM DJELIMA
Cyrille Baumgartner, koordinator Ureda u Beogradu Me|uministarske kancelarije za borbu protiv kriminala u Jugoisto~noj Evropi, ka`e da se prema podacima Interpola 6,3 posto ukupne trgovine na svijetu odvija na prostoru Balkana. “To je jedna vrlo znakovita cifra kad govorimo o ovoj problematici. Mo`emo re}i da ova trgovina ima dva osnovna oblika: u prvom, rije~ je veoma starim predmetima i arheolo{kim iskopinama koji se uglavnom pronalaze u divljim, ako mo`emo tako re}i, iskopinama i predstvljaju veoma ozbiljan problem. Kada govorimo o ovoj trgovini, mo`emo re}i da se ova kulturna dobra preko odre|enih zemalja krijum~are i prebacuju za Evropu ili Sjedinjene Dr`ave. Drugi vid nelegalne trgovine nekretninama obuhvata
54

nekretnine iz Zapadne Evrope koje se kradu, a po~initelji takvih djela su nerijetko porijeklom sa ovih prostora. U skorije vrijeme smo imali slu~ajeve gdje su po~inioci kra|a velikih umjetni~kih slika bili iz Srbije i Bugarske“, obja{njava Baumgartner. Podsjetimo da su prije godinu dana dva dr`avljanina Srbije osumnji~ena za najve}u kra|u umjetni~kih slika u Evropi, a nakon {to je prona|ena slika Paula Cezannea “Dje~ak u crvenom prsluku”, koju su ukrala tri dr`avljanina Srbije u [vicarskoj. Mediji su izvje{tavali o tome da su uhap{ene jo{ tri osobe koje se povezuje s kra|om slike, i to u Beogradu i Ča~ku. Kod njih je prona|eno ukupno 1,6 miliona eura i vatreno oru`je. Do sada su samo dva dr`avljanina Srbije bila osumnji~ena za najve}u kra|u umjetni~kih slika u Europi - ~etiri slike Vincenta van Gogha, Claudea Moneta, Edgara Degaa i Paula Cezannea (me|u

kojima je i “Dje~ak u crvenom prsluku”), procijenjene na ukupno 112 miliona eura, a odnesene iz muzeja u Zuerichu tokom oru`anog napada po~etkom 2008. godine. Dvije ukradene slike (djela Moneta i Van Gogha) procijenjene su na 44 miliona eura, a na|ene su dva dana nakon plja~ke, i to na stra`njem sjedalu automobila parkiranog ispred psihijatrijske bolnice u Zurichu. Pronalazak “Dje~aka u crvenom prsluku” u Beogradu prvi je ve}i pomak u istrazi do sada. U Beogradu su, ina~e, prije dvije godine, u jednom sefu u Beogradu prona|ene i slike {panjolskog slikara Pabla Picassa “Glava konja” i “Ča{a i bokal”, ~ija je vrijednost procijenjena na tri miliona dolara, a koje su ukradene s izlo`be u {vicarskom gradi}u Pfaeffikonu.

FRANCUSKA KAO PRIMJER
[to se ti~e podataka dobijenih nakon pregleda na carinama, pomenimo da je u periodu od prethodne tri godine najvi{e
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

RAZGOVORI STRU^NJAKA IZ REGIJE I FRANCUSKE U SARAJEVU
Foto: Mario Ili~i}

U U organizaciji organizaciji francuske francuske ambasade ambasade u u BiH, BiH, u u Sarajevu Sarajevu je je po~etkom po~etkom sedmice sedmice odr`an odr`an dvodnevni dvodnevni seminar seminar o o valorizaciji valorizaciji ii za{titi za{titi kulturnih kulturnih dobara dobara u u BiH BiH na na kojem kojem se se okupilo okupilo {ezdesetak {ezdesetak stru~njaka stru~njaka iz iz regije regije ii Francuske Francuske

KAKO KAKO SPRIJE^ITI SPRIJE^ITI KRA\U KRA\U KULTURNIH KULTURNIH DOBARA DOBARA

nelegalnih umjetnina bilo iz Bugarske i Srbije, s tim da se u Bugarskoj naj~e{}e pronalaze predmeti iz nelegalnih arheolo{kih iskopina, a u Srbiji umjetni~ke slike uglavnom iz Zapadne Evrope. “Zemlje u kojima takve slu~ajeve nismo prona{li su Crna Gora, Kosovo i Bosna i Hercegovina“, kazao nam je Cyrille Baumgartner, koordinator Ureda u Beogradu Me|uministarske kancelarije za borbu protiv kriminala u Jugoisto~noj Evropi. U izjavi za novinare, nakon drugog dana seminara, na kojem su stru~njaci iz regije i Evrope govorili o temi “PrevenKRA\A KULTURNIH DOBARA U BiH

Nikada nije otkriveno gdje su odnesena djela iz Umjetničke galerije BiH
Ivana Udovi~i} iz Umjetni~ke galerije BiH je poku{ala predo~iti kakva je situacija u BiH vezano za ovaj problem koja je “te{ko shvatljiva“ za goste iz drugih zemalja. Kako je kazala, od 1993. godine u Galeriji je nestalo preko 40 umjetnina, a kada je ona do{la 1996. sve je prijavljeno Interpolu i policiji. Iz Interpola su dolazili tri puta, ali za deset godina nije bilo nikakvih rezultata. Dan ranije, na seminaru je kazano da je iz Umjetni~ke galerije BiH 1992. godine ukradeno 51 kulturno dobro, te da se ne zna gdje su ona nestala. U Galeriji portreta Tuzla evidentirano je nedavno 70 nestalih skulptura i slika. Agencija Anadolija je prenijela rije~i profesorice na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu Amre Had`imuhamedovi}, koja je prvog dana kazala da se u BiH vr{e razna nezakonita iskopavanja po arheolo{kim ili potencijalnim arheolo{kim lokalitetima, te da odgovorna lica za takva djela nisu ka`njena jer u BiH ne postoje jaki instrumenti za to. U razli~itim dijelovima svijeta srednjovjekovno pokretno kulturno naslije|e BiH je pohranjeno, ponekad i prisvajano, ponekad i otu|ivano. U BiH se nalazi samo jedan srednjovjekovni rukopis, a to je ’^ajni~ko evan|elje’“, rekla je Had`imuhamedovi}.

tivne mjere i borba protiv nedozvoljene trgovine”, Eric Emeraux, ata{e za unutarnju sigurnost Ambasade Francuske u BiH, kazao je da se obrt nastao nelegalnom trgovinom umjetninama (oko 60 milijardi dolara), pove}ao za 50 posto u posljednjih deset godina. Zanimljivo je, recimo, da je procjena UN-a iz 2010. godine da je trgovina kokainom vrijedna 75 milijardi dolara. On je na primjeru Francuske ilustrirao kako se pove}anjem kazni zna~ajno mo`e utjecati na nedozvoljenu trgovinu umjetninama. U Francuskoj je, zahvaljuju}i takvoj politici, broj sa sedam hiljada kaznenih djela smanjen na dvije. Upravo su ovih dana agencije javile da je zlatno jaje opto~eno dijamantima, koje je ukradeno prije ~etiri godine u @enevi i ~ija je vrijednost procijenjena na milion eura, prona{la francuska policija nedaleko od {vajcarske granice. Policija je saop{tila da je dragocjeno jaje, koje je napravljeno u ~uvenom Faberge stilu, otkriveno tokom rutinske saobra}ajne kontrole kada je zaustavljen sumnjivi automobil “BMW” u kojem su se nalazila dva dr`avljanina Bjelorusije, koji su uhap{eni. Tako|er je uhap{en i tre}i Bjelorus, koji ima prebivali{te u [vajcarskoj i koji je “BMW” pratio u automobilu “Jaguar”. Neimenovani zvani~nik francuske policije rekao je da su tokom ispitivanja trojica uhap{enih tvrdila da su dragocjeni predmet na{li na zemlji ili da su ga jeftino kupili na buvljoj pijaci. Uhap{eni su optu`eni za posjedovanje ukradene robe i naoru`anja, a za njima su, ina~e, ve} postojale potjernice u Francuskoj i [vajcarskoj zbog nekoliko provala.
55

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

BO@E ^UVAJ OPERU

Zrenjaninac ŽELJKO LUČIĆ (45) bio je otpravnik vozova, a danas je jedan od najznačajnijih operskih umjetnika na planeti; živi u Frankfurtu, nastupa u najvećim operskim kućama, o njegovom umijeću pisalo se i govorilo u uglednim medijima, a nakon odigrane dvadeset i tri glavne uloge u Verdijevim operama, na otvorenju naredne sezone u milanskoj “La Scali” moći će staviti krunu na glavu i na svoju karijeru - igraće glavnu ulogu u operi “Traviata”

NAJTRAŽENIJI SVJETSKI BARITON
Pi{e: DINO BAJRAMOVI]

Foto: Milutin Stoj~evi}

J

edan od najcjenjenijih operskih umjetnika dana{njice, @eljko Lu~i}, nastupa u Sarajevu 19. aprila, u Narodnom pozori{tu. Ovaj Zrenjaninac je dva dana prije koncerta odr`ao konferenciju za {tampu, no mi nismo htjeli, a zbog rokova ni mogli, ~ekati srijedu, te smo direktora Fondacije za muzi~ke umjetnosti Ninoslava Verbera, organizatora ovog koncerta, zamolili da mu proslijedi na{a pitanja. Ko zna na kojoj strani svijeta je bio kada nam je odgovarao, mo`da je re~enice pisao na dva kontinenta, a koli~ina rije~i koje nam je poslao proporcionalna je koli~ini slobodnog vremena koje ima. Ipak, ne}emo se `aliti, hvala mu i na ovome {to je pred vama.

KLASI^NA PRODUKCIJA
[ta, zapravo, zna~i biti najtra`eniji svjetski bariton? Pretpostavljamo da je to pozicija koju ima, naprimjer, vrhunski sportista u vrhunskom klubu, kada ~esto ne zna u kojem je gradu, dr`avi, hotelu... “U pravu ste! Upravo tako, stalno na putu, vremena za odmor malo, konstantni stres i ose}aj da gre{ku ne smete da napravite, bez obzira kako se tog dana ose}ate. Ne ka`em da ne imponuje saznanje da ste tra`eni, ali to sa sobom vu~e i veliku odgovornost”, pi{e nam @eljko Lu~i}. U Sarajevu }e koncert odr`ati nakon Chicaga, pro~itali smo to u najavi, gdje je 30. marta nastupio u Lyric Operi. Ka`u, jednoj od vode}ih operskih ku}a na sjevernoameri~kom kontinentu. Hajde, kad smo ve} tu, mo`da }e nam nekada trebati, {ta je to {to tu ku}u ~ini tako posebnom na tom kontinentu: “Kad se spomene Amerika i opera, onda se odmah pomisli na Metropoliten u New Yorku, {to je sasvim

UGLEDNI GOST
@eljko Lu~i}, zvijezda svjetskih operskih scena

normalno, jer je to najbolja svetska operska ku}a, ali ono {to Chicago Lyric stavlja odmah iza jeste ~injenica da u Lyricu isto tako nastupaju najve}a imena operske scene dana{njice. Profesionalizam, odnos prema radu i umetnicima su stvari koje ovu ku}u ~ine jednom od najzna~ajnijih na svetu. U Chicagu sam pevao Rigoletta, jednu od mojih najomiljenijih uloga, u jednoj klasi~noj produkciji, koje ja ina~e i preferiram. U Sarajevu je program u znaku Verdija i obele`avanja dvestote godi{njice njegovog ro|enja. Peva}u arije iz opera Nabucco, Macbeth, Rigoletto, Simon

Boccanegra, Bal pod maskama itd... Sve zasluge za moj dolazak u Sarajevo ima gospodin Ninoslav Verber sa kojim }u, nadam se, i dalje da uspe{no sara|ujem. Uveren sam da takav profesionalac zna kako da medijski i produkcijski privu}e pa`nju slu{alaca i ljubitelja opere, kojih u Sarajevu sigurno ima na pretek”, isti~e na{ sagovornik. Do sada @eljko Lu~i} nije imao priliku sara|ivati sa nekim od bosanskohercegova~kih operskih umjetnika. A u Narodnom pozori{tu 19. aprila na sceni }e mu se pridru`iti sopranistica Aida Čorbad`i},

“Moj sarajevski koncert nije izlet, jer je svaki nastup za mene izuzetno ozbiljna stvar“
56
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

BARITON PO BONTONU
UVIJEK VERDI
Scena iz opere Rigoletto

tenor Amir Sara~evi} i bas Ivan [ari}. “Nisam, na`alost, do sada imao ~ast da sara|ujem sa bosanskohercegova~kim kolegama, ali mi se sada pru`a jedinstvena prilika i to me raduje. Sarajevski koncert nije izlet, jer je svaki nastup za mene izuzetno ozbiljna stvar i tome prilazim uvek sa najve}om pa`njom i trudim se da dam sve od sebe. [to se ti~e spremanja novih uloga, mislim da sam sa time zavr{io, jer sve {to me zanima i {to volim da pevam ve} sam uradio i otpevao, tako da izazova te vrste vi{e nemam”, tvrdi @eljko Lu~i}.

SINOVI I HOBIJI
“Ro|en je u Zrenjaninu prije ~etrdeset i pet godina, a pjeva~ku karijeru po~eo je gotovo slu~ajno. Radio je kao otpravnik vozova i pjevao u horu kada ga je zamijetila Biserka Cveji}, u ~ijoj je klasi i upisao novosadsku Muzi~ku akademiju u 25. godini `ivota. Nakon nastupa u Beogra18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

EVO ME, KONAČNO: “Zasluge za moj dolazak u Sarajevo ima gospodin Ninoslav Verber; uveren sam da takav profesionalac zna kako da medijski i produkcijski privuće pažnju slušalaca i ljubitelja opere, kojih u Sarajevu sigurno ima na pretek”
dskoj operi, te pobjede na me|unarodnom natjecanju u Barceloni, potpisuje ugovor sa Frankfurtskom operom, a njegova karijera po~inje zvjezdani uspon 2005. gostovanjem

u Covent Gardenu”, pi{e u jednoj od najava za njegov predstoje}i koncert. Nastupao je kasnije u brojnim velikim operskim ku}ama na planeti. Interesovalo nas je i postoje li “va`nije od va`nijih” ku}a, “va`niji od va`nijih” nastupa, na kraju krajeva, razlika u pristupu, da tako ka`emo, publikama {irom svijeta, i mada je vrhunski profesionalac, treba li nekada mo`da biti i servilan i podilaziti publici: “Kao {to ve} napomenuh, ne pravim razliku u zna~aju koncerta ili predstave, svakoj prilazim najprofesionalnije {to mogu. Postoje zna~ajne i one manje zna~ajnije ku}e, ali to ne menja moj odnos prema poslu i prema publici.” Čitav svijet ove godine obilje`ava 200. godi{njice ro|enja Giuseppea Verdija i Richarda Wagnera, pisali smo ve} o tome. Pitali smo tada direktora Sarajevske opere Danijela @ontara, a i Lu~i}a }emo: ako je Wagner bio reformator opere i glavna figura u njenom razvoju u drugoj polovini 19. vijeka, kako pi{e na Wikipediji, {ta je onda bio Verdi? “Muzika, jednostavnost komponovanja, prelepi pasa`i, arije, uvertire, ~injenica da je kod Verdija ljudski glas glavni instrument i glavna melodija, ~ine njegovo stvarala{tvo fundamentom operskog pevanja. Nemam Top 3 ovog autora, jer ih u stvari imam mnogo vi{e. Zaista ne mogu odre|eno da ka`em koje su mi uloge najdra`e, svaku volim na svoj na~in i sve su mi drage. Mo`da u neke ‘favorite’ da stavim Rigoletta, Don Carlosa, Simona Boccanegru, Bal pod maskama”, odgovara nam @eljko. No, ne bi trebali u ovoj pri~i izostaviti Wagnera. Ali, da bude zajedno s Verdijem. Prvak Sarajevske opere Ivica [ari} tvrdi da su wagnerijanski pjeva~i “~vrstih, sna`nih, jakih, volumenoznih, izdr`ljivih, herojskih dramskih glasova”, a verdijanski pjeva~i, pak, “belkantisti~kih fraza, dugog luka, savr{eno ujedna~enog, povezanog glasa sa otmjeno{}u u izrazu”. Treba li ne{to dodati, oduzeti...? “Gospodin [ari} nije mogao lep{e i bolje da opi{e razliku izme|u ova dva stila komponovanja i {ta oni od peva~a zahtevaju. Apsolutno ni{ta ne bih tome dodao. Nisam ‘fan’ Wagnerovog opusa. Zahtevan i komplikovan jeste i mislim da samo dobro organizovane ku}e, sa velikim i potpunim ansamblom mogu da iza|u u susret njegovim prohtevima”, obja{njava Lu~i}. Danas nastupa s najve}im imenima iz operskog svijeta. @ivi s porodicom u Frankfurtu od 1998. godine: “Najlep{e mi je kod ku}e, a kad sam kod ku}e onda su mi sinovi hobi.” U Narodnom pozori{tu 19. aprila nastupi}e, uz svoje goste, sa Sarajevskom filharmonijom i Horom Opere te ku}e; dirigent }e biti maestro Ivo Lipanovi}.
57

UTABANIM STAZAMA

U ponedjeljak i utorak grupa DUBIOZA KOLEKTIV u Sarajevu je promovisala svoj šesti studijski album APSURDISTAN; članovi već godinama najboljeg bosanskohercegovačkog banda opet su snimili izvrsno glazbeno ostvarenje

POVIJESNI ALBUM BUNTOVNIKA S RAZLOGOM
Tekst i foto: MARIO ILI^I]

“Te{ko je odlu~it kad je {irok asortiman, dal‘ je bolje biti Srbin, Hrvat il‘ musliman...”, stihovi su pjesme Tranzicija, koja otvara novi studijski album Apsurdistan, najpoznatijeg bosanskohercegova~kog banda Dubioza kolektiv. Potez momaka iz Dubioze da po prvi put u na{oj glazbenoj povijesti odsviraju live album online, hrabar je, moglo bi se re}i i pionirski.

stranici ukratko su objasnili kako je Apsurdistan generi~ki naziv za distopijsku dr`avu u kojoj sve grani~i s apsurdom. Usporedili su na{e dru{tvo s montipajtonovskim ske~om bez logike i razuma. S obzirom na sve okolnosti i Apsurdistan u kojem svakodnevno `ivimo, moglo bi se re}i kako su de~ki u opisivanju stanja u kojem se nalazimo bili preblagi u svojim

formulacijama. No, vratimo se glazbenoj umjetnosti. “Naspi nam po rakiju i nazdravi za kraj, tehnolo{ki vi{ak danas slavi Prvi maj...”, refren je pjesme Prvi maj, univerzalne, svevremenske tematike koja je na na{im prostorima aktualna ve} pedeset godina. Osim izvrsne produkcije, vrijedi pohvaliti odli~no poslo`ene trube, ~iji for{pili zvu~e

GRANICA S APSURDOM
Rije~ je o njihovom {estom studijskom albumu. Članovi Dubioze na slu`benoj
58

“Apsurdistan“ je prepun pozitivne energije, sa pronicljivim, inteligentnim tekstovima
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

U “KOLEKTIVU” SVE PO STAROM
NA TURNEJI

Od Praga do Idrije
U sljede}ih nekoliko mjeseci, u razdoblju od 23. travnja do 24. kolovoza, Dubioza kolektiv odr`at }e dvadeset i tri koncerta. Ovaj dio njihove vi{egodi{nje me|unarodne turneje zapo~inje nastupom u Pragu, a slijede koncerti u Münchenu, Rotterdamu, Amsterdamu, Gdanjsku, Metzu, Trstu i Budimpe{ti. Turneja zavr{ava 24. kolovoza nastupom na ^ipkarija festivalu u slovenskom gradi}u Idriji.

BLIC PROMOCIJA
Dubioza kolektiv u BBI centru u svrhu promocije albuma Apsurdistan odsvirala je tri pjesme i podijelila autograme vjernim fanovima

kao da sti`u iz doba Rose Luxemburg i konca prvog svjetskog rata. “Ka`u da je Bosna dr`ava za ro|aka i da smo prvi po odlivu mozaka”, uvodni su stihovi pjesme Ka`u. Prva je to pjesma s albuma Apsurdistan, za koju je napravljen i videouradak. Zapravo, s animiranim spotom za pjesmu Ka`u napravljena je najinventivnija promocija nekog albuma s na{ih prostora. Kad se prije nekoliko dana spot pojavio na Youtubeu, brzinom svjetlosti se pro{irio dru{tvenim mre`ama i u kratko vrijeme ga je pogladalo gotovo milijun ljudi. Izvrsno nacrtani likovi koji sasvim slu~ajno neodoljivo podsje}aju na morone iz na{e u~male politi~ke svakodnevice, ilustrirali su genijalni spot. Dotakla se Dubioza prvaka stranaka, koji nas u provaliju vode posljednjih dvadesetak godina ali i onih skorojevi}a, mla|ih po politi~kom sta`u, ograni~enih vokabulara i ~udnih akcenata. Originalno, zanimljivo, duhovito.
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

Pri~e iz svakodnevice o mentalitetu i na~inu razmi{ljanja nastavljaju se kroz pjesme Ja BiH i Krivo je More 2, nakon kojih sti`e pjesma Brijuni posve}ena predsjednicima dr`ava. U kompoziciji 99% momci iz Dubioze ugostili su band La Plebe iz San Francisca. Pretposljednja pjesma na Apsurdistanu je K.P. dom. Prepuna skre~ efekata s gramofona iz kasnih osamdesetih godina, najvi{e vu~e na rane radove Ramba Amadeusa. Zanimljivo je kako su gosti Dubiozina K.P. doma bili Boris De`ulovi} i Predrag Luci}, novinari, publicisti i entuzijasti nekada duhovitog tjednika Feral Tribune.

NARODSKI JEZIK
Pored duhovitih Dalmo{a, na realizaciji albuma pomogli su jo{ i Mile Kekin, frontman banda Hladno pivo, Dr Pop i Radule iz novosadskog sastava Atheist Rap. Album Apsurdistan zatvara pjesma Sje}am se. Rije~ je o cover pjesmi Ja sje}am se kultnog pulskog banda KUD Idijoti. Zanimljivo je kako je remix za pjesmu 99% uradio basist banda Faith No More Bill Gould, ali i kako su sve pjesme s novog albuma Dubioze kolektiva snimljene

u sarajevskom studiju Skirlibaba u proteklih nekoliko mjeseci. Odmah nakon online koncerta kojim je predstavljen album Apsurdistan, omogu}eno je i njegovo besplatno preuzimanje. Kona~no, Apsurdistan je odli~no glazbeno ostvarenje, prepuno pozitivne energije, koje vrvi pronicljivim, inteligentnim tekstovima, koji su ispri~ani narodskim jezikom. Nema tu puno filozofiranja i ~itanja izme|u redova. Crno je crno - da crnje ne mo`e biti, a bijelo je bijelo. Raduje i odmak od narodnja~kih zvukova i prizvuka kojim su se de~ki iz Dubioze ponekad bespotrebno koristili. Stoga, svi oni koji su do sada stajali u prvim redovima o~ekuju}i narodnja~ke sintove, “daktilografiju” na harmonici i jeftinu produkciju, bi}e vidno razo~arani. Produkcija je i ovoga puta na vrhunskoj razini, osobite pohvale za dionice na bass gitari i nadahnute puha~ke dionice bez kojih Apsurdistan ne bi zvu~ao tako dobro. Ina~e, momci iz Dubioze napravili su blic promociju u BBI trgova~kom centru, prilikom koje su vjernim fanovima podijelili autograme i odsvirali tri pjesme s novog albuma Apsurdistan.
59

LAVINA LJUDSKOSTI

INTERVIEW

Sergej Trifunović

beogradski glumac

Godinama su ga pozivali da sudjeluje u TV serijalu “Veliki brat”, a on se tamo pojavio tek pretprošle sedmice, i to u “Specijalnom izdanju”; glumac SERGEJ TRIFUNOVIĆ je u progamu TV B92 održao lekciju mnogima od nas i poslao jasnu poruku: ne trošite novac na bespotrebne SMS-ove, već taj novac usmjerite za pomoć oboljeloj djeci

Svi imamo turbofolk, svi imamo izmi{ljene zvezde, svi imamo nacionaliste na vlasti koji su lopovi
Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

N

e, nisu na TV B92 o~ekivali da }e srbijanska gluma~ka zvijezda Sergej Trifunovi} ba{ tamo odr`ati predavanje na temu morala i suzbijanja gluposti. ^uj to? Pa, gdje }e{ protiv Velikog brata. Jo{ u Specijalnom izdanju! Voditeljica Marijana Mi}i} nije do rije~i mogla do}i. I neka nije. Jer, Trifunovi} je u{ao u studio i pozvao gledaoce da novac koji tro{e na slanje SMS-ova, u svrhu izbacivanja ili opstanka raznoraznih mediokriteta u aktuelnom serijalu, usmjere na `iro ra~un za pomo} oboljeloj osmogodi{njoj djevoj~ici Tijani Ognjanovi}. Donio je pano na kojem je bio napisan broj `iro ra~una, pro~itao ga, sam sebe izbacio iz Velikog brata, ustao i oti{ao. Svaka ~ast!

I Va{i Mostarci su se uklju~ili u humanitarnu akciju za pomo} Tijani Ognjanovi}... Mostarci su, bolan, kraljevi! Pretpostavljam da je poduga~ak niz gradova iz kojih ste dobili i finansijsku i moralnu podr{ku? Svi smo razbijeni u ove grozne, sitne jedinice i sve nas more iste brige. Pravi je sociolo{ki fenomen to kako je tzv. region reagovao. Svi imamo turbofolk, svi imamo izmi{ljene zvezde, svi imamo nacionaliste na vlasti koji su lopovi... Tako da mi je silno i pun kurac toga. Da sam iza{ao u Beogradsku hroniku na RTS-u i rekao ne{to o na{oj humanitarnoj akciji, efekat bi bio nikakav. Me|utim, iza{ao sam u Velikom

bratu - Specijal. Kad u|e{ u takvu glupost i prazninu kao {to je Veliki brat, pretpostavi{ ne{to {to je su{tina, tipa `ivot osmogodi{nje devoj~ice. I onda ta glupost i praznina onako {lja{te u mraku. Nekako su se svi probudili nakon te emisije. Zna~i da imamo ljudskost i to je taj fantasti~an efekat na kome ne treba stati. Imao sam pozive milion ljudi iz Zagreba, Sarajeva, Splita... De{avala se potpuna pizdarija.
Za{to uvijek, na ovim prostorima, kulturni radnici povla~e prve i najkvalitetnije poteze? Verovatno zato {to su kulturni, hahaha... A ko su onda kulturni radnici koji se pojavljuju u reality showima, poput Farme ili Velikog brata, kako ih zapravo definisati: kao mediokritete, propale muzi~are, glumce, manekene, ili besposli~are i leziljebovi}e, mo`da dijelom i kao nesretnike koje je ljuta nevolja natjerala na takvu vrstu anga`mana? Ne znam, brate, ne umem da defini{em. Ne verujem da su to ba{ neki kulturni radnici. O njima uop{te ne razmi{ljam, Bo`e sa~uvaj. Farma i Veliki brat, naprimer, nametnuta je stvarnost. Rambo Amadeus je rekao: Daj mi televiziju sedam dana i ja od Srbije pravim [vedsku. Dvadeset godina nas bombarduju sa tih idiotskih televizija. A kada te bombarduju govnima mora{ da se isere{ na to govno. Zamisli sebe da nema{ hleba da jede{ i
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

NAMETNUTA STVARNOST
“Tijana Ognjanovi} ujedinila je sve nas i stvarno }e imati srce Jugoslavije”, izjavili ste za portal: www.radiosarajevo.ba. Prije svega, kakav je trenutni Tijanin zdravstveni bilten? Zna{ {ta, ne znam sve detalje. Oni imaju potreban novac i otputovali su u Houston. Sad se tamo ~eka ko }e da donira srce. To }e da traje. Ali, to nije vi{e u na{oj nadle`nosti. Nego u nadle`nosti Boga i lekara. Nadam se najboljem.
60

LJUBI, LJUBI, AL’ GLAVU NE GUBI: Kosovo je ispušena tema. Cela ekipa koja vrši pregovore polako se trudi da građanima Srbije natenane servira priču kako je Kosovo izgubljeno. A mi već petnaest godina znamo da je Kosovo izgubljeno

UMJETNIK VELIKOG SRCA
Sergej Trifunovi}, glumac, producent, humanista, muzi~ar, Mostarac...

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

61

LAVINA LJUDSKOSTI

OZBILJNE GLUMA^KE ROLE
Kadrovi iz filmova Bure baruta i Karaula

nai|e{ na koru od drveta. Prvo }e{ da gladuje{ tri dana, a onda }e{ da glo|e{ tu koru od drveta. Potom }e se posrati ptica i ti }e{ to govno sa zadovoljstvom pojesti kao najbolji desert. Bili ste vrlo ljuti, uznemireni i potreseni u vrijeme gostovanja u programu TV B92. [ta se de{avalo kasnije, je li Vam mo`da neko prigovorio zato {to ste pokvarili “studijsku idilu”? Pazi, uop{te nisam bio ni ljut ni uznemiren ni potresen. Naprotiv. Ose}ao sam se jako pristojno, normalno, prijatno i opu{teno. Samo je to o ~emu sam govorio bilo dosta va`no pa se tako ~inilo. Reakcije na moje gostovanje bile su pozitivne, mada uvek ima raznih majmuna.

SMEĆE SA SVIH STRANA: Farma i Veliki brat, naprimer, nametnuta je stvarnost. Rambo Amadeus je rekao: Daj mi televiziju sedam dana i ja od Srbije pravim Švedsku. Dvadeset godina nas bombarduju sa tih idiotskih televizija

KOSOVO, ISPU[ENA TEMA
Kada sagledamo rezultate humanitarne akcije za pomo} oboljeloj djevoj~ici, izgleda da, ipak, nismo dotakli samo dno? Nismo, nismo, nismo. U me|uvremenu smo odradili jo{ jednu akciju, za pomo} maloj Ljubici Adami}, koja ima dve godine. I koja isto tako ima neku... Kako se to sad zove, kardio... mipadija... Ne znam. Sr~ano je oboljenje, uglavnom. Jeste, tek sada }e da izranjaju ti slu~ajevi, kada se sve ovo pokrenulo. Ovo je bila jedna divna lavina ljudskosti. [to ka`e Rambo Amadeus, opet }u ga citirati: Jedino {to nas odvaja od divlje horde zapravo je solidarnost. Koliko ste Vi imali poziva za sudjelovanje u Velikom bratu ili na Farmi? Svake godine me zovu, burazeru. Dobro je da vas ne zovu politi~ari u Srbiji, koji trenutno brinu samo o Kosovu. Pa, ima li za njih sada i{ta va`nije? Ma, Kosovo je ispu{ena tema. Cela ekipa koja vr{i pregovore polako se trudi da gra|anima Srbije natenane servira pri~u kako je Kosovo izgubljeno. A mi ve} petnaest godina znamo da je Kosovo izgu62

bljeno. Samo je pitanje istorijskog momenta, koji }e do}i za sto godina, kada se budu pravile nove karte. Pazi, Kosovo jeste izvor zemlje Srbije. Tamo je sahranjen car Du{an, taj isti tamo se ustoli~io za kralja, tamo je Pe}ka patrijar{ija, tamo su manastiri iz VIII, XIX, X, XI, XII veka. I sve to stoji. Ali, na`alost, situacija je takva kakva je, svi mi sve to znamo. Jebiga, niko nas ne}e da pita kako }e se to re{iti. Ni Englezi ni Amerikanci. Zna{, ovo Kosovo, njih boli kurac. Ti ima{ gomilu stvari unutar zemlje koje su nesre|ene. Pravo, {kolstvo, kultura, pi~ke materine, a ovi sad samo ponavljaju: Kosovo, Kosovo, Kosovo. [to je momenat za odvla~enje pa`nje od tako|e bitnih stvari koje se de{avaju u zemlji. A, koje mogu da se srede i za koje nisu potrebni ni Englezi ni Amerikanci ni bilo ko drugi. To mo`emo samo da sredimo, a ne}emo! Kako ste se “izvukli” iz problema koji Vam je u Srbiji nametnula javnost, nakon {to ste u Sarajevu, prije dvije godine i nakon premijere filma Montevideo, Bog te video, nosili majicu sa likom penzionisanog generala Armije RBiH Jovana Divjaka? Pa, mislim, zna{ {ta... Ne}u da komentari{em. Često ste u Sarajevu, pa evo, kad ste tu, dogovarate li saradnju sa nekim od bosanskohercegova~kih reditelja? Čekam Pjera @alicu. Ovim putem javno ga podse}am da je pre {est meseci obe}ao da }e mi poslati scenario na e-mail i jo{ uvek mi nije poslao. Nedavno je odr`ana premijera novog filma Gorana Markovi}a - Falsifikator. Vrijeme radnje - 1968., mjesto radnje - dio SFRJ, problemi - jugoslovenski. Postoji li za scenariste, reditelje i glumce ne{to inspirativnije od dramskih situacija u toj nekada{njoj, nesretnoj dr`avi? Verovatno postoji. Igram u filmovima sa svim tematikama. E, sad, to {to se veliki
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

UMJETNIK PROTIV GLUPOSTI I PRAZNINE
broj filmova kod nas pravi, ili mi se barem ~ini, na tu temu, nije moj problem. Ali, ja sam ro|en u SFRJ. “U SFRJ” smo i u filmu Karaula, reditelja Rajka Grli}a. Gdje je mjesto ulozi Ljube u Va{oj ukupnoj filmografiji? Ima filmova koje volim, ima filmova koje manje volim. A sad, gde je mesto, jebem li ga. Se}am se tog snimanja, bilo mi je jako lepo. Kako ne bi bilo. Kad radim ja “sagorim” iznutra, ne bavim se efektima. Jer, ne znam kakav }e efekat to na nekog da proizvede. MOSTARSKI DAR

“Voleo bih da napravim prvu televizijsku koprodukciju na ovim prostorima”
Sergej Trifunovi} ro|en je 1972. u Mostaru. Do kraja sedmog razreda osnovne {kole `ivio je u Kru{evcu, da bi osmi razred i kompletnu srednju {kolu zavr{io u Titovom U`icu. Diplomirao je glumu na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu, u klasi Vlade Jevtovi}a. Njegov gluma~ki dar smo, barem mi koji smo tada `ivjeli u Sarajevu, prepoznali 1998., kada smo imali priliku gledati film Bure baruta, u kojem je maestralno odigrao jednu od epizodnih uloga. Zaista je tuma~io mnogo likova, i u pozori{tu i na filmu i na televiziji, pa ih sada ne}emo nabrajati. Nada se da }e uskoro po~eti snimanje filma i TV serije po romanu Jebo sad hiljadu dinara Borisa De`ulovi}a. Scenarij su napisali Vladimir i Radivoje Andri}, re`iser }e biti ovaj potonji sa kojim je snimio filmove Munje i Kad porastem bi}u kengur, a Sergej }e biti u ulozi - producenta. “Ono {to bih ja voleo da napravim jeste prva televizijska koprodukcija na ovim prostorima. Dakle, voleo bih da u tome u~estvuju jedna srbijanska, jedna hrvatska i jedna bosanskohercegova~ka televizija”, veli Trifunovi}, jedan od najzna~ajnijih glumaca srednje generacije na ovim prostorima.

BEZNA\E KOJE TRAJE
Karaula ba{ nekako ide u prilog tezi: Nema produkcije bez koprodukcije. Mislim na sve nas. Sla`ete li se? Mislim da su koprodukcije planski napravljene. U su{tini, kako je sve to razbijeno, kako smo i dalje isto govno, sa istom pro{lo{}u i vrlo sli~nim kulturnim nasle|em, jedini mogu}i izlaz jeste koprodukcija. Upravo radim, kao producent, na dva projekta, i oba su mi naslonjena na tzv. region. Mogu region da zovem i Jugoslavija, jer to i jeste Jugoslavija. Koprodukcije - da, bez daljnjeg! Svoj naredni veliki projekat, koji je TV serija i film, a po romanu Jebo sad hiljadu dinara Borisa De`ulovi}a, snima}u u Hercegovini, gde se zapravo to i de{ava.
Kad ~ujem Va{e ime, vjerujte, prva asocijacija mi je Va{a epizoda u filmu Bure baruta Gorana Paskaljevi}a. Je li to po~etak strelovitog uspona Sergeja Trifunovi}a na daskama i setovima koji `ivot zna~e? Koliko se sje}ate perioda kada ste snimali taj film, perioda jednog klasi~nog bezna|a u kojem je tada bila Srbija, odnosno tada{nja SR Jugoslavija? Nije to po~etak mog, kako ti ka`e{, strelovitog uspona. Mo`da jeste za vas, u tzv. regionu, ali nije za mene. Pre toga ima sva{ta. Četiri, pet filmova, recimo, i dosta toga u pozori{tu. A, {to se ti~e bezna|a, to je situacija koja traje. I dalje smo svi u bezna|u. Sad }u izgovoriti ~uvenu re~ tranzicija. Mi smo u tranziciji ve} dvadeset godina. Tranzicija, kriza, sranje, {ta li je, jebiga. I bi}emo u tranziciji sve dok se mi sami ne opasuljimo. Sve dok ne zavrnemo

rukave, ne uzmemo lopate u ruke i ne uradimo ne{to sami za sebe. To mo`e da traje sto godina. A, kakvi smo spori, mogu}e je da }e trajati. Da li ste anga`ovani u teatru? Nema me u teatru ve} godinama. Čini mi se, iz ove perspektive, a valjda mi mo`ete odgovoriti, da pozori{te kao medij najbolje funkcioni{e u Srbiji. Varam li se? Jako se, prijatelju, vara{. Sada smo u fantasti~noj situaciji. Dr`ava Srbija je ove godine, od ukupnog bud`eta, za kulturu izdvojila 0,62 posto. A, recimo, u vreme

Slobodana Milo{evi}a izdvajala je 4,60 posto. Neko je jednom rekao: Kuka}ete za Slobom. Kako je krenulo, jebe{ mu mater, kuka}emo za Slobom. Ovi sada tek ne kapiraju kulturu kao uop{te i{ta potrebno. De{avaju se razne budala{tine, tipa, da bi pozvao reditelja mora{ da raspi{e{ tender za reditelja. To je nerazumevanje nekih osnovnih, klju~nih stvari. Ali, to su ljudi koji ne idu u pozori{te, ljudi koji ne ~itaju knjige i ljudi koje te stvari pla{e. Oni se pla{e kulture kao takve, jer je to za njih ne{to nepoznato. Ose}aju se, naravno, inferiornim, i reaguju tako kako reaguju. Svode se pod neke tehni~ke stvari, a to je daleko od tehni~kih stvari.

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

63

EVROPSKI FILM

Od 8. do 14. aprila održan je 14. FESTIVAL DEL CINEMA EUROPEO - LECCE; naša saradnica piše o najvažnijim događajima u sedam dana trajanja filmske smotre održane u ovom italijanskom gradu

KONTAKTNO LECCE
Ovogodi{nje festivalsko izdanje u Lecceu novinari i gosti ocjenjuju kao veoma uspje{no i izda{no
GODI[NJI NAPREDAK
Alberto La Monica, direktor Festivala evropskog filma u Lecceu

Pi{e: DUBRAVKA JOVANOVI] (Lecce)

Zlatna maslina, najve}e priznanje nedavno zavr{enog ~etrnaestog Festivala evropskog filma u italijanskom Lecceu, pripalo je poljskom filmu Loving Slavomira Fabrickog. Ovakvu odluku donio je `iri kojim je predsjedavala producentkinja Grazia Volpi, u ~ijem radu su u~estvovali i hrvatski glumac Leon Lu~ev, te Andrij Khalpakhchi, Claudia Landserger i Maya Sansa, po{to su razmotrili kvalitete svih deset filmova koji su na ovom festivalu bili predstavljeni u glavnom takmi~arskom programu.

FINAC AKI
Film Loving baca pogled na ljubav i njene razli~ite aspekte kroz pri~u Marije i Tomeka, modernog para koji naizgled `ivi u savr{enom svijetu, ali koji, nakon traumatskog doga|aja, mora da se suo~i sa strahom, ljubomorom, napu{teno{}u i opro{tajem. Nagrada za najbolju fotografiju pripala je holandsko-ma|arskom filmu Silent Ones rediteljke Ricki Rijneke, koji je tako|e osvojio i nagradu Officine Lab za najbolju sporednu ulogu (R Roland Raba). Nagrada za najbolji scenario, pak, pripala je francuskoj pri~i Tri svijeta Ketrin Korsini, dok je specijalna nagrada `irija oti{la popularnom norve{kom filmu Almost Man Martina Lunda. @iri Cineuropa, u ~ijem je radu u~estvovala i poznata sarajevska producentica Amra Bak{i}-^amo, za najbolji film proglasio je austrijski film Dead and living Barbare Albert. Film Ali Has Blue Eyes italijanskog reditelja Claudija Giovannesija osvojio je nagradu Mario Verdone, dok je nagrada Fipresci pripala turskom filmu Ships Elifa Refiga. Uporedo sa deset filmova u me|unarodnoj konkurenciji, Festival evropskog filma ponovo je podr`ao i Puglia Show, takmi~enje mladih reditelja iz regiona Apulje. Pobjednik ovogodi{njeg izdanja je
64

mladi autor Vito Palmieri za kratki film Matilde. Ovogodi{nje festivalsko izdanje u Lecceu (od 8. do 14. aprila), italijanski novinari ali i evropski filmski gosti ocjenjuju kao veoma uspje{no i izda{no. Uo~en je i znatno ve}i broj gledalaca, ali i u~esnika Festivala. Tokom {est dana, oblast cijelog Salenta pru`ila je podr{ku Festivalu, na kojem je prikazano 150 filmova i koji je priredio oma` legendarnom finskom reditelju Akiju Kaurismakiju i italijanskoj filmskoj divi Francesci Neri. Osim kompletne retrospektive svih filmova koje je u svojoj karijeri snimio (uklju~uju}i i kratke i dokumentarne), Akiju Kaurismakiju je na obodima starog grada u kastelu Karla V, koji je bio otvoren za sve dnevne festivalske aktivnosti, prire|ena izlo`ba fotografija velikog formata. Slike iz njegovih filmova {irile su se po srednjovjekovnim zidinama dvorca, izvanredno osvijetljene i stru~no postavljene, o ~emu su brinuli eksperti iz slavnog Centro di

Sperimentale Cinematografia. Dobro raspolo`eni Kaurismaki je uz paralelno poredane ~a{ice vina i piva (i u pratnji supruge za koju tvrdi da je jedna od najboljih kuharica na svijetu), bio oran za razgovore i o svojim filmovima i o svom `ivotu, koji posljednjih godina vodi paralelno i u Finskoj i u Portugalu. Ka`e da je u rodnoj Finskoj sada samo ~etiri mjeseca godi{nje, dok u sun~anom Portugalu provodi osam mjeseci, u svojoj ku}i koju okru`uje vinograd. Proizvodi vino, ali je nezadovoljan ovogodi{njim rodom. I italijanskoj filmskoj glumici Francesci Neri prire|en je oma` vrijedan divljenja. Retrospektivu od sedamnaest filmova pratila je izlo`ba fotografija iz vi{e od pedeset filmova, koliko ih je od 1987. do danas snimila. “Kada me je direktor Alberto La Monica pozvao i objasnio `elju Festivala da mi priredi oma` bila sam polaskana, ali mi nije bilo ba{ najjasnije
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

AKI, FRANCESCA I JO[ PONE[TO
meni je budilo strah. To je prirodno. Ali, veoma sam vjerovala Bigasu Luni. On je bio veoma pozitivan, sladak, sa kapacitetom da te gurne daleko na veoma prijatan na~in”, ka`e Nerijeva. Me|u festivalskim u~esnicima svojom prijatnom pojavom izdvajala se i mlada holandska autorka R icky Rijneke, rediteljka nagra|enog filma Silent Ones, hipnoti~kog i introspektivnog djela koje govori o emotivnom putovanju, daju}i prostor zvuku, svjetlosti i senzacijama. Sa ovim debitantskim filmom, koji je svjetsku premijeru imao u Rotterdamu, Ricky je ostavila veoma dobar utisak. “Film je ro|en kakva }e to izlo`ba biti. Sada, kada sam vidjela da je rije~ o izlo`bi velikih fotografija iz svih filmova koje sam snimila, od kojih ve}inu nikada nisam vidjela, zaista moram da ka`em da sam fascinirana i prezadovoljna”, izjavila je Francesca Neri.

KULTNI LUNA
Na konstataciju da su na izlo`bi i fotografije iz filma Razdoblja Lulu, nedavno preminulog {panskog kultnog autora Bigasa Lune, filma koji je uticao na mnoge evropske filmske autore a nju direktno lansirao kao glumicu i to hrabru da prihvati provokativne uloge sa kojima se prekora~uju poznate granice, Francesca Neri je odgovorila: “Razdoblja Lulu je film koji me je zauvijek obilje`io. Srela sam Bigasa Lunu tokom Filmskog festivala u Cannesu, prije po~etka snimanja filma. Ulogu Lulu trebalo je da igra Angela Molina, koja je iz meni nepoznatih razloga odustala dvije sedmice prije po~etka snimanja. Luna je tra`io novu glumicu i to

POČAST VELIKANIMA FILMSKE UMJETNOSTI: Tokom šest dana, oblast cijelog Salenta pružila je podršku Festivalu, na kojem je prikazano 150 filmova i koji je priredio omaž legendarnom finskom reditelju Akiju Kaurismakiju i italijanskoj filmskoj divi Francesci Neri
mi je otvoreno rekao u Cannesu. Ni{ta nisam znala o istoimenom romanu Almudene Grandes koji je bio predlo`ak za film, on nije u to doba bio preveden na italijanski, ali mi je re~eno da je imao ogroman uspjeh u [paniji. Upoznala sam Almudenu koja je zajedno sa Lunom napisala i scenario. Mnogo mi je pomogla svojim savjetima i ja sam prihvatila ulogu iako nisam bila svjesna gdje me i kako ona mo`e odvesti. Snimati u [paniji tako zahtjevnu i kontroverznu ulogu, na {panskom jeziku sa {panskim rediteljem, u iz slika, atmosfere i posebne vrste psiholo{kog stanja glavnih junaka. Stanje svijesti je ono {to se najvi{e ra~una u ovoj vrsti filma. Moji glavni junaci su brat i sestra sa Istoka, dva autsajdera koji ne pripadaju nigdje. Nisam mislila da bi bilo relevantno da se objasni ko su oni bili. Pustila sam gledaocu da ima prostora za interpretaciju mogu}ih motivacija likova. Oni sami su veoma tihi, a oko njih se ~uje i zvuk i pjesma”, govori Ricky Rijneke. Doga|aji na 14. festivalu evropskog filma u Lecceu smjenjivali su se iz ~asa u ~as. Jedan od posebno dragocjenih doga|aja bio je i oma` program filmova jednog od najve}ih italijanskih majstora `anra Fernanda Di Leoa. Osim njegovih filmova prikazana su i dva dugometra`na dokumentarna filma o Leovom stvarala{tvu i njegovom `ivotu, ~iji su autori Pietro Mennea i Sergio Baso. Najzanimljivije je to {to je Fernando Di Leo bio veliki uzor i Quentinu Tarantinu. Tarantino u svom pismu Lecce Festivalu ka`e da je zahvalan {to je prire|ena Leova retrospektiva. “Tokom mojih tinejd`erskih godina radio sam kao trgovac u videoprodavnici u Santa Monici, a jedan od prvih filmova koje sam ikada vidio bio je zna~ajan za moju profesiju. Bio je to Vladar grada. Nisam znao da je film italijanski i nikada nisam ~uo ime Fernando Di Leo. Sje}am se, kada sam vidio taj film, kao da me je udario grom. Ono {to jo{ volim kod Di Leoa su likovi. Delinkventi, kurvini sinovi, ali nikada tipi~ni ili la`ni”, kazao je u svom obra}anju Quentin Tarantino.
65

MAG FILMA
Slavni finski reditelj Aki Kaurismaki

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

ORIGINAL FALSIFIKATA

Hiljade lažnih skulptura i slika, milioni zarađenih eura rezultat su decenijskog rada ROBERTA DRIESSENA; njemački nedjeljnik SPIEGEL objavio je uzbudljivu priču o najvećem (slobodnom) krivotvoritelju današnjice koji je, izrađujući lažne slike i skulpture, zaradio milione eura
Policija vjeruje da je krivotvorio oko 1000 skulptura. Driessen, dr`e}i ~a{u vina u ruci, ka`e da ih je vjerovatnije bilo oko 1300. “Nikada nisam vodio evidenciju.“

BILO IH JE VI[E OD HILJADU
Pedeset~etverogodi{ni Robert proveo je tri decenije krivotvore}i umjetnine, uglavnom slike i skulpture i `ivi izvanredno zahvaljuju}i svojim prihodima. Zaradio je najmanje tri miliona eura na krivotvorinama. Ka`e da ne `ali ni za ~im {to je uradio u `ivotu i da to {to je “zatvorenik“ na pla`ama ju`nokineskog mora svakako nije najgora stvar na svijetu. No, ka`e da je vrijeme da svijet sazna sve o njemu i njegovom radu. Wolfgang Beltracchi, slikar iz Njema~ke, krivotvorio je, u isto vrijeme kada je djelovao i Driessen, oko 100 ekspresionisti~kih radova i zaradio oko 30 miliona eura. On je ne{to poput kralja me|u falsifikatorima, hippie i kockar koji je varao svijet umjetnosti. Kada je uhap{en prije tri godine, postao je i medijska senzacija. Driessen sasvim opravdano tvrdi da je, nakon Beltracchija, najva`ni krivotvoritelj u Evropi. Jedini je problem to {to za njega niko ne zna. Beltracchi sjedi u zatvoru dok Driessen u`iva na Tajlandu. I sipa sebi drugu ~a{u bijelog vina. Alberto Giacometti bio je jedan od najve}ih umjetnika 20. stolje}a i danas, 47 godina nakon njegove smrti, on je najskuplji skulptor na svijetu. Prije tri godine, udovica bogatog libanskog bankara kupila je njegovu skulpturu L’Homme qui marche na aukciji u Sothebyju za 74 miliona eura. Giacometti je iz svog rodnog {vicarskog Bergella oti{ao u Pariz kada mu je bilo 20. Bio je prijatelj sa Maxom Ernstom, Joanom Miróom i Pablom Picassom, sa JeanPaulom Sartreom i Simone de Beauvoir, sa Andréom Bretonom, Manom Rayom, Samuelom Beckettom, Jeanom Genetom, Igorom Stravinskim... Giacomettijev portret, sa velikim o~ima, krasi nov~anicu od 100 {vicarskih franaka. Bio je pripadnik pari{ke avangarde, ~ovjek opsjednut svojom umjetno{}u, boem ~iji se doru~ak u podne sastojao od tvrdo kuhanih jaja, ispranih nebrojenim {oljicama crne kafe i nekoliko cigareta bez filtera. Stvorio je

ISPOVIJEST NAJVEĆEG FALSIFIKATORA DANAŠNJICE
Priredio: NEDIM HASI] Foto: SPIEGEL

uksuzna jahta Romana Abramovi~a usidrena je u zaljevu. Sjedimo ispod kro{nji palmi na pla`i sa bijelim pijeskom, Bob Dylanova Like a Rolling Stone svira s radija a kockice leda sudaraju se u na{im ~a{ama punim bijelog vina. Robert Driessen pali cigaretu. “Zarobljen sam u raju”, ka`e.

L
66

Driessen na Tajlandu `ivi posljednjih osam godina. Vlasnik je kafi}a na pla`i i daleko je od Evrope. U Evropi ga tra`e, posebno ga tra`i Ernst Schöller, detektiv iz Stuttgarta koji se specijalizirao u borbi protiv falsifikatora umjetnina. Driessen je krivotvorio skulpture [vicarca Alberta Giacomettija (1901-1966). Dvojica njegovih suradnika zatvorena su u Njema~koj nakon {to je banda zaradila osam miliona eura krivotvore}i Giacomettijeva djela. Jedini ~lan bande koji je jo{ uvijek na slobodi je Driessen.

Krivotvorio sam na hiljade djela, zaradio milione eura i sada u`ivam na pla`i Tajlanda
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

VELIKA GIACOMETTI PREVARA
ALBERTO GIACOMETTI
Djela slavnog {vicarskog umjetnika Driessen je “{tancao” skoro svakodnevno

opus ~udnih likova, nje`nih, izdu`enih, napa}enih, ~udnog izgleda koji su danas prepoznatljivi kao i boca Coca-Cole. Vjeruje se da je umjetnik stvorio ne vi{e od 500 jedinstvenih primjeraka, iako niko sa sigurno{}u ne zna koliko ta~no. ^ak i pari{ka Fondacija Alberto et Annette Giacometti, koju je osnovala njegova udovica, bori se kako bi u red dovela haos Giacomettijevog umjetni~kog `ivota. Često je imao razli~ite primjerke izljevene iz istog kalupa u bronzi, nakon {to je gubio trag modelima koje je spremao u gipsu. Ne postoji katalog sa njegovim opusom, samo nepotpuna baza podataka sa slikama njegovih radova na internetu. Bio je veliki umjetnik koji je stvarao velika djela ostavljaju}i iza sebe jo{ ve}i nered. Tako je Giacometti olak{ao posao Driessenu. Tehni~ki gledano, bilo ga je lako krivotvoriti. “Duga~ke, tanke figure i amorfne, nevezane povr{ine“, ka`e Driessen. “Nije te{ko napraviti Giacomettije.“ Nakon nekog vremena, poja{njava, doslovce je imao umjetnika “u prstima“. Za manje figure trebalo mu je 30-40 minuta. No one nisu bile obi~na replika originala. Umjesto toga, radio je na umjetnikov na~in. Pravio je vlastite modele i onda na njih stavljao pe~ate kakve je koristio [vicarac.

VILA I NOVI BMW
Driessen je ro|eni Holan|anin. Kada mu je bilo 16, napustio je ku}u i {kolu, i po~eo sa slikanjem da bi pre`ivio. Pravio je tipi~ne holandske slike veli~ine 30 puta 40 centimetara koje su bile iznimno popularne u Njema~koj. Diler koji je prodavao njegove slike pitao ga je da li bi mu
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

napravio replike holandskih romanti~ara, Paula Gabriela, Johana Hendrika Weissenbrucha, Hendricka Willema Mesdaga... Driessen je kupio stare slike na buvljaku, skinuo boju sa platna i po~eo. Nikoga nisu zanimale njegove slike. Nakon dvije-tri godine po~eo je sa varijacijama na temu ekspresionista poput Emila Noldea, Augusta Mackea, Wassilyja Kandinskog i Karl Schmidt-Rottluffa. Nekada je slikao verzije originala a nekada stvarao nove slike s istim detaljima kakvi se mogu vidjeti na nekoliko drugih djela. Uskoro su dileri po~eli kupovati njegove radove. Jedan od njih bio je Michel van Rijn, koji je zaradio reputaciju najuspje{nijeg krijum~ara u svijetu umjetnina. @ivio je u vili u {panskoj Marbelli, uni{tavao konkurenciju i ponekada sura|ivao sa Scotland Yardom. Za la`nu Schmitt-Rottluffovu sliku, primjerice, pla}ao je Driessenu izme|u 500 i 700 eura. Dileri su tako|er naru~ivali od njega. Sje}a se da je u jednom danu uspio napraviti 15 Noldeovih slika. Misli da je ukupno napravio oko hiljadu slika. Ne zanima ga gdje su zavr{ile. “Jedna ili dvije vjerovatno vise u njema~kim i holandskim muzejima“, ka`e. Sje}a se da je diler imao slike koje su prodane na aukcijama u Sothebyju i Christieju. “Znao sam da krivotvorim umjetnost. Dileri su znali da kupuju falsifikate. No o tome nismo pri~ali. Pretpostavljam da su falsifikate prodavali kao originale.“ Bile su osamdesete i posao je i{ao sjajno. Driessen je iznajmio vilu sa 11 spava}ih soba, {est kupatila i tri studija u Arnhemu, deset kilometara od njema~ke granice. Novi BMW sedmica bio je parkiran ispred. Danas `ivi ne{to skromnije, u drvenoj ku}i, dva kilometra od pla`e.

Dnevna soba je krcata kineskim figuricama koje oslikava prijateljima. Karijeru krivotvoritelja je odavno ostavio iza sebe. Godine 1987. po~eo je izljevati skulpture, umjetnost koju je nau~io od Roela Maaskanta iz Arnhema. Bronzane skulpture su kompleksne i skupe, a put od figure od voska do one od bronze bio je duga~ak. “Nikada nemate pojma ho}e li upaliti. Bilo je uzbudljivo.“ Tr`i{te skulpturama je jo{ mra~nije od onog sa slikama jer je izljevanje lak{e od slikanja. D irka Grossmana iz Arnhema smatraju jednim od najboljih umjetnika sa bronzom. Driessen je od njega kupio na desetine gumenih modela koje je koristio kako bi napravio radove umjetnika poput Degasa, Rodina, Matissea, L ehmbrucka, B arlacha i Kollwitza. Ustvari, svakog poznatog modernog skulptora. Bio je toliko smion da je napravio figure Ernsta Barlacha i Käthe Kollwitz. Zatim ih je odnio u Berlin, u tradicionalnu, konzervativnu Hermann Noack fondaciju koja je sara|ivala sa ovim umjetnicima ‘20-ih godina. Tu su mu potvrdili da su figure autenti~ne. Driessen je prodao radove za 17.000 holandskih guldena (7700 eura) dileru u Haagu. Bilo je mnogo te`e raditi skulpture za koje nije postojao {ablon. Zato je putovao nekoliko puta u Dusiburg kako bi napravio vi{e od 200 fotografija famozne skulpture Wilhelma Lehmbrucka, nazvane @ena na koljenima, ispred istoimenog muzeja. Prvi kupac u Arnhem je stigao helikopterom. Drugi je bio diler iz Kelna, Michael Werner, jedan od najve}ih njema~kih galerista koji ima pravo na prodaju djela nekih od najve}ih njema~kih umjetnika. Werner je stigao u Jaguaru i platio 42.500
67

ORIGINAL FALSIFIKATA
eura za kopiju. Ona danas stoji u galeriji u Trebbinu, ju`no od Berlina. Tada nije sumnjao, ali danas taj rad u bronzi naziva “u`asavaju}im falsifikatom“.

IPAK SAM JA UMJETNIK
Prvu Giacomettijevu skulpturu napravio je 1998. Nakon {to je dugo studirao njegov stil, potpise i pe~at, napravio je tanku plasti~nu figuru visine 2,7 metara i nazvao je Annette, po Giacomettijevoj supruzi. Stavio ju je u ostavu u svom potkrovlju. Tek kada mu je diler na{ao potencijalnog kupca, krenuo je u stvaranje figure u bronzi. Uskoro ga je posjetilo nekoliko osoba. Jedan je bio holandski diler kojeg je dugo poznavao, Guido S., zatim diler starinama iz Mainza i Grk koji je `ivio na jugu Njema~ke. Grk je izvadio kovertu i izbrojao mu 250 hiljada maraka, u tek od{tampanim nov~anicama. Nakon {to su oti{li, Guido S. je upitao Driessena: “Ima{ li jo{ Giacomettija?“ “Da, mogu nabaviti jo{ desetak, uklju~uju}i i neke iz Engleske“, odgovorio je. Tako je po~ela velika Giacometti podvala. Guido S. ga je posjetio tri nedjelje kasnije i oti{ao sa 12 bronzanih skulptura, sve malih figura visine 40 centimetara. Platio mu je {est hiljada maraka. Ni Driessen ni Guido nisu bili zabrinuti nakon {to je policija nekoliko mjeseci kasnije na{la 13 Driessenovih Giacomettija u ku}i gr~kog ljubitelja umjetnina koji je bio umije{an u razli~ite mutne poslove. Umjesto da prestanu, oni su razgranali posao. Guido je uvijek bio nezasitni kupac a Driessen diler starinama koji je pravio onoliko kriovotvorina koliko je trebalo. Guido je uvijek dovodio osobu koja je zainteresirana za bronzu i govorio kako `eli otvoriti galeriju u blizini portugalskog grada Lagosa sa oko 1.500 Giacomettijevih skulptura. Sastajali bi se u restoranu na autoputu koji je vodio ka Minhenu. Driessen je la`ne Giacomettije prebacivao iz svog BMW-a u Guidin kombi. Zauzvrat bi dobijao kovertu s novcem. Posao sa Giacomettijem trajao je deset godina. Tokom jedne posjete Mainzu, Driessen je upoznao svog kasnijeg partnera Lothara S., koji je uz svoje ime dodao titulu grof od Waldsteina. Grof je vodio ra~una o prodaji a Guido u`ivao u ulozi stratega bande. Mnogo godina kasnije je ~ak napisao i knjigu Diegova osveta , poluistinitu i poluizmi{ljenu pri~u o poslu sa Giacomettijem i njegovim bratom Diegom. Driessenovi partneri tra`ili su bogata{e sa malo znanja o umjetnosti. Milioner iz Wiesbadena, nedaleko od Frankfurta, kupio je 49 la`nih Giacomettija za 3,5 miliona eura. [tutgartski investitor Peter Hans Schuck platio je najmanje 3,7 miliona za 18 krivotvorina. Driessenov poku{aj da proda 300 skulptura dvjema
68

TONE ZAPLIJENJENE BRONZE: Kada je njemačka policija konačno okončala veliku prevaru i zaplijenila krivotvorine istopila ih je u pet tona bronze i od nje napravila vrata
njujor{kim galerijama za 50 miliona eura je propao jer su Amerikanci po~eli sumnjati. Driessen je ~ak zaposlio dvojicu asistenata da mu poma`u u poslu. Uglavnom su radili u ljevaonici Roela Maaskanta u Brummenu. Kasnije je otkrio da je zara|ivao tek petinu od zara|ene sume novca. “To je bilo zaista nepo{teno“, ka`e. “Ipak sam ja, nakon svega, umjetnik.“

NE ZNAM BI LI SVE PONOVO
Godine 2005., Driessen, njegova supruga i sin emigrirali su na Tajland. Prije no {to su oti{li, Driessen je spalio sve fotografije krivotvorina. Iznajmili su vilu na pla`i a Guido S. je nastavio slati novac. Driessen je isprva redovno putovao u Holandiju gdje je nastavio praviti Giacomettije. No u februaru 2009. policija, koja je ve} bila na tragu Guidi i la`nom grofu, zadr`ala ga je dva sata na frankfurtskom aerodromu. Kada su ga kona~no pustili, Driessen je oti{ao za

Holandiju ne znaju}i da ga policija pomno nadzire. Kada je shvatio, odlu~io je da vi{e ne putuje sa Tajlanda. Po~etkom marta dobio je poruku od Guida u kojoj je stajalo: “[aljem ti novac na ra~un, ali ne dolazi u Njema~ku.“ Pet mjeseci kasnije, Guido, Lothar i njihva dva asistenta uhap{eni su na frankfurtskom aerodromu dok su poku{avali prodati pet krivotvorenih Giacomettija za 338.000 eura. Policajci su tako|er upali u njihov “{tab“ u Mainzu. U nekoliko soba i u podrumu prona{li su 831 bronzanu i 171 plasti~nu figuru u stilu Alberta Giacomettija, kao i 20 kopija metalnog namje{taja, krivotvorine onoga {to je radio Giacomettijev brat Diego. Sud u Stuttgartu brzo je presudio. Lothar je dobio devet godina, Guido sedam godina i ~etiri mjeseca. Slu~aj protiv Driessena je jo{ otvoren, no kako on nije njema~ki dr`avljanin, ne mo`e biti izru~en s Tajlanda. U junu pro{le godine inspektor Ernst Schöller i njegovi suradnici prebacili su vi{e od hiljadu Driessenovih “radova“ u ljevaonicu u njema~kom gradu Süssen. Bagerom su smrvljene plasti~ne figure dok su one metalne istopljene. Pet tona bronze dobivene ovako iskori{teno je za pravljenje vrata koja se danas nalaze u domovima Abu Dhabija. Na YouTubeu ~esto pogleda televizijski izvje{taj o uni{tavanju svojih radova, no ne doti~e ga sve to skupa previ{e. Ne osje}a se krivim niti ima saosje}anja prema svojim `rtava. “Ko god misli da zaista mo`e kupiti pravog Giacomettija za 20.000 eura, zaslu`uje da ga se prevari. Svijet umjetnosti je pokvaren.“
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

KULT MARKET
RAVI COLTRANE

MUZIKA “International Magic Live - at The O2”, album Noela Gallaghera

Spirit Fiction
Ravi Coltrane je sin legendarnog jazz glazbenika Johna Coltranea i kao takav nosi te{ko breme na le|ima. I pored toga {to je sjajan glazbenik vjerojatno nikad ne}e iza}i iz sjene svoga oca. Ravi je snimio novi studijski album pod nazivom Spirit Fiction, na kojem se nalazi jedanaest pjesama. Jazz saksofonistu ovoga puta prati izdava~ka ku}a Blue Note.

Gallagherovi visokoletači
NOVI PO^ETAK STARIJEG BRATA
Noel Gallagher’s High Flying Birds, u`ivo iz londonske O2 Arene

JOHNNY MARR

The Messenger
Nekada ~lan alternativnog rock banda iz Manchestera, popularnih The Smithsa, Johnny Marr snimio je studijski album The Messenger. Na ovom CD-u objavljeno je dvanaest novih pjesama, a glazbeni kriti~ari su ga svrstali u indie rock pravac. Marr je svirao sa The Cribsima, Oasisom i Talking Headsima, a The Messenger mu je prvi solo album.

TIDE

No. 4
Pred kraj pro{le godine objavljen je ~etvrti studijski album slovenskih rockera Tide. Album nosi naziv No.4, a na njemu se nalazi devet novih pjesama. Tide me|u kriti~arima slove kao nasljednici zvuka kojeg su svojevremeno s po~etka karijere promovirali ameri~ki rockeri iz New Jerseya Bon Jovi. Prema istim, album je klasi~ni mainstream za {iroke narodne mase.

Ovoga puta predstavljamo samostalno studijsko ostvarenje Noela Gallaghera, nekada ~lana slavne britanske pop rock grupe Oasis. Nakon razlaza s mla|im bratom Liamom i ga{enja banda Oasis, Noel se posvetio samostalnoj glazbenoj karijeri. Jo{ 2009. Noel je albumom The Dream We Have as Children - Live at the Royal Albert Hall najavio novi po~etak. Uslijedila je trogodi{nja priprema i ulazak u studio, a koncem pro{le godine kona~no je i objavio album International Magic Live at The O2. Slu`beni naziv novog Noelovog projekta je Noel Gallagher‘s High Flying Birds. Iako je s bandom Oasis do`ivio zvjezdane trenutke slave, rasprodane stadione i milijunske naklade, Noel je kona~no napravio rez i posvetio se samostalnoj glazbenoj karijeri. Da }e se Oasis raspasti, svjedo~ile su sve ~e{}e dosadnjikave teme koje su momci iz banda razvla~ili u beskona~nost snimaju}i spotove u luksuznim vilama s bazenom okru`eni silikonskim ljepoticama. No, vratimo se novom glazbenom projektu starijeg Gallaghera. The Dream We Have as Children je zapravo tonski zapis s koncerta odr`anog u londonskoj O2 Areni. Album, to jest njegova delux ina~ica, sadr`i dvadeset i ~etiri pjesme, a otvara ga duga~ki Intro. Zanimljivo je kako se uz Intro na albumu nalazi ~ak pet Interludea i zavr{ni Outro.

^itav album je odsviran perfektno, dopunjen minimalisti~kim gitarskim minijaturama, koje dokazuju kako je Noel ipak majstor svog zanata. Čak je na nakim pjesmama i bolji pjeva~ od mla|eg brata. Posebne pohvale za izvedbu pjesama Good Rebel, i The Death of You and Me za koju je snimljen videouradak. Noel je prepjevao i aran`erski u{minkao neke od velikih hitova Oasisa poput Supersonica. Gallagher novim projektom i albumom o~ito i dalje ra~una na fanove Oasisa, koji su mu na koncertu u londonskoj O2 Areni bili izvrsna potpora stvaraju}i odli~nu atmosferu. (M.Ili~i})

TOP LISTA (iz “Top 40” BH radija 1)
1. McCartney, Grohl, Novoselic & Pat Smear: Cut me some slack 2. Suuns: 2020 3. The Mavericks: Come unto me 4. JME & Wiley: Banger 5. Depeche Mode: Soothe my soul 6. Bomb the Bass: Wandering Star 7. Royksopp ft. Susanne Sundfor: Running to the sea 8. Zinc ft. Sasha Keable: Only for tonight 9. Scrufizzer: Rap Rave 10. Skepta ft. Megaman: We begin things
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

70

KULT MARKET
KINO KRITIKA Film “Side By Side” (SAD, 2012.), reditelja Christophera Kenneallyja
TO SE ZOVE ZORA

Luis Bunuel
Igrani, crnobijeli film velikoga Luisa Bunuela iz 1955. godine. Scenarij je Luis Bunuel napisao skupa s Jeanom Ferryjem, a prema romanu Emmanuela Roblèsa. Dobri doktor Valerio `ivi na otoku sa svojom suprugom. Dobronamjeran je i uvijek spreman pomo}i. Nervira ga kako se naivno iskori{tavaju oto~ani. Clare je lijepa strankinja koja dolazi na otok, zbog koje Valerio ostaje bez supruge. Valerio se odlu~uje suprotstaviti vlasniku tvornice. Ocjena: 4

Celuloid kao mogući izbor

NOVA TEHNOLOGIJA
Druga~ije od tradicionalnog ne zna~i lo{e

Side by Side je veoma zanimljiv, edukativan, bitan dokumentarni film iz 2012. godine. Radi se o ameri~kom dugometra`nom dokumentarcu koji je re`irao Christopher Kenneally a producirali ga Justin Szlasa i Keanu Reeves. Potonji je u ovom slu~aju radoznali ~lan filmske zajednice koji nas vodi, postavlja pitanja bitnim sugovornicima. Premijeru je Side by Side imao na 62. Berlin Internacional Film Festivalu , pa je onda prikazan i na zna~ajnom Tribeca Film Festivalu (koji, uzgred re~eno, distribuira ovaj film). Autori postavljaju jako bitna pitanja o filmskom mediju i tehnologiji te nuspojavama svega toga. Naro~ito kada film posmatramo kao timski rad, kao i to da nastaje u odre|enom smislenom kreativnom tehnolo{kom procesu koji uklju~uje tehniku i ljude. Svima je jasno da je umjetnost u ovom mediju iznimno povezana s tehnologijom. “Problem”, tj. situaciju u kojoj se sudaraju dvije tehnologije izrade filmova, autori ovog dokumentarca ne predstavljaju plo{no, crno-bijelo, ve} posmatraju, tretiraju, seciraju tu situaciju i analiziraju prednosti i nedostatke oba procesa. Jer, proces je ono {to je klju~no. Kako i kroz koji proces do}i do vizualizacije svoje ideje? Kojom tehnologijom? Iznimnu ulogu u tom procesu odigravaju direktori fotografije, kao neki od klju~nih suradnika, koji s novim tehnologijama moraju imati i nova saznanja, zato {to je proces potrebno posmatrati od njegovog po~etka do kraja, znati sve o tome, jer to je put koji vodi ka onome {to smo `eljeli da prika`emo. Ovo je izniman dokumentarac, te ga preporu~ujem svim filmskim obrazovnim nastavnim procesima, kao lijep pou~an sadr`aj iz kojeg se
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

mo`e nau~iti {to{ta, te dobiti inspiraciju za nove ideje. Autori su ponajvi{e - autori, jer donose klju~ne odluke prije i za vrijeme samog procesa. Siguran sam da }e im informacije iz ovog filma pomo}i pri dono{enju odluka. Nova tehnologija treba da se razvije do te mjere da bude najkorisnija za stvaranje umjetni~kih djela. Ona je novi alat, ne{to novo, druga~ije, ne{to ~ega se ne treba bojati ve} izvu}i iz njega najbolje. Zaklju~ak, druga~ije od tradicionalnog ne zna~i lo{e. Za mene je bitno da film, celuloid, uvijek ostane kao mogu}i izbor, a ne da se prvo uvede ne{to novo, a s vremenom isklju~i ono staro. (D. Jane~ek) AMERI^KI BOX OFFICE
1. 2. 3. 4. 5. 42 (Brian Helgeland) Scary Movie 5 (Malcolm D. Lee) The Croods (Kirk De Micco) G.I. Joe (Jon M. Chu) Evil Dead (Fede Alvarez)

ZABORAVIMO, PRIJATELJI

Shah Kundan
Igrani film iz 1983. godine. Ovo je komedija o dva fotografa, Vinodu i Sudhiru, koji se zateknu u svijetu korupcije bombajskog tr`i{ta nekretnina. Uskoro dobiju posao za jedan novinski list. Otkriju kako jedan gra|evinar `eli do}i do ugovora za izgradnju mosta. Dolazi do novih problema... Kako }e zavr{iti oni koji su otkrili stvari za op}e dobro? Ocjena: 4

@IVOT JE LEP

Bora Dra{kovi}
Igrani film u boji iz 1985., u kojem me|u mnogima glume Rade [erbed`ija, Sonja Savi}, Dragan Nikoli}, Pavle Vuisi}... Re`iju potpisuje Boro Dra{kovi}, koji je s Majom Dra{kovi} napisao scenario prema romanu Aleksandra Ti{me. Bo`idar Bota Nikoli} je bio direktor fotografije. Jedan lokalni vlak se zaustavi na krivoj lokaciji u krivom trenutku. Putnici se uskoro na|u u jednoj kafani. Sonja Savi} je za ovu ulogu bila nagra|ena na Filmskom festivalu u Veneciji 1985. godine. Ocjena: 4

TOP 5 U BH. VIDEOTEKAMA
1. Sammy 2: Morska Avantura (Ben Stassen, Blitz film & video) 2. Paranormalno 4 (Henry Joost & Ariel Shulman, Paramount Pictures, Blitz film i video) 3. Hotel Transilvanija (Genndy Tartakovsky, Columbia Pictures, Blitz film i video) 4. Sonja i bik (Vlatka Vorkapi}, Interfilm, Blitz film i video) 5. Skyfall (Sam Mendes, Columbia Pictures, Continental film)

71

KULT MARKET
AUTOMOBILI

SPORT Šahovski rat protiv Kremlja

Golf R

Borba šahovskog genija
Foto: Mario Ili~i}

Volkswagen uveliko razvija R verziju Golfa 7, koji }e raspolagati motorom snage oko 290 KS. Prototip je snimljen na Nirnburgringu a o~ekuje se da }e u prodaju po~etkom 2014. godine.

MOTOCIKLI

Yamaha
Te{ka, Te{ka, beskompromisna beskompromisna borba borba

GARI KASPAROV

Indijska filijala Yamahe najavila je proizvodnju dvoto~ka{a male zapremine koji }e ko{tati oko 550 eura. Jeftina Yamaha namijenjena je indijskom tr`i{tu, a mogla bi i dalje ako bude interesa.

DESIGN

BMW
Objavljene su prve slike restilizirane karavanske BMW Serije 5 uo~i premijere u Frankfurtu, u septembru. Zajedno sa karavanom, bi}e predstavljen i revidirani GT i limuzina Serije 5.

Njegov stil je u {ahovskom svijetu slovio kao agresivan, dinami~an i nepokoriv. Te odlike 50-godi{njeg Garija Kasparova jo{ uvijek krase, pi{e DW. No dana{nje borbeno polje vi{e nije ozna~eno sa 64 crno-bijela polja. Kasparov se danas bori protiv mnogo mo}nijeg protivnika Kremlja. Ve} dulje vrijeme Kasparov, kojeg mnogi smatraju najboljim {ahistom svih vremena, predsjedniku Vladimiru Putinu pokazuje zube. Njegov cilj - od Rusije u~initi pravu demokraciju, bez Putina na mjestu vje~itog vladara. Kasparov je ve} dugo trn u oku vladaju}ih u Rusiji koji su odlu~ili s poznatim {ahistom u~initi ono {to najbolje znaju: ignorirati ga i tu i tamo uhititi kako bi mu pokazali tko je “gazda u ku}i”. No dosada{nji pritisci nisu urodili plodom. Kasparov i dalje vodi rat protiv nedemokratskih metoda Kremlja i uvijek iznova u medijima Putina i njegov sljedbenike po~asti kakvim nedvosmislenim epitetom. “[ah je kraljevska igra, a ruska politika je klaonica bez ikakvih pravila“, ka`e majstor iz Bakua. Usprkos ~injenici da ga ruski mediji i politika sustavno ignoriraju, na Zapadu Kasparov u`iva velik ugled. Tako ga New York Times uvr{tava me|u 100 najutjecajnijih osoba na svijetu. Kasparov tom istom Zapadu poru~uje da ne{to poduzme kako bi u Rusiji do{lo do istinskog demokratskog preokreta i kritizira prisne odnose zapadnih sila s Putinom. “[to se mene ti~e, sklapajte

s njim poslove. Ali ga, zaboga, nemojte nazivati demokratom“, ka`e Kasparov. I {ahovski svijet ovog “igra~a stolje}a”, koji je pod imenom Harry Weinstein ro|en u azerbajd`anskom Bakuu od majke Armenke i oca njema~kog Jevreja, pamti po borbenosti i nemirnom duhu. “Neugodni genij” je nakon dolaska na {ahovski tron 1985. sa svega 22 godine, zapo~eo bitku sa Svjetskom {ahovskom organizacijom FIDE iz koje je nedugo potom i izba~en. Kasparov je na to odgovorio osnivanjem vlastitog {ahovskog saveza. Na vrhu svjetskog {aha Kasparov je ostao do 2005. kada se, na iznena|enje svih, povukao iz natjecateljskog cirkusa. Od tada mu uz politiku, najvi{e vremena odlazi na poticanje {ahovskog podmlatka. Me|u Kasparovim {ti}enicima se nalazi i nova nada svjetskog {aha, Norve`anin Magnus Carlsen koji ga je u me|uvremenu i pretekao na listi najja~ih igra~a svih vremena. “^itav {ahovski svijet profitira od uspjeha Carlsena. Magnus je budu}nost ovog sporta“, poru~io je Kasparov nakon {to je njegov {ti}enik prije nekoliko tjedana odnio pobjedu na jo{ jednom va`nom {ahovskom turniru. U me|uvremenu se ~ini kako se {ahovski genije povla~i iz politike i posve}uje svojoj staroj strasti. Nedavno se povukao iz ~elni{tva oporbenog pokreta Solidarnost i sve upu}uje na to da }e se trajno preseliti u jedno od svojih prebivali{ta u inozemstvu. (Priredio: N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

72

KULT MARKET
LIFESTYLE Zašto roditelji lažu
SAD

Bubreg
Ameri~ki znanstvenici u laboratorijskim uvjetima uspjeli su “uzgojiti“ bubreg koji je kod {takora obavljao sve funkcije koje ina~e radi prirodni bubreg, prenose mediji. Ukoliko bi se isti postupak mogao primijeniti na ljude, takav zahvat umanjio bi i rizik odbacivanja organa jer se ne bi radilo o tkivu strane osobe i vi{e bi organa bilo na raspolaganju. Prema statistikama u SAD-u, presa|eni bubreg u 40 posto slu~ajeva zataji unutar 10 godina.

Bijele laži

VELIKA BRITANIJA

Cvekla
KAD SU LA@I OPRAVDANE
Laganje ponekad mo`e biti korisno, ali tako|er mo`e naru{iti odnos izme|u roditelja i djeteta

Roditelji la`u djecu zbog raznih razloga - od produljenja `ivotnih radosti zbog postojanja Djeda Mraza, pa do toga da vakcinacija uop}e ne boli... Mnogi roditelji slu`e se la`ima u nekim te{kim `ivotnim situacijama jer nemaju snage za obja{njavanje ili jednostavno ne `ele opteretiti dijete. U svakodnevnim situacijama, kada `elimo da djeca izvr{e neki zadatak, poslu`imo se la`ima da izbjegnemo “natezanja“ i rasprave. Neke od tih la`i su opravdane, a neke i nisu. Ali, kako napraviti razliku? Psihologinja Peggy Drexler za Huffington Post poku{ala je pomo}i roditeljima i objasniti kada je u redu poslu`iti se la`ima i olak{ati `ivot cijeloj obitelji ili ~ak samo sebi u nekim posebnim situacijama. Kako god bilo, roditeljima je laganje poput svakog drugog razgovora ili dogovora s djetetom. Studija objavljena u ~asopisu International Journal of Psychology ka`e kako 84 posto roditelja la`e djeci kada `ele da se bolje pona{aju i daju im obe}anja koja nikada ne}e ispuniti. Dobar je primjer prijetnja da }e ostaviti dijete samo u prodavnici ako odmah ne krene s roditeljem prema blagajni. Na kraju roditelji la`u i o tome {ta se nalazi u varivu jer znaju da djeca, naprimjer, ne vole mrkvu, la`u za{to zaista nisu oti{li na neki obiteljski ro|endan ili kriju prave
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

razloge razvoda. Ve}ina }e roditelja re}i da djeci ta razlika nije ni bitna, ali u odre|enim situacijama onaj “za{to“ izuzetno je va`an i trebao bi biti istinit. Osim toga, istina je klju~na za kvalitetan odnos izme|u roditelja i djeteta. Laganje }e mo`da trenutno olak{ati neugodnu situaciju, ali }e sprije~iti kvalitetno povezivanje roditelja i djeteta. U~iti dijete o raznim situacijama koje }e ih do~ekati u `ivotu mo`e biti iznimno te{ko, posebno kada je rije~ o temama poput smrti, odnosima i vezama, seksu ili ljubavi. No, taj izazov gradi odnos izme|u ~lanova obitelji, a djetetu poma`e da sazrije i odrasta u sigurnom okru`enju. Opravdane la`i su one koje djecu {tite od povreda ili one koje }e ih jo{ neko vrijeme zadr`ati u nevinom, dje~jem svijetu. ^etvorogodi{njaku je tako sasvim opravdano odgovoriti da Djed Mraz postoji i u tome nema ni{ta lo{e. Bojite li se kako }e dijete reagirati na neku istinu, nemojte zaboraviti da se djeca, u skladu s njihovim godinama, mogu nositi s odre|enim ~injenicama te }e ih s vremenom procesuirati uz va{u podr{ku. Djeca }e brzo otkriti kada su roditelji u nekim problemima, a budete li ih iz toga isklju~ivali, pomisli}e da su upravo oni uzrok. Ponekad nije potrebno otkriti djetetu sve detalje, ali ga je potrebno uklju~iti. (Priredila: M. Radevi})

^a{a soka od cvekle od 250 ml smanjuje krvni pritisak za 10 mmHg kod 15 pacijenata koji su u~estvovali u britanskom istra`ivanju, a kod nekih od njih krvni pritisak se u potpunosti vra}a u normalu. Nau~nici ka`u da nitrat u cvekli {iri krvne sudove i tako poma`e protok krvi. Mnogi ljudi koji boluju od angine koriste lijekove sa nitratom u svojim terapijama.

KANADA

Muzika
Slu{anje dobre muzike na raspolo`enje ljudi uti~e isto kao i dobar seks, pokazalo je nedavno istra`ivanje nau~nika sa Univerziteta McGill u Montrealu. Oni su skeniranjem mozga otkrili da centri za zadovoljstvo u mozgu postaju aktivni kada ljudi prvi put ~uju neku pjesmu, te {to vi{e u`ivaju u muzici taj osje}aj postaje ja~i. Muzika na mozak djeluje tako da lu~i hormon dopamin kao i tokom seksa ili konzumiranja dobre hrane.

73

KULT MARKET
SAD

CRVENI FENJER Kad Ukrajinke odu predaleko

Jenna Jameson

Džihad u toplesu

Jennu s pravom zovu kraljicom erotskih filmova, a ona svoj nadimak uvijek opravda. Na svoj ro|endan se skinula tokom snimanja za Playboy.

PROTEST GRUPE FEMEN
Posljednja akcija izazvala zgra`anje u muslimanskom svijetu

BRAZIL

Adriana Lima
Aktivistkinje Femena uspijevaju svugdje gdje prosvjeduju protiv ugnjetavanja `ena i patrijarhata, u najmanju ruku, podignuti pra{inu. Prije nekoliko dana su pozvale na podr{ku Tuni`anke Amine Tyler u kampanji Toples-d`ihad u europskim metropolama. Pojavile su se tako ispred najstarije berlinske d`amije i pred tuni{kim veleposlanstvom u Parizu. Na golu ko`u su ispisale poruke Free Amina i Fuck Islamism. Tyler je o`ujku postavila na internet vlastite slike u toplesu - na ko`u je ispisala: “Moje tijelo je moje vlasni{tvo.“ Kada su ultrakonzervativni muslimanski propovjednici zatra`ili njezinu smrt kamenovanjem, aktivistkinje Femena su pozvale na prosvjed. Za jednu francusku tv-postaju je Tyler proteklog vikenda izjavila da ju je ova gesta solidarnosti obradovala, ali smatra da su aktivistkinje Femena paljenjem zastave s islamskim vjerskim znakovima pred pari{kom d`amijom oti{le predaleko. “Time nisu uvrijedile samo odre|ene, nego sve muslimane“, rekla je. Izjavila je i da strahuje za vlastiti `ivot te da razmi{lja o tome da napusti Tunis. Beskompromisnost Femenovih akcija i provokativne poruke koje aktivistkinje ispisuju na svoja tijela i transparente nailaze i na negodovanje drugih `ena. Tako je nakon akcije Toples-d`ihad osnovana grupa pod imenom Muslimanke protiv Femena koja je preko Facebooka poru~ila da Femen smatra islamofobi~nom i imperijalisti~kom organizacijom. Spisateljica i novinarka Hilal Sezgin tako|er na akcije Femena gleda kriti~no. Moderni feminizam, ka`e ona, bavi se konkretno problemima `ena. “Odavno smo nau~ili da je feminizam jedna vrsta

Adrianu ne treba posebno predstavljati. Zelenooka ljepotica je objavila nekoliko slika koje }e se pojaviti u svibanjskom izdanju ~asopisa Esquire.

ENGLESKA

Michelle Marsh
Starleta se oku{ala kao pjeva~ica a zavr{ila je u par reality showova. No, najvi{e uspjeha je imala slikaju}i se za razne magazine poput Playboya, Loadeda, Perfect 10...

solidarnosti sa `enama, me|u `enama i za `ene“, obja{njava Sezgin. A ta solidarnost zna~i informirati se o tome {to onaj s kim se solidarizira{ `eli. “Upravo to aktivistkinje Femena ne rade. One se slu`e klasi~nim islamofobi~nim kli{ejima: neravnopravna pokrivena `ena kojoj suprotstavljaju navodnu slobodu zapadnja~ke golotinje.“ Članice Femena, pokreta koji je formiran prije pet godina u Ukrajini, brane se argumentom da kompromisi nisu ono {to oni `ele. Namjeravaju ostati dosljedne svom obliku prosvjeda bez obzira protiv koga je njihov bijes usmjeren. Ugnjetavanje `ena je ugnjetavanje `ena i protiv njega se treba svugdje jednako boriti, ka`e jedna od njih, Alexandra [ev~enko, u razgovoru za DW. “Mi shva}amo da nas mnogi muslimani vide kao nekoga tko im `eli propisati kako bi oni trebali `ivjeti. Ali mi nismo takve.“ I ne `ele da ih se tako vidi. A taj stav ~esto dovodi do izostanka komunikacije i dijaloga izme|u aktivistkinja Femena i lokalnih aktivistkinja koje se bore za `enska prava. “Tra`imo muslimanske `ene koje ka`u: da, mi smo iste kao i vi. Mi osje}amo iste prisile kao i vi. Podr`avamo va{u borbu, takvu kakvu je vi vodite“, ka`e [ev~enko i dodaje da bi rado sura|ivala s feministicama u toj zemlji. Uvjet je da one podupiru stajali{ta aktivistica Femena i na~in njihovih prosvjeda. Kritiku organizacije Muslim Women Against Femen [ev~enko obja{njava ovako: “Muslimanske `ene su jako usmjerene na svoju obitelj, na svoju okolinu.“ Tko je ro|en u takvoj zemlji ili takvoj zajednici koju karakterizira odre|ena ideologija, za njega nije lako prona}i vlastiti put. (Priredio: N.H.)
SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

74

KULT MARKET
PREKO EX-YU GRANICA Izložba čuvenog kipara u Hrvatskoj
ZAGREB

Pogoreli}
U Zagrebu je 16. aprila odr`an jedan od najo~ekivanijih koncerata u sezoni maestro Ivo Pogoreli} jo{ jednom je opravdao status pijanisti~kog genija, ukazav{i zagreba~koj publici ~ast premijernom izvedbom svog novog repertoara kojem je dodao i Beethovenove sonate, a za svoj nastup u Lisinskom nagra|en je ovacijama.

Milles i Meštrović

SMJELOST I INTENZIVNI POKRETI
Jedna od skulptura Carla Millesa iz njegovog muzeja Millesgarden

KIKINDA

Pozori{ta
Uprkos finansijskoj krizi, vojvo|anska profesionalna pozori{ta ponudila su za 63. izdanje svog festivala gotovo 40 predstava, od kojih se {est izvodi u takmi~arskom programu od 15. do 21. aprila u Kikindi. Ovogodi{nji Festival otvoren je predstavom Opera ultima Novosadskog pozori{ta (Ujvideki Szinhaz), u re`iji Kokana Mladenovi}a.

[vedski kralj Carl XVI Gustaf i kraljica Silvia posjetili su 16. aprila u Zagrebu sa hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovi}em i njegovom suprugom T atjanom Atelijer Me{trovi} gdje je otvorena izlo`ba Carla Millesa, jednog od najpoznatijih {vedskih kipara 20. stolje}a i prijatelja Ivana Me{trovi}a, s kojim ga povezuju brojne biografske i umjetni~ke sli~nosti. Millesova izlo`ba, koja obuhva}a djela iz njegovog ranijeg stvarala{tva, otvorena je u ateljeu na Gornjem Gradu u povodu posjete kralja Carla XVI Gustafa i kraljice Silvie Hrvatskoj. Kako isti~u kustosi postavke, u Millesovim djelima izlo`enim u Zagrebu o~ituje se sli~nost dvojice kipara - u tematici, motivima i oblikovanju, smjelosti, smislu za dramati~nost, osje}ajnost i intenzivne pokrete, kao i te`nji prema stilizaciji motiva. Dvojicu velikih umjetnika povezuje i veliki francuski kipar Auguste Rodin kojeg su obojica poznavali i posje}ivali u Parizu i Be~u i koji je zna~ajno uticao na njihovu tehniku i estetiku. Milles i Me{trovi} radili su velike spomenike i povijesne figure, nagra|ivani su na svjetskim izlo`bama, obojica su radili kao profesori u SAD-u i svoje zbirke darovali {vedskom, odnosno hrvatskom narodu. Iz biografija dvojice umjetnika poznato je da su se susreli u vi{e navrata, prvi put 1911. godine. [vedski kipar posjetio je Me{trovi}a u njegovom domu u Americi, a zajedno su sudjelovali i na
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

putuju}oj izlo`bi po SAD-u Moderna evropska skulptura 1927-1928. “Moj otac i Carl Milles bili su jako dobri prijatelji. Sje}am se kako su krajem ~etrdesetih u Americi bili u dru{tvu sa slikarom Oscarom Kokoschkom. Pretpostavljam da su se susreli i ranije, na izlo`bi u Rimu 1911. godine kada je moj otac dobio Grand Prix jer su na toj izlo`bi bila zastupljena djela obojice autora, no za taj susret nema dokaza“, ka`e Mate Me{trovi}, sin kipara Ivana Me{trovi}a. Istori~arka umjetnosti Onita Wass, koja je na ~elu fondacije {vedskog kipara, odabrala je radove za zagreba~ku izlo`bu: “Izabrala sam ranije Millesove radove s po~etka 20. stolje}a jer je na obojicu umjetnika, i Millesa i Me{trovi}a, u tom trenutku uticao Auguste Rodin. Zajedni~ko im je prikazivanje pokreta. Milles je radio za Rodina te imamo sa~uvanu prepisku punu me|usobnog uva`avanja, a i Me{trovi} i Rodin, poznato je, jedan su se drugome divili.“ Me|u najpoznatijim javnim skulpturama {vedskog kipara su fontana Evropa i bik u Halmstadu, Posejdon u Göteborgu, Orfej pred Koncertnom dvoranom u Stockholmu... Millesov muzej Millesgarden nalazi se na oto~i}u Lidingö u blizini Stockholma. Millesgarden je nekada bila kiparova privatna rezidencija koju je poklonio svom narodu 1936. godine, pet godina nakon {to je odselio u Ameriku zajedno sa suprugom Olgom. (Priredila: M. Radevi})

SKOPLJE

Lica bez maski
Me|unarodni teatarski festival Lica bez maski predstavio je u {estom izdanju, od 12. do 16. aprila u Skoplju, pozori{ta iz Makedonije, Bugarske, Srbije, Poljske, Italije i Rumunije, objedinjena porukom “Oslobodi se!” kao odgovorom na probleme svakodnevnog `ivota. [esto izdanje ITF-a po~elo je 12. aprila autorskim projektom Film Sa{e Eftimove iz Skoplja.

75

U ^ETIRI OKA
BH. INFO
Direktoru Narodnog pozori{ta Sarajevo Dariju Vu~i}u direktor Fondacije za muzi~ke umjetnosti Ninoslav Verber uru~io je 17. aprila - pijanino. Vrijedna donacija namijenjena je klavirskim saradnicima: korepetitorima i mladim opernim solistima. Najve}i dio sredstava za kupovinu pijanina obezbijedio je Verberov MAF.

Razgovarao: DINO BAJRAMOVI]

FORENSIC CLINIC, mostarski metal bend

Pjesma posve}ena Miladinu [obi}u
Foto: www.bljesak.info

Dva dana kasnije, na repertoaru Magacin Kabarea, mo}i }ete gledati stand up komi~arku Mirandu Lon~ar, a doma}in je, tako|e stendaplija, Filip Andronik. To je samo uvod u: Magacin Kabare i Schweppes Vam predstavljaju ve~er Otvorenog mikrofona, za na{e komi~areamatere, 19. aprila u 21 sat.

“Zadovoljstvo nam je pozvati vas da prisustvujete predstavljanju 4. me|unarodnog tuzlanskog sajma knjige, koji }e biti odr`an od 22. do 27. maja ove godine”, vele organizatori. Predstavljanje Sajma zakazano je za 18. april, u Bosanskoj ku}i KSC Skenderija, u Gradskoj dvorani Mirza Deliba{i}. A u sklopu sarajevskog Sajma.

Snimljen je i emitovan spot za pjesmu The Railway, metal benda Forensic Clinic iz Mostara. Zdravko Terke{ iz Plus Studija Stolac autor je tog spota, koji je snimljen na lokacijama u Stocu, Mostaru, ^apljini i Plo~ama tokom marta, obavje{tavaju na portalu: www.bljesak.info, a mi posu|ujemo informaciju. Danke! “Pjesma je ljubavne tematike, nadahnuta vlakovima, `eljezni~kom prugom, odlascima, dolascima i svim osje}ajima koji ljude ve`u za te

pojmove”, izjavio je bljesku Goran D`idi}, iz benda Forensic Clinic: “Pjesma je ujedno posve}ena velikom Miladinu [obi}u, koji se trenutno nalazi u ne ba{ dobrom stanju. Njegovi pravi fanovi }e prepoznati vezu izme|u [obi}evih pjesama i ove na{e pjesme.” Pored D`idi}a, ~lanovi Forensic Clinica su Zoran Pervan, Marko Ga~nik i Milenko Parad`ik. Bend je osnovan prije {est godina, a 2010. objavili su EP Robe Of Immortality. Mo`ete ih upoznati i na facebook i myspace stranicama.

Ovaj ~etvrtak je dan i kada }e, u Galeriji Boris Smoje u Sarajevu, biti otvorena Izlo`ba fotografija polaznika Male {kole fotografije. Bi}e predstavljeni radovi dvadeset i sedam fotografa, koji su snimljeni nakon prvih {est mjeseci poha|anja {kole. Malu {kolu fotografije pokrenuo je prije tri godine Centar za anga`ovanu umjetnost.

JURICA PAÐEN, šef zagrebačkog “Aerodroma”
“U “U repertoar repertoar su su u{le u{le ii na{e na{e obrade obrade nekih nekih od od najve}ih najve}ih pjesama pjesama osamdesetih” osamdesetih”

JURICA JURICA PA\EN PA\EN

I, jo{ jedna najava za ovaj “turbulentni” ~etvrtak. “Transparency International BiH je u saradnji sa Ambasadom SAD-a pokrenuo projekat kroz koji }e se predstaviti crte`i i karikature autora iz BiH, kako profesionalaca, tako i amatera”. Otvaranje Izlo`be zakazano je za 18 sati, u Art kinu Kriterion u Sarajevu.

U sarajevskoj Slogi 10. maja svira splitski TBF. Po~etak koncerta zakazan je za 22 sata, a ulaz, sa konzumacijom, ko{ta devet kaemova. TBF svira ve} dvadeset i tri godine i jedan je od najkvalitetnijih sastava na podru~ju biv{e Jugoslavije. Do sada su objavili {est albuma. “Ja san genije! ^udo prirode!”

76

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

SAMIR HODOVIĆ SAKE, frontmen grupe “Velahavle” iz Sarajeva

Nisam fan kukanja, nego rada
Novi sarajevski koncert bend Velahavle odr`a}e 19. aprila, na Muzi~koj sceni Kaktus u Domu mladih. Znate ve} kako to ide u ovakvim situacijama: {ta ste pripremili, kome ste pripremili i da li ste uvje`bani? Odavno smo pripremljeni, nema labavo. Čak se pojedini ~lanovi `ale na koli~ine proba. Va{ zvuk, koji je u `anrovske police uvr{ten kao fuzija trip-hopa i breaksa, nije ba{ ne{to komercijalan niti je prihvatljiv {irokim narodnim masama. Barem nije na ovim prostorima. Vjerovatno vam je onda i su`en prostor za djelovanje. Koliko, zapravo, ~esto nastupate? Su`en je prostor i za Halida Be{li}a, a kamoli za nas, ali nisam fan kukanja, nego rada. Niko nas nije tjerao da se bavimo ovim, tako da nema mjesta kukanju, ovo radimo jer smo tako izabrali i u`ivamo. Svako mo`e napraviti pjesmu, to stvarno nije problem, ali napraviti pjesmu ili vi{e njih koje na|u ljude a da se isto ili sli~no osje}aju kada ih slu{aju, e, to je ne{to {to je super. Mi imamo sre}e pa postoji odre|eni broj ljudi do kojih je to doprlo, {to ovdje {to van BiH. Tako da mislim da nije bitno kojim `anrom se bavite ako to uspijete. Cilj je naravno pro{iriti taj broj, i svakako svirati vi{e. Za va{ drugi studijski album What About Now ka`ete da je “mogao biti br`i, ali nije mogao biti bolji”. To je najvi{e {to mo`ete u ovom trenutku ili? Kada smo ga po~eli raditi imali smo koncept i kriterije koje smo zacrtali sami sebi, a na kraju smo ih i prebacili. Ovo govorim, dakle, u odnosu na ono {to smo sami sebi zacrtali, tako da je ta izjava, u tom trenutku, bila super ta~na, ali mi ve} imamo nekoliko struktura za novi album i one ve} toliko obe}avaju, da mogu slobodno re}i da }e naredni biti jo{ bolji, {to je valjda i normalno. Nedavno ste svirali u banjalu~kom Domu omladine. Voli li tamo{nja publika muzi~ki izra`aj grupe Velahavle? Ljudima koji su do{li mislim da je bilo odli~no, kao i nama s njima, mada, ve} sam to spominjao, taj nametnuti zid izme|u dva grada jako puno uti~e na protok informacija i volio bih da se {to prije sru{i. Imao sam osje}aj da su ljudi vi{e upoznati sa na{im radom u Engleskoj nego u Banjaluci, {to je grozno i {to je upravo posljedica ovog zida.

Muzika je jedna od najja~ih poveznica sa pro{lim vremenima
Druga vremena, druga dr`ava, pa tako i drugi novac. Davno je bila 1985., kada je Aerodrom posljednji put svirao u Sarajevu, u Domu mladih. Postoji li ta neka nostalgi~na nit, koju }e “spakovati” u kofer i donijeti u Sarajevo, pred novi koncert “Aerodroma”, 27. aprila, ovaj put u Pro ROCK Clubu Johnny, pitamo pjeva~a, gitaristu, kompozitora i tekstopisca Juricu Pa|ena: “S obzirom da sam zapravo puno puta bio u Sarajevu, {to zbog muzi~kih razloga, poput koncerata jo{ sa Parnim valjkom, kojeg sam sa Husom i Akijem i osnovao, preko Aerodroma do Azre, pa do turisti~kih razloga, u posjetama ski centrima Bjela{nica i Jahorina, mogu re}i da postoji puno uspomena koje me ve`u za ta vremena. Po meni, muzika je jedna od najja~ih poveznica sa pro{lim vremenima, ljudima i situacijama. Muzika koja se slu{ala tada slu{a se i sad.” Pro{log mjeseca objavili ste novi studijski album, Taktika noja. Ima li {ta novo u taktici Aerodroma? “Novi abum

Aerodroma - Taktika noja, iza{ao je u Hrvatskoj pod etiketom diskografske ku}e Menart, a u Sarajevu i za podru~je BiH u izdanju Hayata. Istovremeno, album je objavio i City Records iz Beograda za podru~je Srbije, Crne Gore i Makedonije. Ina~e, taktika Aerodroma je ista kao i nekad. [to je mogu}e vi{e predstaviti na{e pjesme u`ivo, tako da, uz ostale nastupe, 18.4. sviramo u Zagrebu, 27.4. u Sarajevu, a 15.5. u Beogradu. Ina~e, zadnji singl sa albuma, [iroko ti bilo polje, ve} je tre}i tjedan na visokoj poziciji na slu`benoj top listi HR Top 40”, veli Pa|en. Na set listu Aerodroma u Sarajevu Pa|en }e, naravno, uvrstiti Obi~nu ljubavnu pjesmu, Stavi pravu stvar, Digni me visoko, Fratello, 24 sata, Otkazani let, [to si u kavu stavila, ali i nekoliko skladbi sa novog albuma: “U repertoar su u{le i na{e obrade nekih od najve}ih pjesama osamdesetih, od grupa s kojima smo svirali kao ~lanovi ili kao studijski muzi~ari - Azra, Film itd.”
77

18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

by DINO BAJRAMOVIC

ac: VESELIN GATALO, pis “Bolje biti magarac u sni” Bo Hercegovini nego lavica u
13. Da li je bolje biti lijep i pametan ili ru`an i glup? Ljepota je biti. Drugi pojmovi su u oku i uhu posmatra~a. To je sli~no onoj: “Bolje biti magarac u Hercegovini nego lavica u Bosni.”

Foto: Mario Ili~i}

? vi roman bjaviti no dana. Ali o te e } a d 1. Ka a dva enski u, brzo. Z U princip Zbirku osvrta na ` . . ij n ven e ne roma no od Slo eta. ~ to is o g svij `ivot ju ska strana na Sajmu. n e @ e s e bi}e Zov hinpa{i} i Izdaje [a
2. Da li su za kval itetan Reflex potre bni kvalitetni refleksi? Sti}i i ute}i, i na str a{ karakteristika je na nu mjestu postojati, s Hercegovaca, Dalmatinaca i neka da za reflekse ne treba {njih Crnogoraca. A ni pitati.
rajevu? 3. Kako se osje}ate u Sa Kao kod ku}e.

kad vam 14. [ta uradite crna e e| pr preko puta ”? “Me~ka ni zavi{}u Srce mi se ispu }a da mi vi i zovem Lijano u. kv ta u dadne jedn
15. Da imate 15 minuta vlasti, {ta ne biste u~inili? Ni{ta. Ova zemlja ima vlast dostojnu sebe i na~ina na koji je nastala. 16. Opi{ite Milorada Dodika u tri rije~i? Milorad, prezime Dodik.

4. [ta ne morate imati u fri`ideru? Svjetlo. Mogu napipati gdje je {ta.

trvo? veli na pusto os ja po e st bi a og K 5. ao, a . On bi se sna{ Jakoba Fincija on, bih ~inio {to i lo dobro. bi i ic oj ob pa bi
6. [ta obavezno nosite na pla`u? Pe{kir. 7. Da niste to {to jeste, {ta biste bili? Ono {to nisam sad. Ali nikad ono {to ne bih `elio biti.
8. [ta ste bili u pro{lom `ivotu? Bio sam jedan koji se zva o Ivanko Grujovi}.

17. S kim biste vo S nekom lakom ljeli otplesati tango? `e nositi, da joj ne nom. Da je mogu gazim po noga ma.
18. Osoba koja vas `ivcira? Uh, jaka je konkurencija... 11. Koja je najsuptilnija od sljede}ih rije~i: toilette, zahod, hala, }enifa ili abort? Toilette, bien sur...

19. Tange ili badi}? Ne mogu re}i, ne bih uvrijedio pobornike {erijata. Ipak sam javna li~nost.

9. Jeste li meteoropata? Ne patim od vremena. 10. Koliko ima istine u izreci: “Ne dade se usranom do potoka?” Puno. Koliko i u onoj: “Lako je pune guzice srat’“. Ide pod ruku s onim “ko se za {ta borio, to i dobio”.

12. Je li vi{e manje ili je manje - vi {e U Hercegovini ? je koliko-toliko. U Bosni malo, ali nek’ je svjetsko i doni rano.

20. A beg o ^orbe ne va ili {kembe ~orb volim. A a? {k volim vid jeti. Ni na embu ni na begu ne sebi, tolik o je mrzim .
21. Poruka ~itaocima na{eg magazina? Nemojte vru}i hladne vode piti.

78

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

KLIN ^ORBA

DOK ISTR^AVAMO BOSANSKI MARATON
Pi{e: FADILA NURA HAVER

Odjednom, u pola mog sanjarenja o veselom bezbrižnom doručku u parku, pogled mi ponovo odluta na Koševsko brdo i napokon ugledah znak koji me podsjeti na uzrok sveprisutne zebnje da su mali obični snovi običnih malih ljudi postali apsolutno neostvarivi otkad su Neobično Veliki Bosanci uspjeli ostvariti i ono što dobrano nadmašuje podvig poznat kao američki san

J

utro u Sarajevu, gledano kroz prozor moje radne sobe, ~ini se kao jedno od onih iz davnih vremena: krcato obi~nim stvarima, slikama, prizorima; svim elementima pitomog okru`enja koje te upravo svojim uobi~ajenim tokom miluje i obe}ava jedan lijep i miran dan. Poku{avam se stopiti sa umiruju}im jutrom jer, ako se po njemu dan poznaje, valjda }u ga (dan) i ja do kraja izgurati vedro i poletno, dodam li po~etnoj energiji i sve trikove kojima sam ovladala u pre`ivljavanju onih dana ~ija jutra nisu ovako poticajna. Va`na je, naravno, i perspektiva promatra~a, a s tim mi se ba{ posre}ilo. Moj prozor uokviruje sliku buregd`inice na uglu susjedne zgrade, ispred koje su i jutros na komadi}u zelenog itisona postavili jedan stoli} i nekoliko crvenih stolica za one koji `ele tik uz ulicu popiti kafu i mo`da pojesti odli~nu pitu od jabuka. Zapravo je ovo jedan od onih super }umeza u kojima vam nude pite u zvrkovima, sendvi~e s piletinom i bez nje, nekoliko vrsta kola~i}a za uz kafu i jo{ pone{to od sitnih zalogaja. Nije mi nikakav problem si}i po novine i popiti kafu, mo`da i doru~kovati u mojoj pitari, ili pak dva zvrka vru}e sirnice pridru`iti omiljenoj {olji iz koje, evo upravo, uz moj blistavi prozor u svijet, ispijam prvu jutarnju kafu. Ali, u ovakvim blagim proljetnim jutrima, ~eznem za ne~im {to sam vidjela samo u ameri~kim filmovima. @elim, naime, ima tome ve} dugo, pozvati prijateljice na doru~ak u jedan od ljep{ih malobrojnih sarajevskih parkova, a koji se (koje li sre}e!) rasprostire preko puta spomenute pitare, sve tamo do Druge gimnazije i dolje do Alipa{ine ulice. To je ustvari centralna slika mog pogleda kroz prozor. Park s jugozapadne strane zatvaraju Ciglane i Ko{evsko brdo, sve nalik onom ~arobnom nacrtanom brijegu profesora Baltazara. Mlad je to perivoj, sa egzoti~nim i upravo probeharalim drvetima, u svim ~udesnim bojama kojih se du{a ne mo`e nagledati. Isti `ivopisni grmovi i kro{nje vire i izme|u stepenasto nanizanih ku}a, sve gore do hrbata Ko{evskog brda, gdje slika mog svijeta prelazi u vedrinu dalekog neba, punog prozra~nog plavog optimizma, osje}aja da su pod tim nebom svi snovi ostvarivi. A moj san, kao {to rekoh, toliko je obi~an ljudski da mi se ~ini neljudskim ikome ga kazivati.
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

Ali jutros, sad, ba{ sad to `elim svim svojim kapacitetom sposobnim da uop}e i{ta `eli. Dok gledam kako komunalni naran~asto-zeleni ljudi ure|uju park, {i{aju prvu travu (na`alost i ljupke krunice tratin~ica i masla~aka) i beru papirne avione, koje crna smetljarska kesa guta s jednakim apetitom kao i najlonske rite i oglodane kosti, a u sredi{tu parka djeca se ve} uvelike ljuljaju, klackaju, kli`u niz tobogane, ja bih, eto, na jednu od onih klupa iz korpe povadila termosicu s kafom i kutije s pitama i salatama, mo`da i one poga~ice od heljde ili medaljone od krompira. [ta god, moje prijateljice i ja jele bismo uslast, ~avrljale i smijale se. Odjednom, u pola mog sanjarenja o veselom bezbri`nom doru~ku u parku, pogled mi ponovo odluta na Ko{evsko brdo i napokon ugledah znak koji me podsjeti na uzrok sveprisutne zebnje da su mali obi~ni snovi obi~nih malih ljudi postali apsolutno neostvarivi otkad su Neobi~no Veliki Bosanci uspjeli ostvariti i ono {to dobrano nadma{uje podvig poznat kao ameri~ki san. S ove strane gledano, iza brda viri samo vrh kule u oblacima vele{tovanog nam ministra sigurnosti, dakle, samo ona platforma za leta~esamoubojice i nekakve antene i(li) gromobrani. [ta god da je, prvo me vratilo u ju~era{nji dan, u one mu~ne prizore krvavog fini{a Bostonskog maratona, u pora`avaju}i osje}aj da niko i nigdje nije siguran. Gledam u te antene i gromobrane koji precizno love svaku negativnu misao podanika i automatski je pretvaraju u tu`bu, i znam: Prvo, u najmanju ruku je nepristojno doru~kovati u parku pred tu`nim pogledima bezbrojnih gladnih ljudi i pasa. Drugo, postalo je vrlo te{ko razlikovati gradski park od minskog polja, kritiku od samoubojstva, cenzuru od ubojstva, `rtvu od zlo~inca, ministra od kriminalca, kadiju od sudije; i sve njih skupa od teroriste. Tre}e, postalo je op}enito vrlo te{ko tr~ati ovaj beskona~ni bosanski maraton ~ak i onima koji misle da su uspje{no protr~ali kraj prvog i drugog gore re~enog. Ako se po jutru dan poznaje, a po Avazovom tornju koja su doba, krajnje je vrijeme da zavr{im ovaj besmisleni tekst i odem na spavanje, ~ista od svake `elje koja bi mogla eksplodirati u samom fini{u. Jer, ko je dosegnuo nemogu}e, ima samo jo{ jednu `elju: istrijebiti sve male `elje koje ga mu~no podsje}aju koliko je i sam bio (?) mali.
79

PETA BRZINA
Priredio: Nedim Hasi}

Mercedes S klase: Esencija luksuza
Mercedes je po~eo sa prezentacijom nove S klase objavljivanjem detalja o tehnologijama i izgledu kabine. Izgled eksterijera nove generacije ove luksuzne limuzine jo{ nije predstavljan javnosti, ali od ranije raspola`emo {pijunskim fotografijama, pi{e portal Nacionalna klasa. Nova S klasa, {ifrovanog imena W222, dizajnirana je sa posebnom pa`njom koja je posve}ena putnicima na zadnjim sjedi{tima, a Mercedesovi {efovi ka`u da je rije~ o “esenciji luksuza”. Mercedesovi istra`iva~i ka`u da su reagovali na globalni trend te`nje ka “zdravlju i fitnesu, kao i potrebi da se prona|e ravnote`a izme|u posla i `ivota u kojoj ljudi treba da se opuste kako bi sa~uvali svoje resurse”. Ispred voza~a se nalazi displej na kojem se prikazuju standardni podaci o parametrima vo`nje - brzina i broj obrtaja motora. S desne strane nalazi se kontrolni ekran za multimediju i satelitsku navigaciju. Oba ekrana imaju dijagonalu od 12,3 in~a, a ambijentalno osvjetljenje dodatno olak{ava njihovo o~itavanje i kori{tenje. Neobi~no kolo upravlja~a sa dva kraka bi}e jedinstveno za S klasu, navodi Mercedes. Upravlja~ ima u sebi grija~e, a grije se i naslon za odmaranje ruke. Novi sistem za regulaciju rada klima-ure|aja zove se Thermotronic i u sebi sadr`i filtere za pra{inu i filter za viruse i spore sa osvje`iva~em vazduha. Jedina plastika u enterijeru je na ru~kama za otvaranje vrata. Svi ostali materijali su drvo, ko`a ili aluminijum. Nivo zavr{ne obrade je vrhunski a zarezi izme|u spojenih povr{ina su minimalni. Tasteri za pode{avanje polo`aja sjedi{ta utisnuti su u ko`nu povr{inu. Re{etke koje idu preko zvu~nika napravljene su od aluminijuma, a vrhunski audio sistem je marke Burmester. Sastoji se od 24 zvu~nika ukupne snage 1540 w, sa opcijom stvaranja trodimenzionalme zvu~ne slike. S klasa sa produ`enim me|uosovinskim razmakom raspola`e opcijom za izvla~enje zadnjih sjedi{ta u skoro vodoravan polo`aj. Naslon mo`e da se obori pod uglom od 43,5 stepeni, {to je vi{e nego u bilo kom drugom automobilu. Najvi{i paket opreme obuhvata i centralnu konzolu sa hla|enim prostorom za dvije boce, kao i dr`a~e za ~a{e koje mogu da se hlade ili griju. Unutra{nji prostor je unaprije|en u odnosu na aktuelnu S klasu. Pojasevi u novoj generaciji ovog modela pomjeraju se uz pomo} elektri~nog motora kada putnici ulaze, a zadnji pojasevi imaju integrisane zra~ne jastuke. Sjedi{ta koja se izvla~e imaju zra~ni jastuk u dijelu na kojem se sjedi, {to spre~ava da putnik sklizne ispod pojasa u slu~aju nesre}e. Prednja sjedi{ta lak{a su za po 20 kg nego do sada zahvaljuju}i upotrebi nove konstrukcije od ~elika i plastike. Mogu}e ih je opremiti sistemom za masa`u. Aktuelna E klasa raspola`e sa 300.000 mogu}ih specifikacija za sjedi{ta, a nova S klasa ima}e ih “znatno vi{e”, navodi Mercedes. In`injeri su dodatno smanjili stepen buke u kabini. Torziona ~vrsto}a automobila pove}ana je za 14%, lateralno uvijanje smanjeno je za 11%, a vertikalno za 17%. Radi smanjena vibracija i buke, prednji dio {asije napravljen je od posebno obra|enog aluminija, a sa unutra{nje strane karoserije postavljeni su izolacioni materijali za upijanje buke. Unaprije|eni su izolacioni sistemi oko prozora, ru~ki na vratima i u A stubovima, a i retrovizori su redizajnirani kako bi smanjili buku vjetra. Nova S klasa ima i opciju ugradnje osvje`iva~a zraka u kabini, koji je razvijen u saradnji sa stru~njakom za parfeme Markom von Endeom. Ova opcija ko{ta 3.500 eura, a novo parfemsko punjenje, koje traje oko 11.000 km, ko{ta 50 eura.

80

SLOBODNA BOSNA I 18.4.2013.

REAGIRANJA
Semiha Borovac - Uredni{tvu

Ured koordinatora za reformu javne uprave posluje u skladu sa zakonom, o čemu svjedoče pozitivni izvještaji Ureda za reviziju institucija BiH
(“Semiha Borovac platila 780.000 KM za prepisani projekat pravila za izradu zakona u Federaciji BiH”, SB, br. 857)

- Cilj projekta bio je unaprijediti postoje}a pravila ili donijeti nova za izradu zakona, drugih propisa i op}ih akata te osigurati da se svi nacrti/prijedlozi normativnih akata pripremaju i razmatraju na jednoobrazan i uskla|en na~in, {to doprinosi harmonizaciji pravnog sistema u BiH i omogu}ava uklju~ivanje BiH u me|unarodni pravni okvir. Prije implementacije ovog projekta na dr`avnom nivou su postojala jedinstvena pravila za izradu zakona i drugih propisa, kao i na nivou Republike Srpske, ali su korisnici smatrali potrebnim ista unaprijediti i uskladiti, dok na nivou Federacije BiH i Br~ko distrikta BiH takva pravila nisu postojala te ih je trebalo donijeti, a za {to su projektom stvoreni uslovi. Garancija za uspje{nost projekta su eksperti koje je anga`irao Ekonomski fakultet i to ~etiri doktora pravnih nauka i dva doktora ekonomskih nauka. - Va{a novinarka u tekstu se pita za{to za implementatora projekta “nije odabran neki od ovda{njih pravnih fakulteta”. Nakon {to je Upravni odbor Fonda za RJU odobrio projekat, Ured koordinatora je izradio tendersku dokumentaciju i raspisao me|unarodni tender na koji su se, pored Ekonomskog fakulteta, prijavili Zamm media d.o.o. i Djikic consalting services. Ekonomski fakultet u Sarajevu ponudio je najni`u cijenu tehni~ki zadovoljavaju}e ponude u iznosu od 786.041,57 KM sa ura~unatim PDV-om te je po osnovu ovog navedenog kriterija utvr|enog Zakonom o javnim nabavkama BiH izabran kao najuspje{niji ponu|a~. Ni jedan pravni fakultet iz Bosne i Hercegovine nije se prijavio na ovaj tender. - Da bi bilo koji projekat kandidovan za finansiranje iz Fonda za reformu javne uprave mogao biti finansiran, svaki korak u njegovoj pripremi, izradi i implementaciji moraju odobriti korisnici tog projekta, Ured koordinatora za reformu javne uprave i Upravni odbor Fonda, kojeg ~ine predstavnik Vije}a ministara BiH, Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije BiH i Br~ko distrikta BiH, predstavnici donatora i predstavnik Ministarstva finansija i trezora BiH. Ni jedna finansijska transakcija u vezi s projektima, a zahvaljuju}i strogim procedurama iz Fonda, ne mo`e biti obavljena bez prethodne saglasnosti svih ~lanova Upravnog odbora Fonda. Obzirom na ovakav na~in finansijskog poslovanja jasno je da koordinatorica (Semiha Borovac) ne upravlja samostalno nov~anim sredstvima iz Fonda, jer dono{enje svih odluka podlije`e kolektivnom, a ne individualnom odlu~ivanju, a to zna~i da sve odluke moraju biti donesene konsenzusom svih ~lanova Upravnog odbora Fonda. Projekat je trajao

22 mjeseca i za to vrijeme Ekonomski fakultet je korisnicima i Upravnom odboru Fonda podnio 6 izvje{taja o realizaciji projekta, po ugovorenim fazama i aktivnostima. O svim aktivnostima koje je Ekonomski fakultet proveo Ured koordinatora je obavijestio Vladu Federacije BiH kao odgovor na zakju~ak Predstavni~kog doma federalnog Parlamenta i to 17.01.2013. godine. Odgovor na zastupni~ko pitanje o provedenim aktivnostima na ovom projektu dao je i Ekonomski fakultet u Sarajevu te nije istinita tvrdnja Va{e novinarke da je “potpuna nepoznanica na {ta je potro{eno blizu 800.000 KM” . - Ekonomskom fakultetu je za implementaciju projekta ispla}eno ukupno 674.979,88 KM. Iznos od 111.061,69 KM nije ispla}en jer nije realiziran dio specifi~nih obuka koje su bile uslovljene usvajanjem nomotehni~kih pravila, koja nadle`ni organi do momenta zavr{etka projekta nisu usvojili. - O zakonskom upravljanju nov~anim sredstvima Fonda za reformu javne uprave svjedo~e dosada{nje izvje{taji o reviziji koju vr{i Ured za reviziju institucija BiH. Svi dosada{nji izvje{taji revizora bili su pozitivni. - Predstavnici Vije}a ministara BiH, Vlade Republike Srpske, Vlade Federacije BiH te Vlade Br~ko distrikta BiH kao ~lanovi Nadzornog i Implementacijskog tima koji su u~estvovali na implementaciji projekta ocijenili su projekat korisnim zbog doprinosa pravnoj sigurnosti u BiH. - Podsje}am vas da je Slobodna Bosna pro{le godine u mjesecu aprilu nakon zavr{etka projekta objavila tekst daju}i zna~aj ovom projektu i potrebi harmoniziranja pravila za izradu zakona. Upravo zato i ~udi plasiranje neta~nih i neprovjerenih informacija koje ste objavili u va{em listu br. 857 od 11.04.2013. Izno{enjem neta~nih informacija, nanijeli ste {tetu meni, ali i zaposlenicima Ureda koordinatora za reformu javne uprave, donatorima koji su ulo`ili novac u Fond te ostalim u~esnicima u procesu reforme javne uprave. Va{a novina je du`na da, u skladu sa Kodeksom za {tampu BiH, po{tuje op{teprihva}ene principe etike i {titi profesionalni integritet novinarstva te u skladu s tim zahtijevam da objavite ovaj odgovor.

U tekstu pod nazivom “Semiha Borovac platila 780.000 KM za prepisani projekat pravila za izradu zakona u Federaciji BiH” javnost ste informisali, izmedu ostalog, da je dr`avna koordinatorica Semiha Borovac “platila 780.000 KM za prepisani projekat pravila za izradu zakona u Federacji BiH”, da je “potpuna nepoznanica za {ta je potro{eno 800.000 KM ?!”, da je “projekat prepisan za Federaciju” kao i da “nije samo upitna isplata goleme sume novca za utvr|ivanje jedinstvenih pravila i propisa, nego i za{to je kao nositelj tog projekta odabran Pravni institut Ekonomskog fakulteta u Sarajevu”. Ove konstatacije novinarke S. Mijatovi} ne odgovaraju istini i imaju za cilj povredu moje ~asti i ugleda te naru{avaju ugled dr`avne institucije kojom rukovodim - Ured koordinatora za reformu javne uprave, a {to nije prvi put u Va{oj novini i to ponovo u vrijeme kada smo najavili uklju~ivanje novog donatora u Fond za reformu javne uprave. Stoga, `elim javnost informisati o sljede}em: Suprotno objavljenim navodima, projekat “Unapre|enje pravila i procedura za izradu zakona, drugih propisa i op}ih akata u BiH” je projekat za ~etiri upravna nivoa vlasti u BiH (BiH, Br~ko distrikt BiH, Republika Srpska i Federacija BiH), a ne samo za nivo Federacije BiH. - Iako nisam radila u Uredu kada je pripreman ovaj projekat niti u vrijeme provo|enja procedure javne nabavke nego nakon {to je ugovor potpisan mogu re}i da su projekat inicirali i pripremili, zajedno s Uredom, predstavnici institucija korisnici projekta: Ured za zakonodavstvo Vije}a ministara BiH, Ured za zakonodavstvo i propise EU vlade Federacije BiH, Republi~ki sekretarijat za zakonodavstvo Vlade Republike Srpske i odsjek za zakonodavne aktivnosti Vlade Br~ko distrikta BiH.
18.4.2013. I SLOBODNA BOSNA

Semiha Borovac Koordinator za reformu javne uprave u BiH
81

U[TEDITE NOVAC!
PRETPLATITE SE NA ON-LINE VERZIJU SLOBODNE BOSNE
Slobodna Bosna vam nudi pretplatu na on-line izdanje pod vrlo povoljnim uvjetima: polugodi{nja pretplata 20 eura, godi{nja pretplata 35 eura!!! Tako|er, uz kompletne sedmi~ne novine ~itaocima nudimo arhivu svih ranijih brojeva, iscrpan servis dnevnih vijesti te besplatan pristup svim izdanjima biblioteke Slobodna Bosna! Detaljnije upute potra`ite na na{oj web stranici www.slobodna-bosna.ba

Obavje{tavamo vas da pretplatu za sljede}ih 6 ili 12 mjeseci mo`ete izvr{iti na na{ ra~un: 502012000-00168-06000004215 Raiffeisen bank, Sarajevo, Danijela Ozme 3, Bosna i Hercegovina, SWIFT CODE: RZBABA2S, IBAN: BA391610600000421543 s naznakom za Pres-Sing d.o.o. Sarajevo, odnosno da po{aljete ~ek u nazna~enom iznosu na na{u adresu: Pres-Sing d.o.o., “Slobodna Bosna”, ^ekalu{a ~ikma 6, 71000 Sarajevo Molimo da nam dostavite kopiju uplatnice, ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt telefon. Cijena pretplate: Za Evropu Godi{nja: 180 EUR Polugodi{nja: 90 EUR Za SAD, Kanadu i Afriku Godi{nja: 360 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 180 USD Za ostale zemlje van Evrope Godi{nja: 500 USD (avio po{ta) Polugodi{nja: 250 USD E-mail adresa je: sl.bos@bih.net.ba www.slobodna-bosna.ba

Vi znate za{to smo najbolji!

portal slobodne bosne

dnevnih vijesti u bIh
www.slobodna bosna.ba

najveca tvornica