UVOD

. . . . . .

Tedvid ( )
Tedvid je nauka o izgovoru glasova prilikom uenja Kur'ana. Uzvieni Allah kae: Izgovaraj Kur'an tertilom. A tertil je pravilno, precizno uenje po tedvidu. Ovo su njegovi propisi -

Propisi (ahkjam ) Isti'aze i Besmele

Isti'aza je propisana i lijepo ju je (mustehabb - )prouiti prilikom otpoinjanja kiraeta Kur'ana, sukladno rijeima Uzvienog: Kada hoe da ui Kur'an, zatrai od Allaha zatitu protiv ejtana prokletog. Uenje Isti'aze je na stepenu mustehabba po miljenju veine islamskih uenjaka. Postoji i slabije miljenje o obavezi ( )njenog uenja koje je utemeljeno na jezikom zaenju spomenutog ajeta u kojem je upotrijebljen imperativ glagola (). Mustehabb verzija Isti'aze je slijedea: Utjeem se Allahu (Allahovim imenom) protiv prokletog ejtana.

Uenje Besmele na poetku svake sure obaveza je (vadib ), osim prije sure Et-Tevbe, kao to je dolo boanskom naredbom (tevkifi )i kao to je zabiljeeno u vrijeme Allahovog Poslanika, s.a.v.s., prilikom oficijelnog zapisivanja Objave. Komentatori objanjavaju da se Besmela ne ui na poetku sure EtTevbe jer se u njoj zvecka sabljama dok Besmela znai sigurnost koja se u ovoj suri ne garantuje idolopoklonicima. Takoer, smatra se da je sura Et-Tevbe nastavak sure El-Enfal pa je dovoljno prouiti Besmelu samo na poetku prve. Navodi se i to da Besmela sadri milost a sura Et-Tevbe prijetnju sa nesnosnom patnjom idolopoklonicima i licemjerima, to su injenice koje se meusobno iskljuuju i ne stoje zajedno. Kada ua starta sa uenjem unutar teksta neke sure, pa makar i neposredno nakon samog poetka, moe da bira uei Besmelu ili da je izostavi; svejedno radilo se o suri Et-Tevbe ili o nekoj drugoj.

Propisi (ahkjam )uenja Isti'aze i Besmele u poziciji sa poetkom neke sure

Uenje Isti'aze i Besmele u poziciji sa poetkom neke sure moe imati jednu od slijedee etiri varijante: 1. Zasebno uenje sve troje. U ovoj situaciji proui se zasebno Isti'aza pa pauzira, potom se proui Besmela i pauzira, a onda produi s uenjem potka sure. 2. Zasebno uenje prve. U ovoj situaciji proui se zasebno samo Isti'aza i pauzira, zatim se Besmela povee sa poetkom sure. 3. Vezivanje prve za drugu i zasebno uenje tree. U ovoj situaciji vezuje se Isti'aza sa Besmelom i napravi pauza a zatim se otpoinje sa uenjem sure. 4. Vezivanje sve troje. U ovoj situaciji vezuje se Isti'aza sa Besmelom a Besmela sa poetkom sure. Sve ove verzije uenja su dozvoljene ali je prva najprea( )za prakticiranje.

Uenja Besmele u poziciji izmeu dvije sure

Uenje Besmele u poziciji izmeu dvije sure moe imati slijedee varijante:

1. Zasebno uenje svih. U ovoj situaciji zastane se s uenjem i napravi pauza na kraju sure, potom se proui Besmela pa pauzira a onda zasebno proui poetak slijedee sure. 2. Rastavljanje uenja kraja sure od Besmele spajajui je sa poetkom slijedee sure. 3. Spajanje svih. U ovoj varijanti spaja se kraj sure sa Besmelom a Besmela sa poetkom slijedee sure. 4. Spajanje Besmele sa krajem sure pa pauziranje i rastavljanje Besmele od poetka slijedee sure. Ova verzija pauziranja i uenja je zabranjena. Razlog zabrane je u tome, kako neki navode, to je pozicija Besmele u Kur'anu odreena doktrinarnom, boanskom odredbom za poetak a ne za kraj sure. Takoer, treba izbjei mogunost stvaranja pogrenog uvjerenja kako je Besmela ajet pozicioniran na kraju sure poto je to u suprotnosti sa tradicionalnim vjerskim izvorima.

Propisi harfa nun sa sukunom ili tenvinom

Nun sakin moe da bude u imenici, glagolu, esticama ili bilo kojoj drugoj vrsti rijei i stoji u poziciji na poetku, u sredini, ili na kraju rijei kao to je u primjerima: itd. Tenvin (nunacija) je nun sa sukunom vika, koji se primjeuje na kraju imenice kod izgovora, ali ne i kod pisanja, kao to je u primjeru: . Tenvin se sastoji od dvije fethe: , dvije damme: , ili dvije kesre: . Nun sakin ili tenvin ima slijedee propise: 1. Izhar halki Terminoloki Izhar se definira kao odsjean, nepromjenljiv izgovor nuna sakina ili tenvina bez nazalizacije, ili bez izgovora kroz nos, kada se nae u poziciji sa jednim od est izharovih harfova: . Primjeri izhara nuna sakina: , itd. Primjeri izhara tenvina: , itd. 2. Izhar mutlak

U sluaju da se nae nun sakin ispred Vava i Jaa u istoj rijei bie izhar mutlak. Ovo pravilo se primjenjuje u: a) rijeima: b) na poetku sure Jasin i El-Kalem ukoliko se ne pauzira nakon poetne skraenice:. . U ovim sluajevima nun sakin ima nepromjenljiv izgovor bez ikakvih glasovnih promjena. 3. Idgam Terminoloki Idgam znai asimilaciju-uklapanje harfa sa sukunom ili tenvinom u harf sa vokalom tako da se sliju u jedan podvostruen glas sa tedidom . To se deava u poziciji nuna sakina ili tenvina sa jednim od est harfova sakupljenih u sintagmi: . Idgam moe biti: a. Idgam sa nazalizacijom , tj. izgovor s nepotpunom asimilacijom-uklapanjem i slijevanjem harfa nuna sakina ili tenvina kada se nae u poziciji sa harfovima sakupljenim u rijei: tako da zvuk titra i vibrira u nosnoj upljini. Ovaj Idgam je nepotpun ( ) jer se nun sakin ili tenvin ne gube potpuno u izgovoru. Primjeri Idgama su: , itd. Nazalizacija je izgovor glasa kroz nosnu upljinu. Duina nazalizacije je dva hareketa, a duina hareketa se odreuje na takav nain da se jednom oprui i skupi prst. Nazalizacija s osjea u samim harfovima sintagme: . b. Idgam bez nazalizacije tj. potpuna asimilacijauklapanje i slijevanje nuna sakina ili tenvina kada se nae u poziciji sa harfovima: lam i ra . Naziva se potpunim ( ) jer se nun sakin ili tenvin u poziciji sa spomenuta dva harfa potpuno gube iz izgovora. Primjeri: , itd. Trajanje ovog uklapanja je samo jedan hareket zbog nepostojanja gunne. U kiraetu Hafsa od Asima dolo je u atibiji da se u suri El-Kijame u primjeru ne primjenjuje idgam nego sekta. 4. Iklab Terminoloki, Iklab znai preobrazbu nuna sakina ili tenvina u labavi izgovor mima sa nazalizacijom (gunna) kada se nae u poziciji ispred harfa ba . Primjer: . Vremensko trajanje gunne u ovom sluaju je dva hareketa. 5. Ihfa'
4

Ihfa' znai skrivanje glasa u nazalizaciji (nun sakin ili tenvin) tako da se izgovori negdje izmeu Izhara i Idgama s tim to se razlikuje od prvoga jer se izgovara sa nazalizacijom a od drugoga jer je bez tedida. Gunna se osjea u trajanju dva hareketa u izgovoru nun sakina ili tenvina ako se nau ispred jednog od ihfaovih harfova koji su sadrani u slijedeoj sintagmi: . Primjeri. itd. U praktinoj primjeni ihfaa treba paziti da pri izgovoru nuna jezik mora biti odvojen od nepca kako bi se postigao njegov izgovor izmeu izhara i idgama.

Propisi harfa Mim sa sukunom

Mim sakin ima tri propisa: 1. Ihfa'un efevi To je usneno skrivanje glasa mim sa sukunom u nazalizaciji kada se . Trajanje nae u poziciji sa harfom ba kao to je u primjeru: ovog uklapanja je dva hareketa. 2. Idgamu mislejni sagir Kada se iza mima sakina nae harf mim sa vokalom onda dolazi do njihove asimilacije kao to je u primjeru: . To asimiliranje traje dva hareketa. 3. Izharun efevi Kada se mim sakin nae u poziciji sa jednim od ostalih 26 harfova, osim ova dva spomenuta (osim u sluaju Ihfa'a efevija i Idgama mislejn sagira tj. harfa mim i ba) onda se ne asimilira, niti mijenja ve se izgovara isto, potpuno i odsjeno.

Nun i Mim u poziciji geminata (tedid)

U sluaju da se harf nun i mim geminiraju (udvostrue, redupliraju dobijajui znak tedida), onda, njihov izgovor traje dva hareketa u . sluaju pauzalne ili kontekstualne forme kao to je u primjeru:

Asimilacija istih, srodnih i bliskih glasova

ima tri vrste: Asimilacija

1. Idgam mutemasilejn Kada se nau dva potpuno ista harfa jedan do drugog, od kojih je prvi sakin a drugi muteharrik (sa vokalom), onda dolazi do asimilacije. U ovom sluaju harf se proui kao da je geminiran, tj. s tedidom . Primjeri: , itd., ue se kao da je napisano: . Vremensko trajanje ove asimilacije je jedan hareket osim u sluaju asimilacije mima u mim (Idgamu mislejni sagir) i nuna u nun (Idgam sa nazalizacijom) kada traje dva hareketa kao to smo ranije naveli. 2. Idgam mutedanisejn Kada se nau jedan do drugog dva srodna harfa istog ishodita u poziciji da je prvi sakin a drugi muteharrik onda dolazi do njihove asimilacije. Harfovi koji tvore ovaj idgam svrstavaju se u tri skupine: a) , , b) , , c) , . (, )se asimiliraju u: , primjer: , ui se kao da je napisano: (, )se asimiliraju u: , primjer: , ui se kao da je napisano: ( , )se asimiliraju u: , primjer: , ui se kao da je napisano: ( , )se asimiliraju u: , primjer: , ui se kao da je napisano: ( , )se asimiliraju u: , primjer: , ui se kao da je napisano: ( , )se asimiliraju u: , primjer: , ui se kao da je napisano: Vremensko trajanje asimilacije u svim ovim primjerima je jedan hareket. ( , )se asimiliraju u: , primjer: , ui se kao da je napisano: . U ovom sluaju vremensko trajanje asimilacije je dva hareketa. U svim ovim primjerima primjenjuje se potpuna asimilacija osim u primjeru kada doe krupni harf ispred . U ovom sluaju dolazi do nepotpune asimilacije gdje krupni harf gubi svojstva kao to su odskakanje i praskavost da bi se djelimino mogao asimilirati u ali djelimino zadrava i svojstva krupnoe. 3. Idgam mutekaribejn Kada se nau jedan do drugog dva harfa bliski po ishoditu ili nekim drugim svojstvima, u poziciji da je prvi sakin a drugi muteharrik, onda dolazi do njihove asimilacije. Harfovi koji tvore ovaj idgam svrstavaju se u dvije grupe: 1. ,
6

2. , ( , )se asimiliraju u: , primjer: ui se kao da je napisano: . U ovom sluaju obavezna je potpuna asimilacija. Postoji izuzetak iz ovog pravila, po naem kiraetu, tako da Hafs u 14. ajetu sure El-Mutaffifin primjenjuje sektu i ui rastavljeno . Kod ostalih karija u ovom sluaju se primjenjuje pravilo Idgama mutekaribejn. ( , )se asimiliraju u: , primjer: ui se kao da je: . U ovom sluaju mogue je primijeniti potpunu ili nepotpunu asimilaciju ili .

Odskoni,praskavi harfovi
Odskakanje harfova na nain da se izgovore izmeu vokala i sukuna naziva se Kalkala . Harfovi Kalkale odskau i praskaju razliitim intenzitetom ako su bez vokala, a sadrani su u sintagmi: . Intenzitet odskakanja zavisi od pozicije harfa kalkale u rijei i moe imati tri stepena: 1. Velika Kalkala U sluaju da se harf kalkale nae sakin (bilo da se radi o stalnom ili nestalnom sukunu) u poziciji geminata (sa tedidom) i pauziranja na tom harfu, onda je njegovo odskakanje i praskavost najvieg intenziteta. itd. Primjeri: 2. Srednja Kalkala Ako harf kalkale nije geminiran a bude u identinoj poziciji kao u prethodnom sluaju tj. bude sa stalnim ili nestalnim sukunom (u situaciji pauziranja), onda je njegovo odskakanje i praskavost srednjeg intenziteta. , itd. Primjeri: 3. Mala Kalkala Ako je harf kalkale sakin i pozicioniran u sredini rijei onda e odskakanje i praskavost biti najnieg intenziteta. Primjeri: itd.

Varijante izgovora harfa Ra

u slijedeim pozicijama: Harf Ra se izgovara krupno 1. Ako bude sa vokalima fethe i damme, kao to je u primjerima: itd.

2. Ako je sakin a harf ispred sa dammom ili fethom, kao to je u primjerima: itd. 3. Ako je sakin a harf ispred sa nestalnom kesrom kao to je u primjerima: itd. 4. Ako je sakin a nalazi se u poziciji poslije stalne kesre a ispred kao to je u sluajevima: , krupnog harfa itd. 5. Ako bude sakin u poziciji nakon harfa sa sukunom (osim harfa Ja) ispred kojeg bude fetha ili damma u situaciji pauziranja kao u , itd. primjerima: Harf Ra se izgovara tanko u slijedeim pozicijama: 1. Ako je sa vokalom kesre, uope. Primjeri: . 2. Ako bude sakin a ispred njega bude stalna kesra i ne bude u kao to je u poziciji da se nae ispred krupnog harfa primjeru: 3. Ako ispred njega bude harfu lin u vidu harfa Ja, tj. ako bude sakin . ispred Jaa sakina, u sluaju pauziranja, kao to je u primjeru: 4. Ako se pauzira na njemu i ako je harf ispred sa sukunom (osim harfa Ja) a ispred njega harf sa vokalom kesre kao u primjeru: . Dozvoljene su verzije krupnog ili tankog izgovora harfa Ra u sluaju kada bude sakin, ispred njega stalni osnovni vokal kesre, a iza njega sa vokalom kesre kao u sluaju: . krupni harf Isto tako kod pauziranja u primjerima: . Meutim, kod prelaska u kontekstualnoj formi, Ra se, po konsenzusu, u prvoj rijei ( )ui krupno a u drugoj ( )tanko. Harfovi koji nose arapski naziv ue se krupno i sadrani su u sintagmi: . Najkrupniji od njih su harfovi sa vokalom fethe iza koje dolazi Elif kao to je u primjerima: itd.

Varijante izgovora harfa Lam u imenu Allah ili krupno Harf Lam se izgovara u imenu Allah u slijedeim pozicijama:
1. Ako mu prethodi fetha ili damma. Primjeri: itd. 2. Ako mu prethodi harf sa sukunom nakon damme. Primjer: .

3. Ili ako mu prethodi harf sa sukunom nakon fethe. Primjer: . Harf Lam se izgovara u imenu Allah ili tanko u slijedeim pozicijama: 1. Ako mu prethodi harf sa kesrom. Primjer: 2. Ako mu prethodi harf sa sukunom nakon harfa sa kesrom. Primjer: 3. Ili ako mu prethodi harf sa sukunom nakon tenvina. Primjer: . U ovom sluaju kao da je napisano: .

Propisi harfa Lam sakin

Lam moe da bude: 1. odreeni lan: 2. sastavni dio korijena glagola: 3. sastavni dio korijena estica: Odreeni lan Ako se odreeni lan nae ispred harfa iz slijedee sintagme: onda se zove Mjeseevo lam . U ovom sluaju Lam se potpuno izgovara i to se zove Izharun kameri . Primjeri: itd. A ako se odreeni lan nae ispred nekog od preostalih harfova onda se zove Sunevo lam . U ovom sluaju Lam se potpuno asimilira i to se zove Idgam emsi . Primjeri: itd. Lam glagola Lam glagola se potpuno asimilira ako poslije njega doe drugo Lam ili Ra. Primjeri: . U ovim primjerima ui se kao da je napisano: . U svim ostalim sluajevima Lam se izgovara potpuno . Lam estica Lam estica potpuno se asimilira ako poslije njega doe drugo Lam ili Ra. Primjeri: . U ovim primjerima ui se kao da je napisano: . Postoji izuzetak iz ovog pravila, po naem kiraetu tako da Hafs u 14. ajetu sure El-Mutaffifin u kojem se primjenjuje sekta i ui rastavljeno . Kod ostalih karija u ovom sluaju se primjenjuje

Imam Imam je specifinim poloajem usana izvriti pripremu kao da e se izgovoriti damma a onda izgovoriti kako ja napisano u Kur'anu da bi se tako ukazalo na osnovu rijei u ijem korijenu postoji damma. Po naem kiraetu ovo pravilo se primjenjuje samo u primjeru 11. ajeta sure Jusuf u rijei: ija osnova je glasila u prvobitnom obliku: . Imala Imala je naginjanje u izgovoru fethe ka izgovoru kesre i elifa ka izgovoru jaa. Imalu koja pretstavlja potpun specifian izgovor vokala ) imamo u primjeru: iz sure Hud, ajet: 41. ( Teshil U 44. ajetu sure Fussilet spominje se rije u ijem se izgovoru umekava izgovor Hemzeta (teshil). Taj teshil se primjeuje na drugom hamzetu iji izgovor je umekan negdje izmeu hemzeta i elifa

Duina vokala (Meddovi)

Terminoloki Medd znai ogranieno produivanje u izgovoru ako postoji uzrok za to. Duina, Medd se sastoji iz dva elementa: a) 1. 2. 3. b) 1. 2. 3. a to su slijedei harfovi: Glasovnih duina Vav sakin sa dammom ispred Elif sakin sa fethom ispred Ja sa kesrom ispred Uzronika duine a to su: Hemze Sukun i Tedid. Ovdje se podrazumijeva sukun koji je bio na prvom harfu prije slijevanja u drugi sa vokalom. Vrste duina 1. Osnovna duina tj. Meddun tabi'ijjun Ova duina je sadrana u osnovi glasovnih duina i nije joj potreban uzronik. Zato je obavezna i traje onoliko koliko je dovoljno da se u kontinuitetu izgovore dva kratka vokala . Primjer: Sve ostale duine su izvedene Meddun fer'i .
10

2. Obavezna duina Meddun vadibun Ova duina ima samo jednu vrstu predstavljenu u tzv. Medd muttasilu koji e biti u situaciji ako se neposredno u istoj rijei, nakon glasovne duine nae uzronik duine u vidu Hemzeta kao to je u primjerima: itd. Razlog oduivanja lei u tome to je glasovna duina slaba i skrivena u odnosu na Hemze koje je jae i stabilnije. Zbog toga se slabom dodaje duina da bi se ojaao njegov izgovor i omoguio prelazak preko jakog i stabilnog Hemzeta. Ova duina se obavezno dodaje u trajanju etiri ili pet kratkih vokala, hareketa, pa je nije dozvoljeno skraivati ispod tog nivoa. Meutim, dozvoljeno je oduivanje i est hareketa u sluaju pauziranja pri emu se, ) u onda, sastanu dva uzronika (hemze i nestalni sukun rijeima koje imaju Hemze na samom kraju kao to je u primjerima: i sl. 3. Dozvoljena duina Meddun daiz Ovaj medd ima dvije vrste: a) Rastavljenu duinu Meddun Munfasil Ovaj medd e biti u poziciji kada se glasovna duina nae na kraju jedne rijei a uzronik duine na poetku slijedee rijei. Moe se oduivati i skraivati. Oduivanje je etiri ili pet hareketa a skraivanje hareketejni, tj. na duinu izgovora dva vokala. b) Nestalnu duinu Meddun a'ridun lis-sukun Ovaj medd e biti kada se glasovna duina ili poluvokalna duina nae ispred uzronika duine u vidu nestalnog sukuna samo u poziciji pauziranja. Moe se oduivati ili skraivati u rasponu od dva do est hareketa, tj. Medd a'rid lis-sukun moe da se uvrsti u svaku od ove tri kategorije: 1. kratku (dva hareketa), 2. srednju (etiri hareketa), ili 3. dugu (est hareketa) Primjer: Ako se tokom uenja primijeni jedna odreena duina onda je najpree da se u svakom ponovljenom sluaju ujednai. 4. Stalna obavezujua duina Meddun lazim

11

Ova duina je u svim sluajevima i podjelama obavezna i traje est hareketa, bilo da se prelazi ili pauzira, a moe da bude u rijei ili slovu pa se dijeli na: a) Duina u rijei Meddun lazimun kelimi Ova duina e biti u rijei koja ima vie od tri harfa ako se nakon glasovne duine nae u vidu stalnog sukuna . Ovaj medd moe imati dvije vrste: a bie u 1. Meddun lazimun kelimijjun musekkal sluaju ako je uzronik oduivanja geminacija (tedid). Primjeri: 2. Meddun lazimun kelimijjun muhaffef a bie u sluaju ako je uzronik samo sukun. Praktine primjere ovoga medda u kompletnom Kur'anu imamo samo u dva sluaja a radi se o rijei ponovljenoj u suri Junus (ajet: 51, 91). b) Duina u slovu Meddun lazimun harfi Dvadeset i devet sura u Kur'anu zapoinju sa tajanstvenim slovima, skraenicama ili tzv. siglama koje tvori etrnaest harfova od kojih osam sadri obaveznu duinu Meddun lazimun harfi . Ti harfovi su sakupljeni u sintagmi: . Meddun lazimun harfi bie u situaciji prelaska ili pauziranja ako se radi o harfu koji u svom nazivu ima vie od tri glasa od kojih je srednji glasovna duina ili poluvokalna duina i nalazi se u poziciji ispred uzronika duine u vidu stalnog sukuna . I ovaj medd moe imati dvije vrste: a bie u 1. Meddun lazimun harfijjun musekkal sluaju ako je uzronik oduivanja geminacija (tedid). Primjer: . U ovom primjeru izgovara se kao da je napisano: odnosno, kao da su dva zadnja harfa reduplicirana i slivena u tedid koji je uzronik oduivanja: . 2. Meddun lazimun harfijjun muhaffef a bie u sluaju ako je uzronik oduivanja samo sukun. Primjer: itd. 5. Kontaktna duina Meddus-sile (Izgovor kratkih vokala zamjenice i ) Kada se spojena lina zamjenica za tree lice jednine mukog roda ili nae u poziciji izmeu dva vokalizovana harfa onda se kratki vokali damme ili kesre oduuju u izgovoru kao Meddus-sile koji moe biti:
12

a) Nepromjenljiva duina Meddu siletin sugra Ako vokalizovani harf iza ove zamjenice nije hemze onda se radi o nepromjenljivoj osnovnoj duini. Primjer: . Ovaj medd se oduuje hareketejni (dva kratka vokala) kao i medd tabi'i. Treba naglasiti da postoji izuzetak iz ovog pravila u kojem se kratki vokal kesre u rijei ui dugo. Ovaj primjer je iz 69. ajeta sure El-Furkan: . Postoji i suprotan primjer gdje se na prvi pogled treba uiti dugo kao medd sile, meutim, ui se kratko kao to je u primjeru 7. ajeta sure Ez-Zumer: . Takoer, treba naglasiti da se harf Ha koji je sastavni dio korijena neke rijei ne tretira medd sile i njegovi kratki vokali damme ili kesre uvijek se itaju kratko bez oduivanja kao to ja u primjerima: itd. b) Produena duina Meddu siletin kubra Ako je vokalizovani harf iza ove zamjenice hamze onda se radi o dugom meddu sile. Primjer: . Duina ovoga medda je kao u rastavljenog medda i traje etiri ili pet hareketa. 6. Transformirana duina Meddul-bedel Kada u osnovi jedne rijei postoje dva Hemzeta od kojih je prvi sa vokalom a drugi bez vokala onda se izvri transformacija u jednu duinu koja traje hareketejni kao i medd tabi'i. Primjer: transformie se u: . 7. Alternativna duina Meddul-i'ved Ova duina se primjenjuje u sluaju pauziranja na tenvinu akuzativa kada duina od dva hareketa postaje alternativa tenvinu. . Primjer: 8. Poluvokalna duina Meddu lin Ova duina nastaje u sluaju da Vav ili Ja budu u lin poziciji koja zahtijeva ispunjenje ovih uvjeta: a) da su sa sukunom, b) da je harf ispred njih sa fethom, c) da je harf iza njih sa nestalnim sukunom koji je uzrokovan pauziranjem. Poluvokalna duina se primjenjuje iskljuivo u poziciji pauziranja i moe spadati kao i Medd a'rid lis-sukun u jednu od tri kategorije duina: 1. kratku (dva hareketa),
13

2. srednju (etiri hareketa), ili 3. dugu (est hareketa). Primjeri: 9. Duina naglaavanja i razlike Meddul-ferk Ova duina koristi se za pravljenje razlike izmeu konstatacije i pitanja a traje est hareketa. U Kur'anu postoje samo etiri praktina primjera za ovu duinu. To su rijei: ponovljene na dva mjesta u suri El En'am (ajet: 143 i 144), te primjer u suri Junus (ajet: 59) i primjer: u suri En-Neml (ajet: 59). Kada se ova duina ne bi primjenjivala onda bi se pitanje moglo razumjeti konstatacijom to bi dovelo do velike doktrinarne pogreke u znaenju.

Sekta
Sekta je specifina pauzalna forma u kojoj se trenutano prekida glas, uz zadraj disanja hareketejn (koliko se moe izgovoriti dva kratka vokala). U naem kiraetu sekta se primjenjuje u slijedeim sluajevima: 1. El-Kehf ajet: 1. i 2. (Sekta je na elifu a ne na tenvinu koji se ne ui ni u kontekstualnoj formi). 2. Jasin, ajet: 52 3. El-Kijame, ajet: 27 4. El-Mutaffifin, ajet: 14 5. El-Hakkah, ajet: 28-29. U ovom sluaju dozvoljeno je uiti sa sektom ili sa idgamom. Sekta se, ipak, preferira u ovom konkretnom sluaju. Seddetut-tilave Seddetut-tilave se ini, prema hanefijskom mezhebu, u etrnaest sluajeva kao drugostepena obaveza (vadib) za svakog punoljetnog i mentalno zdravog muslimana i muslimanku, bilo da se ajet sedde proui ili uje u namazu ili van njega. Uvjeti ove sedde su, po izrazitoj veini uenjaka, uvjeti namaza kao to su: istoa, okretanje prema kibli i pokrivanje s tom razlikom to sedda nema zabranjenog vremena kao namaz. Ona se moe odgoditi pa je nema potrebe obavljati pod tejemmumom. Buharija biljei da je Ibni Omer inio seddu i bez abdesta. Sedda se ini na nain da se prvo donese tekbir, zatim se ide na seddu na kojoj se prema jedinom vjerodostojnom predanju ui dova: .

14

Moje lice ini seddu svome Stvoritelju koji mu je svojom moi i snagom vid i sluh uklesao, pa neka je Blagoslovljen Allah, najbolji Stvaraoc. Ako je ua u namazu, onda treba prouiti i tri puta: . Iza toga se donese jo jedan tekbir prilikom dizanja sa sedde. Znakovi stajanja ( ) U Medinskom mushafu koji je tampala Mudemme'ul-melik Fehd spominju se slijedei dijakritiki znakovi za stajanje prilikom uenja: .: .: drugom. Obavezno stajanje, Zabranjeno stajanje, Dozvoljeno stajanje, Dozvoljeno stajanje sa prvenstvom prelaska, Dozvoljeno stajanje koje se preferira nad prelaskom, Ako se stane na prvom znaku onda nije ispravno stajanje na

Vallahu e'alemu . U sluaju da neki paljivi italac primjeti neku eventualnu greku koja se potkrala zamoljava se da obavjesti autora radi ispravke.

15