DEPRESIVNI POREME∆AJI DEPRESSIVE DISORDERS

Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti Current Classification of Depression and Measure Instruments
Ninoslav Mimica, Vera FolnegoviÊ-©malc, Suzana Uzun, Gordan MakariÊ Klinika za opÊu i forenziËku psihijatriju i kliniËku psihofiziologiju Medicinskog fakulteta SveuËiliπta u Zagrebu Psihijatrijska bolnica VrapËe 10090 Zagreb, BolniËka cesta 32

Danas je u svijetu u uporabi u psihijatriji viπe klasifikacijskih modela, ali su bez sumnje najvaænije dvije klasifikacije: ona Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) MKB-10 i AmeriËke psihijatrijske asocijacije (APA) - DSM-IV. Za naπ svakodnevni kliniËki rad obvezatna je MKB-10, no Ëinjenica je da je ameriËka klasifikacija popularnija u danaπnjoj psihijatrijskoj znanosti. Dijagnoza depresivnog poremeÊaja prema MKB-10 ukljuËuje depresivnu epizodu (F32), ponavljani depresivni poremeÊaj (F33) i distimiju (F34.1). Dijagnoza depresivne epizode, bilo prve ili ponavljane, postavlja se kada su zadovoljeni svi kriteriji definirani u klasifikaciji, bez obzira na okolnosti nastanka poremeÊaja. Donosi se pregled mjernih instrumenata koji se rabe u dijagnostici i ocjeni depresivnih poremeÊaja. Mjerni instrumenti u psihijatriji danas se uvelike primjenjuju, neizbjeæni su u svim vrstama psihijatrijskih kliniËkih istraæivanja, a mnogi od njih sve se ËeπÊe upotrebljavaju i u rutinskoj kliniËkoj praksi.

Saæetak

Although many classifications are currently used in psychiatry, two of them are definitely the most important: ICD-10 of the World Health Organisation (WHO) and DSM-IV of the American Psychiatric Organisation. While ICD10 has to be used in everyday clinical practice, the American classification is more popular in psychiatry. The diagnosis of depressive behavior according to ICD-10 includes depressive episode (F32), recurrent depressive disorder (F33) and dysthymia (F34.1). The diagnosis of depressive episode, either initial or recurrent, is made when all criteria given in the classification are met, irrespective of the circumstances leading to the occurrence of depressive disorder. The article provides a review of measuring instruments used in the diagnosis and evaluation of depressive disorders. The measuring instruments are used to a large extent in psychiatry, they are indispensable in all types of psychiatric clinical research and most of them are increasingly used in routine clinical practice.

Summary

KljuËne rijeËi: depresija, klasifikacija, MKB-10, DSM-IV, mjerni instrumenti, ocjenske ljestvice

Key words:

depression, classification, ICD-10, DSM-IV, measure instruments, rating scales

Suvremena klasifikacija depresija
Danas je u svijetu u uporabi u psihijatriji viπe klasifikacijskih modela, ali su bez sumnje najvaænije dvije klasifikacije: ona Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) - MKB-10 (1) i AmeriËke psihijatrijske asocijacije (APA) - DSM-IV (2). Za naπ svakodnevni kliniËki rad obvezatna je MKB-10, no Ëinjenica je da je ameriËka klasifikacija popularnija u danaπnjoj psihijatrijskoj znanosti (3).

Klasifikacija Svjetske zdravstvene organizacije
MKB temelji se na Europskoj psihijatrijskoj πkoli, poglavito je naslonjena na njemaËku psihijatrijsku tradiciju. Ova klasifikacija oslanja se na fenomenoloπki pristup opisan u opÊoj psihopatologiji, uz pretpostavku da Êe dijagnozu postavljati visokospecijalizirani profesionalac (4). Posljednjih desetljeÊa 20. stoljeÊa grupa autora izraivala je 10. reviziju MKB, a objavila ju je 1992.
MEDICUS 2004. Vol. 13, No. 1, 19 - 29

19

u bolestima klasificiranim na drugome mjestu.22 F32 Depresivna epizoda Dijagnoza depresivnog poremeÊaja postavlja se na osnovi svih raspoloæivih podataka (anamneza.31 F06. Prvo. sadaπnja depresivna epizoda blaga ili umjerena Bipolarni afektivni poremeÊaj. heteroanamneza i dr. sadaπnja epizoda mjeπovita Kratkotrajna depresivna reakcija Prolongirana depresivna reakcija Mjeπovita anksiozno-depresivna reakcija F31. PsihotiËni poremeÊaj s depresivnim simptomima F1x54. vaskularna demencija. No. a u Republici Hrvatskoj stupila je na snagu 1. a i mnogi poremeÊaji svrstani su u razliËite podskupine. sijeËnja 1995. napuπta se stari naËin πifriranja bolesti i uvodi se alfa-numeriËka klasifikacija koja daje viπe fleksibilnosti i moguÊnosti u sortiranju i eventualnom ubacivanju novih poremeÊaja u buduÊa izdanja. Tako se sada ”Duπevni poremeÊaji i poremeÊaji ponaπanja” navode u poglavlju F00-F99.5 F25. Rezidualni afektivni poremeÊaj F1x72.Ninoslav Mimica i sur.32 F06.5 F31. godine MKB-10 se poËela i sluæbeno primjenjivati u nekim europskim zemljama. neodreena) MEDICUS 2004. depresivni tip Bipolarni afektivni poremeÊaj. ali uvrπteni su i neki poremeÊaji kojih u prijaπnjoj klasifikaciji nije bilo.). Nadalje. obiteljsko i radno funkcioniranje * diferencijalnodijagnostiËki kriteriji * okolnosti pojave depresivnih simptoma Osnovni principi dijagnostike depresije prema MKB su: * Zadovoljen kriterij minimalnog broja simptoma potrebnih za dijagnozu * Minimalno trajanje simptoma (2 tjedna) * Dijagnoza se postavlja bez obzira na to u kojim su okolnostima simptomi nastali 20 .20 F43. U usporedbi s MKB-9 (8). tj. da bi se mogli iskljuËiti: F00-F03 Demencije (Alzheimerova bolest. 19 .3 F31. sadaπnja depresivna epizoda teπka sa psihotiËnim simptomima Bipolarni afektivni poremeÊaj. kriteriji za mnoge psihiËke poremeÊaje uvelike su izmijenjeni. a treba sagledati sve navedeno: * broj simptoma * trajanje poremeÊaja * utjecaj poremeÊaja na socijalno. Od 1. no donosi se prihvatljiva klasifikacija koja je rezultat brojnih konzultacija.6 F43. odgovora na lijeËenje i ishoda poremeÊaja raspoloæenja (afektivnih poremeÊaja) nije joπ dovoljno objaπnjena da bi se klasifikacija mogla provesti na opÊeprihvatljiv naËin. 13. Iste godine SZO izdaje i zasebnu knjigu (CDDG) u kojoj donosi kliniËke opise i dijagnostiËke smjernice za sve navedene mentalne poremeÊaje i poremeÊaje ponaπanja (5). U ovim dijagnostiËkim smjernicama istiËe se da veza izmeu etiologije.4 Postshizofrena depresija Rezidualna shizofrenija Shizoafektivni poremeÊaj.1 F31. Vol. Vrlo je edukativna i kliniËaru korisna knjiga u kojoj se navode opisi sluËajeva odraslih bolesnika razvrstanih prema MKB-10 (6). Unutar poglavlja ”PoremeÊaji raspoloæenja (afektivni poremeÊaji)” navode se sljedeÊi depresivni poremeÊaji: F32 Depresivna epizoda F33 Ponavljani depresivni poremeÊaj F34 Perzistentni poremeÊaji raspoloæenja (afektivni poremeÊaji) F38 Drugi poremeÊaji raspoloæenja (afektivni poremeÊaji) F39 Neodreeni poremeÊaji raspoloæenja (afektivni poremeÊaji) SljedeÊe depresivne poremeÊaje ili poremeÊaje kod kojih se javljaju depresivni simptomi vaæno je poznavati iz diferencijalnodijagnostiËkih razloga.4 F20. (PoremeÊaji raspoloæenja za vrijeme ili nakon prestanka uzimanja psihoaktivne supstancije).33 Organski bipolarni poremeÊaj Organski depresivni poremeÊaj Organski mjeπoviti afektivni poremeÊaj F10-F19 Mentalni poremeÊaji i poremeÊaji ponaπanja uzrokovani uporabom psihoaktivnih tvari.29 F06. godine i uvelike je pridonio boljemu razumijevanju suvremene koncepcije psihijatrijskih poremeÊaja i preciznijemu dijagnosticiranju u nas. sijeËnja 1994. u MKB-10 dolazi do znaËajnijih. promjena u klasifikaciji. • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti godine. Hrvatski prijevod (7) tiskan je 1999.21 F43. simptoma biokemijskih procesa u pozadini. a depresivni poremeÊaji su svrstani u poglavlje ”PoremeÊaji raspoloæenja (afektivni poremeÊaji)” koje nosi oznaku F30-F39. 1. F20. i nipoπto samo formalnih. godine i joπ vrijedi. sadaπnja depresivna epizoda teπka bez psihotiËnih simptoma Bipolarni afektivni poremeÊaj. Neki su poremeÊaji izostavljeni ili se navode pod drugim imenom.

kada ne postoji ni jedan somatski simptom ili ih je manje od Ëetiri). bolesnici se Ëesto osjeÊaju umorni i niπta im ne donosi zadovoljstvo. Procjenjuje se teæina sadaπnje epizode.01 oznaËit Êemo pak prvu depresivnu epizodu sa somatskim simptomima (i to kada postoje barem Ëetiri ili viπe somatskih simptoma ili ako su prisutna dva ili viπe vrlo izraæena intenziteta). navode se tri odnosno Ëetiri stupnja: F32. UobiËajeno traje najmanje nekoliko godina. ”bioloπki” ili ”endogenomorfni”. Takoer se moæe upotrijebiti peti znak da se oznaËi prisutnost somatskih simptoma.Ninoslav Mimica i sur. Izrazit gubitak libida PrihvaÊeno je da simptomi. UobiËajeno se mogu nositi s osnovnim zahtjevima svakodnevnog æivota.) Drugi uobiËajeni simptomi su: 1. teπke bez psihotiËnih simptoma ili s njima) i kada nikada nisu bili zadovoljeni kriteriji za maniËnu epizodu. smanjenje energije. potrebno ih je sve πifrirati Razlikovanje razliËitih stupnjeva intenziteta depresivnog poremeÊaja i dalje ostaje problem.2 F32. ali moæe biti i zanemaren bez gubitka drugih informacija. umjerene. obiËno poveÊani umor i smanjena aktivnost. radne i kuÊne aktivnosti znatno su ograniËene) Teπka depresivna epizoda sa psihotiËnim simptomima (prisutna sva 3 tipiËna + 4 druga + psihotiËni simptom/i. ”vitalni”. No.1 F32. loπe spavaju. Koncepcija distimije sliËna je koncepciji depresivne neuroze ili depresivnog poremeÊaja liËnosti iz MKB-9 (9). ©ifrom F32. KarakteristiËna je izmjena razdoblja normalnog raspoloæenja koje traje nekoliko dana ili tjedana. Gubitak interesa i zadovoljstva u aktivnostima koje su normalno ugodne 2. Depresivno stanje teæe izjutra 5. 1. s depresivnim raspoloæenjem koje traje veÊinu vremena. zbog æelje mnogih kliniËara. 19 .1). Jutarnje buenje dva ili viπe sata ranije od uobiËajenoga 4. kadπto bez kraja. Gubitak tjelesne teæine (od 5% ili viπe u posljednjih mjesec dana) 8. Izraæena psihomotorna retardacija ili agitacija 6.0 Blaga depresivna epizoda (prisutna 2 tipiËna + 2 druga simptoma. smanjena koncentracija i paænja 2. socijalne.1 Distimija Karakteristika kliniËke slike distimije jest kroniËno depresivno raspoloæenje koje nikada ili vrlo rijetko postaje dovoljno teπko da ispuni kriterije za ponavljani depresivni poremeÊaj blage ili umjerene teæine (F33. radnim i kuÊnim aktivnostima) Teπka depresivna epizoda bez psihotiËnih simptoma (prisutna sva 3 tipiËna + 4 druga simptoma. gubitak interesa i uæivanja 3. socijalne. smanjeni apetit F34. Meu tipiËne simptome depresije MKB navodi sljedeÊa tri: 1.29 . no u sadaπnjoj klasifikaciji. ZnaËajan gubitak apetita 7. osjeÊaj krivnje i bezvrijednosti (Ëak i u blagom obliku epizode) 4. koji se ovdje nazivaju ”somatskima”. Vol. ali ne dolazi do potpunog prekida aktivnosti) Umjerena depresivna epizoda (prisutna 2 tipiËna + 3 druga simptoma. (»esto je uoËljiv zamor i nakon najmanje aktivnosti. 21 MEDICUS 2004.00 oznaËit Êemo prvu depresivnu epizodu bez somatskih simptoma (tj.3 F33 Ponavljani depresivni poremeÊaj Ovaj se poremeÊaj dijagnosticira kad su prisutne samo ponavljane epizode depresije (bilo koje teæine: blage.X84) * Ako ima dovoljno podataka za postavljanje dviju ili viπe psihijatrijskih dijagnoza (komorbiditet). takoer mogu nositi naziv ”melankoliËni”. smanjeno samopouzdanje i samopoπtovanje 3.0 ili F33. ©ifrom F32. 13. obiËno postoje znaËajne teπkoÊe u socijalnim. depresivno raspoloæenje 2. Gubitak emocionalnih reakcija na dogaaje i aktivnosti koje normalno proizvode emocionalni odgovor 3. blaæe teπkoÊe u obavljanju uobiËajenog posla i socijalnih aktivnosti. F32. Treba naglasiti da je klasifikacija ureena tako da ovaj somatski sindrom mogu uporabiti oni koji to æele. • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti * Dijagnoza depresije se ne postavlja ako se simptomi bolje mogu dijagnosticirati kao neki drugi jasno prepoznatljiv psihiËki poremeÊaj * U sluËaju suicida ili parasuicida tijekom depresivne epizode. Socijalno funkcioniranje nije jaËe poremeÊeno. sumorni i pesimistiËni pogledi na buduÊnost 5. ideje o samoozljeivanju ili suicidu 6. poremeÊaj spavanja 7. radne i kuÊne aktivnosti znatno su ograniËene) Somatski simptomi u depresiji su: 1. potrebno je uz πifru depresije dodatno upisati odgovarajuÊu πifru (X60 .

Simptomi smanjeno samopoπtovanje i samopouzdanje i sumorni i pesimistiËki pogledi na buduÊnost ne nalaze se ni u DSM-klasifikaciji. za razliku od MKB-10 gdje broj tipiËnih i drugih simptoma varira s obzirom na teæinu epizode. tj. Pitanja koja treba postaviti tijekom dijagnostiËke evaluacije depresivnog poremeÊaja * MuËe li Vas ili su Vas ranije muËili (ako ispitujemo proπlu epizodu) osjeÊaji depresije. sluæbena ameriËka klasifikacija. poveÊanog apetita i dobivanja na teæini. osmiπljena je da zadovolji dijagnostiËke i statistiËke potrebe. 1993. poglavito u znanstvene svrhe. Meutim. Tablica 1. razmiπljanju ili donoπenju odluka? * Okrivljujete li se za bilo πto? * Razmiπljate li o stvarima na pesimistiËan naËin? * Imate li osjeÊaj manje vrijednosti? * Razmiπljate li o smrti ili samoubojstvu? * Jeste li se pokuπali ubiti? * OsjeÊate li nemir i je li Vam teπko sjediti mirno pa se morate neprekidno kretati? * Imate li osjeÊaj usporenosti ili teπkoÊa pri kretanju? * MKB ne spominje simptome pretjeranog spavanja. Od 1994. U DSM-IV-klasifikaciji ovi simptomi navode se kao dio kriterija B za netipiËne odrednice velike depresivne epizode. Tako je i Hrvatsko druπtvo za kliniËku psihijatriju Hrvatskoga lijeËniËkog zbora dalo 2001. 1995. dijagnoza koje se javljaju u DSM-IV-klasifikaciji (11). AmeriËke klasifikacije u osnovi su detaljnije i stroæe pa ih Ëesto upotrebljavaju europski i drugi autori. Iz diferencijalnodijagnostiËkih i edukativnih razloga hvale je vrijedna knjiga sluËajeva. utuËenosti. a u ovom Ëasu predstavljaju konsenzus pojedinih strukovnih udruga o toj tematici.29 »ujete li glasove koje drugi ljudi ne Ëuju? Imate li privienja? OsjeÊate li Ëudne mirise? Vjerujete li. g. Kao tipiËan simptom depresije DSMklasifikacija ne navodi smanjenje energije. simptomi se rjee rabe kao dijagnostiËki kriteriji. 19 . godine vrijedi Ëetvrto izdanje (DSM-IV) (2). joπ 1952. godine (12). Kod djece i adolescenata se u DSM-u navodi da se umjesto depresivnog raspoloæenja moæe pojaviti razdraæljivo raspoloæenje (9). dakle jedan tipiËan simptom. a u MKB-u biljeæe se tek kao jedna od odrednica somatskih simptoma. Vol. No. a koja je u cijelosti prevedena na hrvatski jezik i objavljena veÊ 1996. tako da svatko zna πto mislite? * Imate li neke natprirodne sposobnosti? .Ninoslav Mimica i sur. koji biljeæi samo minornije izmjene i popravke teksta u odnosu na prethodno izdanje (14). kao i pitanja koja treba postaviti da bi se iskljuËila odnosno potvrdila epizoda depresije sa psihotiËnim simptomima (tablica 2). treba biti prisutno najmanje 5 simptoma i od toga jedan simptom mora biti depresivno raspoloæenje ili gubitak interesa i zadovoljstva. Da bi se postigao visok stupanj statistiËke reliabilnosti. godini izlazi DSM-IV-TR (13). razlike izmeu MKB-10 i DSM-IV-TR nisu velike. * * * * * 22 MEDICUS 2004.. Algoritmi Danas postoje brojne dijagnostiËke i terapijske smjernice (algoritmi) za razliËite psihijatrijske bolesti. Da bi se dijagnosticirala depresija prema DSM-u. godine svoje preporuke za dijagnostiku i terapiju depresija (9). πto je uvelike pridonijelo edukaciji hrvatskih psihijatara. Tablica 2. Ondje se izmeu ostaloga navode i pitanja koja treba postaviti bolesniku prilikom psihijatrijske dijagnostiËke evaluacije depresivnog poremeÊaja (tablica 1).Research Diagnostic Criteria (RDC) (15) koja ima najstroæe kriterije za postavljanje ili iskljuËenje pojedine dijagnoze. 13. npr. izdala IstraæivaËke dijagnostiËke kriterije mentalnih poremeÊaja i poremeÊaja ponaπanja (DCR-10) bazirane na MKB-10 (16. DSM ©to se tiËe depresije. kako je to i navedeno u njezinu nazivu. U 2000. 1. Treba spomenuti da je u Sjedinjenim AmeriËkim Dræavama AmeriËka psihijatrijska udruga (APA) priredila i izdala. umor ili se lako zamarate? * Imate li slab apetit ili gubitak tjelesne teæine ili (πto je rjee) porast tjelesne teæine?* * Spavate li loπe ili (πto je rjee) pretjerano spavate?* * Budite li se ranije nego πto je uobiËajeno? * Je li depresivno raspoloæenje izraæenije ujutro? * Imate li teπkoÊa pri koncentriranju. I SZO je.. koje je de facto joπ uvijek na snazi. godine. Nadalje. æeli uniπtiti? Mislite li da netko izvana upravlja Vaπim mislima i pokretima? * Vjerujete li da netko moæe Ëitati Vaπe misli. 17). Pitanja koja treba postaviti da bismo procijenili je li epizoda zadovoljila kriterije za epizodu sa psihotiËnim simptomima IstraæivaËki kriteriji Za joπ sofisticiranije znanstvene studije mentalnih poremeÊaja. πto omoguÊava i manje specijaliziranim profesionalcima da obavljaju dijagnostiku (4). ukljuËujuÊi i depresiju. a sve u svrhu eliminiranja laæno pozitivnih dijagnoza. simptomi psihomotorna agitacija i psihomotorna retardacija nalaze se u DSM-u. beznaa? * OsjeÊate li gubitak interesa u svojim uobiËajenim aktivnostima? OsjeÊate li da nemate viπe interesa za uobiËajene stvari koje su Vas ranije veselile i da u njima viπe ne uæivate? * OsjeÊate li gubitak energije. MKB vs. da Vas netko prati. statistiËki priruËnik mentalnih poremeÊaja (DSM-I) (10). • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti Klasifikacija AmeriËke psihijatrijske udruge DSM-klasifikacija. izaπla je meunarodna verzija DSM-IV s MKB-10 πiframa. izraena je u Americi posebna klasifikacija . æalosti.

No. Vol.29 . 13.Ninoslav Mimica i sur. Skale za ocjenu depresije (prema godini nastanka) 23 MEDICUS 2004. 1. 19 . • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti Tablica 3.

29 . dræanjem tijela. grize usnice 10. urinarne: ËeπÊe mokrenje. 0 1 2 7. ne moæe mirno sjediti Lomi ruke. Hamiltonova ocjenska ljestvica za depresiju (HAM-D-17) 1. osjeÊa da je iznevjerio okolinu 2 OsjeÊaj krivnje ili stalno razmiπljanje o proteklim greπkama i propustima 3 Sadaπnju bolest smatra kaznom. kardiovaskularne: lupanje srca. Sumanutosti krivnje 4 »uje optuæivaËke ili prijeteÊe glasove i/ili prisutnost vidnih halucinacija prijeteÊeg sadræaja 3. tj. kosom i sliËno KreÊe se unaokolo. glasom i sklonoπÊu plaËu 4 Bolesnik gotovo iskljuËivo govori o tome u svojoj spontanoj verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji 2. glavobolje. Ëupa kosu. znojenje) 0 Nije prisutna 1 Neznatna 2 Umjerena 3 Jaka 4 Onesposobljuje bolesnika 12. • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti Tablica 4. ali ponovno zaspi Ne moæe ponovno zaspati ako rano ustane iz kreveta (budi se rano bez ponovnog usnivanja) 3 SkraÊenje vremena potroπenog na aktivnosti ili smanjenje produktivnosti. ili indirektno u nedostatku agilnosti. Depresivno raspoloæenje (tuga. bezvrijednost) 0 Nije prisutno 1 Ovakvo emocionalno doæivljavanje iskazano je samo na izravni upit 2 Govorno izraæava i bez upita 3 Emocionalno doæivljavanje iskazuje neverbalno. Anksioznost . 0 1 2 3 4 Agitacija Nije prisutna Uznemirenost Igra se rukama. Anksioznost . U bolnici: ocjena 3 je zasluËaj kada bolesnik nije u stanju provoditi najmanje tri sata na dan u aktivnostima (bolesniËka zanimanja ili slobodne aktivnosti i hobiji) izuzev duænosti na odjelu 4 Prestanak rada zbog sadaπnje bolesti. smanjena motoriËka aktivnost) 0 Uredni govor i miπljenje 1 Blaga usporenost kod pregleda (razgovora) 2 OËita usporenost kod pregleda (razgovora) 3 Pregled/razgovor izrazito oteæan 4 Stupor 9. uzdisanje. smetnje u sposobnosti koncentracije. Vol. Rad i aktivnost 0 Nema teπkoÊa 1 OsjeÊa se nesposobnim. grËevi. izrazom lica. grize nokte. Smetnje usnivanja 0 Bez teπkoÊa kod uspavljivanja 1 Æali se na povremene teπkoÊe kod uspavljivanja koje traju dulje od pola sata 2 Æali se na svakodnevne teπkoÊe kod uspavljivanja 5.psihiËka (psihiËki strah) 0 Nije prisutna 1 Unutarnja napetost i razdraæljivost 2 Zabrinutost oko sitnica 3 Izraz ustraπenosti u govoru i licu 4 Izraæava strah i bez upita 6. nadutost. zakljuËuje se iz ponaπanja. beznadnost. umornim ili slabim kod radnih i slobodnih aktivnosti 2 Gubitak zanimanja za rad i aktivnosti . 1. kao πto su: gastrointestinalne: suha usta. probavne smetnje. No. Usporenost (psihomotorna inhibicija) Pitanja nisu potrebna: ocjene su rezultat promatranja. ili ako bolesnik ne ispunjava duænosti na odjelu bez pomoÊi 8. proljev. SamoubilaËki porivi 0 Nisu prisutni 1 OsjeÊa da æivot nema vrijednosti. U bolnici: ocjena 4 je ako se bolesnik ne ukljuËuje ni u kakve aktivnosti osim svojih duænosti na odjelu. respiratorne: hiperventilacija. u neodluËnosti i kolebljivosti (osjeÊaj da se mora prisiljavati na rad ili aktivnost) 11. dakle ustajanje zbog mokrenja se iskljuËuje) Jutarnje smetnje spavanja Nisu prisutne Budi se rano ujutro. Gastrointestinalni simptomi 0 Nisu prisutni 1 Nedostatak apetita.somatska (tjelesni strah) (Fizioloπke popratne pojave anksioznosti. ali jede bez nagovaranja 2 Jede samo uz nagovaranje i nuenje 24 MEDICUS 2004. da nije vrijedan æivljenja 2 Æelja za smrÊu ili bilo koje misli o moguÊoj smrti 3 SamoubilaËke misli ili geste 4 Pokuπaji suicida 4. bespomoÊnost. podrigivanje. 19 .Ninoslav Mimica i sur. OsjeÊaj krivnje 0 Nije prisutan 1 Samopredbacivanje. (Usporenost misli i govora. 0 1 2 Smetnje spavanja (prosnivanja) Nisu prisutne Bolesnik se æali na nemir i isprekidan san Buenje tijekom noÊi .svako ustajanje iz kreveta dobiva ocjenu 2 (osim u svrhu praænjenja. 13.bilo da je izravno iskazano od strane pacijenta.

DijagnostiËke skale (strukturirani intervjui) Danas postoji viπe polustrukturiranih odnosno strukturiranih psihijatrijskih intervjua. 1. traæenje pomoÊi itd. ne æeli biti iznimka u svemu tome. ”Schedule for Affective Disorders and Schizophrenia” (SADS i SADS-L) (26. ”Diagnostic Interview Schedule” (DIS) (28) i ”Structured Clinical Interview for Axis I DSM-IV Disorders” (SCID) (29) slijede kriterije iz DSM-klasifikacije. potrebi za odmorom itd. tj. prenapornom radu. no generalno gledajuÊi one su jednostavnije za primjenu. tj. ali manje od kilograma gubitka tjelesne teæine u tjedan dana 2 Viπe od kilograma tjelesne teæine izgubljeno tijekom tjedan dana 17. koje su tako dizajnirane da kliniËke simptome vrednuju i prevode u numeriËke podatke pogodne za statistiËke obrade. otkada je prestala teæiti tomu da bude samo vjeπtina. Uvid u bolest 0 Uvia (potvruje) da je depresivan i bolestan 1 Uvia bolest. Gubitak tjelesne teæine (Osoblje gubitak teæine biljeæi redovito kod tjednog mjerenja promjena u tjelesnoj teæini) 0 Manje od pola kilograma gubitka tjelesne teæine u jednom tjednu 1 Viπe od pola kilograma. Gubitak tjelesne snage i lako zamaranje 2 Svaki od gornjih simptoma ako je jako izraæen 14. Hipohondrijski simptomi 0 Nisu prisutni 1 PojaËano tjelesno samopromatranje 2 Zabrinutost za svoje zdravlje 3 »este prituæbe na smetnje. 4 Hipohondrijske sumanutosti 16. S obzirom na tehniku provoenja ocjenjivanja. skale mogu biti ocjenjivaËke. Psihijatrijske ocjenske skale imaju mnogo sliËnosti sa psihologijskim testovima. OpÊi tjelesni simptomi 0 Nisu prisutni 1 OsjeÊaj teæine ili boli u udovima. psihijatrijski poremeÊaj. Tako i medicina. No. Tako npr. danas su neki od ovih mjernih instrumenata postali neizostavni i u rutinskoj kliniËkoj praksi. • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti 13. Meutim. kada je ocjenjivaË profesionalac ili neprofesionalac. 2 Potpuno negira bolest HAM-D-17 ukupni rezultat: Mjerni instrumenti OpÊe je poznato da svaka znanost. Tako danas gotovo i nema psihijatrijskog poremeÊaja ili stanja koje nema bar nekoliko specifiËnih mjernih instrumenata (18. odnosno samoocjenske kada je ocjenjivaË sam ispitanik. Izraeni su i kompjutorski programi (CATEGO-5) s pomoÊu kojih se opservirani simptomi mogu kodirati i analizirati (25). dijagnostiËkih skala koje slijede odgovarajuÊe kriterije zadane u postojeÊim klasifikacijama i na taj naËin postavljaju ili iskljuËuju odreenu dijagnozu. Vol. nastoji biti πto je viπe moguÊe egzaktna. Unatrag nekoliko desetljeÊa intenzivno se stvaraju i modificiraju brojne ocjenske ljestvice. menstrualni poremeÊaji) 0 Nisu prisutni 1 Umjereni 2 Jako izraæeni 15. s druge strane. leima. u skladu sa svojom definicijom. osobe s teπkom psihopatologijom i slabim uvidom u svoje stanje nisu u stanju adekvatno popunjavati samoocjenske upitnike (20). infekciji. ali je pripisuje loπoj prehrani. Iako je isprva primjena ocjenskih skala bila samo za znanstvenoistraæivaËke svrhe i kliniËke studije. Genitalni simptomi (kao πto je gubitak libida. mjerljiva. samoocjenske skale πtede vrijeme i jeftinije su za primjenu. 19).29 . tj. tj. 25 MEDICUS 2004. klimi. Psihijatrija. glavi. 13. u veÊini sluËajeva ne zahtijevaju norme i interpretaciju psihologa. odnosno MKB-10 (24). 19 . Obje opcije imaju i nedostatke i prednosti. ”Composite International Diagnostic Interview” (CIDI) (22) i ”Schedules for Clinical Assessment in Neuropsychiatry” (SCAN) (23) razvijeni su od SZO i slijede MKB-9. premda su psihiËki poremeÊaji i simptomi zapravo vrlo teπko mjerljivi.Ninoslav Mimica i sur. ”Present State Examination” (PSE-9) (21). pogodnije su za subjektivne ocjene te vrlo opravdane u skriningu populacije. kao grana medicine i neuroznanosti. 27). intenzivno razvija i usavrπava raznovrsne metode s pomoÊu kojih moæe toËno i nedvosmisleno mjeriti relevantne fenomene.

19 . Raspoloæenje se joπ uvijek mijenja pod utjecajem izvanjskih okolnosti. Ocijeniti prema intenzitetu. Samo prolazna unutraπnja napetost 1 2 Povremena razdraæljivost i nejasna nelagoda 3 4 Kontinuiran osjeÊaj unutraπnje napetosti ili intermitentne (povremeno popuπtajuÊe) panike koju bolesnik moæe kontrolirati samo uz veÊi napor 5 6 Strah i tjeskoba koji ne popuπtaju. PreplavljujuÊa panika 4.Ninoslav Mimica i sur. unutraπnjeg nemira. Umor (malaksalost. Vol. Ocijeniti prema teæini i nesposobnosti da se raspoloæi. uËestalosti. 0 Miran. odbija hranu 6. boli ili uæitka i potpuni ili Ëak bolni nedostatak emocija prema bliæoj rodbini ili prijateljima 2. Iskazana æalost Predstavlja iskazanu æalost bez obzira na to odraæava li se ona na izgled ili ne. TeπkoÊe koncentracije Predstavlja raspon od teπkoÊa sabiranja misli do onesposobljavajuÊeg gubitka koncentracije. Nesposobnost da se bilo πto uËini bez pomoÊi 8. Hrana je bez okusa 5 6 Potrebna prisila na hranu. 1. uËestalosti i stupnju nastale onesposobljenosti. trajanju i prema tome u kolikoj je mjeri iskazano da dogaaji mogu utjecati na raspoloæenje. razdraæljivosti. Ocijeniti prema intenzitetu. potrebnom stupnju tjeπenja da bi doπlo do smirenja. Gubitak zanimanja za prijatelje i znance 5 6 OsjeÊaj emocionalne paralize. mizernost i oËaj. 13. 0 Bez teπkoÊa koncentracije 1 2 Povremene teπkoÊe sabiranja misli 3 4 TeπkoÊe u koncentraciji i zadræavanju misli πto smanjuje sposobnost Ëitanja ili konverzacije 5 6 Nesposobnost Ëitanja ili razgovaranja bez velikih teπkoÊa 7. duπevne napetosti koja se razvija u paniËni strah ili tjeskobu. Nesposobnost osjeÊanja ljutnje. ali se raspoloæi bez teπkoÊa 3 4 Sveobuhvatan osjeÊaj æalosti ili potiπtenosti. tromost) Predstavlja poteπkoÊu zapoËinjanja svakodnevne aktivnosti ili usporenost kod njihova izvoenja 0 TeπkoÊe u poËinjanju aktivnosti gotovo da ne postoje. NemoguÊnost emocionalnog doæivljavanja Predstavlja subjektivno iskustvo smanjenog interesa za okolinu ili aktivnosti koje obiËno pruæaju uæitak. 3. ali se raspoloæi bez teπkoÊa Izgleda æalosno i nesretno glavninu vremena Izgleda mizerno Ëitavo vrijeme. Ocijeniti prema intenzitetu. 0 Spava kao i obiËno 1 2 Blage teπkoÊe kod usnivanja ili malo skraÊeno. Nema usporenosti 1 2 TeπkoÊe u poËinjanju aktivnosti 3 4 TeπkoÊe u poËinjanju jednostavnih rutinskih aktivnosti. Ocijeniti prema gubitku æelje za hranom ili prema potrebi za prisiljavanjem samog sebe na jelo. plitko ili isprekidano spavanje 3 4 Spavanje skraÊeno ili isprekidano za najmanje 2 sata 5 6 Manje od dva ili tri sata spavanja MEDICUS 2004. Montgomery-Åsbergova ocjenska ljestvica za depresiju (MADRS) 1. 0 Normalni ili pojaËani apetit 1 2 Neznatno smanjen apetit 3 4 Bez apetita. • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti Tablica 5. izrazu lica i dræanju tijela.29 26 . UkljuËuje maloduπnost i osjeÊaj bespomoÊnosti i beznadnosti. Smanjena je sposobnost odgovarajuÊeg emocionalnog reagiranja prema okolnostima ili Ijudima. 0 Normalno zanimanje za okolinu i ljude 1 2 Smanjena sposobnost uæivanja u uobiËajenim interesima 3 4 Gubitak zanimanja za okolinu. trajanju. 0 1 2 3 4 5 6 Odsutnost æalosti Izgleda maloduπno. 5 6 Kontinuirana ili nepromjenjiva tuga. Smetnje spavanja Predstavljaju skraÊeno trajanje ili dubinu spavanja u usporedbi s bolesnikovim normalnim ritmom kada je dobro. Unutraπnja napetost (anksioznost) Predstavlja osjeÊaje nejasne nelagodnosti. No. Smanjeni apetit Predstavlja osjeÊaj gubitka apetita u usporedbi sa stanjem kada je bolesnik dobro. maloduπnost i oËaj (izraæenije od uobiËajenog prolaznog loπeg raspoloæenja) πto se odraæava u govoru. Ekstremno oËajan 5. 0 Povremena æalost ovisna o okolnostima 1 2 Tuæan. UoËljiva æalost Predstavlja æalost. koje izvodi uz napor 5 6 Potpuna malaksalost.

reaktivnu i endogenu depresiju. suicidalne misli i pripreme za suicid. Hrvatski prijevod HAM-D-17 naveden je na tablici 4. Pokuπaji suicida sami po sebi ne trebaju utjecati na ocjene. a mnogi od njih sve ËeπÊe se upotrebljavaju i u rutinskoj kliniËkoj praksi. Nadalje. postavlja se kada su zadovoljeni svi kriteriji definirani u klasifikaciji. Apsurdno i nepokolebljivo samooptuæivanje 10. bez obzira na okolnosti nastanka poremeÊaja. Dijagnoza depresivne epizode. Hrvatski prijevod MADRSa donosimo na tablici 5. neurotiËnu. 0 Bez pesimistiËkih misli 1 2 Povremene ideje o neuspjehu. HAM-D-17 verzija se s nesmanjenom æestinom i dandanas rabi za kvantifikaciju teæine depresije. da bi prirodna smrt dobro doπla. najupotrebljavanija skala za depresiju i jedna od najpopularnijih psihijatrijskih skala uopÊe. veÊ prilikom lijeËenja nastoje dobiti πto vjerodostojnije podatke glede dijagnostike. teæine i frekvencije simptoma te terapijskog odgovora.2) zbroj bodova na ovoj ocjenskoj ljestvici premaπuje 25 bodova (44). 13. 3 4 Bolje bi bilo biti mrtav. a u teπkoj depresivnoj epizodi (F32. kajanja ili nepopravljivog grijeha. • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti 9. 19 . Sve izraæenije pesimistiËko gledanje na buduÊnost 5 6 Sumanute misli propasti.0) HAM-D-17 ukupan zbroj bodova ne prelazi 18. 27 MEDICUS 2004.29 . greπnosti. 5 6 Eksplicitni planovi za suicid ako se pruæi moguÊnost. ali uz odsutnost odreenih planova ili namjera. godine. ZakljuËak Dijagnoza depresivnog poremeÊaja prema MKB-10 ukljuËuje depresivnu epizodu (F32). 1. Naime. 0 Uæiva æivot ili ga uzima kakav jest 1 2 Umoran od æivota. Naime. ponavljani depresivni poremeÊaj (F33) i distimiju (F34.Ninoslav Mimica i sur. ali joπ uvijek racionalne. griænji savjesti. Ova skala postoji u dvije verzije . koja potjeËe iz 1960. Montgomery-Åsbergova ocjenska ljestvica za depresiju (MADRS) (37) osjetljiva je na promjenu. mnogi terapeuti ne æele se viπe samo oslanjati na svoj dojam i osjeÊaj. ideje o krivnji ili grijehu.1) zbroj bodova na HAM-D-17 ljestvici kreÊe se izmeu 18 i 25. No. a suicid se smatra moguÊim rjeπenjem. Prolazne misli o suicidu. Vol. Aktivne pripreme za suicid Ukupni MADRS rezultat: Skale za depresivne poremeÊaje Teπko je danas pronaÊi psihijatrijski poremeÊaj za koji ne postoji skala koja Êe sumirati teæinu i/ili frekvenciju karakteristiËnih simptoma (30). PesimistiËke misli Predstavlja misli o krivnji. kajanju i propasti. zakljuËno se moæe kazati da su mjerni instrumenti u psihijatriji danas neizbjeæni u svim vrstama psihijatrijskih kliniËkih istraæivanja. Interesantno je da je Hamiltonova ocjenska skala za depresiju [”Hamilton rating scale for depression” (HAM-D)] (31). U umjereno teπkoj depresivnoj epizodi (F32. inferiornosti. Tako se naime smatra da kod blage depresije (F32.1). Suicidalne misli su Ëeste.od 21 i od 17 Ëestica. naËin primjene te njihova glavna obiljeæja prikazani su na tablici 3 (31-43). kako bi mogli biti πto uËinkovitiji u svom poslu. pa se veÊ duæe vrijeme Ëesto rabi u kliniËkim farmakoloπkim studijama za evaluaciju ishoda lijeËenja. bilo prve ili ponavljane. no kraÊa je verzija oduvijek mnogo viπe u upotrebi. griænji savjesti i samooptuæivanju 3 4 Kontinuirano samooptuæivanje ili definitivne. Suicidalne misli Predstavljaju osjeÊaj da æivot nije vrijedan æivljenja. tako da ukljuËuje depresivne poremeÊaje koje smo ranije u MKB-9 dijagnosticirali kao psihotiËnu. Kronoloπki pregled skala koje se rabe u depresivnim poremeÊajima.

Pocket guide to the ICD-10 classification of mental and behavioural disorders: with glossary and diagnostic criteria for research. SKODOL AE. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders (DSM-I). New York: Karger. Revised Edition-1996-97. 6. GIBBON M. Rating scales.52(Suppl 4):72.deseta revizija. MÖLLER HJ. Philadelphia. Source book of ISRAEL geriatric assessment. 3. Schedule for affective disorders and schizophrenia . ¨ L. WING J. vol 1. WHO. Zagreb: Medicinska naklada. Zagreb: Medicinska naklada. 25. 26-30. 98-134. 179:85. A rating scale for depression. Basel. DC: American Psychiatric Association.Ninoslav Mimica i sur. KUZMAN M. Arch Gen Psychiatry 1990. 28 MEDICUS 2004. 2. HEMSLEY DR. Vol. Berlin: Springer-Verlag. Its history. 3 izd. 10-23. SPITZER RL. 32. SPITZER RL. 19. 2000. Research methods in psychiatry: a beginner`s guide. DSM-IV Casebook: A Learning Companion to the Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders.45:1069-77. American Psychiatric Association. ENGEL RR. FOLNEGOVI∆-©MALC V. Cooper AM. SARTORIUS N. 1996. COOPER JE. Klasifikacijske i dijagnostiËke ocjenske skale. 22. 1995. BRUGHA T i sur. 1974. FOLNEGOVI∆-©MALC V. Jastrebarsko: Naklada Slap. New York: New York State Psychiatric Institute. DC: American Psychiatric Association. No. The ICD-10 classification of mental and behavioural disorders: clinical descriptions and diagnostic guidelines (CDDG). ICD-10 casebook: the many faces of mental disorders . 2001. COOPER JE. 1997. ur.MKB-10 klasifikacija. ROBINS LN. Dijagnoza i diferencijalna dijagnoza depresivnog poremeÊaja . 30. PriruËnik. and validity. UZUN S i sur. 2. Sartorius N. World Health Organization. HENIGSBERG N. BURKE JD Jr. Guze SB i sur. ENDICOTT J. 1979. • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti Literatura 1. HAMILTON M. 1952. Schedules for Clinical Assessment in Neuropsychiatry. ur. MARDER SR.. BERTELSEN A. New York: New York State Psychiatric Institute. Fourth Edition. Edinburgh: Churchill Livingstone. FOLNEGOVI∆-©MALC V. FolnegoviÊ-©malc V. str. Fourth Edition. Hrvatsko druπtvo za kliniËku psihijatriju. U: Freeman C. ur. SARTORIUS N. 21. 1984. 24. ur. WITTCHEN HU i sur. 2001. ur.deseta revizija: kliniËki opisi i dijagnostiËke smjernice. RATCLIFF KS. Biometrics Reasearch. 1993. Washington. Diagnostic instruments in psychiatric epidemiology. 5. Sadock MD. 12. ur.. godine). KOZAREVI∆ –. Lauter H. FIRST MB. American Psychiatric Association. WING JK. ur. MA»UKANOVI∆ P. 13. National Institute for Mental Health Diagnostic Interview Schedule. Metode ispitivanja psiholoπkih funkcija i ponaπanja. MENDELSON M. WILLIAMS JBW. 23. str. New York: New York State Psychiatric Institute. ur. Rating instruments. 619-35. FOLNEGOVI∆-©MALC V. Meunarodna klasifikacija bolesti. ©TRKALJ IVEZI∆ S. Arch Gen Psychiatry 1988. str. FERGUSON B. DC: American Psychiatric Press. WING JK. U: Henn F. Meunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema: MKB-10 . 15. Br J Psychiatry 2001. DENNIS M. Biometrics Reasearch. 2002. 1979. 9.38:381-9. Geneva: World Health Organization. Helmchen H. Research Diagnostic Criteria (RDC) for a selected group of functional disorders. WARD CH. str. DijagnostiËki i statistiËki priruËnik za duπevne poremeÊaje: DSM-IV: meunarodna verzija s MKB-πiframa. SPITZER RL. Arch Gen Psychiatry 1961. 1995. DC: American Psychiatric Association.4:561-71. str. 113-33. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders DSM-IV-TR (Text Revision).29 . characteristics. American Psychiatric Association. Baltimore: Williams & Wilkins.Raven. BURKE KC. Text Revision (DSM-IV-TR). 14. 8. HELZER JE. 28. Contemporary Psychiatry. Tyrer P. Geneva: World Health Organization. 27. An epidemiologic instrument suitable for use in conjunction with different diagnostic systems and in different cultures. 1-14. CROUGHAN J. 16. 13. izd. 1994. Klasifikacija mentalnih poremeÊaja i poremeÊaja ponaπanja: MKB-10 .adult case histories according to ICD-10. str. On the publication of the Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders: Fourth Edition. Review of Analysed Instruments. New York: New York State Psychiatric Institute. COOPER JE. ÜSTÜN TB. 4/1/87 revision). SARTORIUS N. SPITZER RL. 4. Neurol Croat 2003. 1996. Washington. ENDICOTT J. MIMICA N. ur. svezak 1. BECK AT. Washington. 4th edition. Zagreb: Medicinska naklada. FOLNEGOVI∆-©MALC V. povreda i uzroka smrti (prema devetoj reviziji iz 1975. 31. 1994.23:56-62. ur. 1992. London: Cambridge University Press. BABOR T. The ICD-10 classification of mental and behavioural disorders: diagnostic criteria for research. Measurement and classification of psychiatric symptoms: an instruction manual for the PSE and CATEGO program. U: ©trkalj-IveziÊ S. GIBBON M. Source book of ISRAEL geriatric assessment. ur. ¨ L. Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorders. Psychiatry. SCAN. U: Michels R. DijagnostiËke i terapijske smjernice (algoritam): Depresija. TYRER P. DC: American Psychiatric Press. 1975. U: Benjamin J. DILLING H i sur. Comprehensive Textbook Of Psychiatry /VI/ 30th Anniversary Comprehensive Textbook Of Psychiatry. ur. 11. Evaluations in Gerontology. 26. vol 2. PA: Lippincott .life-time version (SADS-L). Standardised measurement instruments in psychiatry. ROBINS LN. An inventory for measuring depression. 17. 18. ROBINS E. 2001. Washington. 4. 7. 10.47:589-93. The Composite International Diagnostic Interview. Instruction Manual for the Structured Clinical Interview for DSM-III-R (SCID. RADONI∆ E. 1987. 1979. Basel. BAGARI∆ A. vol 1. ERBAUGH J. U: Gregurek R. MOCK J. 19 . ENDICOTT J. 29. 1984. SPITZER RL. Arch Gen Psychiatry 1981. 20. 1999. WILLIAMS JBW. J Neurol Neurosurg Psychiatry 1960. 1. Washington. London: Gaskell. PriruËnik za praÊenje seminara. Niπ: Institut za dokumentaciju zaπtite na radu. The significance of diagnostic criteria in psychiatric research. izd. KOZAREVI∆ –. Schedule for affective disorders and schizophrenia (SADS). 1994. Inc. Zagreb: Hrvatski lijeËniËki zbor. New York: Karger. 3 izd.

J Int Med Res 1980.29 . • Suvremena klasifikacija depresije i mjerni instrumenti 33. CARNEY MW.18:118-22. 29 MEDICUS 2004. ÅSBERG M.Ninoslav Mimica i sur. CARROLL BJ. The Carroll Rating Scale for Depression. Br J Psychiatry 1965. 40.111:659-74. MULLER AA. Clinical Interview for Depression.67:36170. SNAITH RP. 34. A self-rating depression scale.12:63-70. PAYKEL ES. 42. 41.134:382-9. Development. 19 . The Hospital Anxiety and Depression Scale. CRISP AH.8(suppl 3)45-8. Applied Psychological Measures 1977. WENDT G. RAFAELSEN OJ. 44. A new depression scale designed to be sensitive to change. 2003. GRINGAS M. The use of rating scales exemplified by a comparison of the Hamilton and the BechRafaelsen Melancholia Scale. Br J Psychiatry 1979. SMOUSE PE. 36. I. BINZ U. 1. Depresivni poremeÊaji .od ranog prepoznavanja do uspjeπnog lijeËenja. The Middlesex Hospital Questionnaire (MHQ). The CES-D scale: a self report depression scale for research in the general population. Arch Gen Psychiatry 1965. 38. Zagreb: Pro Mente. ROTH M. J Affect Disord 1985. 35. FEINBERG M. Br J Psychiatry 1981. 13.112:917-23. No. KUSTA (Kurz-Skala Stimmung/Aktivierung): a daily self-rating scale for depressive patients. 37. 39. Acta Psychiatr Scand 1983.9:8596. Acta Psychiatr Scand 1980. The diagnosis of depressive syndromes and the prediction of ECT response. JAKOVLJEVI∆ M.285(Suppl):128. reliability and validation.138:194-200. GREDEN JF. ZUNG WK. CROWN S. BECH P. RADLOFF LS. Pharmacopsychiatry 1985. A short clinical diagnostic self-rating scale for psychoneurotic patients. Br J Psychiatry 1966. MONTGOMERY SA. RAWSON SG. Vol. Validation of the General Practitioner Clinical Research Group 11 item depression scale. Development. ZIGMOND AS. GARSIDE RF.1:385-401. 43. reliability and validity.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful