Epilepsija: Sveobuhvatna Udžbenik 2.

izdanje
© 2008 Lippinc ot t Williams & Wilkins

← ↑ →

Poglavlje 240 Epilepsija s epileptički izostanaka
C arlo Alberto Tassinari Robe rto Mic heluc c i E le na Gardella Guido Rubboli

Uvod
Epileps ija s epilept ič ki izos t anaka (MA ) je epilept ič ki sindrom karakt erizira klinič ki ods ut nost napadaja pov ezanih s rit mič kim, bilat eralnim epilept ič ki t rzaja t eš kog int enzit et a. Dijagnoza se t emelji na klinič koj promat ranja i ic t al v ideo snimke poly graphic . Dois t a, u v ideo- polygraphic is t raživ anja ( snimanje elekt roenc ef alogram [EEG] i elec t romy ogram [ EMG] od gornjih eks t remit et a miš ić a, kao št o delt oids) , MA karakt erizira rit mič ke, bilat eralni, s inkroni, s imet rič no 3 Hz smeč - v ala ( SW) pražnjenje , kao u t ipič nih izos t anaka, pov ezane s EMG epilept ič ki raf ala na 3 Hz, nadodat im na progres iv no pov eć anje t onik kont rakc ije. Demonst rac ija MA napadaja je bit no za dijagnozu, t ako, epileps ija s mas iv nom pripada s kupini epileps ijom sindroma koji je def iniran u određenom v rs t i napadaja (kao, primjeric e, maloljet nič ke epilept ič ki epilepsije ili epilept ič ki ast at ič an epilepsije [ Doos e sindroma]). Doist a, od poč et ka opis a Mas , 1 3 , 1 5 , 1 6 št o je v jerov ao da je t o oduzimanje t ip mogao okarakt erizirat i izrazit u epilept ič ki uv jet da bi mogao bit i ident if ic iran i odv ojen od drugih oblika epileps ije opć e, kao š t o je u djet injst v u odsut nost i epileps ije. Komisija o razv rs t av anju i t erminologija Međunarodne lige prot iv epileps ije (ILAE) prihv at io ov aj pogled, priznajuć i epileps iju s a Mas kao s amos t alna s y ndromic ent it et koji je bio uključ en u 1989 ILAE Prijedlog Rev idirane klas if ikac iji epilepsije i epilept ič nim s indroma, š e s t u s kupini od kript ogenim ili s impt omat s ka epileps ija generaliziranih, zbog ukupni t užan i het erogena prognozom. S druge s t rane, u nov ijoj Prijedlogu Dijagnos t ič ki s heme za osobe s epilept ič nim napadajima i epileps ije produc ed by ILA E T ask F orc e o klasif ikac iji i t erminologiji, 9 okv irni je s t av ljen među idioopat s ka generaliziranih epileps ija. Nedav na miš ljenja o ov om epilept ič nih s t anja po uredu i T as s inari
d va , t ri

. T as sinari i s ur

21

priznao pos t ojanje

barem dv a oblika epileps ije s MA S: jedan s v iš e benigne narav no, i na kraju nes t anak napadaja, u kojem su MA jedini ili dominant ni, oduzimanje t ip, a drugi s MA S pov ezane s drugih ov rš nih v rs t a ( osobit o, č est e generalizirani t onič ko- klonič ke konv ulzije) koji nosi t ežu prognozu, u odnos u na druge idioopat s ka generaliziranih epileps ija. Nadalje, s luč ajev i s "at ipič nim" znač ajki u kojima MA s u dio klinič ke slike karakt eriziran određenim st upnjem ment alne ret ardac ije, neurološ kih def ic it a (npr. prirođene hemiparesis) , i c hromos omopat hy
7 , 8 , 11

su izv ijes t ili.

Klinička podataka Opće primjedbe
Epileps ija sa Mas je rijet ko s t anje, u odabranom populac iji bolesnika od epileps ije pohađaju Cent ar sv et og Pav la u Mars eilleu, rač une za 0,5% do 1% s v ih epilepsija. T u je muš ki nadmoć (69%), u s uprot nost i s djet injst v u ods ut nos t i epileps ije u kojoj žene s u č eš ć e pogođene. Et iološ kih č imbenika izv ijes t io je u oko 35% s luč ajev a s u prijev remenost , perinat alna oš t eć enja, jednokrv nost , prirođene hemipares is i c hromos omopat hy . 2 , 3 dokaza u nekim s luč ajev ima udruženog kromos oms kih poremeć aja dov elo je do hipot eze da abnormalno eks pres iju gena nalazi u zahv ać enom kromos omu S egment i mogu igrat i ulogu u pat ogenezi epilept ič ki odsut nost i epilepsije.
, 8 7

genet ska predis pozic ija, kao š t o je pokazao u pozit iv nom obit eljs kom pov ijes t i epileps ija, uoč en je u oko 20% sluč ajev a. Pros ječ na dob poč et ka Mas je sedam godina, s ras ponom između 11 mjes ec i i 12,2 godina. Izv ješ ć a opis uju s luč ajev e s poč et ka Mas u prv oj godini živ ot a objav ljeni s u u pos ljednjih nekoliko godina.
1 , 14 , 19 , 22

Epileptički Izostanci
MA karakt erizira s ljedeć e: Um anjenje sv ijes t i, koji može v arirat i u int enzit et u, u ras ponu od blage prekida kont akt a do pot punog gubit ka s v ijest i. Ponekad su pac ijent i s v jes ni t rzaja i mogu prisjet it i riječ i izrekao s t rane is pit iv ač a t ijekom napadaja. Mot or na m anif es t ac ije, koji se s as t oje od bilat eralnih epilept ič ki t rzaja, č es t o pov ezana s diskret nim t onik kont rakc ije da je jasno dokument irano u proks imalnim gornjih ekst remit et a mišić a. U my oc lonias uglav nom uključ uju mišić e na ramenima, rukama, i nogama, lic a my oc lonias, kad je pris ut na s u oč it ije oko brade i us t a, a oč ni kapak t rzanje je obič no ods ut ni ili rijet ko. Zbog poprać enog t onik kont rakc ije, jerking od oružja je poprać eno progres iv nim v is ini od gornjih eks t remit et a, š t o je dov elo do prilič no kons t ant ne i prepoznat ljiv uzorak. Kada pac ijent s t oji, pada je neuobič ajeno. U nekih bolesnika, as imet rič ne znač ajke, kao št o s u glav e i prt ljažnik dev ijac ija, može doć i. P.2414 Aut onom noga m anif es t ac ije, koji s e sas t oje od uhić enja dis anja i

prev rt ljiv u gubit ak urina. MA t raju 10- 60 s ekundi, a ponav ljaju na v isokoj f rekv enc iji ( mnogi napadi dnev no) , č est o s e t aloži po hy perv ent ilat ion ili buđenju. MA t akođer može promat rat i u ranim f azama s na. Epizode MA s t at us a su izrazit o rijet ke.

Napadaji OSIM epileptički izostanaka
MA predst av ljaju s amo pljenidbi t ip u oko t reć ine boles nika. Preos t ali s luč ajev i mogu pat it i od drugih ov ršnih v rst e, koje se mogu pojav it i prije poč et ka MA S ili se pojav it i u s uradnji sa mas . Oni s e s as t oje od generaliziranih t onič ko- c lonic napadaja, izos t anke, ili epilept ič nim padov a.

Neurološki i neuropsihologijsko ispita
Neurološ ki pregled je normalno, osim u onim s luč ajevima s prirođenim hemiparesis. Ment alna ret ardac ija je pris ut an u oko 45% s luč ajev a prije pojav e Mas . T ijekom Mas , ment alna ret ardac ija može pogorš at i, ili č ak pojav ljuju u bolesnika koji s u pret hodno normalnim, os obit o u onih boles nika s č es t im t onik- c lonic napadaja pov ezanih s mas . Ov i podac i predst av ljaju v rlo znač ajnu razliku za ov u pods kupinu boles nika u usporedbi s kognit iv nog s t at usa promat rana u djet injs t v u ods ut nos t i epileps ije.

Neurofiziološke podataka Interiktalnog EEG
Int erikt alnog EEG pokazuje normalan pozadinske akt iv nos t i u s v im s luč ajev ima. U jednoj t reć ini sluč ajev a, raf alom iz generaliziranih S WS ili, rjeđe, žariš ne ili mult if okalne S WS su prisut ni. Zanimljiv o je ist aknut i da s inus oidalni s t ražnji s por rit am nikada nije primijet io, kao š t o je izv ijest io u djet injs t v u ods ut nos t i epileps ije.

SLIKA 1. Spont ani epilept ič ki ods ut nos t . Elekt roenc ef alogram ( EEG): Rit mič ka š iljak- v al ( Jug) isc jedak na 3 Hz, bilat eralni, s inkroni i s imet rič no, kao promat rana u t ipič nim izos t anaka. Elec t romy ogram ( EMG): Rit mič ka my oc lonia, na is t oj f rekv enc iji SW, uključ ujuć i gornjih eks t remit et a, a od oko 1,5 s ekundi nakon poč et ka EEG paroks izmalnim isc jedak, pov ezane s t onik kont rakc ije s progres iv no pov eć anje int enzit et a. Delt , delt oidni;. W.F lex, zglob pregibač ;.. W.Ext , zglob eks t enzora, R., des no, L., lijev o.

SLIKA 3. T onic oduzimanje t ijekom laganom s nu u 45- y ear- old pac ijent a koji je poč eo da pat i od epilept ič ki izost anaka kad joj je bilo 11 godina. T onic miš ić na akt iv nost se o jednom drugi nakon poč et ka rit mič ku poly s pike pražnjenja. Delt , delt oidni;. R., des no, L., lijev o.

Ictal EEG
Ic t al EEG s as t oji od rit mič nih SW is puš t anja u 3 Hz, koji s u bilat eralni, s inkroni i simet rič no, kao promat rana u t ipič nim izos t anaka. Poč et ak i kraj S WS su nagli. Poly graphic ( EEG- EMG) s nimanje objav ljuje izgled bilat eralnih my oc lonias , na ist oj f rekv enc iji kao SW, koja započ inje oko 1 drugi nakon poč et ka EEG Paroks izmalna is puš t anja i s lijedi t onik kont rakc ije, maksimalne u ramena i delt oidni miš ić i ( Sl.. 1 ) . Izv orni is t raga T as sinari s ur. 1 6 , 1 7 pomoć u high- s peed osc illos c opic analize uv jet om det aljan opis odnosa između EEG SW i mot ornih događaja, pokazuje s t rogi i s t alan odnos između s pike o SW pražnjenja i my oc lonia ( s l.. 2 ). Ov e s t udije naglas ili su odnos i između pozit iv nog prolazna obuhv ać eno u SW kompleks a, 2 4 koji je u Mas je v isoke amplit ude i s lijedi na EMG st rane my oc lonia s a lat enc ijom od 15 do 40 ms ek za v iše proksimalnim mišić ima i 50- 70 ms ek za v iš e dis t alnih miš ić a. Ov o my oc lonia je s ama slijedi krat ka razdoblja nijemog (60- 120 ms ), koja razbija t onik kont rakc ije. Nedav no, Gardella s ur. 1 0 pokazala da je prv i epilept ič ki kret enima bile ogranič ene na lic a mus kulat ure, zat im š iri na v rat i

gornjih eks t remit et a miš ić a. Pov rat ak- prosjek EEG akt iv nos t i pokreć u od poč et ka prv og my oc lonia pot v rdio korelac iju P.2415 epilept ič ki f enomen s pozit iv nim prolazni od S W kompleksa.

SLIKA 2. Brzi poly graphic s nimanje od epilept ič ki ods ut nos t i ( MA) zapljene, pokazuje odnos između bodlje š iljak- v al (Jug) složen i epilept ič ki pot enc ijal. Prv e t ri SW kompleks i nisu pov ezane s bilo v idljiv o epilept ič ki akt iv nos t i. Delt , delt oidni;. W.F lex, zglob pregibač ;.. W.Ext , zglob eks t enzora, L., lijev o.

Phy s iopat hogenet ic hipot eze o neobič noj mišić ne uzorak koji obilježav a MA napadaje priznat i da t onik miš ić na kont rakc ija komponent a koja se preklapaju na epilept ič ki akt iv nos t i mogu se odnos it i na sudjelov anje s ekundarnih mot ornih područ ja, t ri ev ent ualno u f ront omes ial kort eks u. 1 2 Dois t a, t onik kont rakc ije jav ljaju uv ijek u MAS, ali nakon pojav e nekoliko S W kompleks a, ev ent ualno ukazuju na š irenje paroks izmalne akt iv nos t i na f ront omesial područ jima. T ijekom ev oluc ije, neki s luč ajev i mogu ev oluirat i u "Lennox- Gast aut poput s indroma" s a t onik napadaja, os obit o t ijekom budnos t i ili sv jet lo s na, pov ezane u EEG s rit mič kim poly spike v alov a ( Sl.. 3 ) . U t ih boles nika, nes t anak SW kompleksa mogao s e primijet it i, zamijenjen žariš ne f ront e š iljc ima, iako rijet ko, f ront alni djelomič na s t at us s e može dogodit i da s e može kont rolirat i f enit oin uprav e.

Sleep EEG
S pav anje organizac ija je st alno normalno i f iziološ ki obrasc i su s imet rič no prisut ni. T ijekom sna ev oluc ija SW is pušt anja je s lič an, u c jelini, na koji promat raju u djet injs t v u ods ut nos t i epileps ije. 1 8 MA mogu pojav it i t ijekom Ja f azi sna, budeć i t emu. T ijekom f aze II, S W ispuš t anja, u krat kim ili dugim t rajanjem, t akođer su promat rane, ponekad pov ezana s eks plozijama my oc lonias .

Evolucija
Klasič ni podac i o ev oluc iji Mas pokazuju da s u još uv ijek pris ut ni u oko dv ije t reć ine s luč ajeva s lijedi za s rednje razdoblje od 10 godina, dok s u oni nes t aju u preos t alih bolesnika nakon s rednje razdoblju od 5,5 godine od poč et ka. 2 , 3 , 2 1 Dv ije s kupine boles nika razlikuju u uč es t alos t i i v rs t i pov ezane napadaja: u st v ari, pac ijent i s "v at rost alnih" Mas imaju v is oku uč es t alost (80%) od pov ezanih napadaja, uglav nom od generaliziranih t onič ko- c lonic i os labljen v rs t e. Naprot iv , boles nic i s odgođena Mas imaju nižu inc idenc iju (40%) od pov ezanih napadaja, uglav nom u odsut nost i t ipa. Dugo t rajanje Mas je v jerojat no da ć e bit i v ažan č imbenik za pojav u ment alnom ret ardac ijom, od int elekt ualne f unkc ije uv ijek s e č uv aju u djec e s brzim oproš t enje Mas . U rijet kim sluč ajev ima, nest anak Mas je nakon poč et ka drugih ov rš nih v rs t e, naime izost anaka s at ipič nim SW is puš t anja i klinič kim i s ubklinič ke t onik zapljena, š t o je dov elo do klinič ke s like s lič nog Lennox- Gast aut sindroma.
19 , 20

Dijagnoza
Dijagnoza Mas uglav nom poč iv a na poly graphic demonst rac ija SW is pušt anja u 3 Hz ( kao u t ipič nih izos t anaka) uz rit mič ke my oc lonias . St oga, poly graphic s nimanje je obav ezna kada klinič ka sumnja Mas je us krs nuo. Buduć i anamnest ič ke podat ke ponekad može bit i zabludu ( asimet rič ne MA može bit i dijagnost ic irao kao parc ijalne mot ornih napadaja, MA s blagim my oc lonias može bit i dijagnos t ic irao kao t ipič nih pet it mal izost anaka, it d.), predlažemo da poly graphic snimanje t reba obav it i iu boles nika s "drogom ot poran "odsut nos t napadaja i u s luč ajev ima s v at ros t alnih" epilept ič ki "ili" parc ijalne mot ornih napadaja. " Capov illa sur. 4 izv ijest io je skupinu pac ijenat a s epilepsijom u djet injs t v u ods ut nos t i izložbena ods ut nos t napadaje pov ezane s blagim epilept ič ki t rzaja, koji uključ uje uglav nom lic a i v rat a mišić e (obrv e, nosnic e, perioralnim regija, brada, s t ernoc leidomast oideus ). Dois t a, elekt roklinič ka s v ojst v a (os obit o, benigna t eč aj s izv rs nom odgov oru na liječ enje, a moguć e us t ezanje lijeka u ev oluc iji, i blage my oc lonia bez pozadini t onik kont rakc ije) razlikuje ov u klinič ku s liku od epilepsije s a Mas. Š t ov iš e, epilept ič ki f enomeni t akođer su opisane u djec e s ranim nast upaju t ipič nih izos t anaka (prije dobi dv ije do t ri godina) .
5

Konač no, MA t reba razlikov at i od napadaja izos t ajanja s v iš e ili manje rit mič ke my oc lonias pov ezane s 2,5- 3 Hz neprav ilnim SWS uoč enih u nes pec if ič nih dif uznih epilept ič kih enc ef alopat ije.
20

Liječenje
Podac i o is hodu s ugeriraju da t oč no t erapija za Mas sas t oji od pov ezanih koriš t enje v alproič na kis elina i et hos uximide na v isokim dozama, s konc ent rac ijama u plazmi u ras ponu 80 do 130 g / mL i 70 do 110 g / mL, res pekt iv no. Prijaš nje s t udije pokazale lamot rigin, pos ebno u kombinac iji s v alproat a, ili u jednom s luč aju et hos uximide, bit i koris na kada os t ale mjere nisu us pjele. 1 4 , 2 3 U pojedinim s luč ajev ima, dobra oduzimanje kont role os t v aren pomoć u kombinac iju phenobarbit one, v alproič na kis elina, i

benzodiazepini . V alja napomenut i da je od epilepsije s a Mas je relat iv no rijet ko s t anje, nema komparat iv ne ili kont rolirana klinič ka is pit iv anja ikada prov edena, dakle, s amo Ekonoms ki pokazat elji s u ret rospekt iv ne prirode. Konkret no, uč inkov it ost nov ije ant iepilept ike koji s e t renut no koris t e u liječ enju P.2416 v at rost alni izos t anc i ili u epilept ič ki epileps ija, kao št o lev et irac et am, t opiramat i zonisamide, nije adekv at no ist ražen u epilepsije s mas . Konač no, v alja s pomenut i da lijekov i poput karbamazepina ili fenit oin ( a možda i v igabat rin, gabapent in, t iagabine i oxc arbazepine) t eoret s ki može pogoršat i Mas , međut im, kako je gore nav edeno, u bolesnika koji su prisut ni s djelomič nim s t at us u, f enit oin može bit i koris no da s e zaus t av i oduzimanje akt iv nost .

Sažetak i zaključci
S indrom epilepsije s a Mas je izrazit oblik epileps ije u djet injst v u karakt erizira neobič an v rs t i napadaja koji ident if ic ira ov u epilept ič ki st anje. Priznav anje Mas os lanja na izrav noj klinič koj promat ranja i poly graphic s nimanje, pos ebic e EEG- EMG ic t al uzorak nos i određene znač ajke koje omoguć uju dif erenc ijalnu dijagnozu s drugim opć im ov rš nih v rs t e. T o s e može reć i da je demonst rac ija Mas je dov oljan za dijagnozu. Št o se t ič e prirodne pov ijest i i prognozi epilepsije s MAS , dv a oblika mogu se ident if ic irat i: obrazac u kojem AR s u jedini ili dominant ni oduzimanje t ip i oblik u kojem AR s u pov ezane s drugih ov rš nih v rs t a, a os obit o s brojnim generaliziranih t onič ko- c lonic napadaja ; ov aj pot onji oblik nosi loš u prognozu u s mislu oduzimanja kont role i neurops ihološ koj propadanja.

Zahvale
Mi zahv aljujemo prof G. Av anzini i prof S. F ranc es c het t i od neurološ kog inst it ut a "C. BEST A "u Milanu za pružanje s luč aj ilust rirana na slic i 1 , i gos pođa C. Giardini za njezinu pomoć u pripremi rukopis a.

Reference
1. A ic ardi J. T ipič ni izost anc i u prv e dv ije godine živ ot a. U: Dunc an JS, Panay iot opoulos CP, ur. T ipič ni Izos t anc i i Vezani sindr om a.. London: Churc hill Liv ingst one, 1995:284- 288.

2. Zav od M, T ass inari CA. S indrom epilept ič ki izos t anaka. U:.. Roger J, zav od M, Drav et C, et al, eds . Epilept ič ki Sindr omi u r anom djet injst v u, djet injs t v u i adolesc enc iji. 3. ed. Mout roupe: John Libbey & Co Lt d, 2002: 305- 312.

3. Zav od M, T ass inari CA. S indrom epilept ič ki ods ut nos t i. U:.. Roger J, zav od M, Drav et CH, et al, eds. Epilept ič ki Sindr om i djet injs t v a, djet injs t v a, i mlados t i. 4. ed. Mout roupe: John Libbey Eurot ext doo, 2005: 337- 344.

4. Capov illa G, Rubboli G, Bec c aria F , i s ur. Klinič ki spekt ar od epilept ič ki manif est ac ije pov ezane s t ipič nim izos t anaka u djet injst v u ods ut nos t i epileps ije. Video- poly graphic st udija. Epilept ič ki Dis or d. 2001; 3:57- 61.

5. Chaix Y , Daquin G, Mont eriro F , i sur. Nepost ojanje epileps ija s poč et ka prije t ri godine s t aros t i: het erogena i č es t o t eš ko st anje Epileps ia.. 2003; 44:944- 949.

6. Komisija Klas if ikac ija i t erminologija Međunarodne lige prot iv epileps ije. Prijedlog za rev idirane klas if ikac ije epileps ija i epilept ič kih s indroma. Epilepsia. 1989; 30:389- 399.

7. Elia M, Musumec i SA, F erri R, et al. T ris omija 12p i epileps ije s my oklonič ke izos t anc i. Mozga Dev . 1998; 20:127- 130.

8. Elia M, Guerrini R, Musumec i SA, et al. Epilept ič ki ods ut nos t poput napadaja i kromosoma abnormalnost i s indrom. Epileps ia. 1998; 39:660663.

9. Engel JJ. Predloženi dijagnos t ič ki program za os obe s epilept ič nih napadaja i epilepsije: Izv ješ ć e F orc e ILA E T as k o klas if ikac iji i t erminologiji Epileps ia.. 2001; 42: 796- 803.

10. Gardella E, Rubboli G, Melet t i S , i s ur. Poly graphic s t udija miš ić ne akt iv ac ije uzorak u epilept ič ki izos t ajanja napadaja. Epileps ia. 2002; 43 ( Suppl 8) :98- 99.

11. Guerrini R, zav od M, Mat t ei MG, et al. T ris omija 12p sindrom: kromos omski poremeć aj pov ezan s opć im 3 Hz š iljak- a- v ala ispuš t anja Epileps ia.. 1990; 31:557- 566.

12. Ikeda, Nagamine T , Kunieda T , i sur. Klonič ke konv ulzije uzrokov ane epilept ič kih is puš t anja proizlaze iz ljuds kog dopuns kog mot ornim područ ju kao st udirao subduralnih s nimanja. Epilept ič ki Dis or d. 1999; 1: 21- 26.

13. Lugares i E, Pazzaglia P, F ranc k L, i s ur. Ev oluc ija i prognoza primarne uopć enih u odsut nost i pet it mal. U: Lugares i E, Pazzaglia P, T ass inari CA, ur. Ev oluc ija i pr ognoze od epileps ije.. Bologna: A ulo Gaggi; 1973: 2- 22.

14. Manonmani V , Wallac e SJ. Epileps ija s epilept ič ki izost anaka. Ar c h Dis Dijet e. 1994; 70: 288- 290.

15. T ass inari CA, Biro M. epileps ija s epilept ič ki izos t anaka. U: .. Roger J, Drav et C, zav od M, et al, eds. Epilept ič ki Sindr om i djet injs t v a, djet injs t v a, i mlados t i. London: John Libbey ; 1985:123- 131.

16. T ass inari CA, Ly agoubi S, S ant os V, i s ur. Et ida des déc harges de point es ONDES c hez l'homme. Il. Les as pekt i c liniques et des elec t roenc ephalographiques izos t anc i my oc loniques. Ot k Neur ol. 1969; 121: 379- 383.

17. T ass inari CA, Ly agoubi S, Gambarelli F , i s ur. Odnos i između EEZ pražnjenja i neuromišić nih f enomenima. Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol. 1971; 31: 176.

18. T ass inari CA, Biro- Paillas M, Dalla Bernardini B et al. Generalizirani epileps ije i napadaje t ijekom s pav anja: poly graphic s t udija. U: Van Praag HM, Meinardi H, ur. m ozga i s pav anja.. A mst erdam: De Erv en Bhon; 1974:154- 166.

19. T ass inari CA, zav od M, T homas P. epileps ija s epilept ič ki izos t anaka. U:.. Roger J, zav od M, Drav et C, et al, eds. Epilept ič ki Sindr om i djet injst v a, djet injst v a, i m lados t i. 2. ed. London: John Libbey ; 1992:151 - 160.

20. T ass inari CA, Mic heluc c i R, G Rubboli, et al. Epilept ič ki odsut nost epileps iju. U: Dunc an JS, Panay iot opoulos CP, ur. T ipič ni Izost anc i i V ezani sindr oma.. London: Churc hill Liv ings t one, 1995:187- 195.

21. T ass inari CA, Rubboli G, Gardella E, et al. Epileps ija s epilept ič ki izos t anaka. U: Wallac e SJ, F arrell K, ur. epilepsija u djec e.. 2. ed. London: A rnold, 2004:189- 194.

22. V errot t i, grč ko R, Chiarelli F , i s ur. Epileps ija s epilept ič ki izos t anaka s poč et kom poč et ka: . F ollow - up s t udija J Dijet e Neur ol. 1999; 14:746- 749.

23. Wallac e SJ. Mioklonus i epileps ije u djet injst v u: . Rec enziju liječ enja s v alproat a, et hosuximide, lamot rigin, i zonis amide epilepsije Res . 1998; 29: 147- 154.

24. Weir B. Morf ologija š iljak- v al kompleksa. Elec t r oenc ephalogr Clin Neur ophy s iol. 1965; 19: 284- 290.

← ↑ →

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful