Epilepsija: Sveobuhvatna Udžbenik 2.

izdanje
© 2008 Lippinc ot t Williams & Wilkins

← ↑ →
P. 2744 P. 2745

Poglavlje 275 Cerebrovaskularne poremećaji
C linto n B . Wright Joan T. Morone y Ralph L. Sa c c o

Uvod
Odnos između c erebrovaskularnih bolest i i epilepsije dugo je bio c ijenjen od Hughlings Jac kson prvi izvijest io parc ija lnih na padaja u okruženju moždanog udara. 7 Doist a , c erebrovaskularna bolest je ut v rđeno da je najč ešć i uzrok sekundarne epilepsije. U populac ijskoj st udiji iz Roc hest er, Minnesot a, c erebrovaskularna bole st č inili 11% sluč ajeva. 3 7 Ovo poglavlje ć e pregledat i ogranič ene podat ke o epidemiologiji i liječ e nju post st ro ke napa daja i epilepsije. Zbog razlikovanje c erebrovaskularnih bolest i i zapljena je ponekad t eško, pogla vlje ć e t akođer nast oja t i napravit i klinič ku razliku između epilept ič kih sindroma, prola zni ishemijski napadaji (T IA) i drugih ma njih ishemijskim mo ždanim sindroma. Nosologija i prirodna povijest T IA, v iše zajednič ke T ia sindroma, kao i neke manje uobič ajenih klinič kih sindroma T IA i manjih udarac a koji se može zamijenit i s Paroksizmalna epilept ič kih sindroma ć e se raspravljat i.

Epidemiologija
Napadaji mogu bit i komplikac ija akut nog moždanog udara. T radic io nalno, post st roke napadaji su bili podijeljeni u rano i kasno na t emelju pret post avlje nih razlika u pat of iziologiji. 4 1 Rani na padaji su mislili da ć e rezult irat i s akut nim biokemijskih poreme ć aja i može rezult irat i u dijelu od št et nih uč inaka uzbudljiv neurot ransmit era glut amat a u odgo voru na ishemije. 1 4 , 1 7 , 5 8 Nasuprot t ome, kasno napadaji se pripisuju glioze i kort ikalne ožiljke sa rezult ira selekt ivno m neurona gubit ka i preuzbuđenost i o d okolnog t kiva. 3 9 , 5 8 Neki aut ori t vrde da je rano napadi nisu pouzdano o dnosi na pot ezima sa mih, jer druge ist ovremene met abolizma problemi. 3 8 , 5 7 Međunarodna liga prot iv epilepsije (ILA E) def inira rane post st roke napadaje ka o one koje se javljaju prije 1 t jedan, ali ist raživanja su široko ko rist i različ it e definic ije, ispod 24 sat i do jedan mjesec nakon moždano g uda ra. 4 6 , 4 9 Unat oč različ it im def inic ijama št o predst a vlja rano post st roke napadaj, nekoliko ist raživanja su ot krili da je rizik o d epile psije znač ajno je poveć ana među onih pac ijenat a koji imaju napa daje unut ar dva t jedna

od poč et ka moždanog udara.

71

Kasni post st roke napadaji t akođer su pove za ni s
10 , 15 , 48 , 71

poveć anim rizikom od epilepsije .

Podac i iz pet pot enc ija lnih st udije su pokazale da je st opa epilepsije na ko n ishemijskim moždanim rasponu o d oko 2% do 4%. 1 0 , 1 5 , 4 8 , 5 7 , 7 1 , međut im, izvijest io uč est alost epilepsije varira između st udija s def inic ijom. Korišt enje ILAE def inic iju dva ili više neprovoc iranog na padaja više od 1 t jedan nakon moždanog udara, st udija iz Roc he st er, Minnesot a, pronašao ukupnu st opu post st roke epilepsije od 3, 3%, i 66% onih koji se razvio poč et ni kasno napadaj nakon ishemijskog moždanog udara ot išao na razvoj epilepsije do 4, 5 godine . 7 1 U jednoj st udiji iz Norveške, ukupna inc idenc ija post st roke epilepsije iznosio je 3,1%, do k je 11 od 28 ispit anika s post st roke napadaja razv ijenim epile psiju (55%).
57

Ogranič eni podac i su dost upni u ve zi rizič ne č imbenike za po st st roke napadaja i više se zna o o nima koji se ja vljaju rano nego kasno. Uključ ivanje kort eksa je najviše dobro prepo znali predikt or ranog zaro bljavanju po jave, nakon št o je ut vrđeno da je neovisa n č imbenik rizika u nekoliko pot enc ijalnih st udija.
, 47 , 48 , 71 10 , 48 , 57 , 65 8 , 10 , 15

T akt ozbiljno st i i inf arkt velič ina t akođer su pronađene bit i neovisni Nekoliko st udija su ispit ali neovisne predikt ore

rizič ni fa kt ori.

kasnim post st roke napadaja ili epilepsije. 1 7 Rani napadaji poja vljuju se f akt o r rizika za kasnim napadajima i event ualno epilepsije, a nekoliko su st udije pokazale da je infarkt velič ina, kort ikalna uključ e nost i moždani udar su neovisni pre dikt ori.
10 , 48 , 71

, međut im, u velikoj prospekt ivnoj st udiji iz Norve ške, možda ni udar
57

t ežina je ne ovisan č imbenik rizika za epilepsiju, a kort ikalna lokac ija nije bio. Dakle , daljnji podac i su po t rebni razjasnit i relat ivnu važnost t ih modif ic iranje č imbenika .

Liječenje
Liječ enje post st roke napadaja i epilepsije je komplic irano zbog nedost at ka klinič kih ispit ivanja podat aka za pot poru korišt enje određene ant iepilept ike lijeka s jedne st rane, i dokaz da su neke najč ešć e korišt ene droge može bit i št et no za moždani udar opo ravak na druge. Na primjer, lije č enje ant ihipert enziv nih lijekov a koji blokiraju adrenergič kih sust ava , kao št o su prazosin i klonidin, ili one koje pot ič u γ - aminobut yric kiselina (GABA) re c ept ore, poput benzodia zepina, su pokazala da ugrožava oporavak nakon ozljeda mozga u št akora , a su ant iepilept ike fenit oin i f enobarbit a l su uključ eni kao dobro. 3 3 Manje je poznat o o uč inc ima t ih lijekova na oporavku u ljudi. Jedna st udija uvidom u kont ro lnoj skupini akut nog ishemijsko g moždanog udara liječ enja suđenja ut vrđeno je da ispit anic i davat i bilo grupe "št et nih droga", uključ ujuć i benzodiazepina, dopaminskih rec ept ora ant agonist a, α- 1 blokat ori, α- 2 agonist i, f enobarbit ala, f enit oina ili ima li lošije mot or oporava k i manje ne ovisnost u akt ivnost ima svakodnevnog život a od onih koji nisu primili bilo koji od ovih lijekova. 3 3 Oporavak nakon subarac hnoid krvarenja t akođer može bit i omet an od st rane t akvog t ret ma na. U prospekt ivnoj sluč aju serije, već a f enit oin izloženost bila povezana s lošijim ishodo m funkc ionalnom na 14 dana i još gore kognit ivnih ishoda na 3 mje sec a. 6 0 Međut im, t ret ma n nako n eksperiment alnog ishemije u glodavac a je pokazala da mnogi ant iepilept ic i mogu bit i neuroprot ekt ivnih ako je dao vrlo rano. 1 7 Za Na primjer, f enit o in kada je dobio 30 minut a nakon eksperiment alnog okluzije št akora srednje moždane art erije je neuroprot ekt ivnih, ali ne i ako je dao nakon dva sat a.
22

Odvojeno, diazepam da o 30 i 90 minut a nakon induc iranog
69

prednji mozak ishemije u gerbila rezult ira lo zašt it e hipokampusa neurona.

neuroprot ekt ivnog svojst va t akođer su izvijest ili za lamot rigina , P. 2746 t opirama t , leve t irac et am, a zonisamide. Dakle, daljnji podac i su pot rebni da se razjasni v ažnost nakon moždanog udara od doza, vrijeme, i dužina liječ enja ant iepilept ike koji mogu bit i korisna ili št et na za pac ijent e.
17

Nosologija od prolazni ishemijski napadaji
Pojam mo ždani udar opć enit o opisuje skupinu vaskularnih poremeć aja različ it ih u et iologiji i uključ uje ishemijski moždani udar, int rac ere bralnog krv arenja i SAH. 4 Pojam T IA je ogranič ena na opis krat ak epizodu neurološkog pore meć aja nast alu ishemije i bio uvede n u 1957 C. Miller F isher. T IA fo rmalno def inira ka o "naglo o d žarišne gubit ka moždane funkc ije u t rajanju manje od 24 sa t a da loc alizes na dio mozga dobivenih od jedne krv ožilnog sust ava, a za koje nit ko drugi uzrok se može nać i. "
d va

proizvo ljna 24- sat no Rok je o dabra na na t emelju pot enc ijalnih st udija u

1970 prije široke uporabe mozga snimanje. 3 T o je mislio da je središnja de fic it i u t rajanju preko 24 sat i se oč ekuje da ć e rezult ira t i s naglaskom ishemijskog inf arkt a. Ov a def inic ija sada zaht ijeva reviziju, na t emelju nedavne dokaza mozga imaging od infarkt a u zna č ajnom udjelu epizoda razvrst ane po 24- sat nom roku kao T IA. 1 1 , 2 4 Pojam re verzibilni ishemijski neur ološki de fic it (kora) je st voren kako def inirat i one pac ijent e s neurološka disf unkc ija t raje duže od 24 sat i, ali rješavanje pot punost i u roku od 1 do 3 t jedna. 4 Neurološki def ic it u manjim ishemijskim moždanim sindroma obrnut o ust ra jat i izvan t ih proizvoljnih vremenskim razdobljima. Ishemijski moždani udar može bit i više odgovara juć i promat rat i kao kont inuum koji obuhvać a T IA, ljuska, i manje ishe mijski moždani udar. 1 8 Kao slič nih č imbenika rizika i vaskularnih pat ologija t emelj ove dijagnost ič ke podskupine, njihov nast avak odvojeni jedni od drugih razlika je zaposlen prvenst veno za pot rebe diferenc ijalnoj dija gnozi i prognost ič ki rizik St rat iopravdanja.
23

Prevalencija i incidencija prolazni ishemijski napadaji
Različ it e me t ode i nejasnoć e def iniranja do veli u širokom razlike u prevalenc ijom i inc idenc ije st ope T IA. 1 3 Proc ijenjena prev alenc ija varira 1, 1 do 77 na 1. 000 osoba, nego t ri neda vna ist ra živanja su se bavila uč inkovit ije s ut vrđivanje prist ranost i urođenog u hvat anje prolazne epizode, i podac i su pokazali inc idenc ija st ope koje su više dosljedan. St anovništ vo bazi podat aka iz Roc hest er, Minnesot a, za razdoblje od 1985 do 1989 dovela je do izrač una godišnjeg doba- i seks- prilagođen inc idenc ije st ope 68 na 100. 000 st anovnika. 1 3 st opa inc idenc ije bila je nešt o već a u Grea t er Cinc innat i / Sjeverna Kent uc ky St roke S t udy na 83 na 100. 000, a li 15% ispit anika je c rne rase, a mo že bit i na već i rizik od c e rebrovaskularnih bolest i. 4 2 Slič ne c ijene su viđeni u Velikoj Brit aniji. U Oxf ordshire st udiji ukupna dob i spol prilagođe na st opa inc idenc ije za T IA je 51 na 100. 000. 6 6 Osim t oga, godišnje st ope inc idenc ije za T IA č ini se razumno st abilna t ijekom vremena, uzimajuć i u o bzir nižu ut vrđivanje u ranijim st udijama. St opa siromašt va nije se znač ajno mijenjala u Roc hest eru izme đu razdoblja 1960 i 1972 i 1985 i 1989, iako je st opa blago je porast ao u Oxf ordshireu, u Velikoj Brit aniji, između 1981 i 2004 (relat iv na uč est a lost 1,27).
13 , 66

inc idenc ija T IA je snažno povezana dobi u sva t ri st udija.

Prirodni Povijest prolazni ishemijski napadaji

Prolazni ishemijski napadi pret hodit i 11% do 50% udara c a, ovisno o spec if ič nim podt ip moždanog udara.
3

Oni su izvijest ili najč e šć e u suradnji s velikim art erija

at ero t rombot skom bolest i i rjeđe s malo m plovila bolest i. 3 0 , 5 9 Oko 50% do 75% bolesnika koji su izloženi moždani udar od ekst ra kranijskom karot idne at heromat ous bolest i imaju prije T IA . 5 9 Možda najvažniji nalaz u poslje dnjih nekoliko st udija je vrlo visoka st opa možda nog udara sljedeć em T IA. Poda c i iz velikog zdra vst ve ne organizac ije za održav anje u Kalif orniji ot krili da oko 10% onih predst avljanja s T IA ot išao na imat i ishemijskog moždanog udara u roku od 90 dana, a polovic a njih dogo dio unut ar prvih 48 sat i nakon do gađaja indeksa. 4 0 Ist o t ako, podac i iz Već i Cinc innat i / Nort hern Kent uc ky Hod St udija pronašla 17% ishemijski moždani udar st opu u roku še st mjesec i nakon T IA , 65% ko ji se dogodio u prvo m mjesec u.
42

Rezult a t i iz Sjeverne Amerike simpt omat ske karot id T rial

(NASCET ) pomogao pojasnit i ishode za T IA bolesnic i. 1 Bolesnic i s T IA i simpt omat skom karot idnom st enozom ekst rakranijskom prelazi 70% su slijedili prospekt ivno t ijekom razdoblja od 18 mjesec i. T ijekom ovog razdoblja, 24% medic inski t ret irano skupini imali moždani udar ili umrli, u usporedbi sa 7% st opa u endart ere kt omija- t re t irane skupine. Ova dojmljiv a razlika dokazao da je operac ija bila uč inkovit a u smanjenju rizika od moždanog udara nakon T IA i da T ias t reba promat rat i kao pokazat elj znač ajno pove ć anje rizika o d moždanog udara. Određene podgrupe T IA nose već i rizik za mo ždani udar nego uč init i drugima. Podac i iz NASCET pokazali da hemisf ere T ias s po znat o m kvalit et a n ipsilat era l karot idne st enoze imao moždani udar rizik prelazi 40% više od 2 godine. 7 5 Rano rizik moždanog udara je vjerojat no već i u onih bolesnika s "Cre sc endo" T IA (višest ruki i č est o) t e u podskupini s vent rikularna t romba.
2

Klinič ka diskriminac ija između T IA i nonvasc ular uzroka prolazne neurološkog poremeć aja je bit an kao pojava T IA je pouzdan signal upozorenja od na dolazeć e moždano g uda ra. Epizoda u skla du s T IA t rebao brzo bit i oc ijenje na ut vrdit i uzro k. Brz klinič ko prepo znavanje T IA i pravovremeno inst it uc iji odgovarajuć u t erapiju može spriječ it i moždani udar. Nadalje, moguć nost okult ne koronarne pat olo gije t reba uzet i u obzir pri obradi t ih bolesnika kao pojava T IA može ukazivat i ​ generalizirani at eroskle roze, ishemijska bolest src a je vodeć i uzrok smrt i u st arijih pac ijenat a T ia.
2 , 25

Dijagnostički Teškoća
Manje od jedne u deset T ias su svjedoc i od st rane liječ nika , dakle, t oč na dijagnoza obič no ovisi o pažljivom int erpret ac ijom pac ijent a po vijest i. 2 6 Zdravst veni radnic i imaju t endenc iju da f ormuliraju preliminarnu dijagnozu u roku od prv ih nekoliko minut a pov ijest i uzimanje, koji dobro radi kada simpt omi slijedit i klasič ni udžbenik opise. 6 8 Međut im, mnogi pac ijent i ne mogu ponudit i jasan, konc izan obzir naglo od žarišne neurološkim poremeć ajem, koja je nužna za dijagnozu T IA. Det alji su č est o zaboravlja ili unapprec iat ed svezi vrijeme, nač in nast upa i daljnjem t ijeku simpt o mat ologije. Povije sna pouzdanost post aje upit no kada pac ijent i savjet ovat i se s liječ nikom t jedana ili mjesec i nakon događaja. Nedominant noj hemisfere T ias su posebno osjet ljivi na ne pravilne jer do gađaj može ignorirat i ili krivo prot umač ena od st rane pac ijent a. 7 8 nedost at ak jedinst venih dijagnost ič kih krit erija za T IA ogleda se u znač ajnom int erobserver neslaganja. Zadruga Grupa za prouč ava nje T IA ot krili da 30% bolesnika hospit alizira nih s dijagnozom T IA je misc lassif ied.
16

P. 2747 Ovaj nalaz je pot vrdio u drugoj se riji. 4 3 Upit nic i o T IA simpt omat ologije su dokument irani visoku pozit ivnu st opu odgovora, kako u st arijih iu skupini mladih

odraslih o so ba. 5 6 , 8 1 Ove anket e po ka zuju da epizode prolazne disf unkc ije sre dišnjeg živč anog sust ava su uobič ajene . F ollow- up od onih pac ije nat a č iji prolazni simpt omi su smat rali previše nejasan da predst avljaju T IA je ot krila st opa moždano g uda ra usporedit i s T IA grupe, sugerirajuć i da je sadašnji empirijsko krit eriji za T IA su preuske. 8 2 St andardizirani provjeru pomoć u zdravst v enih dje lat nika t erminologiju i rač unalo- based dijagno st ič kih algorit ama ponudit i korisne alt ernat iv e kako bi se poboljšala dijagnost ič ke dosljednost . 4 4 , 6 3 Post oji pot reba za dobrim dijagno st ič kim smje rnic ama za T IA s po već anom pouzdano šć u, osjet ljivost i spec if ič nost .

Ta blic a 1. Uč e stalost i v rsti sim ptom a u karotidnom pro laz ni ishe m ijski napa daji

F re kv e nc ija lije v o karotida

b

F re kv e nc ija prav o karotidna

c

67%

S enzorimo t orič ke (ruka)

70%

Senzorimot orič ke (ruka)

56%

S labost (lic e, ruke, ili noge)

50%

Slabo st (lic e, ruke, ili noge)

45%

A fazija

N / A

44%

S enzorna (ruka)

53%

Senzorna (ruka)

21%

Dizart rija

24%

Dizart rija

20%

T MB

27%

T MB

N /, ne odnosi; T MB, prolazna jednook sljepoć a .
a b c

sa mo simpt omi izvijest ili najmanje 20% bolesnika u t ablic ama. n = 171.

n = 142. Podac i izvedeni iz F ut t y DE, Conneally M, Dyken ML, et al. Z adruga st udija bolnic e frekvenc ije i ka rakt eru pro laznim ishemijskim napada. V. Simpt om analiza JAMA 1977; 238 (22): 2386 - 2390. . .

Tipični simptomi prolazni ishemijski napad
T radic ionalno, T ias su klasif ic irani prema vaskularne t erit oriju uključ eni: karot idne ili vert ebrobazilarni. Ovo razlikovanje je važno za upravljanje i prognozi. 5 5 Karot idne t erit orij T ias ja vljaju č ešć e i može rezult irat i u sljedeć em: Slabost , paraliza, ili nespret nost jedne st rane t ijela ili lic a; ukoč enost ili parest hesias ut ječ u jednu st ranu lic a ili t ijela; gubit ak vida koji ut ječ u na jednom oku ili, rjeđe, jedan vidnog polja; jezik pore meć aj (af azija);. dizart rija i 4 Analiza velikoj seriji karot idne T IA je pokazala ko risna u određivanju relat ivne f re kv enc ije različ it ih

simpt oma t ipič nih T IA ( T ablic a 1 ).

31

Mješovit i se nzorimot orič ke poremeć aji dist alnog ruku i ruku bile su najč ešć e karot idnih T IA simpt omi, zat im mot ornih slabost i promjenljiv o ut ječ e na lic e, ruku, nogu ili; af azija s lijeve karot idnih t erit orija sindroma, i izolirana senzorska disf unkc ije ruku. Prolazna jednook sljepoć a (T MB) ili slijepilo sljepoć a i dizart rija su manje č est e manif est ac ije. Neurološke proc je ne t ijekom nast a nka T IA pot vrđena prisut nost mot ora ili jezika omet anja. Osjet ni prit užbe je ut vrđeno da imaju manje objekt ivne povezane znakov e na ispit u, i ref leks asimet rija ili Babinski znakovi pronađeni su rijet ko. Pac ijent i s vidnom polju defic it a č est o su bili svjesni svog def ic it a, a ispit ivač pronašao dokaze za de fic it e Osim predst avljanja simpt om.

Tablic a 2. Uč e stalost i v rsti simpto ma u 97 v e rte brobazilarnoj prolazni ishe mijski napadaji

60%

At aksija (appendic ular ili hod)

43%

Vrt oglavic a

39%

Diplopija

37%

Mut an vid

27%

Dizart rija

a

sa mo simpt omi izvijest ili najmanje 20% bolesnika u t ablic ama. Podac i izvedeni iz F ut t y DE, Conneally M, Dyken ML, et al. Z adruga st udija bolnic e frekvenc ije i ka rakt eru pro laznim ishemijskim napada. V. Simpt om analiza JAMA 1977; 238 (22): 2386 - 2390. . .

Tablic a 3 ne tipič ni TIA Sindrom i To m ože i oponašati e pile ptič kih a ktiv nost

Sindrom

Vaskularna te ritorij

Loka lizac ija

Limb t rese

Karot ida

Hemisf era

Ast erixis

Vert ebrobazilarni

Dienc ephalon

Diskinezija

Karot ida Vert ebrobazilarni

Hemisf era Dienc ephalon

Čist a senzorska

Vert ebrobazilarni

Dienc ephalon

Karot ida

Hemisf era

Govor uhić enje

Karot ida

Hemisf era

Vizualni obrat

Vert ebrobazilarni

Moždanog debla

Audit orne halluc inosis

Vert ebrobazilarni

Moždanog debla

Anosognosia

Karot ida

Hemisf era

Akinet ic mut iza m

Karot ida

Hemisf era

Drop napada

Vert ebrobazilarni

Moždanog debla

Vert ebro bazilarno j T ias može uzrokovat i sljedeć e simpt ome:. Slabost , paraliza, ili nespret nost s ili bez osje t ilno g def ic it a ut ječ e na lic e ili udovi; ho d neravnot eža; Vert igo; diplopija; dizart rija, ili disf agija 4 Prit užbe mogu Alt ernat ivna od st rane na st ranu, bit i bilat eralni od poč et ka , ili ut jec at i na je dnu st ranu lic a i t ijela (nasuprot prekriženim sindromi). S impt o m analiza iz velikog niza vert ebrobazilar T IA bolesnika prikazana je u t ablic i 2. . 3 1 Vert igo, diplopija, dizart rija, disf agija, a nera vnot eža po javljuje sama sma t rani su manje vjerojat no da ć e bit i T IA. Bilo nonrot at ory vrt oglav ic a može imat i vaskularne et iologije ost aje nejasno . Ove velike klinič ke serije su pokazala da mot orna simpt omi prat e najv iše T IA, da t ipič ni T IA simpt omi su "negat ivne " (gubit ak f unkc ije), t e da dizart rija može rezult irat i iz prednjeg ili st ra žnjeg c irkulac ije disf unkc ije. Simpt omi smat ra se nevjerojat nim da predst avlja ju T IA uključ uju gubit ak svijest i bez drugih znakova vert e brobazila rnim, t onik ili c lonic akt ivnost i, ošamuć enost , sinkopa, inkont inenc ije, a žarišna S impt o mat ologija s migrene glavobolje (npr. , "ožujak" od osjet ilnog def ic it a, sc int illat ing sc ot o mat a). Manje t ipič ni simpt omi T IA koje uključ uju pozit ivne klinič ke manifest ac ije i može uzroko vat i dijagnost ič ke zabune ć e se još ra spravlja t i ( T ablic a 3 ).

Tipični Vrijeme Kurs prolazni ishemijski napadaji
Nala pov ijesne podat ke o vreme nskom t ijek T ia simpt oma je važno kao i prirodi st varna P. 2748 simpt omi u izradi t oč nu dijagnozu. T u je sada opć e prihvać anje da proizvoljno def iniran rok od 24 sat i za def iniranje T IA je predugo. 5 5 Već ina T ias su naglo i iznimno krat ak, s jedne serije izvješć uje da je 24% riješeno u roku o d pet minut a, 39% u roku od 15 minut a, a 50% u roku od 30 minut a. 5 6 Samo 40% T IA u ovoj seriji je t rajao duže od jednog sat a. Zadruga Grupa za prouč avanje T IA ot krili da karot idnih T ias t rajalo, u prosjeku, 14 minut a , dok je vert ebrobazilarnoj događa ja t rajao oko 8 minut a. 5 prognozu od onih pac ijenat a s dugot rajnije T IA može razliko vat i od podskup s krat kim uroka, s izvje šć ima sugerirajuć i da više- t rajanje T ia s su više vjerojat no da ć e izlagat i ishemijski udar na više osjet ljivim oslikavanje mozga.
11 , 24

Pojam možda ni inf ar kt s pr olaznim znakova (HIZ ) je

razvijen za opisivanje ovu podskupinu.

79

Netipični TIA Prezentacije Limb-trese karotidnih prolazni ishemijski napadaji
Opć enit o se pret post avlja st rane liječ nika da mot or T ias uzrok ud slabost , dok žarišnih mot ornih napadaja proizvest i grč evit e kret nje udova , međut im, žarišna ud t rese nalik djelomič nu mo t ora napadaj je opisano u suradnji s karot idnom bolešć u. F isher je prvi priznao o vu ne obič nu manif est ac iju u sv ojim opažanjima o karot idnih T IA. 2 7 On je naveo da su pac ijent i opisali su uključ eni ud kao "drht i, t rese, uvijanje, izradi, ili se kreć e neredovit o. " Njegova za pažanja jer su pot krijepljena nekoliko ist ražit elja. 9 , 3 6 , 8 4 i Russell St ranic a izvije st ili jednog pac ije nt a koji je imao prisilno mast urbiranje pokret e koji ut ječ u na lijevu ruku i nogu u suradnji s karot idnom bolešć u.
66a

Y ana gihara i Kla ss opisao šest pac ijenat a s prisilnom ud

jerking, sve u suradnji s high- nom st enozom od suprot ne karot ide. 8 4 Oni su zaključ ili da c erebralne ishemije zbog smanjene možda ne pe rf uzije bio t emeljni pat ogeni mehanizam. S vi svojih pac ijenat a korist i od c erebralne revaskula rizac ije, bilo karot id (HUP) ili ext rac erebral- int ra c erebralnog (EZ- IC) zaobić i c ijepljenjem. Osam pac ijenat a je opisao Baquis sur. u kojoj nesvjesni ponavljajuć i pokret i ut jec a li na ruku / ruke sam ili ruku i nogu suprot no bolesnog karot idnog. 9 po kret i imali grubo, neodluč an, no nrhyt hmic lik s uč e st alošć u od 3 do 12 Hz, i sedam od pac ijenat a dodat no doživ io više t ipič ni karot idnih T IA. U jednom od svojih pac ijenat a, epizodne ud pot res bio privremeno se odnose na post uralnih promje na u nedost at ku dokument arnih ort ost at ska hipot enzija. Cerebralna reva skularizac ija proc edura koje obavljaju u še st od osam pac ijenat a proizvedene rezo luc iju ili smanjenje u epizodnim ud- pot re sa ju uroka. Aut ori suge rirao da ishemija ut ječ u na dist alni polje za at hero mat ous karo t ide i rezult iralo perf uzije insufic ijenc ije bio pat ogeni mehanizam.

SLIKA 1. Kart a od c erebralne prot ok krvi asimet rija (desno poč et ni nagib indeks ([ISI] ÷ lijevo ISI × 100) prije karot id pod normoc apnic (go rnji), hyperc apnic (u sre dini), i hipot en (m anji) uvjet ima. Asimet rija je označ eno int enzit et om za nijansiranje, kvant ific irat i ljest vic e (lije v o), dao kao post ot ak. Pod normo c apnic uvjet ima, bilo je hy pofront alit y i smanjena perf uzija žarišno u desnom dorso front al i go rnji rolandic regije (de t ekt ori C1, C2, P1, P2 i). Uz hiperkapniju, opširniji zona u pravom dorsof ront al regiji bio je oč it , koji se prot e že na superior i infe rior f ront alnim regijama (det ekt ori F 4, F 2, F 1, F 3, F 5, i T 2). T ijekom hipot enzija, prot ok krvi defic it a u pravu dorsof ront al i pre rolandic regije (det ekt ori C1, P1, F 4 , F 2, F 1, a F 3) dodat no je naglašen (Iz T at emic hi T K, Mladi WL, Proho vnik I., et al perf uzije insufic ijenc ijom u ud- t rese prolazni ishemijski napad Udar 1990;.. . 21 (2). . :341- 347)

SLIKA 2. Dupleks dopler lijeve unut arnje karot idne art erije pokazuje ozbiljne st e noza s plaka opst ruira lumen (st r elic a, gornja). Obrazac doppler spekt ri val pot vrdit i hemodinamski znač ajnu st eno zu (m anji).

Naknadne ist ražit elji su pot v rdili mehanizam perfuzije insuf ic ijenc ije kao vjerojat ni uzrok žarišne ud t rese. Levine i sur. St udirao je moždani prot ok krvi (CBF ) da reagiraju na induc irani hiperkapniju korist eć i f luoromet hane Pozit ronska emisijska t omograf ija (P ET ) skeniranje u 32 bolesnika s karot idnih T IA. 5 4 Reakt ivnost je ut vrđeno da bit i znač ajno smanjena u hemodinamskom po dskup od osam pac ijenat a č iji klinič ke manifest ac ije uključ eni ort ost at sku ud t rese. T at emic hi sur. izvijest io o pac ijent u č ije ud t rese epizoda dogodila put a na st ojeć ki. Cerebralna prot ok krvi izmjerena je pomoć u udahne Xenon- 133, a ža rišna pad zabilje že n je u pravo m front alnom izboč enim, predst avlja dist alnog polja izme đu prednje moždane art erije i srednje moždane art e rije. 7 7 S met nja reakt ivnost je pokazao u odgovoru na hy perc a pnic izazov pomoć u CBF i T CD (T CD). Circ umsc ribed gubit a k od c erebralne aut oregulac ija t a kođer je pokazao u ist og pac ijent a, s pogo ršanje perfuzije def ic it a u pravo m front alnom regiji t ijekom hipot enzije ( Sl.. 1 ). Abnormalno CBF odgovor na o ba hiperkapniju i hipot enzija je osjet io da o dražava maksimalnu vazodilat ac iju u dist alnim polja ili rije č nih t erit oriji uključ eni po lut ke s lošim hemodinamskom rezerve. Ovi sluč ajevi pokazuju da ud t rese kao prve manif est ac ije od karot idne T IA korelira s hemodinamski znač ajnom st enozom karot idnih a rt erija, s perf uzije neuspjeh bude najvjerojat nije mehanizam. Bolesnic i obič no imaju fakt ore rizika za c erebrovaskularne bole st i, i uroka č est o pokreć u post uralne promjene ili napora. Pokret i imaju t endenc iju da se gruba i nepravilna, u t rajanju od nekoliko minut a , a

nast aju iz jednom t jedno nekoliko put a dnevno. Ost ali neurološki def ic it i P. 2749 Rijet ko se javljaju t ijekom ra zdoblja, i int erepisode ispit je obič no normalna. Oduzimanje mehanizam nije podržan u t ih bolesnika, t emelji se na sljedeć im promat ranjima: Nema povezane klinič ke oduzimanje pojava (npr. , umanjenje svijest i, rit mič ki t onik- klonič ke jerking, glave ili oč iju devijac ija); nema epilept if orm akt ivno st zabilježena na elec t roenc ephalograms (EEGs) između i t ijekom t ih napada; nedost at ak odgovora na suđenjima ant iepilepsijski lije kova kad je t akav mehanizam je za bavljala i, konač no, brz i povoljan odgovor na moždane revaskularizac ije. Ost aje nejasno kako ishemija proizvodi pozit ivne mot orič ke simpt ome , s izdavanjem subkort ikalnim mot ornih put ova predlože nih kao moguć e objašnjenje . Neuspjeh priznat i da žarišnu ud t rese se mo že pojavit i sekundarna ishemije može dovest i do odgode u dijagnost ic i pridruženom uznapredovalom karot idnom at heromat o us bolest i ( Sl. . 2 ). Obrnut o sit uac ija, gdje je žarišna oduzimanje akt ivnost može izazvat i slabost udova i bit i dijagnost ic irao ka o T IA, t akođer je opisana . 5 3 , 6 4 F isher iz o ve sit uac ije kao "nonc onvulsive napadaja paralize", t e napomenuo da t o može dovest i do dijagnost ič ke zabune. 2 9 Lee i Lerner, izvije st io o 70- y ear- old dijabet es č ovjeka koji je predst avio s po navljajuć ih epizo da krat kot rajne desne ruke slabost i i t rnjenja. 5 3 Ovi uroka t rajao t ri do pet minut a, a dogodila bez upozorenja ili drugih oč it ih č imbenika. P ac ijent je t akođer ist aknuo neke pot eškoć e govora t ijekom t ih ra zdoblja. Ne urološki proc jena u vrijeme prijma ot krila samo blagi pravo pronat or drift , i kompjut orska t omogra fija (CT ) mozga je normalno. Poč e t na dijagnoza c resc endo napust io karot idnih T ias je napravio, a pac ijent je ant ic oagula t ed s int ravenskom he parinom. Unat oč t erapijskog heparinom, pac ijent i dalje imat i uroka na f rekve nc iji od t ri ili č et iri po sat u. T ijekom t ipič nog napada, bolesnik je napomenuo da prvo ža lit i nejasne desna ruka nelagode, nakon č ega slijedi desna ruka paralize, on je opisan ka o upozorenje c ijelo m epizodu, ali s blagim rije č - nalaz pot eškoć a. EEG dobivene t ijekom jedne t akve epizode pokazao ispremiješane šiljak- i- ošt ar val akt ivnost u lijevom parijet alni regiji, koja rješava nakon povrat ka mot ornih f unkc ija na zahvać ena ruku. Prisut nost t ih EEG abnormalnost i pot vrđeno je t ijekom kasnijih razdoblja. Bolesnik je liječ en Phe- nyt oin i č arolije smanjio u frekvenc iji i riješen u po t punost i t ijekom nekoliko dana. Aut ori predlažu da oduzimanje isc jedak uključ uje mo t orno područ je lijeve parijet alni režanj je odgovoran za ekst remit et a paralize u svom pac ijent u. Prima vera sur. opisao je 56- yea r- old že na s više va skularnih f akt ora rizika koji je predst avio s ponavljajuć om napada je slabo st i ko je ut je č u na pravo lic e i ruke. 6 4 Neurološki pregled ot krila pravo pronat or drif t , i CT pokazali više st arih lakunarni Dž. A nt ikoagulant na je poč eo za vjerojat ne dijagnoze karot idnih T IA, ali povremene napade ekst remit et a slabost i nast avio. EEG dobivene t ijekom t ipič nog napada ot krila prekidima velike amplit ude spo ro val akt ivnost 2 do 3 Hz izmiješani sa šiljc ima i ošt rih valo va u lijevom f ront ot emporalne regijama. Napa di smanjio u f rekvenc iji i na kraju prest ala nakon t re t mana s f enoba rbit ala. Ovi izvje št aji c ase naglasit i da dife renc ijalna dijagnoza između T IA i oduzimanje nije uvijek jednost av no, č ak iu prisut nost i va skularnih č imbenika rizika i uspost avljen ishemijski P. 2750 c erebrovaskularne bole st i. Vrhunski karot idna st eno za može proizvest i ud t rese, oponašajuć i žarišnu mot o ra napada j, dok je t jelesni inhibit o rne napadaji mogu dovest i u mot ornim slabost i, simulirajuć i ishemijsku T IA .

Jednostrani Asterixis
Ast erixis je nagli ne uspjeh u održavanju po ložaja, karakt erizira prolazne elekt rič ne šut nje u mišić ima akt iviran za održavanje drža nje. 8 0 Klinič ki se oč it uje asinkrone grč evit ili mlat araju pokret a rašire nih ruku. T o je prvi put opisao Adams i F oley u skupini bolesnika s jet renom enc ef alopa t ijo m. 6 Međut im, je dnost rani povremene ast erixis mo že pojavit i u suradnji s žarišne možda ne ishemije i t reba brkat i s dje lomič nim mot ora epilepsije. Lazzarino i Nic olai opisao 56- godišnji muškarac koji je predst avio pet mjesec i nakon lijevo j st ražnjoj moždanoj a rt eriji moždanog udara s iznenadnim od nenamjernog kret anja desne st rane: Desna ruka, kad raširenim, pokazali pokret karakt erizira nagli fleksije zgloba s gubit kom po zic ije, nakon č ega slijedi njegova iznenadnog rest aurac ije. Ovaj pokret je ponovio povremeno u pravilnim vremenskim razmac ima, ali krat ka razdoblja duljeg držanja između zaliske bili prisut ni. Akt ivni po kret i ukinut ove nehot ič ne pokret e.
52

Drugi izv ješt aj opisao nast anak jedno st ranih a st erixis u 73- year- o ld č ovjeka t ijekom njegova oporavka od pravog t rbušni t halamic inf arkt om, gdje neobič na priroda kret anja dovela do pogrešne dijagnoze od epilepsia part ialis c ont inua: U lijevoj ruc i, nekont rolirani polu- rit mič ke ot mic e i f leksija pokret i prst ima i f leksiji zgloba bili prisut ni, bez obzira na st av o ud. Nasuprot t ome, s lijevom zapešć u održanoj u proširenje i ruke pronat ed, rit mič ku gubit ak st av rezult ira o ruč ni f leksije pokret ima t ipič nim za one koji se vidi u a st erixis.
74

Prec izan me hanizam za ast erixis zbog ishemije i dalje je neizvjest an, ali t o je mislio da se odnosi na propust e održivog mišić ne kont rakc ije srednjih do epizodnih poremeć aja u odgovornih neurona krugova. 8 0 Pokret i se mogu pojavit i u mirov anju, ali gravit ac ija je najuč inkovit iji pot ic aj izazvat i ast erixis. Neuspjeh da razmislit e ishe miju kao dijagnost ič ka moguć nost u oc jenjivanju epizo dnih jednost ranih nekont rolirani pokret i mogu dovest i u neopravdanim uprave ant ikonvulzivno lijekova.

Epizodnih diskinezija
Akut ni hemiballism ili c horeoat het osis je poznat o da se pojavljuju iz Dž u subt halamic jezgre Luys, st rijat alnih i t halamic jezgrama. 5 5 T he nekont ro lirani pokret i su o bič no iznenadnim, bez prat eć ih def ic it a. S ljedeć i sluč aj izvješć e služi za ilust rac iju klinič ke prezent ac ije: 81- year- old, dešnjak žena naglo razvio nehot ič ne pokret e lijeve udova .. . . Na neurološkog pregleda, ona je pokazala c ho reic i balist ič ki pokret i lijeve udova. Bilo je got ovo konst ant na, mala amplit uda, proksimalni i dist alni c horeic pokre t i, s nadodat im svjež, velikih amplit uda proksimalnih pokret a, prvenst veno se odnose na djelovanje. Ma gnet ska rezonanc ija (MR) ot krila je mali prost or hypoint ense T 1 signala u pravom t ala musa.
45

Epizodne diskinezije , a rjeđe izv ijest io, o pisane su u suradnji s obje vert e brobazila rnog i karot idnom bolest i. Margolin i Marsden izvijest io o č et iri bolesnika s abnormalnim epizodnih nekont rolirani pokret i ut je č u udove suprot ne karot ida at heromat ous bolest i. 5 8 a klinič ki spe kt ar uključ en i c horeoat het oid i balist ič kih nekont rolirani pokret i u t rajanju od nekoliko minut a do 1 sat . Pac ijent i korist e pojmove gr č evim a, divlje gyr at ions i zm ijast opisat i neho t ič ne pokret e. Cerebralna revaskula rizac ija s karot id rezult iralo u rezo luc iji po kret a. St ark je opisano ponavljaju krat ke napade zmijast pokret a koji ut ječ u na lijevu ruku u 53year- old žena s visoko kvalit et ni st enoze desne unut arnje karot idne art erije koje su odgovorile na endart erekt omiju: Ona je imala t ri napada unut ar 1 mjesec , svaki je okarakt eriziran kao iznenadne nesposobno st i Kad je pit ao da pokaže napada, ona je podigla lije vu ruku i napravio zmijast pokret e, pro ksimalno i dist alno, obilježje c ho reoat het osis "kont rolirat i svoju lijevu ruku. ".
72

Jednost ra ni diskinet ski pokret i mogu se zamijenit i za grč evit poja va o sim vaskularne et io logije daje pažljivo razmot rit i. Svjedoc i rač une t akvih epizodnih nekont rolirani pokre t i možda neć e bit i dost upna, a ako nedominant noj polut ki je uključ en, pac ijent može igno rira t i ili t rivijalizira epizoda. Prisut nost vaskula rnih č imbenika rizika i dokaza za miokarda na mozgu snimanje t reba posebno t ražit i. Oba karot idna i vert ebrobazilarni c irkulac ija su uplet eni u pret hodnim izvješć ima, a pregled ult razvukom pomoć u dupleks doplera može ot krit i abnormalnost i.

Pure Osjetni uroka
Osjet ni poremeć aji koji ut ječ u na dio ili sve supro t noj t ijela su č est e manif est a c ije hemisf ernih T IA. Iako T ias se o bič no sma t ra da rezult at iz velikih art erija at erot rombot skom bolest i, oni t akođer mogu pojavit i iz malog prodornom plovila bolest i. Svijest o t im t zv lakunarni T IA je presudno za bilo kakve rasprave o č ist oj osjet ilnih pojava. Moždani udar banka podat aka (SDB) ut vrdio da lakuna rni sindromi imao pret hodni T IA u 13% sluč ajeva u odnosu na 40% za velike art erija sindroma. 3 0 Dakle, obje velikih i malih posuda pat o logija t reba uzet i u obzir dif erenc ijal žarišna senzorska prit užbe. Izolirani prolazna senzorska disf unkc ija mo že bit i rezult at djelomič nog oduzimanja sindrom, a t o je dijagnost ič ki izazov odvojit i ishemijski iz ic t al mehanizma. Pure senzorska simpt omi uključ uju ruku dogodila u oko 50% sluč a jeva iz velikog niza karot idnih T IA. 3 1 dist alni ruka i ruka su mjest a najč ešć e pogođene u napadima, s osjet ilnim de fic it a mislio da rezult at iz ishemije senzorska kora u dist alnom područ ju o boljelo karot idne t erit oriju. Z a po uzdano pripisat i č ist e osjet ilne poremeć aje u pojedinog bolesnika na hemisf erni T IA, pret raživanje pomoć u dvo st ranog i T CD prona ć i odgovarajuć i karot ida lezija t reba izvest i. Neuspjeh da dokument iraju hemodinamski znač ajnu st enozu ekst rakranijsko m karot ide ili njezinih podružnic a u lubanju sugerira da v elika posuda st enoza je manje vje rojat no da ć e rač un za osje t nih uro ka.
55

Čist a senzorska moždani udar (PSS) je dobro priznat i v askularna sindrom proizlaze iz lakunarni inf arkt o m t rbušni t ier t halamic jezgrama. F ishero v sluč aj 9 u svojoj izvornoj zbirc i PSS sluč aje va bio je obilježen pro laznim napada senzornih poremeć aja koji ut ječ u na prst e desne ruke, desna st rana usana uz desnoj st rani jezik su pogođeni, osim prst iju, t ije ko m naknadne uroka. Na aut opsiji, lac une u t rbušni st ražnje t halamic jezgre, mjerenje 7 mm u promjeru, nađen. Drugi sluč aj u svojo j kolekc iji ima povremene osje t ilne uroka ut ječ u na lijevu donju usnic u, prst e

na lijevoj ruc i, i jedini je lijevom nogom. Ost ali o brasc i osjet ila umije šanost opisano u PSS sluč ajeva o d st rane F isher su kako slijedi: lic e, ruke i nogu, a glava , obraz, usne i ruke; lic e, P. 2751 prst i i st opala, ra mena savjet i do nje č eljust i; dist a lni podlakt ic e sami, prst i sami, a noga sama.
28

Osebujna priroda osjet nih prit užbi u t halamic ishe mije može dovest i bezazlen uspje t i uzet i u obzir vaskularne et iologije. Pa c ijent i mogu opisat i zahvać eni dio t ijela kao osje ć aj napet a, vruć e, nat eč ene, opekline, već i, manji, ili t eža. Naoč ale, nakit , odjeć a i svibanj osjeć at i t eže na zahv ać eni dio, i kont akt prolazno može pogoršat i dysest het ic senzac ija. T halamic - podrijet lo T ias može dovest i do bilo senzornih poremeć aja ogranič ena na nekoliko znamenki ili opsežnog abnormalnost c ijepanje c ijelom t ijelu, uključ ujuć i vlasišt e, vrat , t rup i genit alije.
55

T o ne može bit i lako po št ova t i da t akva središnje linije c ijepanje može bit i proizvedena od st rane ishemijskim mehanizma osim jedinst veni somat osenzorna organizac ija t alamusa i t halamoc ort ic al veze smat ra se u prist upu dif erenc ijalnoj dijagnozi.

Govor Uhićenje
Izo lirani epizode jezika poremeć aja zbog lijeve karot idnih T IA mora se razlikovat i od onih sekundarna oduzimanja akt ivnost i. Casc ino sur. opisao t ri bolesnika u kojih je prijela zni epizode gov ora uhić enja su u poč et ku pripisuju T IA, a li u kojima naknadne EEG snimke pokazuju bif ront al pljenidbi akt ivnost .
20

Sluč aj 1 je 66- godišnja žena s end- st age renalna bolest priznao za shunt plasman. T ijekom hospit alizac ije, ona doživjela uroka, u kojoj je naglo ć e prest at i prič at i i buljit i besc iljno. Ona je ost ao oprezan u c ijeloj epizoda i nakon verbalne naredbe. Sluč aj 2 je 72- godišnji muškarac priznao hipert enzivna s dijagnozom T IA. Višest ruki uroka t rajanju minut a zabilježene su, t ijekom kojih je on rekao da bi mogao razumjet i govor, ali "nije mo gao dobit i riječ i." Konač na sluč aj su opisali uključ en i 87- godišnjeg muškarc a na dugoroč ne varfarina t erapije za umjet no src e vent il primljen s t rbušnim prit užbi. On je napomenuo da do živit e nekoliko napadima "ekspresivne af azije", gdje nije mogao govorit i, ali ć e slijedit i naredbe. U svim sluč a jevima, epizode riješit i sljedeć e liječ e nje ant iko nvulzivi. Peled sur. o siguravaju do dat na objašnjenja insight f ul sluč aju 65- godišnjeg muškarc a s više č imbenika rizika (pušenje, šeć erna bolest , hiperkolest erolemija) proc jenila za prolazne epizode iznenadne nesposobnost i za razgov or. 6 2 Ovi uroka t rajao dvije do pet minut a, a dogodila se na č et iri put a dnevno. Klinič ka promat ranje uroka t ijekom pac ijent a razdoblju od hospit alizac ije bio izvanredan za iznena dne pojave mut izam s oč uvanim razumijevanjem i o dsut nost bilo prisilnog glave , pogleda devijac ija, ili žarišne mot ornih akt ivnost i. EEG dobit i između epizoda pokaza o normalno, i oduzimanje dijagnoza nije zabavljali dok pac ijent je napomenuo podić i njegovu desnu ruku i okrenut i gla vu na desno t ijekom jednog od nje govih karakt erist ič nih uroka. Bliže pro mat ranje ot krila prisilno pogled devijac ija i c lonic mot orna akt ivnost ut ječ e na pravo lic e i udove t ijekom neke njegove magije . Mozak slike pokazao vje rojat ni met ast at ske lezije u me dijalni dominant nog f ront alnom odgovara dopunskog mot o rnim područ ju (SMA). Liječ e nje f enit oin je poč eo, i uroka riješen. Ovaj sluč aj mat erijal pomaže na glasit i da iako c erebra lne ishemije najč ešć e poč iva

iznena dni napad jezič nih poremeć aja u st arijih osoba, nerijet ko na padaji mogu bit i uzrok. Penf ield i Robert s su izvijest ili da e lekt rič na st imulac ija SMA re giji prednje g do nogu reprezent ac ije može pro izvest i govor uhić e nja kod ljudi. 6 3 Predložene pat ogenet ski mehanizmi uključ uju smet nje s mot ora st azu subserving vokalizac iju ili pravi ic t a l "a fazič nim" govo ra uhić enje iz primarne jezika poremeć aja . Dakako, kada je dominant na SMA lezije proizvest i ova j pot onji t ip af azič nog govora uhić e nja bez prat eć eg oka glave odst upanja ili t o nik poziranje, epilept ič ki priroda uroka može bit i propust ili, a net oč na dijagnoza vladajuć eg karot idne t erit oriju T IA može dovest i. T akva dijagno za može dovest i do neprimjerenih ist raga i odluku da se za poč et i dugot rajnu ant ikoagula c iju, s poprat nim rizika.

Vizualni Inverzija
Moment ary vert ikalna inve rzija slika je opisano u Wallenberg sindrom i vert e brobazila rnim T ias i ponekad može bit i zbunjeni s vizualnim f enome nima napadaja. 6 7 , 7 3 pac ijenat a prisut ni s neobič nom t užbom akut ne "naopako" v izije, njihov svijet se pojavljuje 180 st upnjeva obrnut o . Cijeli vidnog polja ut ječ e, sa boje i oblik perc epc ije opć enit o oč uvane, koja pomaže razlikovat i ga od vizualnih f enomena (npr. , makro- ili mic ropsia, vizualne haluc inac ije) koji se mogu povezat i s t emporalnom ili okc ipit alnog režnja epilepsije. Sljede ć i sluč aj izvješć e o 83year- old č ovjeku služi za ilust rac iju znač ajke ovog romana vizualne iluzije: On je probudio t eške muč nine i vrt oglav ic e. Kad je upalio svjet lo pokraj njegova krevet a . .. t elef on i noć ni ormarić pojavila 180 st upnjeva obrnut o, v isi sa st ropa. Ovaj vizualni doživljaj t rajalo samo nekoliko minut a. Neurološki ispit 5 sat i kasnije bila normalna . Inverzija v izije rec urred nekoliko sat i kasnije i pac ijent opet graf ič ki opisao iskust vo: ljudi okružuju njegov krevet pojavio obrnut , sa svojim nogama prema gore i dolje glave, kat je post ao st rop.
73

Ovaj jedinst veni vizualni simpt omat ologija može se pojavit i samost alno ili bit i poprać ena muč ninom, vrt oglavic e, ho d nest abilno st i ispit iv anja nalaza (Horner sindrom, ud at aksija, hemihy palgesia) u skladu s boč nim me dularnim miokarda ( Sl. . 3 ). 6 7 180 st upnjeva preokret vida je pripisano prolazne ishemije središnjih vest ibulo- oka int egrat ivne kont rolnih mehanizama , osobit o disfunkc ije vest ibularnog priljeva, št o može po remet it i vizualni prost or orijent ac iju i re zult at poremeć eno g ego c ent rič ni orijent ac ije. 7 3 T a kve vidnog polja prit užbe javljaju rijet ko s vert ebro bazilarno g ishemije, ali, kad su prisut ni, t rebaju upozorit i liječ nika na moguć no st mo ždanog debla ishemije.

SLIKA 3. Aksijalni (1,5- T ) T 2- w eight ed magnet ska rezonanc a slika u bolesnika s boč nim medularnim sindromom pokazuje miokarda u lijevom inf erio rnom c erebelarna hemisfe ri i lijevog boč nog medulla.

Debla gledaoci Hallucinosis
Int ermit ent na audit orne haluc inac ije, št o može podić i sumnju epilept ič nih akt ivnost i, zabilježeni su u bolesnika s radioloških doka za vaskularnih le zija ut ječ u na pont ini t egment um.
19 , 50

f enome n ilust rira sljedeć i sluč aj opis:

55- year- old hipe rt enzivna č ovje k . . . prigov ara sluha nizak glazbene zvukove u oba uha. Z vukovi su lokaliziran izvana, ali nisu bili povezani s bilo slušni podražaj. On je prepoznao ove zvukove ka o nenormalan. Ispit iv anje pokazuje lijevo Horner sindrom, nist agmus, i duge t rakt a znakove. T ijekom sljedeć ih nekoliko da na . . . slušne haluc inac ije post ao poput ljudi prič aju, a kasnije se sviđa zvuk kiše ko ja pada na kro v.
50

Nije bilo pro mjena u svijest i ili druge pozit ivne mot o ra ili osjet ilnih pojava, a EEG je imao blagu usporava nje, ali ne epilept if orm akt ivnost . Audiomet rija nać i umjerenu bilat eralne zamjedbena nagluhost s lošim govora diskriminac ije ut ječ u na lijevo uho . Magnet ska rezonanc ija mozga pokazala lije vu Caudal pont ini t egment al krv arenje uključ uje vrhunske olivary jezgri, t rapeza t ijela, i dorzalni i srednje akust ič nu st rija. P. 2752 aut ori pret post av ili je "osloba đanje" mehanizam za haluc inac ija od gubit ka sluha

uzrokovan disf unkc ijom središnjih slušni put evi. 5 0 Iako rijet ko, pojava gledaoc i halluc inosis, u prat nji ost alih moždanog debla nalaza, t reba zat ražit i ist ragu za vaskularne et io logije.

Auditorne Aprosodia
Epizodnih gubit ak parc ele pe rc epc ije je još jedan slušni a berac ija koja bi se mogla pripisat i epilept ič nim f enomenima, t e je opisa no u desnoj hemisfe ri c erebralne ishemije. S ljedeć i sluč aj ilust rira sindrom: 52- godišnji muškarac je dobro dok je on do živio prvi od dva epizoda prolaznim gubit kom parc ele perc epc ije. Pac ijent je bio na zabavi, kada je primijet io da su svi glasovi da je on č uo zvuč alo kao da su izgovorene u monot onija. On je podsjet io nikakvu zbrku u t o vrijeme, nit i je podsje t it i doživljava bilo t eško shvat it i sadržaj onoga št o je rekao. Ova epizoda je navodno t rajao manje od 20 minut a, i bio je smat ran znat iželje st rane pac ijent a. Nekoliko dana kasnije , drugi 20- ak minut a epizoda dogodila dok je pac ijent bio kod kuć e u svojoj kuhinji . . .. Pac ijent napomenut i da glazba na radiju izgubio svoj melodič ni kvalit e t u, sondiranje ra vna i monot ona. Pac ijent je naznač e no da je gla snoć a i rit am zvuč ao normalno .. . . Ot prilike dv a t jedna nakon št o je . . . pac ijent pret rpio prolazne napadima lijevoj lic a kunjat i, nerazgovjet an govor, i lijevo- sided slabost . Konač no, on je doživio nagli napad lijev om hemiparesis, i lijevi hemianopsia. CT ot krio pravu srednju c erebralnu udara art erija t e rit orij i angiograf ija ot krila ukupno okluzije na po drijet lo desne unut arnje karot idne art erije.
70

Ovi po vrat ni uroka, t ijekom kojeg pac ijent nije mogao uoč it i normalne varijac ije u smolu razgovo ra i glazbe, su mislili da predst avlja ju prolaznu ishemiju ut je č e na slušni ko rt eks od nedominant noj he misf eri.

Prolazna Anosognosia
Prolazna anosognosia ili neuspjeh c ijenit i neurološke defic it e, koji se mogu pomije ša t i s post ic t al neprihvat ljivog ponašanja, zabilježeni su u šest pac ijenat a u suradnji s prolazno m hemiparesis, parest hesias i vidnog polja krojevima. neobič na ponašanja sindrom ilust rira sljede ć i sluč aj opis: 68- godišnji muškarac izašao iz svoje sobe svjest an da su nepro pisno odjeveni sa svojim gumbima i poja s poništ it i, a njegov a košulja- rep visi. On je, ipak proglasio sam spreman prisust vovat i pla nirani zbor pra ksu u c rkvi. Nakon ist rage, o n je zanijekao se nemarno odjeve n una t oč sukobu pred ogledalom. Zaint eresiran na prvi, njegova supruga uznemirila nakon primjeć ujuć i, a nekoliko minut a kasnije, oč it i dizart rija i lijevosided slabo st . Ist aknuv ši ove defic it e mu se sast ao s na glašenim poric anja još jednom. Po dolasku u bolnic u on pot puno o pora vio od t og poč et nog jednosat noj epizodi. Ident ič an 30- ak minut a epizoda kasnije svjedoč io ist u več er u našoj hit noj. Glav a kompjut orska t omograf ija (CT ) je normalno. A ngiograf ija ot krila bilat e ralne unut arnje karot idne F ibromuskularna displazija. On je ost ao bez simpt oma pod ant iko agulansima, a razriješen je seda m
34

Ova

dana nakon prijma.

34

Aut ori su zaključ ili da nedominant noj hemisfere sindrom iz o kluziv ne karot idne bolest i o brač unava za promjene u ponašanju primije ć ena u njihovom pac ijent a. Iako ponašanje poreme ć aj mo že vidje t i s epilept ič nim fenomenima, v askularne et iologije t reba snažno se uzet i u obzir u bolesnika ko ji predst avljaju s na glim promjenama u ponašanju ili osobnost i. P. 2753

Akinetic mutizam
Akine t ic mut iza m opisuje pac ijent e koji se pojavljuju budni i uzbuđeni, ali o st aju nijemi i nepokret ni, unat oč net aknut e mot ornih i osjet nih put ova. 7 Ova bihev ioralna sindrom može nalikovat i nonc onvulsive ili odsut nost st at us, ali razlika t akođer uključ uje vaskularne et iologije. Poremeć aj je opisan s bilat eralnim f ront alnog režnja lezija i pripisuje se smanjenom psihič kom pogon (abulia). Gugliot t a sur. opisao pac ijent a ko ji je doživio naglu pojavu akine t ic mut izam u suradnji sa spont anim bilat eralne prednje moždane art erije (A CA) o kluzije: 65- godišnji muškarac je pat io od naglih blage glavobolje, slijedi hod t ežine i t ijela Parest ezija. Dan prijma je pronađen bez svijest i u krevet u, s ot vorenih oč iju i ro t irat i pre ma gore, a on nije bio u moguć nost i da gov ori ili slijedit i naredbe. Na prijemu bolesnik imao upozorenja izgled, ali je ne reagira na bilo audit ivnog ili vizualne naredbe. Oč i su mu bile ot vorene i preselio spont ano, kao da je t ražio po sobi, ali bez slijedeć i kreć e objekt ili osobu. CT mozga je ot krio post ojanje niske gust oć e žarišt ima, koji su lokaliziran u mezijalnoj f ront alnom regiji bilat eralno.
35

Jednost ra no A CA miokarda t erit orij t akođer može predst avit i s t eškim apat ije, abulia i mut avo st ili akut ne c onf usional država, a t reba uze t i u obzir kada se klinič ka prezent ac ija uključ uje prolaznu zbunjenost ili st uporous st anja.
12

Drop Napadi
T ipič ni kap napadi su karakt erizira nagli pad č arolija koja se događa bez upozorenja i bez gubit ka svijest i. Drop napadi moraju se razlikovat i od akinet ic napadaja. 7 bolesnik iznenada padne na t lo dok hoda ili st oji, a obič no je u moguć nost i da bist e dobili gore odmah. Pada uroka može ponavljat i u razdoblju od nekoliko godina , EEGs dobiveni su obič no normalni, i ident if ic irat i mehanizam je t eško pronać i. T akvi napadi u izolac iji se ne smat raju t ipič nim vert ebrobazilarnoj T IA, međut im, kada je po vezana s drugim simpt omat ologije, oni mogu predložit i debla ishemiju. Sljedeć i sluč aj ilust rira primjer: Udana žena od 52 je imao pad napad, ona odjednom pao na t lo , udario joj je lic e, sama branje gore i odmah je rekla je sve u redu. Nije bilo gubit ka svijest i, bez upozorenja i be z nast avaka. Od t o g vremena bilo je ponovio na pade vrt oglavic e , neke int enzivne t ežini, s a t aksija. T o su povezani s okc ipit alnih glavobolje i bolove u vrat u, koji može t rajat i do pola sat a. Post o je povremene osjet ilne smet nje ne vezano za ove napa de vrt oglavic e , od hladnog o sjet a i igle i igle, preko vlasišt a i gornja

vrat a na obje st rane samost alno. T u su i epizode dysaest hesiae u obje ruke ili za sebno ili zajedno.
83

Karot idnom bo lest i rijet ko može re zult irat i uroka prolazne paraparezom simulira pad napade. Ho i sur. izvijest io bolesnika s rekurent nim e pizodama prolazne paraparezom u ambijent u kvalit et an desne unut arnje karot idne st enoze i hipoplast ič nom A1 segment a lijeve prednje možda ne art erije. 5 1 Ovo vaskularne anat omije znač ilo da oba c erebri ant erior t erit oriji subserving kont ro la mot ora obje noge pret rpio ishemije od perfuzije neuspjeh zbog desnom t ipkom jednost rane okluzivne karot idne bolest i. U drugom sluč aju prija vljenih aut ora, bihemispheric c erebri a nt e rior iznad lijeve karot idne st enoze od 90% dove lo do ispust it i napade. T re se od desne ruke na dost izanje za objekt e pod uvjet om t rag na perfuzije neuspjeh u ovom sluč aju. revaskularizac ije s karot id.
32

uroka u oba bolesnika su ukinut e po

Moyamoya bolest
Moyamoya bole st karakt erizira kro nič nih progresivnih više st enoza ili okluzije int rakranijskih art erija karot idne sust ava. 7 8 a ngiograf sko znak uvjet je prisust vo abnormalnih anast omot ic žila na ba zi mozga. T o je oblik c erebrovaskularne bole st i koja uglavnom poga đa djec u i mlade odrasle osobe, gdje su njegovi klinič ke manif est a c ije može bit i pogrešan za Paroksizmalna epilept ič kih događaja. T oč na dijagnoza povremenih uroka u ovoj populac iji ome t a promat ranja da moyamoya bolest t akođer može predst a vit i s napadajima. Zadruga Grupa za prouč av anje mo yamoya bolest i u Japanu je opisao klinič ke znač ajke bo lest i kod djec e i odraslih. Me đu 155 djec e (<15 godina), T ias (39%) i udarac a (39%) bili su najč ešć i prezent ac ije, a slijedili su napadajima (14%) i krv arenje (7%). 6 1 Ist o, klinič ka prezent ac ija u odraslih (< 15 go dina) je dominirao krvarenje (65%), s T IA (6%) i zapljena (6%) javljaju rjeđe. Pona vljajuć i ishemijski napadi viđen u dje c e imaju određene kara kt erist ike. He miplegia i monoplegia su uobič ajene manifest ac ije na napad, iako je se nzorska, govora, ili vizualni poremeć aji mogu se javit i. Napadi se obič no pokreć u plač e, kašlja, ili naprezanje- okolnost i koje se ne može o dmah predložit i ishemijsku osnovu za one koji nisu upoznat i s ovim st a njem. Hipervent ilac ije povezane s t im akt ivno st ima rezult at e u CBF smanjenja koja su dovo ljna da izazove c erebra lne ishemije. Ova primjedba je u skladu s t eorijom da granič na hemodinamski rezerve i perfuzije neuspjeh ut ječ e na slivno ili dist alni polje t erit orij je t emeljni mehanizam za ishemijskom at akom.
76

Sažetak i zaključci
T ia s su snažan pokazat elj poveć anog rizika o d moždanog udara, inf arkt a miokarda i smrt i. T oč no klinič ka ident if ika c ija T IA ovisi o prepoznavanju t ipič ne, kao i ma nje t ipič ne simpt ome, i svijest o oponašajuć i uvjet e. Pouzdan povijest može bit i t eško dobit i jer su epizode obič no neoosvjedo č en i imaju t endenc iju bit i kra t ak i zast rašujuć e, a nedominant noj polut ki ishemijski napadi mogu bit i za nemareni od st rane pac ijent a. Neurološki pregled opć enit o nije pomogla, kao št o je t o č est o normalno u vrijeme liječ nik ima priliku za proc jenu pac ijent a . Dokazana vrijednost ant it romboc it noj t erapiji i ka rot id i brzog širenja hiperakut nog MU prot okoli nagla šavaju pot rebu za brzim ot krivanje T IA . Dijagnost ič ka evalua c ija u pojedinog bolesnika t reba uzet i u obzir da je mali brod bolest t akođer može proizv est i ishemijske napade, uz više prihvać enog velikih art erija at erot rombot skom mehanizma. T renut no prihvać ena def inic ija T IA pogledu v remena t ijek i Uznesenja bez upornog c erebralne ozljede su se pokazale net oč ne i zaht ijevat ć e reviziju.

Dif erenc ijalna dijagnoza bole snika sa ža rišnim ne urološkim poremeć ajima je široka, a uključ uje T ias, konvulzije, migrena, sinko pa, i t umora mozga. Sv aki zaht ijeva određenu dijagnozu i upravljanje. Š ira uporaba događaja ot krivanje upit nika koje su pot vrđene u epidemiološkim st udijama je at rakt ivna opc ija koja se može poboljšat i int erobse rver pouzdanost u dijagnost ic i T IA . Podac i iz velikog T IA serije su pomogli ident ific irat i pojedine simpt ome koji nisu t ipič ni ishemijskom at akom, poput izoliranih vrt oglavic u, nesvjest ic u ili pad napada bez popra t nih vert e brobazila rnoj simpt o me, sc int illat ing sc ot omat a i "ožujak" simpt oma više dijelo va t ijela. Po java t ih simpt oma t reba pot ic at i liječ nic i razmot rit i alt ernat ivne dijagnoze. Net ipič ni T IA simpt omi poput udov a t rese, drugi usput ni P. 2754 pokret i, v izualne po jave i promjene ponašanja predst avljaju određenu dilemu za liječ nika suoč ena s diskriminirat i T IA od epilept ič nih f enome na. Liječ nik i javna svijest da su t i manje č est e klinič ke znač ajke mogu imat i ishemijsku et iologiju t reba o po boljšat i dijagnost ič ku t oč nost i poboljša t i odabir odgovarajuć e t erapije.

Reference
1. Korist an uč inak ka rot id u simpt oma t skih bolesnika s visoko kv alit et ni karot idne st e noze. Sjevernoame rič ki Simpt oma t ski ka rot id suđe nje Suradnic i. N Engl J Med. 1991 325 (7) :445- 453.

2. Smjernic e za upravljanje prolaznim ishemijskim napada. Od A d Hoc Odbora za S mjernic ama za upravljanje prolazni ishemijski na padaji moždanog udara Vijeć a Americ an Heart Assoc iat ion. Moždanog udara . 1994; 25 (6) :13201335.

3. Zajednič ki odbor za S t roke moguć nost ima . Možda ni udar . 1974; 5 (2) :275287.

4. Posebna izvješt aj iz Nac ionalnog inst it ut a za neurološke poremeć aje i moždani udar. Podjela c erebrovaskularnih bolest i III. Moždani udar . 1990; 21 (4) :637- 676.

5. St udy Group na T ia krit erijima i ot krivanje. X I. Pro lazna žarišna c erebralne ishemije: epidemiološke i klinič ke aspekt e m oždani udar .. 1974; 5:277- 284.

6. Adams RD, F oley JM. U neurološke promje ne u više zajednič kih t ipo va t eških bolest i jet re. T r ans Am Neur ol izv. pr of. 1949; 74:217- 219.

7. Adams RD, Vic t or M. Nač ela neur olo giju. 5. ed. Ne w Y ork: Mc Graw- Hill, 1993.

8. Arboix, Garc ia- Eroles L, Ma sso ns JB, et al. Predikt ivni č imbenic i ranim napadajima nakon akut ne c erebrovaskula rne bolest i. Moždanog udar a. 1997; 28 (8) :1590- 1594.

9. Baquis GD, Pessin MS, RM Sc ot t . Limb t rese- karot idna T IA. Moždani udar . 1985; 16 (3) :444- 448.

10. Bladin CF , Ale xandro v A V, Bellavanc e, et al. Napadi na ko n moždanog udara: prospekt ivna st udija mult ic e nt rič no Arc h Neur ol. . 2000; 57 (11) :16171622.

11. Bogousslavsky J, Regli F . Cerebralna inf arkt u oč it o m pro laznog ishemijskog napada. Ne uro logiju. 1985; 35 (10) :1501- 1503.

12. Bogousslavsky J, Van Melle G, Despland PA, et al. Konzumac ija alkohola i karot idna at eroskleroza u Regist ar Lausanne moždanog udara. Moždani udar . 1990; 21 (5) :715- 720.

13. Brown RD Jr., Pet t y GW, O'F allon WM, i sur. Uč est alost pro laznog ishemijskog napada u Ro c hest eru, Minnesot a, 1985- 1989. Moždani udar . 1998; 29 (10) :2109- 2113.

14. Buc hkremer- Ra t zmann sam, kolovoz M, Hagemann G, et al. Epilept if orm ispušt anja u ekst rac elularne podražaje u št akora neo c ort ic al kriške nakon phot ot hrombot ic miokarda. J Neur ol sc i. 1998; 156 (2) :133- 137.

15. Snimanje J, Dennis M, Bamf ord J, et al. Epilept ič ki napadi nakon prvo g moždanog udara: Oxf ordshire za jednic a udar projekt BMJ.. 1997; 315 (7122) :1582- 1587.

16. Calanc hini PR, Swanson PD, Got shall RA, et al. Zadruga st udija bolnic e frekvenc ije i karakt eru prolaznim ishemijskim napa da. IV. P ouzdanost dijagnoze. JAMA. 1977; 238 (19) :2029- 2033.

17. Camilo O, Goldst ein LB. Napadaji i epilepsija nako n moždanog udara. Moždanog udar a. 2004; 35 (7) :1769- 1775.

18. Caplan LR. Jesu li t e rmini po put završenom moždanog udara ili kora od nast avka korisnost i? Udar . 1983; 14 (3) :431- 433.

19. Casc ino GD, Adams RD. Debla gledaoc i halluc inosis. Neur ologiju. 1986; 36 (8) :1042- 1047.

20. Casc ino GD, West moreland BF , S wanson T H, i sur. Oduzima nje pridružena govor uhić enje u st arijih pac ijenat a. Mayo Clin Pr oc . 1991; 66 (3) :254- 258.

21. Chui HC, Vic t orof f JI, Margolin D, et al. Krit eriji za dija gnozu ishemijsko g vaskularnom demenc ijom predložio je u državi Kalif orniji Alzheimerove bolest i dijagnost ike i liječ enja c ent rima. [Koment ar]. Neur ologiju. 1992; 42 (3 Pt 1) :473- 480.

22. Ciesielski- Carluc c i C, Lee BK, Boxer LM, et al. Žena koja je imala moždani udar, a zat im infa rkt miokarda [št amparska greška se pojavljuje u č asopisu

Lanc et . 1997; 350 (9074): 372] Lanc et . . 1997; 349 (9060): 1218.

23. Dennis MS, Bamf ord JM, S anderc oc k PA , et al. Uč est alost prolaznim ishemijskim napada u Oxf ordshireu, Engle ska . Možda ni udar . 1989; 20 (3) :333- 339.

24. Eliasziw M, St reif ler JY , Spenc e JD, et a l. P rogno za za pac ijent e slijedile prolazni ishemijski na padaj sa i bez c erebralni inf arkt na CT mozga . Sjev ernoa merič ki S impt o mat ska karot id S udsko (NASCET ) Grupa. Neur ologiju. 1995; 45 (3 Pt 1) :428- 431.

25. Eriksson M, Asplund K, Glader EL, i sur. Se lf - prijavljena depresija i korišt enje ant idepresiva nakon moždanog udara: Nac ionalno ist raživanje [vidi koment ar] Hod.. 2004; 35 (4) :936- 941.

26. F eldmann E, Wilt erdink J. Simpt omi prolazne c erebralne ishemijskom at a kom. Semin Neur ol. 1991; 11 (2) :135- 145.

27. F isher CM. Št o se t ič e ponavlja ju prolazne c erebralne ishemijske napade Can Med Assoc J 1962;. . 86:1091- 1099.

28. F isher c m. T ha lamic č ist a senzorska udar:. Pat oloških st udija neur ologiju. 1978; 28 (11) :1141- 1144.

29. F isher c m. Prolazni paralit ič ki napa da opskurnog prirode:. Pit anje nongrč e vit e napadaja paralize Can J Neur ol Sc i. 1978; 5 (3) :267- 273.

30. F oulkes MA, Wolf PA , Cijena T R, et a l. Moždani uda r banka podat aka: dizajn, met ode i osnovna obilježja m oždani udar . . 1988; 19 (5) :547- 554.

31. F ut t y DE, Conneally M, Dyken ML, et al. Zadruga st udija bolnic e frekvenc ije i karakt eru prolaznim ishemijskim napa da. V. Simpt om analiza. JAMA. 1977; 238 (22) :2386- 2390.

32. Gerst ner E, Liberat o B, Wright CB. Bi- hemisf ere c erebri a nt e rior s padom napada i ekst re mit et a t rese T ias. Neur ologiju. 2005; 65 (1): 174.

33. Goldst ein LB. Uobič a jeni lijekovi mogu ut jec at i na mot orni oporavak nakon moždanog udara. Sygen u akut nom MU st udijskih Ist ražit elji [vidi koment ar]. Neur ologiju. 1995; 45 (5) :865- 871.

34. Grand'Maison F , Reiher J, Le bel ML, et al. Prolazna anosognosia za epizodne hemiparesis:. Jednini manifest ac ija T IA i epilept ič nih napa daja Can J Neur ol Sc i. 1989; 16 (2) :203- 205.

35. Guglio t t a MA , Silvest ri R, De Domenic o P, et al. Spont ani bilat eralna

c ere bri ant e rior okluzija rezult iralo akinet ic mut av ost . Sluč aj izv ješć e. Ac t a Neur ol (Napoli). 1989; 11 (4) :252- 258.

36. Hac hinski VC, Iliff LD, Z ilhka E, et al. Cere bralna prot o k krvi u deme nc ije. Arc h Neur ol. 1975; 32 (9) :632- 637.

37. Hause r WA, Annegers JF , Kurland LT . Inc idenc ija epilepsije i neprovoc iranog napadaja u Roc hest eru, Minnesot a: 1935- 1984 Epilepsia.. 1993; 34 (3) :453- 468.

38. Heut s- kombi Raak L, Lodder J, Kessels F . Kasni napadaji nakon prve simpt omat ske mozga inf arkt om su povezane s v elikim Dž uključ uju st ražnji područ je oko boč nih sulkusa. Oduzim anje. 1996; 5 (3) :185- 194.

38a. Ho RT , Harrison MJ, Earl CJ. Prola zna parapareza- manif est ac ija ishemijskih epizoda u prednje moždane art erije t erit oriju. J Neur ol Neur osur g Psihijat r ija. 1986; Jan, 49:101- 102.

39. Jennet t B. Post t raumat ski epilepsiju. Adv Neur ol. 1979; 22:137- 147.

40. Johnst on SC, Gress DR, browner WS, et al. Krat koroč ni prognoza na kon hit nog odjela dijagnoze T ia. JAMA. 2000; 284 (22): 2901- 2906.

41. Kilpat ric k CJ, Davis SM, vit ic a BM, et al. Epile pt ič nih napadaja u akut nim moždanim udarom. Ar c h Neur ol. 1990; 47 (2) :157- 160.

42. Kleindorf er D, Panagos P, Panc ioli, et a l. Uč est alost i krat ko roč ne prognoze prolazne ishemijske na pada u populac iji na t emelju st udije [vidi koment ar]. Moždani udar . 2005; 36 (4) :720- 723.

. 43 Koudst aal PJ, Gerrit sma JG, kombi Gijn J. Klinič ka neslaganje na dijagnozu prolazne ishemič ne napa d: je pac ijent ili liječ nik kriv udar ?. 1989; 20 (2) :300- 301.

44. Koudst aal PJ, kombi Gijn J, St aal, et al. Dijagnoza prolaznim ishemijskim napada: poboljšanje int erobserv er sporazuma od st rane c hec k- list e u obič nom jeziku udar. . 1986; 17 (4) :723- 728.

45. Kulisevsky J, Bert hier ML, Pujol J. Hemiballismus i srednje manija nakon prav om t halamic miokarda. Ne uro logiju. 1993; 43 (7): 1422- 1424.

46. ​L abovit z DL Ha user WA. S preč a vanje moždani udar vezane napadaje: kada bi Ant ie pilept ic i lijekovi se poč eo Neur ologija?. 2003; 60 (3) :365- 366.

47. Labovit z DL Ha user WA, S ac c o RL. Uč est alost i predikt ori rane oduzimanju i st at usa epilept ic us nakon prvo g moždanog udara. Neuro logiju. 2001; 57 (2)

:200- 206.

48. Lamy C, Domigo V, Semah F , i sur. Rani i kasni konvulzije nakon kript ogene ishemijskog moždanog udara kod mladih odraslih osoba. Neur ologije. 2003; 60 (3) :400- 404.

49. Lanc man ME, Golimst ok, Norsc ini J, e t al. F akt ori rizika za razvoj napadaja nakon moždanog udara. Epilepsia. 1993; 34 (1) :141- 143.

50. Lanska DJ, Krysc io RJ. Endart erekt omija za asimpt omat skom karot idnom st enozom art erije. Neur olo giju. 1997; 48 (6) :1481- 1490.

51. Launes J, Iivanainen M, Erkinjunt t i T , i sur. Izolirani angiit is središnjeg živč anog sust ava. Ac t a Neur ol Sc and. 1986; 74 (2) :108- 114.

52. Lazzarino LG, Nic olai A . Kasni odgađanje jednost rani ast erixis sekundarni na st ražnje moždane art erije miokarda. It al J Neur ol Sc i. 1992; 13 (4): 361364.

53. Lee H, Lerner A. T ra nsient inhibit orne napadaji oponašajuć i Cresc endo T IA . Neur ologije. 1990; 40 (1) :165- 166.

54. Levine RL, Lagreze HL, Do bkin JA, i sur. Cerebra lna vasoc apac it anc e i T ias. Neur olo giju. 1989; 39 (1) :25- 29.

55. Levine SR, Brey RL, T illey BC, i sur. Ant ifosf olipidna a nt it ijela i na knadne t romboza- okluzivne događanja u bo lesnika s ishemijskim moždanim udarom [vidi koment ar]. JAMA. 2004; 291 (5) :576- 584.

56. Levy DE. Prolazni CNS def ic it i: zajednič ki, benigni sindrom u mladih odra slih osoba. Neur ologija. 1988; 38 (6) :831- 836.

57. Lossius MI, Ronning OM, Slapo GD, et al. Post st roke epilepsije: pojava i predikt ori- dugoroč ni prospekt ivna kont rolirana st udija (Akershus Ho d St udy ) Epilepsia. . 2005; 46 (8) :1246- 1251.

58. Luhmann HJ. Ishemije i lezija induc irani neravnot eže u moždanoj funkc iji. Prog Ne urobiol. 1996; 48 (2) :131- 166.

58a. Margolin DI, Marsden CD- a. Epizodne diskinezije i prolazne c erebralne ishemije. Neurologije. 1982; 32:1379- 1380.

59. Mohr JP Caplan LR, Melski JW, et al. Moždani udar Harvard zadruga Regist ar: buduć i regist ra neur ologiju. . 1978; 28 (8) :754- 762.

60. Naidec h AM, Kreit er KT , Janjua N, et al. F enit oin izlaganje je povezana s

funkc ionalnim i ko gnit iv nih inv alidnost i nakon subarahnoidnog krvarenja. Moždani udar . 2005; 36 (3) :583- 587.

61. Nishimot o, Uet a, Onbe H. zadruga st udija moyamoya bolest i u Japanu. Neur ol Me d Chir . 1981; 19:221- 228.

62. Peled R, Harnes B, Borovic h B, et al. Govor uhić e nje i dopunske mot orna područ ju napadaja. Neur ologiju. 1984; 34 (1) :110- 111. P. 2755 63. Penf ield W, Robert s L. Govor i m ozak Mehanizmi. Princ et on, NJ: Princ et on Universit y Press, 1959.

64. Primavera, Gibert i L, Co c it o L. F oc al inhibit orne napadaji kao predst avljajuć i znak ishemijske c erebrovaskula rne bolest i. It al J Neur ol Sc i. 1993; 14 (5) :381- 384.

65. Reit h J, Jorgense n HS, Nakay ama H, i sur. Napadi u akut ni moždani uda r: Predikt ori i prognost ič ki znač aj:. St udija Kopenhagen Moždani udar . 1997; 28 (8) :1585- 1589.

66. Rot hw ell PM, Coull A J, Giles MF , et al. Promjena inc idenc ije moždanog udara, smrt nost i, sudskoj usuda, ozbiljnost , i rizič nih č imbenika u Oxf ordshireu, u Velikoj Brit aniji 1981 do 2004 (Oxf ord V askularna st udij) [vidi koment ar]. Lanc et . 2004; 363 (9425) :1925- 1933.

66a. Russell RW S t ranic a NG. Krit ič na perf uzije mozga i mrežnic e. Mozga. 1983; 106:419- 434.

67. Sac c o RL, F reddo L, Bello JA, i sur. Wallenberg je boč ni me dularni sindrom. Klinič ka- magnet ska rezo nanc ija korelac ije. Ar c h Neur ol. 1993; 50 (6) :609- 614.

68. Sanderc o c k P. Nedavni razvoj događaja u dija gnost ic i i liječ enju bolesnika s prolaznim ishemijskim napada i manje ishemijskih moždanih udara. QJ Med. 1991; 78 (286) :101- 112.

69. Sc hwart z- Bloom RD, Mc Donough KJ, Cha se PJ, et al. Dugot rajna neurozašt it a po be nzodiazepine punih odnosu djelomič na ago nist a nakon prolazne c erebralne ishe mije u gerbila [ispravljena]. J Cer eb pro t ok kr vi Met ab. 1998; 18 (5) :548- 558.

70. Sidt is JJ, F eldmann E. Prolazni ishemijski na padi predst avljaju s gubit ko m od parc ele perc epc ije. Cor t ex. 1990; 26 (3) :469- 471.

71. Dakle EL, Anne gers JF , Hauser WA, i sur. St anovništ v o se t eme lji na st udij oduzimanje poremeć a ja nakon moždanog inf arkt a. Neur olo giju. 1996; 46

(2): 350- 355.

72. St ark SR. Prolazna diskinezija i c erebralne ishemije. Neur ologiju. 1985, 35 (3): 445.

73. St einer ja, S hahin R, Melamed E. A kut ni "naopako" preokret vizije u prolaznim vert ebrobazilarnog ishemije. Neur ologiju. 1987; 37 (10) :1685- 1686.

74. St ell R, S Davis, Carroll WM. Jednost rani a st erixis zbog lezije na vent rolat eral t alamusa. J Neur ol Ne uro surg psihijat r ije. 1994; 57 (7) :878880.

75. St reif ler JY , Eliasziw M, Benave nt e ILI, et al. Rizik od moždanog udara u bolesnika s prvom ikada mrežnic e vs hemisf ere prolaznim ishemijskim napada i visoko kvalit et ni karot idne st enoze. S jevernoamerič ki S impt omat ska karot id Suđenje [koment ar]. Ar c h Neur ol. 1995; 52 (3) :246- 249.

76. T at emic hi T K, Prohovnik sam, Mohr JP sur. Smanjena hyperc apnic Zagreb Vazoreakt ivnost se dosada u moyamoy a bolest i. Neur ologiju. 1988; 38 (10) :1575- 1581.

77. T at emic hi T K, Mladi WL, Prohovnik sam, et al. Pe rf uzije insuf ic ijenc ija u limb t rese prola zne ishemijske napade . Moždani udar . 1990; 21 (2) :341- 347.

78. T oo le JF . Willis predava nje: prolazni ishemijski napadi, znanst vena met oda, i nove re alnost i m oždanog udar a. . 1991; 22 (1) :99- 104.

79. Waxman SG, T oole JF . Vremenski prof il nalik T IA u okružju c erebralni inf arkt . Moždani udar . 1983; 14 (3) :433- 437.

80. Wee AS. Jednost rani a st erixis: prikaz sluč aja i koment ari Eur Neur ol.. 1986; 25 (3) :208- 211.

81. Wilkinson MI, Heyma n, Burc h JG, et al. Korišt enje self - primjenjenog upit nika za det ekc iju prolazne c erebralne ishemijskom at a kom: I. Ist raživ anje o st arijim osobama koje žive u st arač kim objekat a Ann Ne uro l. . 1979; 6 (1) :40- 46.

82. Wilkinson MI, Heyma n, Pf ef fer RI, et al. Upit nik za T ia simpt oma: predikt or naknadnog moždanog udara. U:. Reivic h M, Hurt ig HI, ur. c er ebr ovaskula rnih bolest i. New Y ork: Raven Press, 1983:71- 89.

83. Williams D, Wilson T G. Dijagnoza od gla vnih i sporednih sindroma bazilarne insuf ic ijenc ije. Mozga. 1962; 85:741- 774.

84. Y anagihara T , i sur. Klinič ka obilježja senilna demenc ija u Ja panu Rinsho

Shinkeigaku 1999;. 39 (1) :45- 46.

← ↑ →

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful