Epilepsija: Sveobuhvatna Udžbenik 2.

izdanje
© 2008 Lippinc ot t Williams & Wilkins

← ↑ →
P.2779

Poglavlje 279 Osjetni poremećaji
C arl W. Ba zil

Uvod
Zbog parc ijalne napadaje može poč et i bilo gdje u moždane kore, njihov e manif est ac ije su raznolike i zat o š t o s u v eliki dijelov i kort eksa pos v eć en primarnog i s ekundarnog t umač enja s enzornih podražaja, širok izbor v izualni, s luš ni, v est ibularni, ukus ni i t akt ilnim s impt omi mogu bit i obilježja epileps ije. Zbog oduzimanja v ezane os jet ilne manif es t ac ije s u t oliko različ it i, druge č ulne abnormalnos t i ponekad može zamijenit i s epileps ijom. U razlikov anja epilept ič nih iz nonepilept ic senzornih s impt oma na t emelju klinič kih, nekoliko opć ih nač ela s u v ažni. Prv o, kont eks t s impt om mora uzet i u obzir. Čis t o s enzors ka napadaji, bez drugih manif es t ac ija barem neke od v remena, s u rijet ki, t ako oprezni pot raga za drugim s impt omima ili znakov ima podupiru epilepsije t reba izv est i. Na primjer, ako jedan s ekundarno generalizirani napadaj poč inje s žarišnom t rnc i, t o je mnogo v jerojat nije da su pret hodile des et ine slič nih epizoda izoliranom t rnc i s u zaprav o jednost av ni parc ijalni napadaji. Drugo, v remens ki t ijek od pac ijent a s enzorne sluč aju t reba uzet i u obzir. Je li t o dois t a paroksizmalne? Je s impt om ponav ljaju i nes kriv ljenu? Koliko dugo s u simpt omi zadnji? U princ ipu, epilept ič ki napadaji s u neizazv an, paroks izmalni i jedan do t ri minut e u t rajanju. T reć e, kv alit et a osjet ilnog is kust v a je relev ant no. Napadaji obič no se s as t oje od "pozit iv ne" promjene nego "negat iv ne" os jeć aje, a t o može bit i koris na u ident if ic iranju nonepilept ic os jet ilne pojav e. Na primjer, v izije s w irling boja i oblika s u v iše v jerojat no da ć e imat i epilept ič ki porijeklo od gubit ka v ida, i lokalizirane pec kanje pares t hes ias s u v iše v jerojat no da ć e bit i epilepsiju nego dif uznog ut rnulos t . Konač no, dis t ribuc ija s enzornih poremeć aja t reba uzet i u obzir i da li t o č ini anat oms ku s mis la. Parc ijalni napadaji nast aju iz moždane kore, a poč et ni s impt omi s t oga č es t o može bit i lokaliziran na prilič no diskret nim područ ju mozga. Naknadno ev oluc ija simpt oma opć enit o uključ uje sus jedne kort eks . Dakle, v izualni s impt omi obič no uključ uju jedan hemif ield. S omat os enzorni napadi su v iše v jerojat no da ć e uključ iv at i ​l ic e i ruke (jer oni imaju v elike pov ršine reprezent ac ije u kort eks u) i t rebala bi bit i

ogranič ena na jednoj st rani t ijela, barem na poč et ku ( ot oč na napadaji s u iznimka
7

).

Jasno je da je t oč na, det aljan opis Paroksizmalna osjet nih promjena je krit ič na u odv ajanju epilept ič ne događaje iz raznih nonepilept ic uv jet ima. V ažni senzors ka uv jet i koji mogu bit i zbunjeni s epilepsijom nav edeni su u t ablic i 1. , a dodat na is pit iv anja koris na u razlikov anju ov e uv jet e od epileps ije je nav edena u t ablic i 2. . Ov o poglav lje opis uje sv e od t ih uv jet a u daljnje det alje i pojaš njav a kako se najbolje može razlikov at i od epileps ije.

Poremećaji njuha
Jedan od klasika (iako ne i najč eš ć i) Poč et ni s impt omi napadaja podrijet lom iz medijalnog t emporalnog režnja je paroksizmalne epizoda uključ uje neugodan miris . T ipič ni opis i uključ uju ref erenc e na žrt v u gume, s umpor, i organs kih ot apala, 3 9 iako č ešć e pac ijent nije u st anju pružit i određenu analogiju. T akv a "aure" s e može dogodit i u nedost at ku drugih ov ršnih manif est ac ija kao izolirani jednost av nim djelomič nog oduzimanja. Međut im, got ov o sv i t akv i pac ijent i iskus t v o s loženu djelomič nu ili sekundarno generalizirani napadaj u određenom t renut ku, pogot ov o ako se ne liječ i, a ov aj događaj rješ av a bilo dijagnos t ič ke nes igurnos t i. Jer got ov o s v e anomalije miris ni s us t av a rezult at u gubit ak njuha nego abnormalni os jet miris a, t o s e obič no ne zamijenit i za epilepsiju. Jedna v ažna iznimka je ps ihijat rijska boles t . U t akv im s luč ajev ima, boles nic i č es t o ć e izv ijes t it i abnormalne miris e u suradnji s ps ihogene napadaja. Iako t o pov rš no može nalikov at i prekrš aj miris i od epilepsije t emporalnog režnja, č eš ć e s u opis ane puno prec iznije i još prijav ljen kao ugodan. Dakle, c v jet ni miris je opisano, 3 3 kao š t o s u miris i "parf ema", "hrani" i "č is t og kis ika." Za v iše ops ežnoj ras prav i o t im napadima, č it at elj s e upuć uje na dijelu na ps ihijat rijskih poremeć aja.

Poremećaji vida
Iznenadna v izualni gubit ak koji prat i v er t ebr obazilar noj pr olazni is hemijs ki napad ( T IA) nije lako zamijenit i s epilept ič kog napadaja. Prolazni ishemijs ki napadi obič no t raju duže od t ipič nih napadaja. Obje, međut im, može bit i pov ezana s v rt oglav ic e, poremeć aj gov ora, ili izmijenjenom s v ijes t i. Razlika je objašnjeno v iš e u pot punos t i u poglav lju 275 . Ponav ljaju, ponekad s t ereot ipno v izualne haluc inac ije mogu nast at i u s luč ajev ima c er ebr alne am iloid angiopat ije
20

(v idi t akođer kas nije ras prav u) .

S ložen i ponekad zbunjujuć i odnos između m igr ene i epileps ije je t akođer ras prav ljalo još u pot punost i drugdje (v idi poglav lje 274 ). Zbog s v oje v isoke uč es t alos t i, v izualni s impt omi migrene preds t av ljaju zajednič ku s it uac iju u kojoj s u s enzors ka simpt omi neke druge boles t i mogu s e zamijenit i za epileps iju. Pojav e dv iju bolest i mogu bit i slič ni, iako klas ič na hemif ield s c ot oma v idjet i u migrene je rijet kost s epilepsijom. S druge s t rane, pac ijent i s migrenom mogu v idjet i zv ijezde, boji s v jet la, ili uzoraka s lič ne onima koje v idi u boles nika s epilept ič nim napadajima proizlaze iz okc ipit alnog ili s t ražnji sljepooč nom režnju.

Ta blic a 1 Osjetni pore meć aji koji mogu opona ša ti napa daje

Mirisni poreme ć aji

Vizua lni poremeć a ji

Migrena

T IA

Pedunc ular haluc inac ija

Os t ali v izualne haluc inac ije

Slušni i v e stibularni poreme ć aji

Audit orne haluc inac ija

Vrt oglav ic a

Benigna pozic ijska v rt oglav ic a

Paroks izmalna v rt oglav ic a djet injs t v a

Meniere boles t

Soma tose nzorni poreme ć aji

T IA

Glav obolja

Prolazni kompres ije neuropat ije

Neuralgija t rigeminus a

Paroks izmalni s enzornih s impt ome mult iple skleroze

Amiloidne angiopat ije

Gas t roint est inalni s impt omi

Psihogena osje tilne simptomi

Tablic a 2 Dodatna dijagnostič ka ispitiv anja korisno u senzornih pore meć aja

Test

Korisne uv je t (e )

MRI

Moždani udar, T IA , v iše s c eros is , moždanog lezija; c erebralne amiloidne angiopat ije

Audiomet rija

Čuv š i gubit ak, BPV, Meniere boles t

Elec t rony s agmography ; rot ac ijs ki st olic a t es t iranje

BPV

Baer

Debla lezija

EMG / živ ac a prov ođenje is pit iv anja

Perif erni živ ac bolest i

​ oždanog s luš ni- ev oc irani pot enc ijali; bpV dobroć udni Baer, m pozic ijska v rt oglav ic a; EMG, elekt romiograf ija; T IA , prolazni is hemijski napad.

Os t ali neobič ne uzroc i v izualnih haluc inac ija koje pov remeno može miješat i s epileps ijom uključ uju pov lač enje iz alkohola ili droge sedat iv e i ps ihijat rijske bolest i. U oba, s like s u obič no dobro f ormirana, ali njihov a v arijabilnos t i dugo t rajanje (s at i do dana nego minut a) obič no ih razlikov at i od epileps ije, č ak iu nedos t at ku drugih klinič kih inf ormac ija. Haluc inac ije nas t aju is ključ iv o t ijekom prijelaza između s pav anja i budnost i (hy pnic haluc inac ije) s u č es t o v izualno. T o može bit i pov ezana s narkolepsije, ali t akođer se jav ljaju s poradič no u inač e normalnim pojedinc ima i može s e ubrzao neispav anos t i. Pedunc ular haluc inac ije, v iš e neobič no uzrok paroks izmalne v izualnih s impt oma, prv i su opisali Lhermit t e.
32 2

T o s e obič no jav ljaju u v eč ernjim

s at ima, a može t rajat i sat ima. Oni s u v rlo živ o i dobro f ormirana, primjeri uključ uju P.2780 v edro obojena papiga ili drugih živ ot inja. pogođenih pac ijenat a može imat i promjene u s v ijes t i, dodajuć i da je zbrke s napadajima. A ss oc iat ed simpt omi poput lubanjs ki živ ac pals ies , hemiplegia, hemianest hesia ili at aks ija s e v idjet i u mnogim pac ijent ima. Hipomanija i pov eć ana t on jav ljaju č est o, 4 1 koji se t akođer može pomoć i da razlikujet e pedunc ular haluc inac ije od napadaja. St anje rezult at i inf arkt om t alamusa ili pars ret ic ulat a od s ubst ant ia nigra.
9 9 1 , 32 , 41

Poremećaji sluha i vestibularnog sustava
Kao i kod miris ni poremeć aja, v eć ina napadaji koji ut ječ u na s luh i rav not ežu pokazuju "pozit iv ne" osobine slušnim haluc inac ijama ili iskriv ljav anja i v rt oglav ic e. Dakle, t o je t a simpt omi koji su najč eš ć e zabludi za epilepsiju. A udit orne haluc inac ije su č es t e u s hizof reniji (v idi poglav lje 287 ) , a t akođer s e jav ljaju pov remeno u akut nim pov lač enje držav e iz alkohola i drugih droga s edat iv e. U oba sluč aja, v arijabilnost haluc inac ija u bilo jednog pac ijent a i određene klinič ke pos t av ka obič no č ine razliku od epileps ije prilič no jednos t av an. Audit orne haluc inac ije s u rijet ke u v as kularne boles t i. T o može bit i prolazna, a izos t anak psihijat rijs kih boles t i može dov es t i do zabune s epileps ijom. Audit orne haluc inac ije, uključ ujuć i glazbene haluc inac ije, može s e pojav it i s gubit kom sluha, droga opijenoš ć u, ili droga pov lač enje.
14

Epizode v rt oglav ic e, a pos ebic e, paroksizmalne v rt oglav ic e s u v iš e v jerojat no da ć e bit i zbunjeni s epilepsijom. V rt oglav ic a je v rlo č es t prigov or, pogot ov o kod s t arijih osoba, i iako je s amo mali dio sluč ajev a može s e miješat i s epileps ijom, t o još uv ijek preds t av lja znač ajan broj. Uzroc i v rt oglav ic e s u v rlo raznolika i može uključ iv at i ​b ilo c ent ralne ili perif erni v es t ibularni mehanizme. Perif erni v rt oglav ic a može rezult irat i iz c upulolit hias is , t rauma glav e, ubrzanja ozljeda, i s rednjeg uha inf ekc ije i obič no t raje sekundi do nekoliko minut a. Središ nja vrt oglav ic a može bit i uzrokov ana lijekov ima, c erebrov askularne bolest i, t umori i mult ipla s kleroza i obič no t raje nekoliko dana, 1 7 i s t oga t o ne bi obič no bit i zbunjeni s epileps ijom. Najč eš ć i poremeć aj je benigna pozic ijs ka v r t oglav ic a, koji je obič no idiopat ski, rezult at t raume glav e, ili s e odnose na v irusne inf ekc ije.
5

razliku od v rt oglav ic e pov ezane s napadajima, paroks izmalne v rt oglav ic e nonepilept ic rijet ko neizazv an. Dijagnoza je naprav io kada pozic ijs ki promjene (uključ ujuć i Hallpike i Barany manev re) izmamit i pac ijent a t ipič ne s impt ome s pripadajuć im nist agmusa. Paroks izmalna v rt oglav ic a je t akođer obič no t raju duže nego v rt oglav om simpt oma v idio s epilepsijom. Benigna par oksizm alna v r t oglav ic a od djet injs t v a obilježena naglim, krat kim epizodama v rt oglav ic e i nist agmus. T o je prv i put opis ao Bass er. 6 sindrom s e najč ešć e jav lja kod djec e, obič no poč inju nakon č et iri godine s t aros t i, ali pov remeno prije 1 godina s t aros t i, t o obič no rješav a po dobi od 10 godina. Epizode t raju od 20 s ekundi do t ri minut e i može bit i poprać ena muč ninom, pov rać anjem, ili glav obolje. Dijet e može s pot aknut i ili past i zbog nerav not eže i nije iznenađujuć e, pos t aje uplaš en ili zbunjen, znač ajke koje

mogu dodat no sugeriraju s ložene djelomič nu napadaj. T ipič na f rekv enc ija je jedan do pet uroka mjes eč no. 1 3 Rezult at i A udiologic , ot ologic i neurološ kih preglede su normalne. Nalazi kalorijs kih / obrt ni is pit iv anja može bit i normalno 1 3 ili nenormalan. 1 2 elekt roenc ef alogram (EEG) je unif ormno normalno. Nis t agmus jav lja t ijekom s amih epizoda, a ako primijet io, pomaže u razlikov anju od napadaja. Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a je pov ezana s migrenom 1 3 , 1 5 , 2 6 i može možda bit i v arijant a bazilarne migrene. Poremeć aj najv jerojat nije rezult at prolaznog poremeć aja u c irkulac iji v ert ebrobazilarnog koja proizv odi s rediš nju v est ibularni disf unkc ije.
16

U odraslih, Menier e bolest , osobit o u s v ojim ranim f azama, ponekad zbunjeni s epilepsijom. U poznat om s luč aju Vinc ent a v an Gogha, nas t av lja ras prav a o t ome da li je on imao Meniere bolest ili epileps iju. 4 , 3 5 Kao napadaja, napadi Meniere boles t č es t o pret hodi upozorenje, obič no nes pec if ič an os jeć aj punoć e u uš ima. Za razliku od napadaja, napadi s u obič no poprać ena nist agmus a, gubit ak s luha, t init us i. Epizode v rt oglav ic e može t rajat i s at ima, ali pov remeno t rajat i s amo nekoliko minut a. Bolesnic i mogu os jeć at i s labos t i nemirnim nakon epizode, ali nikada nije bilo promjena u s v ijes t i t ijekom ili nakon napada. 4 4 uroka može bit i t ako iznenadan i t ako žes t oko da pac ijent zaprav o pada na t lo (iako bez gubit ka s v ijest i). Dijagnost ič ki t es t ov i poput elekt ronis t agmograf ija, audiomet rija, ili audit iv nom- ev oc iranih pot enc ijala može bit i korisna u pot v rdiv ši perif erni v es t ibularni poremeć aj. P.2781

Poremećaji Somatosenzorni sustav
Čis t o s enzor ska pr olazni ishem ijs ki napadi (T ias ) nis u rijet kost , a oč it uje različ it im osjet ilnim prit užbi koje uključ uju lic e i udov e. Iako pac ijent i obič no izv ješ ć e ukoč enos t , oni t akođer mogu opisat i razne "pozit iv ne" s impt ome, kao š t o s u bol, t rnc i, t oplina, ili pares t hes ias . Buduć i da mnogi T ias riješit i u roku od pet minut a, krać e napadi mogu se miješ at i s epilepsijom. Čit at elj s e naziv a poglav lja 275 za v iš e pot puni opis T IA. S lič ni simpt omi mogu s e v idjet i u m oždanoj am iloid mikr oangiopat ije ( UHA ), č es t uzrok lobarne krv arenja u s t arijih, normot enzivnih boles nika. 2 4 , 4 2 Bolest je karakt erizirana t aloženjem β- amiloida u medijima malih i srednjih moždanih art erija. Zbrka s epilepsijom može doć i u prodromal f azama, kada pac ijent ima rekurent ne napadima ut rnulost ili t rnc i koji se š ire po c ijelom t ijelu u minut ama. Prolazni senzors ka s impt omi mogu pojav it i v iše put a u ist om područ ju, 2 0 oponaš ajuć i s t ereot y py nać i u parc ijalnih napadaja. Neki aut ori s u predložili da "CAA uroka" zaprav o su napadaji, ali v eć ina s u zaključ ili da su v iš e v jerojat no da ć e bit i rezult at š irenja depresiju, 2 0 možda pot aknut a malim krv arenjem. Iako konač na dijagnoza zaht ijev a hist ološ ku pot v rdu, bolesnic i s HAA č est o imaju v iš e kort ikalne krv arenja i imaju v eć u v jerojat nost da pokaže apolipoprot eina E E- dv a alela nego je populac ija na bazi uzorka. 1 9 Razlika od napadaja je oč it o v ažno, ali UHA t akođer mora bit i dif erenc iran iz T IA jer ant ikoagulant ne t erapije dov odi do pov eć anog rizika za lobarne krv arenja. Konač no, boles nika s HAA t akođer mogu imat i prav i epilept ič ki napad,
8 , 20 , 23

koji preds t av lja dodat no

dijagnos t ič ke probleme za klinič ara. Neuropat ije rijet ko proizv est i s impt ome koji s u zbunjeni s napadajima. U manif est ac ije neuropat ija obič no lijen nego paroks izmalne, progresiv ni ili s t at ič na nego rekurent ne, a uključ uje područ ja koja su neobič no s impt omat ič no t ijekom napadaja (npr. č arapa- rukav ic e dist ribuc ija, mononeurit is mult ipleks) . U neobič nim sluč ajev ima, os obit o živ ac može bit i opet ov ano i rev erzibilno pogođeni, a pac ijent može ponudit i opis ponov ljenog ut rnulost ili t rnc i u određenom područ ju, št o se može č init i paroks izmalne. Primjeri uključ uju meralgia pares t het ic a, lakat ni neuropat ija i s indrom karpalnog t unela. Ov i sluč ajev i se obič no može razlikov at i od epileps ije pažljivim pov ijest i; ako dijagnos t ič ki nedoumic e, elekt rograf ski ev aluac ija ć e riješ it i problem. Pac ijent i ponekad žale paroks izmalne boli glav a koje mogu nalikov at i oduzimanje. Glavobolja kao jedini manif est ac ije napadaja je, međut im, iznimno rijet ka. 2 5 , 2 9 Češ ć e, glav obolja s e jav lja kao nes pec if ič ni prodrome, aure, ili pos t ic t al f enomen. Zbog ic t al glav obolja je t ako neobič no, č ak i neobič ne v rst e glav obolje obič no nisu zbunjeni s epileps ijom. Neur algija t r igem inus a (T IC doulour eux) je relat iv no č est a pojav a obilježena Paroksizmalna napada jakih bolov a u dis t ribuc iji jednom ili v iš e grana t rigeminalnog živ c a. Kao iu epileps ije, napadi s u iznenadni i nepredv idljiv i, a obič no s u krat ki u t rajanju. Ponekad, međut im, napada na t rigeminus a neuralgija t raju s at ima, t rajanje koja je v rlo at ipič na od napadaja. Za razliku od epilept ič nih napadaja, napadi t rigeminus a neuralgija č es t o pojav ljuju u klas t ere. Gornja grana t rigeminalnog živ c a je uključ en najč eš ć e; of t almoloških podjela rijet ko uključ eni u izolac iji. 2 8 Karbamazepin je najuč inkov it iji liječ enje; f enit oin se t akođer može korist it i. Napadi t rigeminus a neuralgija č es t o izazv ana osjet nih podražaja (npr., os jet ljiv na dodir, hladno) na zahv ać enom područ ju, š t o bi moglo sugerirat i oblik "pot ic aj osjet ljivog" epileps ije. U s t v ari, Pagni 3 6 predložio da neuralgija t rigeminus a predst av lja oblik pot ic aja- izazv anoj epilepsije. Klasič na neuralgija t rigeminus a s e lako razlikov at i od epileps ije do dist ribuc ije, v rijeme, narav no, i kv alit et u napada. Net ipič ni prezent ac ije, međut im, pov remeno s u u zabludi za jednos t av ne parc ijalnih napadaja i net oč ne dijagnoze č ini dodat no poduprijet i dobar odgov or na ant iepilept ike. Paroks izmalna osjet ilne s impt omi, uključ ujuć i t rigeminus a neuralgija, mogu s e pojav it i u bolesnika s m ult iplom skler ozom (MS ). Zajednič ki paroks izmalne poremeć aje gori dy ses t hes ia, č es t o ogranič ena na jedan ud, koji t raje <1 minut u i č es t o s amo nekoliko sekundi. Nema pov ezane grč ev it e pokret e. Napadi mogu bit i izazv ana dobrov oljnih pokret a i dobro reagiraju na karbamazepina.
46

epizoda bolnog koreja, dis t onija, t e razne t onik pos t ures

t akođer s e jav ljaju u MS. 2 7 , 3 4 , 3 8 T o v jerojat no proizlazi iz ec t opic generac ije akc ijskih pot enc ijala u demy elinat ed aksona, s naknadno š irenje zajedno senzorimot orič ke put ov a.
46

Gast r oint est inalni s im pt om i, kao š t o s u muč nina i pov rać anje, t ret iraju s e prv o opć e prakse ili int ernis t i, iako t o može bit i manif est ac ije jednos t av nih parc ijalnih napadaja. Gast roint es t inalni ref luks je v jerojat no da ć e s e

miješ at i s epilepsijom u odras lih od kojih t oč no pov ijes t može bit i dobiv enih. T o može preds t av ljat i dijagnost ič ki problem u malom djec om, u kojima epizoda ref luks a može bit i poprać eno pov rać anjem, c ijanoza, i poziranje s imulira epilepsije. 3 7 Kod djec e, rekurent ne bol u t rbuhu može razv it i na oko 5 godina. Epizode obič no t raju nekoliko s at i i nis u pov ezani s bilo gas t roint es t inalnih dijagnost ič kih abnormalnos t i.
3

c iklič nog pov rać anja je

v idio u dobi od 2 godine i nest aje nakon 3 do 4 godine. 2 2 T e epizode su č es t o poprać ena t eš kim muč nina i bolov i u t rbuhu. Oba ponav ljaju bolov i u t rbuhu i pov rać anje c iklič ki pov ezane s migrenom 3 7 , ali ne i epileps ije. Oni s u nekad č est o dijagnos t ic irao kao "t rbuš ni epilepsije."

Psihogena Osjetni simptomi
Ps ihijat rijski poremeć aji s u razgov arali u poglav ljima 281 , 282 , 283 , 284 , 285 , 286 , 287 , međut im, oni zaslužuju pos ebnu pohv alu u razgov oru os jet ilnih pojav a. Zbog senzors ka s impt omi obič no nis u poprać eni objekt iv nih promjena, liječ nik č es t o moraju os lonit i is ključ iv o na pov ijest i za poč et nu dijagnozu. Osobit o u s luč aju pac ijent a s psihijat rijskih bolest i, ov aj opis može bit i nejas ne i unhelpf ul, dodajuć i da je t eškoć a u razlikov anju epilept ič ara iz nonepilept ic događaja. Ps ihogena nonepilept ic napadaji (PNES) s u paroksizmalni promjene u kret anju, s enzac ija, ili is kust v o koje nalikuju epilept ič ki napadaji, ali proizlaze iz č ist o ps iholoških uzroka (v idi t akođer poglav lje 282 ). Iako do 80% boles nika s PNES imaju mot orič ke manif est ac ije, s luč ajev ima, PNES karakt erizira promjena os jet a,
33 43 18 , 21 , 30

u drugim
21 , 31 ,

uključ ujuć i ut rnulos t ,

pares t hes ias , bol, mirisa, okus a i v izualnih / audit orne haluc inac ije.

Psihogena nonepilept ic napadaji obič no imaju v iš e post upni nas t up i dulje t rajanje od epilept ič nih napadaja, ali ov e osobine sama ne može pouzdano koris t it i za naprav it i razliku od epileps ije.
31

Na predst av ljanju s impt omi panič nog por em eć aja, s ili bez hy perv ent ilat ion, mogu uključ iv at i ​v rt oglav ic u, v rt oglav ic e, perioralnim t rnc e, obamrlos t ili t rnc e u rukama, generalizirana slabost , ili sinkopa, i panič ni poremeć aj može bit i zbunjen sa epilepsijom. 4 0 paroks izma od neobjaš njiv e s t raha s u t ipič ne u panič ni poremeć aj, t o može bit i zbunjen sa limbič ki napadaja. Za v iš e pot puni ras prav u, v idi poglav lje 285 . Razlikov anje PNES ili panič nim poremeć ajem iz epilept ič nih napadaja može bit i t eško. St ereot ipni napadi korist epilept ič ki napad, iako je s ubjekt iv na opisi č is t o os jet nih simpt oma č es t o je t eš ko prot umač it i. Kada dijagnoza os t aje nejasno nakon pažljiv og pov ijest i, v ideo- EEG monit oring može bit i pot rebno napravit i razliku. P.2782

Sažetak i zaključci
Mnogi senzors ka s impt omi i poremeć aji imaju neke slič nost i s epileps ije i, u određenim okolnos t ima, može s e miješ at i s njim. U v eć ini sluč ajev a, oprezni pov ijes t uzimanja nadopunit i prikladnim dijagnos t ič ko t es t iranje os igurav a pouzdanu os novu za izradu razliku. U nekih bolesnika, s nimanje jedne ili v iše

pac ijent a uobič ajenih događanja s is t odobnim elekt roenc ef alograf ija (EEG v ideo- nadzor) može bit i pot rebno razlikov at i od epileps ije nonepilept ic događaja pouzdano. V rijeme je pov ezana ic t al is c jedak t ijekom epizode je dijagnos t ič ka od epilepsije. Lažno negat iv ni rezult at i mogu s e pojav it i s jednos t av nim parc ijalnih napadaja, koji nemaju v las išt e EEG koreliraju u v eć ini s luč ajev a. 1 1 U t akv im s luč ajev ima, međut im, v ideo s nimanje i oprezni klinič ka ispit iv anja t reba pouzdano ut v rdit i klinič ku s impt omat ologiju i ut v rdit i da li je t o u s kladu s epilept ič ki napadaj. Dugot rajno EEG s nimanje t akođer može prikazat i int erikt alnog ispuš t anja epilept if orm, t o s nažno ukazuju na dijagnozu epileps ije, 1 0 , 4 7 , ali njihov a det ekc ija nije ekv iv alent na demonst rac iji napadaja pražnjenja jav ljaju is t odobno s s impt om u pit anju. Kada uroka pojav it i na dnev noj bazi, 6 - do 8- sat no EEG s v ideo nadzor na ambulant no je razumna alt ernat iv a. Rijet ki napadi obič no zaht ijev aju bolnič ko v ideo- EEG monit oring, i ant iepilept ike (ako s e korist i) možda morat i bit i pov uč ena. Nedav ni napredak u proš irenom ambulant no EEG monit oring č ine ov aj alt ernat iv a bolnič kom nadzor u odabranim s luč ajev ima, iako je t o još uv ijek pat e od nedos t at ka obuč enog uredinist v u kako bi s e osiguralo prav ilno s nimanje u s v im v remenima i t est irat i pac ijent a na odgov arajuć i nač in t ijekom razdoblja.

Reference
1. A lajouanine T H, T hurel R, Durupt L. lezije prot ubérant ielle bass e d'Origine v as c ulaire et halluc inos e. Ot k Neur ol (Par iz). 1944; 76: 90- 91.

2. A ldric h M. klinič ki spekt ar narkoleps ije i idiopat s ke hipersomnija. Neur ologiju. 1996; 46: 393- 401.

3 A pley J, Naish N. Rec idiv irajuć e abdominalna bol:.. Polje anket a 1000 š kols ke djec e Ar c h Dis Dijet e. 1958; 33: 165- 170.

4. A renberg IK, Count ry man LF , Bernst ein LH, et al. V an Gogh je imao Meniere boles t , a ne epileps ije. JAMA. 1990; 264:491- 493.

5 Baloh RW, Honrubia V, Jac obs on K. Benigna pozic ijs ka v rt oglav ic a: .. Klinič ki i oc ulographic znač ajke u 240 s luč ajev a neur ologiju. 1987; 37: 371- 378.

6. Bas s er LS . Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a djet injs t v a (razne v es t ibularne neuronit is) . Mozga. 1964; 87:141- 152.

7. Bert hier ML, S t arkst ein SE, Nogues MA , i s ur. Bilat eralni s enzors ka napadaja u boles nika s boli as y mbolia. Ann Neur ol. 1990; 27: 109.

8. Bric eno CE, Resc h L, M. Berns t ein Cerebralna amiloid angiopat ije preds t av ljajuć i kao masov nog lezije. Moždani udar . 1987; 18:234- 239.

9. Caplan LR. "V rh bazilarne" s indroma. Neur ologiju. 1980; 30:72- 79.

10. Delgado- Es c uet a A V. Epilept ogenic paroks izma: moderni pris t upi i klinič ke korelac ije Neur ologija.. 1979; 29:1014- 1022.

11. Dev ins ky O, Sat o S , Kuf t a CV , et al. Elekt roenc ef alograf ije st udije jednos t av nih parc ijalnih napadaja s s ubduralnih elekt roda s nimke. Neur ologije. 1989; 39: 527- 533.

12. Dunn DW, S ny der CH. Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a od djet injs t v a. Am J Dis Dijet e. 1976; 130: 1099- 1100.

13. EEG- Olof s son O, Linds kog U, Anders son B. Benigni paroks izmalne v rt oglav ic e u djet injs t v u. Ac t a Ot olar y ngol. 1982; 93: 283- 289.

14. Ev ers S, Ellger T . Klinič ki s pekt ar glazbenih haluc inac ija. J Neur ol s c i. 2004; 227: 55- 65.

15. F enic hel GM. Migrena kao uzrok benigne paroks izmalne v rt oglav ic e djet injs t v a. J Pediat r . 1967; 71: 114- 115.

16. F inkelhor BK, Harker LA. Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a od djet injs t v a. Lar ingos kopa. 1987; 97:1161- 1163.

17. Gizzi M, Diamond SP. V rt oglav ic a ili v est ibularni problemi nalik napadaja. U: Kaplan PW, F isher RS , ur. nasljedov at elji epileps ije, 2. ed.. New Y ork: demo, 2005:145- 161.

18. Gat es JR, Ramani V, Whalen S , i s ur. Ic t al karakt eris t ike ps eudos eizures . Ar c h Neur ol. 1985; 42:1183- 1187.

19. Greenberg S M, Briggs ME, Hy man BT , et al. Apolipoprot eina E E- 2 je pov ezana s prisut nošć u i ranije pojav e krv arenja u c erebralne amiloidne angiopat ije. Hod. 1996; 27: 1333- 1337.

20. Greenberg S M, Vons at t el JPG, Ulozi JW, et al. Klinič ki s pekt ar moždane amiloid angiopat ije: prezent ac ije bez lobarne krv arenja neur ologiju.. 1993; 43:2073- 2079.

21. Gulic k T A , S pinks IP, kralj DW. Ps eudoseizures : ic t al f enomeni Neur ologija.. 1982; 32: 24- 30.

22. Hammond J. kas no pos ljedic e rekurent nog pov rać anja djet injs t v a. Dev Med Dijet e Neur ol. 1974; 16: 15- 22.

23. Hendric ks HT , F ranke CL, T HEUNISSEN PHMH. Cerebralna amiloid angiopat ije: dijagnoza prema MRI mozga i biops ija neur ologije.. 1990; 40: 1308- 1310.

24. Is hii N, Nishihara Y , Horie A . Amiloid mikroangiopat ije i lobarne moždana krv arenja. J Neur ol Neur os ur g Psihijat r ija. 1984; 47: 12031210.

25. Jonas A D. Glav obolje s u zapljene ekv iv alenat a. Glav obolju. 1966; 6: 78- 87.

26 Koehler B. Benigni paroksizmalne v rt oglav ic e djet injs t v a: . Migrena ekv iv alent Eur J Pediat r .. 1980; 134: 149- 151.

27. Kuroiw a Y , Shibas aki H. Bolni t onik napadaji u mult iple s kleroze. Liječ enje dipheny lhy dant oin i karbamazepina. F olia Psy c hiat r Neur ol JPN. 1968; 22:107- 119.

28. Lange DJ, T rojaborg W, Row land LP. Perif erni živ ac i lubanje lezije. U: Row land LP, ur. Mer r it t je Udžbenik za neur ologiju.. Balt imore: Williams & Wilkins , 1995:461- 484.

29. Laplant e P, S aint - Hilaire JM, Bouv ier G. Glav obolja kao epilept ič nih manif est ac ija. Neur ologiju. 1983; 33:1493- 1495.

. 30 Lempert T , S c hmidt D. Prirodna pov ijes t i ishod ps ihogene napadaja: klinič ko ispit iv anje u 50 boles nika J Neur ol.. 1990; 237: 3538.

31. Mali RP. Psihogena napadaji. Neur ologije. 1996; 46:1499- 1507.

32 Lhermit t e S. Sindrom de la kalot a du pédonc ule c erebralne:. Les nev olje ps iho- sens oriels dans les lezije du més oc éphale Ot k Neur ol ( Par iz).. 1922; 38:1359- 1365.

33. Lut her JS, Mc Namara JO, Carw ile S, i sur. Ps eudoepilept ic napadaji: met ode i v ideo analize za pomoć dijagnozu Ann Neur ol.. 1982; 12:458462.

34. Mat t hew s WB. T onic oduzimanje u diseminirane skleroze. Mozga.

1958; 81:193- 206.

35. Monroe RR. U epizodne ps ihoze od Vinc ent v an Gogha. J Ner v m ent Dis . 1978; 166:480- 488.

36. Pagni CA. Podrijet lo t ic douloureux: jedinst v en pogled J Neur osur g Sc i.. 1993; 37:185- 194.

37. Rot hner AD. Nije s v e š t o t res e je epileps ija. Clev e Clin J Med. 1989; 56 ( Suppl Pt 2) : S206- S213.

38. S hibas aki H, Kiroiw a Y . Bolna t onik oduzimanje u mult iple s kleroze. Ar c h Neur ol. 1974; 30:47- 51.

39. Dakle NK. Epilept ič ki aure. U: Wy llie E, ur. Liječ enje epileps ije:. Nač ela i pr aks e. Philadelphia: Lea & F ebiger; 1993:369- 377.

40. T rimble MR. Ps eudoseizures . Neur ol Clin. 1986; 4:449- 531.

41. Kombi Bogaert L. L'halluc inos e pédonc ulaire. Ot k Neur ol (Par iz) . 1927; 48:608- 617.

42. V int ers HV- a. Cerebralna amiloid angiopat ije: krit ič ki os v rt m oždani udar .. 1987; 18:311- 324.

43. V olow MR. Pseudos eizures : Pregled Južna Med J 1986; 79:600607...

44. Wazen JJ. Meniere s indrom. U: Row land LP, ur. Mer r it t je Udžbenik za neur ologiju.. Balt imore: Williams & Wilkins , 1995: 873- 874.

45. Williams D. pogranič na od epileps ije Rev is it ed. Mozga. 1975; 98:112.

46. ​Y abuki S, Hay abara T . Paroks izmalna dy s est hes ia u mult iple s kleroze. F olia Psy c hiat r Neur ol JPN. 1979; 33:97- 104.

47. Ziv in L, Ajmone- Mars an C. Uč est alos t i prognos t ič ki znač aj "epilept if orm" akt iv nost i u EEG nonepilept ic is pit anika. Mozga. 1968; 91: 751- 778.

← ↑ →

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful