Epilepsija: Sveobuhvatna Udžbenik 2.

izdanje
© 2008 Lippinc ot t Williams & Wilkins

← ↑ →
P.2783

Poglavlje 280 Nonepileptic Neurološki paroksizmalni poremećaji i epizodnih Simptomi kod novorođenčadi
Natalio F ejerma n

Uvod
Misdiagnosis epilept ič nih napadaja u male djec e je č est a i uglav nom zbog obzirom na razne Paroks izmalna ili epizodne s impt ome kao epilept ič ara kad nisu.
12 , 59 , 61 , 107

Nonneurologic paroksizmalni poremeć aji, kao št o dah- Holding uroka, s inkopa, i ps ihogene manif es t ac ije, ras prav lja s e u poglav lju 273 . Već ina neuroloških uv jet ima nav edenima u t ablic i 1. s u rijet ki. Ipak, oni mogu bit i v ažan dio dif erenc ijalnih dijagnoza epilept ič nih napadaja. T ablic a 1 skupine razni s impt omi i uv jet i u s kladu s njihov im opć im prirode.
116

Poboljšane Normalne pojave Sporadični epileptički trzaja tijekom spavanja (Hypnic trzaja) ili fiziološka Sleep mioklonus
T o su prisut ne u normalne ljude. Oni se pojav ljuju t ijekom poč et ne f aze s na i t ijekom rapid ey e mov ement (REM) spav anja. T ipič no, oni manif es t iraju kao blagi kont rakc ija miš ić a lic a i krat kim pokret ima prs t ima ruku ili nogu. Nema elekt roenc ef alograf ije (EEG) korelat i. 6 9 Mas iv ni bilat eralni kret enima, uglav nom uključ uju noge, mogu se pojav it i t ijekom poč et ne f aze sna u s uradnji s promjenom u s t anju mirov anja ili uzbuđenja.
114

Lokalizirani mioklonus Tijekom budnosti
T o predst av lja rijedak f iziološki f enomen koji s e obič no događa t ijekom i nakon miš ić nog umora i kada linearno ili pojedine skupine miš ić a s u s mješt eni u nepodržanim položajima. Oboljeli s kupine mišić a može v arirat i,

ali u s v akom pojedinc u, s v aka epizoda mioklonus uključ uje ist e miš ić e. U epilept ič ki kret enima t rajat i nekoliko s ekundi do nekoliko minut a. Nema EEG promjene prat e mioklonus , a leđna podrijet lo je predložen. 6 9 Čak hic c oughs, s mat ra f iziološki f enomen, pov remeno može bit i int enziv na i s imulirat i paroks izmalne nered u malim dojenč adi.

Reakcija uplašiti
T o su bili pozv ani s ur s aut diur ne u f ranc uskoj književ nost i 6 9 i iznenadni, bilat eralni epilept ič ki kret enima koji mogu bit i bilo č vrs t o ili mas iv ni i pojav it i kao iznenađenje reakc ija na nagle s enzornih podražaja. Iako segment ni mioklonus je rijet ka u djec e, uplašit i odgov ori su v rlo č es t e. Moro ref leks ima uplaš it i komponent u, a neki uplašit i odgov or može se dokazat i u v eć ini normalnih dojenč adi. Ov i normalni f iziološ ki odgov ori moraju s e razlikov at i od pret jerane Moro ref leks i pat ološki podražaj induc iranih mioklonus, č es t o s opist hot onus v idjeli u djec e s s t at ič ki ili progres iv ne enc ef alopat ije.
58

Bruksizam
V eć ina odras lih i djec e noć nog bruksizma u nekom t renut ku u njihov om živ ot u. 1 3 U djec e s aut is t ič nim ponašanja i ment alne ret ardac ije, bruksizam s e jav lja u budnom s t anju i može dov es t i do t eške st omat ološ ke isc rpljiv anja.
109

Spavanja,
Češć e poremeć aji s mat raju u Poglav lju 276 (t akođer v idi Hans on i Pec k
79

).

Prolazni ili benigna poremećaji pokreta Benigni Neonatalna Sleep mioklonus
Godine 1982, Coult er i Allen 3 5 prijav ljena t ri bebe koje s u imale s pav anja mioklonus, koja je poč ela u prv om mjes ec u živ ot a. U epilept ič ki t rzaja s u bilat eralni, ponav ljaju, a nalazi se uglav nom u podlakt ic e i ruke. Neurološki pregledi i EEG bili normalni i dalje bit i normalno t ijekom prać enja. Coult er i A llen s kov ao pojam dobr oć udne Neonat alna s pav anja m ioklonus (BNSM) za ov aj f enomen. Nakon t oga, nekoliko drugih malih s erija s luč ajev a su objav ili kako je naglasio v ažnos t razlikov anja BNSM od napadaja.
, 43 123 , 143

Ov o s t anje je
37 , 42

v jerojat no prilič no č est i, kao št o je s ugerirano u nov ijoj, v eć e serije.

Ta blic a 1 None pile ptic neurološki paroksizma lni poreme ć aji i e pizodne simptomi u djetinjstv u

Poremeć a j

Simptomi

Poboljšane normalna pojav a

Hy pnic t rzaja i buđenja epilept ič ki kret enima Bruksizam

Prolazni ili benigna poremeć aji pokret a

Benigni neonat alni s pav anja mioklonus

T onic ref leks zapljena ranom djet injst v u

Benigni mioklonus u ranom djet injs t v u (benigni nonepilept ic inf ant ilni s pazmi)

Benigna paroksizmalna t onik gore pogled

Prolazna paroks izmalne dis t onija

Benigna paroksizmalna kriv oš ija

T it raj napada

Nepov oljne reakc ije na egzogene t v ari

Nav ika t ipa pokret i i samozadov oljenja pojav a

Šef lupanje Vodit elj ili t ijelo za ljuljanje Os t ali s t ereot ipnih pokret a Mast urbac ija poput epizode

Simpt omat ski nenormalni pokret i

Neonat alni pos t uring i druge nonepilept ic epizode

Ops oc lonus - mioklonus s indrom

Bobble glav a lut ka sindrom

Enc ephalopat hic nonepilept ic mioklonus

Os t ali paroks izmalni epizode ili neurološki uv jet i

Nonepilept ic A pnea Hy perexplexia Cogan okulomot orni apraxia Benigna paroksizmalna v rt oglav ic a Spas mus nut ans Izmjenič na hemiplegija djet injst v a

Paroks izmalna dist onija i c horeoat het os is

Benigna neonat alna s an mioklonus pojav ljuje u t erminu nov orođenč adi t ijekom prv ih nekoliko t jedana živ ot a. Jedan dijet e rođeno prerano razv ijen BNSM na 42 t jedana konc epc ijs ki dobi,
120

i najs t ariji prijav ljen poč et ak je

u 5- s at - st ari nov orođenč e. 3 5 int enzit et i uč est alost miš ić nih t rzaja pov eć at i i do t reć eg t jedna živ ot a; s upt ilnije mioklonus pojav ljuje ranije može proć i nezapaženo. Epilept ič ki t rzaja s u uglav nom pris ut na t ijekom non- brzog pokret a oč iju ( NREM) s pav anja, oni s u rjeđe t ijekom REM s pav anja. U neke djec e, BNS M jav lja isključ iv o t ijekom NREM s pav anja. v eć ini s luč ajev a, kret enima v eć inom
42

U P.2784

. uključ uju ruke, ali noge, lic e, aks ijalnih i t rbuš ne mišić e t akođer mogu bit i pogođeni 2 9 , 3 7 , 4 2 , 1 1 8 , 1 2 3 epilept ič ki kret enima može bit i bilat eralna, lokaliziran ili mult if okalne; rit mič ki ili arit miju. U kret enima č es t o pojav ljuju u klas t ere ponav ljaju u jednoj do 5/s ec za nekoliko sekundi. Klas t eri jerks obič no ponov it i neprav ilno u nizu u t rajanju 20 do 30 minut a minut a.
20 5 , 148 42

ili do 90

dugot rajnije epizode BNS M su u zabludi za grč ev it e st at us a

epilept ic us.

S pav anje s t anje ne mijenja t ijekom epizoda, a uzbuđenje uv ijek zav ršav a na t rzaje. Pov remeno, BNSM je pot ic aj os jet ljiv a i može s e izazv alo, na primjer, od buke.
120 35

Krev et ić za ljuljanje može izazv at i BNS M, š t o je koris no
pet

Dijagnost iËki.

Zanimljiv o, benzodiazepini mogu pov eć at i int enzit et BNSM.

Benigni neonat alni spav anja mioklonus s plas ne spont ano poč inju s drugom mjes ec u živ ot a i obič no nes t aje prije š est og mjes ec a. Ic t al EEG je, po def inic iji, normalno u BNSM. Međut im, jedna s erija izv ijest io je v eć i od normalne pojav e int erikt alnog oš t rih t ranzijenat a u 4 od 10 nov orođenč adi.
37

Benigni neonat alni s pav anja mioklonus može bit i genet s ki određen zbog pogođenim brać a s u is kazane u dv ije male serije boles nika, a pov ijes t noć nim t rzaja u jednom od rodit elja t akođer je pronađena u nekoliko s luč ajev a.
29 , 143

Iako Coult er i A llen 3 5 pripis at i BNSM do uzbuđenja odgov or, EEG s nimke nisu pokazale ov o. Benigni neonat alni s pav anja mioklonus dijeli neke znač ajke s noć nih mioklonus v ide u odras lih,
100

i t o može odrazit i prolazno

nezrelos t ili nerav not eža u s erot onins kog sus t av a. 1 2 3 U naš oj posljednjoj s eriji 21 pac ijenat a, mioklonus nes t ao prije dobi od s edam mjesec i, a dv a s luč aja naknadno razv io dobroć udne mioklonus u ranom djet injs t v u. Prognoza je jednako dobra, a ne liječ enje, osim umiriv anja je pot rebno.
56

Tonic Reflex Napadaji od ranog djetinjstva
Ov aj poremeć aj je opis ano u 1996, a drugi niz 13 s luč ajev a je objav ljen u 2001.
153 , 154

Poč et ak jav lja između prv og i t reć eg mjesec a živ ot a, s

s pont ana remisija dv a do t ri mjes ec nakon poč et ka. T o su normalne djec a preds t av ljaju dif uznih t onik kont rakc ije s nast av kom od č et iri uda, za v rijeme s pav anja i c ijanoza, bez gubit ka s v ijes t i, u t rajanju 3 do 10 s ekundi. Napadaji s e jav ljaju s amo t ijekom budnost i i s a djet et om s e održav a u us prav nom položaju. Zbog t akt ilno s t imulac ija č est o izaziv a epizode, ref leks epilept ič ki napadaji dolaze u obzir. Normalne int erikt alnog i ic t al EEGs pomoć i kako bi s e is ključ ila krat ak t onik ili epilept ič ki napadaji i inf ant ilni s pazmi. Glav na dif erenc ijalna dijagnoza je s benignim mioklonus u ranom djet injs t v u.

Benigni mioklonus od ranog djetinjstva (Benigni Nonepileptic infantilni spazmi)
Godine 1976, F ejerman 5 4 prijav ljena 10 dojenč adi s ponav ljajuć om uroka da res embled inf ant ilni spazmi, ali u kojima neurološ ki st at us, EEG, i rezult at i s u bili normalni, omoguć ujuć i jas an razlikov anje od West sindroma. Dodat ni s luč ajev i s u dodani u kasnijim izv ješ ć ima.
101 , 102 16 , 30 , 55 , 56 , 67 , 74 , 75 , 98 ,

F ejerman nazv ao njihov i uv jet i benigni mioklonus u r anom djet injs t v u ( BMEI) . . S ada smo nakon ukupno 41 bolesnika ( 26 muškarac a, 15 žena) za 2 do 27 godina
60

Opć enit o, dijagnoza Wes t s indroma je naprav io, č ak i s a

normalnim EEGs 1 3 7 ; t oč na dijagnoza je osnov ana s amo u ret ros pekt iv i. Dojenč ad doš ao pažnju zbog ponav ljanja t rzaja u v rat u ili gornje udov e mišić a, št o uzrokuje nagli f leks iju ili okret anje glav e s ekst enzijom i ot mic e ruke. Promjene se č es t o opis uju kao t it raj od glav e i ramena. U manjem broju s luč ajev a, s amo s u ruke s u uključ eni, ponekad, t it raj pokret e alt ernat iv nih s jas nim epilept ič ki t rzaja. Pov remeno, jedina znač ajka je s imet rič no ili as imet rič no proš irenje jedne ili obje ruke s ot mic a, glav a rot ac ije, ili glav a kapi. U kret enima može bit i izoliran ili ponov it i u nizu. Oni obič no jav ljaju v iš e put a dnev no. S v ijest ne ut ječ e, č ak i kada s u epilept ič ki kret enima t rajat i dok 30 minut a. Benigni mioklonus od ranog djet injst v a se rijet ko događa t ijekom s na. 4 5 Iako hranjenje može izazv at i napade, t o ne oprav dav a zasebnu oznaku, kao š t o je predloženo. 5 3 Benigni mioklonus u ranom djet injs t v u s e ne odnos i na ljut nje ili f rus t rac ije. Mioklonus pojav ljuje između 1 i 12 mjes ec i s t aros t i, s poč et kom u 90% sluč ajev a između t ri i dev et mjes ec i. T o preklapanje s v rha pojav e inf ant ilnih s pazama daljnje zbunjuje dijagnozu ( T ablic a 2 ) ( v idi poglav lje 229 ). Nadalje, izv ijes t ili s mo č et iri bebe koje su bile normalne do poč et ka t ipič nih inf ant ilnih s pazama bez hy ps arry t hmia ili druge abnormalnost i u sv ojim EEGs. Dakle, ic t al EEG je v rlo v ažno u dif erenc ijalnoj dijagnozi.
27

Tablic a 2. Diferenc ijalna dija gnoza izme đu kriptogene West sindroma i dobroć udnih mioklonus u ranom djetinjstv u (BMEI)

Sluč ajnosti

Dob napad 3- 9 MO

Normalno neurops y c hic razv oj ( do poč et ka)

Epilept ič ki ili krat ak t onik kont rakc ije u v rat u, ramenima, a gornja eks t remit et a

Jav ljaju u nizu

Nekoliko odgov ara po danu

Razlike

West sindrom

BMEI

Napadaji

T ijekom budnost i i t ijekom spav anja

T ijekom buđenja, iznimno za v rijeme s pav anja

Elekt roenc ef alogram

Uv ijek nenormalan, got ov o uv ijek hy psarrhy t hmia

Uv ijek normalno

Psihomot orni ret ardac ija

U s v im s luč ajev ima nont reat ed

Nikad

Tablic a 3. Difere nc ijalna dijagnoza benignih mioklonus u ranom djetinjstv u

1. Ost ali nonepilept ic f enomeni a. Hy perexplexia b. Sandif er sindrom c . T onic ref leks zapljena ranom djet injst v u d. Nus pojav e ili net rpeljiv os t i egzogenim agens ima (monos odium glut amat , met oklopramid, it d.) e. T it raj napada (rani s impt om obit eljs ke et erič nog t remor) f . Paroksizmalna dis t onija ili c horeoat het os is (paroks izmalna kriv oš ija, kinesigenic paroks izmalne c horeoat het osis, benigni inf ant ilno dis t onija) 2. Epilept ič ki napadi a. Rano epilept ič ki i t onik epilept ič ki napadaji b. Benigni obit eljs ki i nonf amilial inf ant ilne konv ulzije c . Inf ant ilni s pazmi (Wes t s indrom)

Neurološ ki pregled je uv ijek normalno, kao š t o s u int erikt alnog i ic t al EEG s nimke. Nema druge laborat orij P.2785 abnormalnost i, i ponaš anju i neurološ ki razv oj je normalno. S impt omi, jednom pris ut an, može pov eć at i za nekoliko t jedana, ali su s e pos t upno s mirit i t ijekom nekoliko mjesec i. Već ina djec e su bez napada do kraja druge godine i uv ijek do kraja s v og t reć i. Os t ali uv jet i koji s e koris t e da s e s mat ra da u dif erenc ijalnoj dijagnozi BMEI nav edeni s u u t ablic i 3 .
49 , 56 , 57 , 133 2 ,

Neki aut ori s mat raju t it raj napade bit i drugač iji od benignih mioklonus u ranom djet injs t v u, a oni s u u poč et ku opis an kao pov ezane s bit nim t remor.
82 , 87 , 150

U s t v ari, ja s mat ram da je sindrom zov e BMEI uključ uje uv ijek normalne bebe, koji poč inju s paše č es t o ponov it i u nizov ima, koji s e sas t oji u epilept ič ki t rzaja, krat kih t onik kont rakc ija, ili t it raj epizoda. Mi ne znamo neuroc hemic al osnov u ov og poremeć aja, ali znamo da je t o prolazna pojav a koja može imat i različ it e neurof iziološke izraze. Ov o t umač enje omoguć uje uključ iv anje nekih neurof iziološ ke nalaza unut ar s pekt ra BMEI.
108

Prolazna nezrelos t ili nerav not eža s erot onins kog sus t av a može bit i t emelj razne epilept ič ki f enomeni, kao š t o je post ulirao za BNSM, 1 2 3 i koji bi mogao bit i genet s ki, t ako rač unov ods t v o za pov remenim obit eljs kim s luč ajev ima oba BNS M i BMEI. 2 9 , 6 8 Vidjeli smo jednog djet et a s obje BNSM i BMEI. Def iniranje ant iepilept ika pods kupine raznih epilept ič ki poremeć aja je važno, ne s amo za razumijev anje klinič ke i neurof iziološke het erogenost mioklonus, 1 1 2 , ali i za pružanje rac ionalna f armakot erapija. Područ ja mozga koji s u uključ eni u BMEI su nepoznat i.

Benigna Paroksizmalna Tonic naviše Pogled
Ov aj sindrom karakt erizira napadaje t onik gore oka odst upanja u prat nji at aks ija. 1 0 6 Dob poč et ka je između šes t i 24 mjes ec i, a djec a su inač e zdrav i. U epizode gore oka ods t upanja jav ljaju u klast ere sv akih 2 do 8 s ekundi t ijekom razdoblja od nekoliko minut a. 3 7 , 5 1 T ijekom epizoda, s v ijes t je oč uv ana i pokuš av a v izualno prat it i dolje objekt i proizv odit i v ert ikalni nist agmus . Pogođeni djec a obič no pokazuju kompenzac ijs ku nagib glav e s brade prema dolje. Simpt omi s e jav ljaju s amo t ijekom budnost i. T ijekom napada, EEG s nimke s u normalni. Uč est alos t epizoda post upno opada, a napadi nes t aju nakon 1 do 2 godine. Čak i kada su epizode nes t aju, pac ijent i mogu pokaziv at i ​s por razv oj mot ora. pokazali obit eljsku pojav u. s luč ajno je normalno.
106 23 127

T ri s luč ajev i s u

mozak jednog djet et a koji je preminuo

Neka djec a imaju korist i od liječ enja dope, a t o je sugerirao moguć i odnos prema S egaw a sindroma.
23 , 40

Prolazna Paroksizmalna distonija
Epizode paroks izmalne dis t onije poč et kom u 3- 5 mjes ec st arost i is kazane s u

u s kupini od dev et djec e. Napadi, koji s u s e dogodili s amo kada su djec a budna, obilježili s u opis t hot onus , s imet rič ni ili as imet rič ni pov eć ao t on u naruč ju s eks t remnim pronac ije zapeš ć a, i oč uv anom sv ijes t i. Napadi s e obič no t rajalo nekoliko minut a, a dogodila od jednom mjes eč no na nekoliko po danu. Ponekad, P.2786 Međut im, epizode pov eć an u t rajanju nekoliko s at i ili č ak dana. U s v im s luč ajev ima, napadi nes t ao u drugoj godini živ ot a.
10

S lič an s lika je ranije opis ao kao "benigna idiopat skom dis t onije s poč et kom u prv oj godini živ ot a." Ov a dječ ic a imala dy s t onic položaja, uglav nom rukama, u t rajanju s ekundi do nekoliko minut a, a pov ezana je s namjerom pot res od ruke.
38 , 41 , 157

Benigna Paroksizmalna krivošija
Od s v ih t ih Paroks izmalna nonepilept ic neuroloških poremeć aja, benigni paroks izmalni kriv oš ija v jerojat no najmanje podsjeć a na epilept ič ki napadaji. Benigna paroks izmalna kriv oš ija karakt eriziraju uč es t ale epizode grlić a dist onija t raju nekoliko s at i ili dana. Napadi s u č es t o pov ezana s pov rać anjem, bljedilo, razdražljiv os t , i, ponekad, pospanos t ili at aks ija.
39 33 ,

Poč et ak jav lja u prv oj godini živ ot a, a napadi ponovit i nekoliko put a godišnje. T ijekom v remena, oni s manjenje t ežine i nes t aju nakon nekoliko godina. Elekt roenc ef alograf iju je uv ijek normalno. Gast roezof agealna ref luks na, moždanog / c erebelarna, ili v es t ibularni dis f unkc ija t reba isključ it i. Pov oljnost st anja je naglaš eno u nov oj seriji 22 i 11 sluč ajev a s v ake.
46 , 6

U drugom izv ješ ć u, dv a od č et iri s luč aja doš ao iz roda s

obit eljs kom hemiplegic migrene pov ezane s CACNA1A mut ac ije. 7 3 Benigna paroks izmalna kriv ošija s e s ada smat ra kao migrene ekv iv alent .

Nepovoljne reakcije na egzogene agenata
Nuspojav e ili net rpeljiv os t i prema različ it im egzogenim agensima može uključ iv at i ​d y s t onic poziranje, t it raj, t onik položajima, i epilept ič ki t rzaja. Drug gut anjem t reba t ražit i pažljiv im is t rage, a krv ili urin droge ekrani mogu bit i pot rebne. Met oklopramid,
71

karbamazepin,

110

f enot ijazini

( pogot ov o proc hlorperazine), pokazano, i t rimeprazine s v i s u uplet eni. Net oleranc ija na hranu adit iv a t akođer je inkriminirani kao uzrok t it raj napada.
121

138

Navika-Tip pokret i samozadovoljenja epizoda Šef lupanje, voditelj Rolling, ljulja, a ostali stereotipnih Promjene
Ov o preds t av lja skupinu ponav ljaju mot ornih ponašanja kod djec e koja s u obič no rit mič ke i uporni. Oni su obič no se ne paroksizmalne i, s t oga, rijet ko pokazuju epilepsiju. Š ef lupanje i glav u okreć e č est i s u u normalnim dojenč adi u v rijeme odlas ka

na s pav anje, pogot ov o t ijekom prv e godine živ ot a. Pov remeno, djec a č init i pov uč en i nepažljiv , koji može predložit i oduzimanje s aut omat izmima. U nekim djec e, rit mič ke pokret e glav e t raju t ijekom spav anja (jac t at io glav om Noc t urna). Opć enit o, t akv i pokret i nes t at i prije t ri godine s t aros t i, i neurološki razv oj je normalno. je d a n s lič an, č est o pret jerano mot orna ponaš anje pojav it i t ijekom budnos t i u djec e s aut is t ič nim ponašanja i ment alne ret ardac ije. Jedinst v en sluč aj paras omnia s rit mič kim glav e i pokret e t ijela i jezikom, oš t ar je bio prijav ljen u 2- y ear- old girl.
149

Ljuljanje je manje č es t u normalne djec e i najč eš ć e se jav lja kod djec e s ment alnom ret ardac ijom, s met njama u razv oju, odnosno os jet nih def ic it ima. A bnormalno ponašanje poč inje t ijekom prv e godine živ ot a, kada dijet e s jedi. Kas nije, boč ni ili amo- t amo rit mič ki pokret i glav e ili t ijela dogodit i dok st oji kao dobro.
124

mali dio normalne djec e ima s lič no ponaš anje.

38 , 63 , 129

Os t ali st ereot ipnih ponaš anja, kao š t o bukalne i lingv alne pokret a može bit i u zabludi za us ne aut omat izmima parc ijalnih napadaja, a ruke mlat araju i s rodne ponaš anje može se miješ at i s mioklonus. 2 4 Kod s t arije djec e, ponav ljaju ruka maš e pred oč ima s e koris t i za s ebe izaziv at i ​f ot os enzibilne napadaja. U malom djec om, ps ihogena napadaji mogu manif es t irat i kao krat kih bulji epizoda koje nis u lako razlikuju od at ipič nih izos t ajanja napadaja. U t akv im s luč ajev ima, v ideo- EEG monit oring ć e omoguć it i def init iv nu dijagnozu.
48 , 103

Masturbacija poput epizode
Dojenč ad, obič no djev ojke, ponekad s e naziv aju zbog krat kih epizoda bulji, adduc t ed bedara, rit mič ke kont rakc ije nogu i t rupa, c rv enilo, znojenje, i oš amuć en izgled. T akv e epizode s u č est o u zabludi za epilept ič nih napadaja, ali samozadov oljenja epizode i mast urbac iju t reba uzet i u obzir, unat oč djet et a mladoj dobi. 3 , 5 8 , 1 3 5 , 1 3 8 pomogla dif erenc ijal Poant a je da je dijet e budno i možda odoljet i ili v rijeđat i s e prekida .

Simptomatski Nenormalni pokreti Neonatalni poziranje i ostale Nonepileptic epizoda
Mot orna aut omat is ms i t onik položaji s u najč ešć i paroks izmalni događanja u nov orođenč adi koji nemaju dosljedno EEG abnormalnost i. Oni s u obič no s e v iđa u dojenč adi s t eš kim enc ef alopat ije i depres ije u prednji mozak f unkc ionira. Kellaw ay i Hrac hov y 8 8 pret pos t av ili da s u ov a ponašanja pos redov ao u MOŽDANOG razini zbog nemoguć nost i normalnog kort ikalne inhibic ije i predložio da oni preds t av ljaju ". mozga f enomene mat ič ne izdanje" 8 8 , 1 0 4 Slič ni akt iv nost i mot orni može bit i epilept ič ar, međut im, EEG monit oring obič no je pot rebno def inirat i t emeljne pat of iziološ ka mehanizme.
155 , 156

T onic položaji u nov orođenč et a može bit i žarišna ili generalizirana, a neki mogu imat i epilept ič ki komponent e. Mnogi od t ih mot ornih ponašanja nekada bili klas if ic irani kao "supt ilna" ili "minimalna" napadaja, ali njihov a

nedos ljedna u odnosu na EEG ic t al obrazac a nazv ao sv oju udrugu u pit anje ( v idi poglav lje 56 ) . Os t ali nonepilept ic mot orna ponaš anja u nov orođenč adi s u us meni bukalne- jezič ne pokret e, kao št o žv akanje i sisanje, s luč ajnih pokret a oč iju, rit mič ke bljeska, i os ebujna pokret a udov a poput pedaliranje ili kupanje. U s t arijih dojenč adi, t akv e akt iv nos t i mogu bit i dio epilept ič kog ic t al događaja. Argument nas t av i, međut im, i pit anje da li disoc ijac ije između s kalp EEG nalaza i s t ereot ipna paroksizmalnim mot ora ponaš anje isključ uje moguć nos t epilept ič kog mehanizam može v jerojat no nikada neć e bit i odgov orio def init iv no za s v ač iji zadov oljs t v o. 3 1 , 9 9 , 1 0 4 Ipak, t erapijske odluke (npr., da li korist it i ant iepilept ike) zaht ijev aju operat iv no odluka da s e u pojedinim s luč ajev ima
155 , 156

(v idi poglav lje 123 ).

Dakle, nekoliko zapažanja da mogu bit i izrađene na c ribs ide pomoć i da razlikujet e epilept ič ki napadaj iz nonepilept ic događaja s jakim s t upnjem v jerojat nos t i za t erapeut s ke sv rhe. S ljedeć i krit eriji pojač at i pret pos t av ku da određeni događaj je nonepilept ic : ( a) pov eć av a s s enzorne st imulac ije ( prost orna ili v remens ka zbir, zrač enje), ( b) može se pot isnut i blagi pas iv nog s uzdržanos t , i ( c ) ne prat i po aut onomne znač ajke (t ahikardija, za v rijeme s pav anja, promjene u krv nom t laku). 1 5 5 U t akv im nov orođenč adi, ant iepilept ike s u opć enit o nije pot rebno nit i poželjno. P.2787 Neov is no o t erapijskih odluka ili nos ologic pit anja, mot ornih A ut omat izmi i t onik položaje u nov orođenč adi ima znač enje u s mislu et iologije i prognozi. U jednoj s t udiji, 53% djec e s t onik položaja i 54% onih s aut omat izmima imao hipoksič ko- is hemijsku enc ef alopat iju, a od njih, s amo oko 25% bili s u normalni u ot pus t a iz bolnic e.
104

S egment nim ili leđne mioklonus u ranom djet injs t v u može v idjet i s s epse, t rauma rođenja, t e razne degenerat iv ne boles t i. Izolirani sluč ajev i kralješ nic e mioklonus su izv ijes t ili u djet et a s hy pergly c orrhac hia s ekundarnim parent eralne prehrane uprav lja put em nepropisno pos t av ljene, koji živ i u bedreni kat et er t umora.
122 14

i u 2 mjes ec a dojenč et a s leđne moždine

Opsoclonus-mioklonus sindrom
Nekoliko godina nakon prv og opisa ops oc lonus - mioklonus s indrom ( OMS ),
90

njegov a č es t a pov ezanos t s neuroblas t oma je priznat . 5 0 , 1 3 6 S rednja dob poč et ka je oko 14 mjes ec i, a s impt omi obič no s e pojav ljuju nekoliko dana nakon š t o je oč it o v irus ne inf ekc ije. 6 4 S ljedeć e znač ajke s u t ipič ni: () at aks ije s označ enim t remor dov odi do nemoguć nos t i hoda, (b) opsoc lonus ( "oka ples") s epizodama brzog oč ni kapak t reperit i; (c ) mioklonus lic a udov a, i (d) obilježena razdražljiv ost i razdražljiv ost . Mozak imaging s t udija, EEG i likv oru s u normalni. Debla audit orne- ev oc irani pot enc ijali mogu bit i nenormalan rano u t ijeku.
86

Neki aut ori t v rde da je OMS je uv ijek pov ezan s neuroblast oma i da t akv i t umori mogu regres s pont ano, 2 2 , ali t o nije is t ina. Ipak, naglas ak t reba s t av it i na s us t av an pot razi za neuroblas t oma. Rut ins ki laborat orijski t est ov i, uključ ujuć i c at ec holamine razinama, može bit i normalan. Bolov i

kompjut ors ka t omograf ija ( CT ) može bit i pot rebno ot krit i mali (1,5 do 2,0 c m) neuroblas t oma proizlaze iz t rbuš ne simpat ič kog lanc a. Nekoliko sluč ajev a pov ezanih s različ it im akut nih v irus nih inf ekc ija s u izv ijes t ili.
68 , 85 , 94 , 132

Jas no je da post oji još mnogo t oga nauč it i o

neurobiologije OMS . 1 1 3 Nis ke konc ent rac ije 5- hy droxy indoleac et ic kis eline i homov anillic kiseline pronađene su u c erebros pinalna t ekuć ina od 27 djec e s OMS. 1 1 5 Pos t oje t ri glav na et iološki s kupine za OMS: (a) OMS pov ezane s neuroblast oma, ( b) OMS pov ezana s pos ebnim v irusnih inf ekc ija, i ​( c ) OMS bez odrediv et iologije. Akut ni imunološ ki pat ogeneza je zas igurno uključ eni, a t u su i nov i napredak u t om smislu. Aut oimune ant it ijela v ezanje na pov rš ini izoliranih š t akora c erebelarna neurona pronađene s u u 10 od 14 djec e. 1 9 Djec a s OMS oč it uje na č et iri do s edam put a v eć i pos t ot ak ukupnih B- s t anic a u likv oru u us poredbi s kont rolama, a njegov a odluč nos t je predložen kao biološ ke marker boles t i.
117

Neka djec a pokazuju brz i uporan odgov or na kort ikos t eroide ili adrenoc ort ic ot ropic hormona ( ACT H), ali u v eć ini sluč ajev a s lijedi kronič ni t ijek s remis ije i rec idiv a č est o pov ezane s nov im v irus nim inf ekc ijama. int rav ens ki dav at i imuni globulin č inilo proizv est i znat an napredak u 18 mjes ec i - st ara dijet e s OMS pov ezana s nonresec t able t rbuš ne ganglioneuroblas t oma.
111 90

Dugot rajna prać enja ot kriv a da s u neka djec a, os obit o one s neuroblast oma, pos t at i s impt om bes plat no. Već ina, međut im, imaju kronič ne neurološke def ic it e, uključ ujuć i kognit iv ne i mot orne kaš njenja, jezič nih def ic it i i ponaš anju abnormalnos t i, bez obzira na et iologiju.
78 , 92

Bobble glave Doll sindrom
. Ov o je rijedak poremeć aj pov ezan s ops t rukt iv ne hidroc ef alus zbog lezija u regiji t reć eg v ent rikula i akv adukt a 1 4 6 U v eć ini prijav ljenih s luč ajev a, glav a pokret i s u karakt eris t ič no da amo- t amo pov ršno, š t o s t v ara os ebujan 2 - do 3 - Hz rit mič ke glav a pov rš no s lič na onoj v idjeli u lut ke s ponderiranim glav a prič v rš ć ena na s v it ak- proljeć e vrat om. Pokret može bit i zaus t av ljen dobrov oljno i najoč it ije kada je dijet e u usprav nom položaju. On nes t aje t ijekom spav anja i kad glav a je podržan. Pendularni pokret i ruku t akođer može v idjet i. Poč inje s e može pojav it i u ranom djet injs t v u, odnosno do č et v rt e godine živ ot a. 1 4 6 Mac roc ephaly je kons t ant na nalaz i izv anredan napredak s lijedi t ret man od hidroc ef alus a. Vent ric uloc ist ernost omy kroz endoskops kog liječ enja je preporuč eno u sluč ajev ima pov ezanim s paukov e mreže c ist a.
, 77 65

s t anje je manje č est o zbunjeni s epilepsijom nego s podrht av anje,

nav ika grč ev i, ili č ak his t erič ne poremeć aja. 7 9 , 1 4 6 Os am sluč ajev a s glav e s t ereot y pies nalik Bobble glav u- doll sindrom , u suradnji s aks ijalnom hy pot onia, at aksija, okulomot orni abnormalnos t i, i mot ora kašnjenja, su izv ijes t ili. U dv ije od njih, prirođene abnormalnos t i c erebelarna bez hidroc ef alus a nađen.
83

Encephalopathic Nonepileptic mioklonus
Nonepilept ic epilept ič ki t rza s e č est o pojav ljuju u djec e s s t at ič kim ili progres iv ne enc ef alopat ije, uključ ujuć i i neke za pohranu boles t i, raznih t oks ič nih enc ef alopat ije i enc ef alopat ije s rednjim f izič kim agensima. 5 3 Različ it e s ubkort ikalnim lezije koje ut ječ u na bazalni gangliji može dov es t i do mioklonus, s a ili bez dy s t onic znač ajke.

Ostali Neurološki Stanje s paroksizmalne ili epizodnih Simptomi Nonepileptic Apnea
Det aljna analiza nonepilept ic apneje u nov orođenč adi je izv an opsega ov og poglav lja. Apnea t ijekom spav anja je č est , normalna pojav a u nedonoš č adi i nov orođenč adi t ermin, t o je v iš e zajednič kog u REM f azi nego u NREM s pav anja. 7 2 Uč es t alos t t ih normalne res pirat ornih pauzira smanjuje nakon neonat alnog razdoblja; Apnea je rijet kost u normalnim dojenč adi nakon nekoliko mjes ec i st arost i. 7 6 v ideo- EEG i poly graphic s t udije s u t emeljni alat za dif erenc ijalnu dijagnozu između epilepsije i nonepilept ic spav anja u nov orođenč adi. Iako Apnea je č es t u t ijeku neonat alnih i inf ant ilne napadaja, t o je rijet kost za v rijeme s pav anja bit i jedini manif es t ac ija epilept ič kog napadaja.
32 , 104

V eć ina inf ormac ija o inf ant ilne za v rijeme s pav anja je dobiv eno od poly graphic s t udija dojenč adi dijagnoza kao š t o je imao blizu propus t it i za s indroma iznenadne dojenač ke s mrt i (near- mis s S IDS). Ov aj t ermin s e def inira dijet e koje s e nalazi mlit av o, plav a, a ne disanje, a koji v jerojat no bi umrla bez int erv enc ije i reanimac iju. Već ina djec e sa S IDS s u imali got ov o mis s S IDS događaj. 7 6 Iznenadna smrt dojenč adi s indrom i got ov o miss SIDS imat i sv oj ​v rhunac inc idenc ija između 2 i 4 mjes ec a s t aros t i, t e različ it e et iologies s u uplet eni. 1 2 Gas t roezof agealna ref luks na je č es t o pov ezana s epizode s pav anja i mogu s e miješat i s epileps ijom, pogot ov o kada u s nu, gušenje, i c ijanoza poprać ena neobič nim glav e i v rat a pos t ures , pa č ak i opist hot onus ( Sandif er s indrom) . bit i komplic irano po grč zbog hipoks ije .
140

blizu mis s S IDS epizoda može

12 , 66

P.2788

Hyperekplexia
Hy perekplexia ("uplaš it i boles t ") je rijet ko s t anje koje se č es t o miješ a s epileps ijom u prvoj godini živ ot a. Obje glav ne i s poredne v arijant e su izv ijes t ili. V eć ina sluč ajev a s u obit eljski, a obje aut os omno- dominant ne
139 9 , 70 128

i rec esiv no

prijenos a s u izv ijest ili. Os t ali s u s luč ajev i s poradič ni.

Hy perekplexia je pov ezan s krat kom kraku kromos oma 5. 1 1 9 Nekoliko mut ac ije su kas nije pronađena, a podac i pokazuju izrav an odnos između mehanizama nas ljeđiv anja i pos t av ljanjem molekularne def ekt a. Na primjer, mut ac ije u domeni GLRA1 (alf a podjedinic a od glic in rec ept ora) s u č es t i u aut osomno dominant nog hy perekplexia.
96

Izv ješ ć e rec esiv no hy perekplexia
34

s nov om mut ac ijom u genu GLRA1 nedav no je preds t av io.

Prema mom

iskus t v u, međut im, s poradič no hy perekplexia bio č ešć e nego obit eljskih oblika.
62

Ov aj nalaz je rat if ic irala s nedav nog niza od 39 sporadič nih
131

s luč ajev a u nov orođenč adi i dojenč adi.

V eć ina s luč ajev a uključ it i djec u s označ enim mišić ne hipert onije i t eškim kret enima izazv ana zv uč nim ili t akt ilni podražaj. Diranje dorsum nos a je pos ebno uč inkov it u izaziv anju s imet rič na epilept ič ki jerks u rukama i nogama. T onic i klonič ke generalizirani napadi s c ijanozom jav ljaju t ijekom s pav anja. T akv a djec a s u obič no dijagnos t ic irao kao š t o s past ič ni quadriparesis s a pot ic aja os jet ljiv og epilept ič ki epilepsije, a predmet i u EEG s e obič no pogreš no prot umač io kao abnormalne ispuš t anja. Hipert onije s manjuje s v remenom, a ot v orena piramide znakov i nis u pris ut ni. Pogođeni djec a hodaju na dv ije do t ri godina s t aros t i i obič no imaju blagu ment alnu ret ardac iju. Clonazepam je lijek izbora, uč inkov it o smanjenje Paroks izmalna epizode koje s e događaju t ijekom s pav anja i pad napada zbog pot ic aj induc iranih mioklonus.
62

"Manji" i at ipič nim s luč ajev ima može nedos t ajat i rano
56 , 105

hipert onije ili jasan odgov or na t akt ilne podražaje.

S t anje obič no poboljšav a, iako rijet ko dijet e može umrijet i od kardiopulmonalne uhić enja t ijekom epizode pojav ljuje u snu. Ov a v rs t a napada može bit i zaus t av ljen prisilnog f leks ije na glav i i nogama. 1 5 1 Mi izv ijes t io č et iri sporadič nih sluč ajev a s uv jerenjem da s u bili maligni oblic i hy perekplexia. 1 1 Nakon ov e linije, dv oje djec e s hy perekplexia pov ezane s v at rost alnih s t at us a epilept ic us koji su umrli s u nedav no je izv ijes t io, s ugerirajuć i da bi oni mogli preds t av ljat i nov u aut os omno rec esiv nos indroma.
97

Cogan okulomotorni Apraxia
Okulomot orni apraxia može bit i s impt om različ it ih prirođenih i s t eč enih uv jet a, uključ ujuć i i moždanih malf ormac ijama, mes enc ephalic - dienc ephalic lezije, i genet s kih bolest i pov ezanih s drugim neurološ kim znakov ima i ment alna ret ardac ija.
3

Oblik okulomot orni apraxia poznat kao Cogan sindrom obič no se priznaje nakon 6 mjesec i s t aros t i po osobit oj glav u t hrus t s i umanjenje s ac c adic oka pokret a. T e abnormalne pokret a oč iju i glav e s u obič no horizont alne i mogu s e zamijenit i za t ic s ili č ak epilept ič nih napadaja. 1 3 8 Pos t oji t endenc ija za oč i poboljšat i s v remenom, iako uporni nespret nost i i pot eš koć ama u uč enju s u č es t e. U dv oje djec e s ov im st anjem, nedav no priznat a udruga s a nephronopht hisis t ipa 1 je bio prijav ljen. Oba bolesnika prov odi lezije u NPHP1 gena. 1 8 obit eljs ka pojav a prirođenih okulomot orni apraxia t akođer je bio prijav ljen u č et iri bolesnika.
84

Benigna Paroksizmalna Vertigo
Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a (BPV ) mora s e uzet i u obzir u dif erenc ijalnoj dijagnozi napadaja u djec e 1 do 4 godina st arost i.
15 , 58 , 91

dijet e obič no poč inje plakat i, os lanja na najbliže os obe, ili padne na pod. Bljedilo i uplašeni izraz s u st alne os obine, ali nis t agmus jav lja u s amo 35% do 40% s luč ajeva. Pov rać anje je rijedak.
91

Djec a s t ara dov oljno razv ili jezik izrič it o s t rah od pada i okret anja s enzac ija: "Soba s e okreć e oko", "kat s e kreć e", "zidov i padaju." 6 1 epizoda t rajat i oko jedne minut e, a oporav ak je brz. Napadi s e obič no ponav ljaju mjes eč no i obič no nes t aju u roku od nekoliko godina. Elekt roenc ef alograf iju i neurološ ki pregled između napada i razv oj s u normalni. . Prema nekim ist ražit eljima, v es t ibularni f unkc ijski t es t ov i su dos ljedno nenormalan, s labirint u disf unkc ije na jednoj ili obje st rane
47 91

. U nov ije

s erije, međut im, t akv e abnormalnost i nis u pronađene odnos u na migrene, umjes t o t oga, č ini se da je jak: obit eljs ka pov ijest migrene u 53% s luč ajev a, a 19 obit eljs ka pov ijest kinet os is u 83% is t e s erije s u izv ijest ili.
47

c iklič nog pov rać anja može bit i pov ezana i bio je razmot rit i zajedno s a

BPV kao dio t zv pov remenom s indrom koji može bit i pret eč a migrene. 4 7 , 8 0 Još nedav no, s erum kreat in kinaze- MB ( CK- MB) razine su pov išene u 22 djec e s bpV, a aut ori predložio da CK- MP može bit i dijagnos t ič ki marker za ov o s t anje.
125

Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a t reba razlikov at i od drugih uzroka rec idiv a v rt oglavic e u djet injst v u. Kad napada t raje v iše od nekoliko minut a, a pov ezani su s at aks ija i drugim neurološkim s impt omima, dijagnoza bpV je malo v jerojat no, a drugi et iologies t reba uzet i u obzir.
61 , 145

Spasmus nutans
S pasmus nut ans karakt erizira t rijada nis t agmus a, glav e pov rš no, i head t ilt a. Šef pov rš no je najč ešć e horizont alne i može se jav it i u nizov ima, nist agmus je s t alna i obič no jednook. Dob poč et ka je obič no 6 do 18 mjes ec i.
3 , 63

S pasmus nut ans nest aje u roku od nekoliko mjesec i ili godina. Pojav a nov ih s luč ajev a č ini se da s u se s manjili u posljednjih nekoliko des et ljeć a. 6 1 Et iologija je nepoznat a. Međut im, nedav na komparat iv na s t udija 23 bolesnika s grč ev e nut ans (SN) i 24 bolesnika s idiopat skom inf ant ilne nist agmusa ( iin) pokazali znač ajne razlike između SN i iin boles nic ima i njihov im obit eljima s obzirom na s oc io- ekonoms ki s t at us i izloženos t s v jet lu rano u živ ot u, zaključ iv š i da je nis ka s oc io- ekonomski s t at us je f akt or rizika za s pasmus nut ans . 1 5 8 Normalno komplet an neurološki i opht halomologic ispit , kao i normalno mozak magnet skom rezonanc ijom zamiš ljajuć i (MR) su pot rebne za pot v rdu dijagnoze.
44

Dif erenc ijalna dijagnoza s t akv im
44 , 89

pat ologija š t o opt ič kog glioma i prirođene ret inopat hies je obav ezno.

Izmjenična hemiplegia
Poč et ni opis naizmjenic e hemiplegia (AH) od djet injst v a uključ ena os mero djec e opis ane kao v lasništ v o komplic iran migrene poč et ak u pov ojima. s t anje je kas nije ident if ic iran kao zaseban ent it et pregledao i preis pit at i.
7 93 151

i t emeljit o je

Odnos AH s obit eljs kom hemiplegic migrene (F HM) nedav no je predložio, s romanom A T P1A2 mut ac ije izv ijes t io je u rodbini s a znač ajkama zajednič ki između A H i F HM. Dif erenc ijac ija od epileps ije nije lako rano jer su poč et ne manif est ac ije su obič no djelomič ne t onik napadi poč inju u djet injs t v u ili č ak u neonat alnom razdoblju. Paroks izmalna nist agmus, pogot ov o jednook nis t agmus , č est o pov ezana s epizodama jednos t ranih t onik napada. P.2789 Hemiplegia nije obič no prv i s impt om, ali t o got ov o uv ijek pojav ljuje t ijekom prv e godine živ ot a. Hemiplegia jav lja iznenada i može pret hodit i v riš t i i probirljiv os t . Pogođena st rana je hy pot onic , s upornim t et iv a ref lekse, a s v aki napad t raje od 30 minut a do nekoliko dana. Osobit os t naizmjenič no hemiplegia djet injs t v a je nest anak s v ih abnormalnost i kad dijet e zas pi. Paraliza ponav lja na buđenja u duljim epizoda. Iako hemiplegija, po def inic iji, mijenja iz jedne na drugu s t ranu u uzas t opnim napadima, bilat eralne slabos t i v arijac ije u t onu nis u neuobič ajene.
4

Napadaji se jav ljaju u 50% s luč ajev a, a djelomič na st at us epilept ic us može dogodit i. Napadi se jav ljaju neov is no, ali ponekad u uskoj v ezi s, hemiplegic napada.
4 , 36

U epizode naizmjenic e hemiplegia ponav ljat i u različ it im v remens kim int erv alima, ali č ini se da pos t aju manje žes t oko t ijekom v remena. Međut im, v eć ina djec e razv it i neki st upanj at aks ija s c horeo- at het osis i lijev o s a znač ajnim ment alnom ret ardac ijom. Sluč ajev i benigne obit eljs kom naizmjenic e hemiplegia djet injs t v a iznimke od ov og uobič ajenog ev oluc ije. F lunarizine ima koris t i neke djec e s naizmjenič nim hemiplegia s manjujuć i t rajanje, ali ne i f rekv enc ija hemiplegic napada. S amo rijet ko f lunarizine je ukinula napade u pot punost i.
7 , 134 8

Et iologija i pat ogeneza još uv ijek ras prav lja. Iako je moguć e da odnos migrene nije u pot punost i odbač ena, pos t oje abnormalnost i met abolizam energije i mit ohondrijs ke f unkc ije koje pos t ižu daljnje is t rage.
7

Paroksizmalna distonija i Choreoathetosis
Dv ije rijet ke obit eljs ki uv jet i s u par oksizm alne dist onija i c hor eoat het osis i par oks izm alne kinesigenic c hor eoat he-s t oze. 9 5 , 1 4 4 U biv š oj, napad je obič no između 1 i 2 godine, a napadi s u uglav nom dis t onija, koji t raje od dv a minut a do nekoliko sat i . Uč es t alost napada v arira od nekoliko dana do jednog po s v akih 2 mjes ec a. 2 1 obit eljskih s luč ajev a t reba razlikov at i od s poradič nih prolaznim Paroks izmalna dy s t onic epizoda v eć ras prav ljalo. Paroks izmalna kinesigenic c horeoat het osis je t akođer aut o- somaldominant na boles t , ali t o poč inje nakon 5 godina. 1 2 6 kons t ant na znač ajka je da napadi s u izazv alo nagli pokret , a epizoda t raju s amo nekoliko sekundi do nekoliko minut a, one se pojav ljuju nekoliko put a dan. 1 3 8 lijekov i ant iepilept ič ko obič no pot iskuju napada, ali EEGs bili nenormalni samo u jednom s luč aju.
81

Genet s ki most između paroks izmalnim c horeoat het osis i dobroć udnih obit eljs kih inf ant ilnih konv ulzije osnov ana je 1997 u opis iv anju nov og neurološki s indrom pov ezan s kromos oma 16. 1 4 2 Caraballo s ur. kasnije izv ijes t ili pov ezanost na kromos omu 16 u djec e s benignim obit eljs kih inf ant ilnih grč ev a. Naš a grupa je akt iv no sudjelov ala u t oj pot razi, t e u naš im s luč ajev ima, paroksizmalne c horeoat het os is pojav io godina nakon poč et ka benignih obit eljs kih inf ant ilnih konv ulzije. 2 5 , 2 6 , 2 8 Paroksizmalna kines igenic c horeoat het os is t akođer č ini s e da pres likat i na kromos omu 16.
17 , 147

S t eč ena nonepilept ic paroksizmalne dis t onija je povezana s a st at ič nim enc ef alopat ije, ali ona poč inje izv an pov ojima.
52

T o v jerojat no preds t av lja

različ it e oblike "odgođeni- napad dist onija." 6 3 dif erenc ijalna dijagnoza uključ uje nasljedne progres iv ni dist onije s označ enim dnev ne f lukt uac ije i drugih dopa- os jet ljiv e ¬.
130

Sažetak i zaključci
S v e od uv jet a pregledanih u ov om poglav lju s u pov remena, č est o paroks izmalne, t e s u zbunjeni s epilept ič nih napadaja. Na jedan ekst rem su nenormalni pokret i koji su s impt omat ič na t eških moždanih pat ologije zaht ijev aju s pec if ič ne t ret mane, poput ops oc lonus - mioklonus s indrom i Bobble glav u- doll s indrom. Izmjenič na hemiplegia uključ uje i abnormalne pokret e rano, a kasnije i negat iv na pojav a, naime, hemiplegija. Na drugom kraju spekt ra s u pret jeriv anja kret anja i uv jet i koji se mogu kolekt iv no smat rat i "prolazne ili benigni poremeć aji pokret a", jer oni nes t aju s pont ano t ijekom nekoliko mjesec i ili nekoliko godina bez neurološkog pos ljedic a. S v e od t ih uv jet a bi t rebao bit i poznat do pedijat ara i neurologa jer ih misdiagnosing kao epilepsijom kaš njenja odgov arajuć i t ret man, izlaže male djec e u riziku ant iepilept ike, i st v ara nepot rebne f iziološ ke t eret a.
59

EEG se got ov o uv ijek pot rebna kako bi s e is ključ ila epileps iju, a dodav anjem v ideo- EEG snimke pov eć av a s v oju v rijednos t u prouč av anju djec e s č es t im Paroks izmalna događaja.
157

Reference
1. A be K, Oda N, A mat omi M. Prirodna pov ijest i predikt iv ni znač aj glav e lupanje, glav a- v aljanje i dah holding uroka. Dev Med Child Neur ol. 1984; 26; 5:644- 648.

2 A ic ardi J. Rano epilept ič ki enc ef alopat ija U:. Roger J, zav od M, Drav et C, et al, eds . Epilept ič ki Sindr omi u djet injst v u, djec e i m ladeži, 2. ed... London: John Libbey ; 1992:13- 24.

3. A ic ardi J. Bolest i živ č anog s ust av a u dječ joj dobi. Oxf ord: Mac Keit h Pres s , 1992; 1053- 1054.

4. A ic ardi J, M Bourgeois, F us c o L, i s ur. Izmjenič na hemiplegija od djet injs t v a. Pregled. U:. Andermann F , A ic ardi J, Vigev ano F , ur. izm jenič ne hemiplegia od djet injs t v a. New Y ork: Rav en Press , 1995: 207- 212.

5. A lf ons o Y , Papazian O, Jef f ries H, i s ur. Jednos t av no manev ar da izazov u dobroć udne neonat alnog mioklonus s pav anja. Pedijat r ija. 1995; 96 ( 6) :1161- 1163.

6. A l- T w aijri WA, Shev ell MI. Pedijat rijs ka migrene ekv iv alent i: pojav e i klinič ke znač ajke u praks i Pediat r Neur ol.. 2002; 26 (5) : 365- 368.

7. A ndermann F , A ic ardi J, Vigev ano F , ur.. Izm jenič ne hem iplegia od djet injs t v a. New Y ork: Rav en Press , 1995.

8. A ndermann E, F A ndermann, Silv er K, et al. Benigna obit eljs ka noć ne izmjenič ne hemiplegija od djet injst v a. Neur ologiju. 1994; 44:1812- 1814.

9. A ndermann F , Keene DL, A ndermann E, et al. Uplašit i bolest ili hy perexplexia. Daljnje razgranič enje sindroma. Mozga. 1980; 103: 985997.

10. A ngelini L, Rumi V , Lampert i E, et al. Prolazna paroks izmalne dist oniju u povojima. Neur opediat r ic s . 1988; 19: 171- 174.

11. A rroy o HA, Caraballo RH, Y epez s am, et al. Hy perekplexia: pos t oji maligna v arijant a? [Sažet ak]. Neur ologiju. 2000; 54 ( 7/Suppl 3): 294.

12. A rzimanoglou, Guerrini R, Aic ardi J. Aic ar di je epileps ija u djec e, 3. izdanje. Philadelphia: Lippinc ot t Williams & Wilkins, 2004.

13. A t t anas is R. noć nog bruks izma i njezin klinič ki menadžment . Dent Clin Nor t h Am . 1991; 35:245- 252.

14. Bas WT , Lew is DW. Neonat alna s egment ni mioklonus pov ezane s hy pergly c orrhac hia. Pediat r Neur ol. 1995; 13 (1) :77- 79.

15. Bas s er LS . Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a od djet injs t v a. Mozga. 1964; 87:141- 152.

16. Belt ramino JC. Mioc lonias benignas de la inf anc ia t emprana o mioc lonias de F ejerman. Ar c h Ar g Pediat r . 1987; 85:119- 124.

17. Bennet t LB, bodorka ES, Bow c oc k AM. Lokus za Paroks izmalna kines igenic diskinezija karat a na ljuds kom kromos omu 16. Neur ologiju. 2000; 54 (1) :125- 130.

18. Bet z R, Rens ing C, Ot t o E, et al. Djec a s oč ne mot ora apraxia t ipa Cogan nosit i obris ano u genu (NPHP1) za mladež nephronopht hisis. J Pediat r . 2000; 136 (6) :828- 831.

19. Blaes F , F uhlhuber V , Korf ei M, et al. Pov ršina obv ezujuć e aut oant it ijela na c erebelarna neurona u ops oc lonus s indroma. Ann Neur ol. 2005; 58 ( 2) :313- 317.

20. Blennow G. Benigni inf ant ilni noć ne mioklonus . Ac t a Paediat r skand. 1985; 74:505- 507.

21. Boel M, Casaer P. Paroks izmalna kines igenic c horeoat het osis. Neur opediat r ic s . 1986; 15 (4) :215- 217.

22. Brandt S, Carls en N, Glant ing P, et al. Enc ephalopat hia my oc lonic a inf ant illis (Kinsbourne) i neuroblas t oma u djec e. Dev Med Dijet e Neur ol. 1974; 16:286- 294.

23. Campis t ol J, Prat s JM, Garaizar C. Benigna paroks izmalna t onik upgaze djet injst v a s at aks ija. Neuro of t almološ ki sindrom obit eljs kom podrijet lu? Dev Med Dijet e Neur ol. 1993, 35; 5:436- 438.

24. Campos- Cas t elló J. Es t ereot ipias . Ot k Neur ol (Bar c elona). 1995, 23 ( Suppl 3) : S363- S367.

25. Caraballo R. Conv ulsiones f amiliares y ne f amiliares benignas del lac t ant e. U: Ruggieri V , Caraballo R, Arroy o H, ur. T em as de Neur opediat r ía:. Homenaje al dr . Nat alio F ejer m an. Buenos Aires: Panameric ana, 2005: 53- 68. P.2790 26. Caraballo R, Cers ós imo R, Es pec he, et al. Benigna obit eljs ka i neobit eljs kog infant ilno oduzimanje: S t udija 64 s luč ajev a epilept ič nih Dis or d.. 2003; 5 (1) :45- 49.

27. Caraballo R, F ejerman N, DallaBernardina B et al. Epilept ič ki grč ev i u s kupini bez hy psarrhy t hmia u pov ojima. Epilept ič ki Disor d. 2003; 5 (2) : 109- 113.

28. Caraballo R, Pav el S , Lemainque, et al. Pov ezanost benignih grč ev a

u kromos omu 16p12- P12 s ugerira allelis m na inf ant ilnih grč ev a i c horeoat het osis s indrom. Am J Hum Genet . 2001; 3:788- 794.

29. Caraballo R, Y epez s am, Cers osimo R, et al. Benigni neonat alni s pav anja mioklonus. Ot k Neur ol. 1998; 26 ( 152) :540- 544.

30. Cav iedes Alt able BE, Moreno Belzue C, Art eaga R, et al. Mioc lonías benignas de la inf anic a t emprana. Es p Pediat r . 1992; 36 (6) : 496- 497.

31. Clanc y R, Legido, Lew is D. Okult ni neonat alni napadaja. Epileps ia. 1982; 29 (3) :256- 261.

32. Clanc y RR, Spit zer A R. Cerebralna kort ikalna funkc ija u dojenč adi s rizikom za s indroma iznenadne smrt i djet et a. Ann Neur ol. 1985; 18: 4147.

33. Cohen HA, Nus s inov it c h M, As hkenas i, et al. Benigna paroksizmalna kriv oš ija u pov ojima Pediat r Neur ol. 1993, 9; 6:488- 490.

34. Cot o E, Arment a D, Espinosa R, et al. Rec es iv na hy perekplexia zbog nov og mut ac iju ( R100H) u GLRA1 gena. Mov Dis or d. 2005; 20 (12) : 1626- 1629.

35. Coult er DL, Allen RJ. Benigni neonat alni mioklonus . Ar c h Neur ol. 1982; 39:191- 192.

36. Dalla Bernardini B, F ont ana E, Colamaría V, i sur. Izmjenič na hemiplegija djet injst v a: epilepsija i elekt roenc ef alograf ije is t rage. U:. A ndermann F , A ic ardi J, Vigev ano F , ur. izm jenič ne hemiplegia od djet injs t v a. New Y ork: Rav en Press , 1995:75- 88.

37. Daoust - Roy J, S eshia SS. Benigni neonat alni spav anja mioklonus . Am J Dis Dijet e. 1992; 146: 1236- 1241.

38. Deonna T . Benigni poremeć aji pokret a. U: F ejerman N, Chamoles NA , ur. Nov i t r endov i u dječ ju neur ologiju.. Ams t erdam: Exc erpt a Medic a; 1993: 129- 136.

39. Deonna T , Mart in D. Benigna paroksizmalna kriv oš ija u pov ojima. Ar c h Dis Dijet e. 1981; 56:956- 959.

40. Deonna T , Roulet E, Mey er HU. Benigna paroksizmalna t onik upgaze od djet injs t v a. Nov a s indrom. Neur opediat r ic s . 1990; 21 (4) :213- 214.

41. Deonna T , Ziegler L, Nies en J. Prolazna idiopat ski dist oniju u pov ojima. Neur opediat r ic s . 1991; 22 (4) :220- 224.

42. Di Capua M, L F usc o, Ric c i S, i sur. Benigni neonat alni spav anja mioklonus: klinič ke slike i v ideo- s nimke poly graphic MOV Disor d.. 1993; 8 ( 2) :191- 194.

43. Donat JF , Wright F S . Klinič ka nas ljedov at elji inf ant ilnih s pazama. J Dijet e Neur ol. 1992; 7:395- 399.

44. Doummar D, Rouss at B, Beauv ais P, et al. Spas mus nut ans: Apropos od 16 s luč ajev a Ar c h Pediat r .. 1998; 5 (3) :264- 268.

45. Drav et C, Giraud N, zav od M, et al. Benigni mioklonus u ranom djet injs t v u ili benigne neepilept ič kih inf ant ilne grč . Neur opediat r ic s. 1986; 17 (1) :33- 38.

46. ​Drigo P, Carli G, Lav erda AM. Benigni paroks izmalni kriv oš ija u pov ojima. Mozga Dev . 2000; 22 ( 3) :169- 172.

47. Drigo P, Carli G, Lav erda AM. Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a od djet injs t v a. Mozga Dev . 2001; 23 ( 1) :38- 41.

48. Duc how ny MS , Resnic k T J, Deray MJ, et al. V ideo EEG dijagnoza ponav ljajuć eg ponašanja u ranom djet injs t v u i njegov odnos prema napadaja. Pediat r Neur ol. 1988; 4 (3) : 162- 164.

49. Dulac O, Plouin P, Jambaqué, et al. Spas mes inf ant iles epilept iques benins. Ot k EEG Neur ophy siol Clin. 1986; 16: 371- 382.

50 Dy ken P, Kolar O. Ples oč i, plešu noge: .. Inf ant ilne poly ioc linia m ozga. 1968; 91:305- 320.

51. Ec henne B, RIVIER F . Benigna paroks izmalna t onik gore pogled. Pediat r Neur ol. 1992; 8 (2) :154- 155.

52. Eric ks on GR, Chun RWM. St eč ena paroks izmalni poremeć aji pokret a. Pediat r Neur ol. 1987; 3 (4) :226- 229.

53. F ahn S , Mars den CD, Van Woert MH. Def inic ija i klas if ikac ija mioklonus. U: F ahn S, Mars den CD, V an Woert MH, ur. mioklonus.. Napr edak u neur ologiju, KB. 43. New Y ork: Rav en Pres s ; 1986:1- 5.

54. F ejerman N. Mioc lonias benignas de la inf anc ia t emprana. Comunic ac ion peliminar. U: Ac t as IV Jor nadas Rioplat ens es de Neur ologia inf ant ilno. Neur opediat r ia Lat inoam er ic ana. Mont ev ideo: Delt a; 1976:131- 134.

55. F ejerman N. Mioc lonias benignas de la inf anc ia t emprana. Esp Ped. 1984; 21 (8) :725- 731.

56. F ejerman N. mioklonus i epileps ija. U: Oht ahara S, Roger J, ur. Nov i t r endov i u dječ ju Epilept ology .. Okay ama, Japan: Odjel za dječ ju neurologiju, Okay ama Medic ins ki f akult et Sv euč ilišt a; 1991:94- 110.

57. F ejerman N. Dif erenc ijalna dijagnoza. U Dulac O, Chugani HT , t ipa Dalla Bernardini B, EDS. Inf ant ilni spazm i i West sindr oma. London: WB S aunders, 1994:88- 98.

58. F ejerman N. Nonepilept ic neurološ ki paroks izmalni poremeć aji i epizodne s impt omi u ranom djet injst v u. Int er es i Pediat r . 1996; 11 (6) : 364- 371.

59. F ejerman N. Nonepilept ic poremeć aji oponašaju uopć enih idiopat s ka epileps ija. Epileps ia. 2005; 46 ( Suppl 9) :1- 4.

. 60 F ejerman N, Caraballo R. Dodat ak: Pac hat z C, F usc o L, Vigev ano F . t it raj i benigni mioklonus u ranom djet injst v u. U: Guerrini R, Aic ardi J, A ndermann F , et al, eds . Epileps ija i por emeć aja kr et anja... Cambridge: Cambridge Univ ers it y Press , 2002:349- 351.

61. F ejerman N, Medina CS. Conv ulsiones en la inf anc ia, 2. ed. Buenos A ires : El A t eneo; 1986.

62. F ejerman N, Medina CS, Caraballo R. Hiperec plexia. U: F ejerman N, F ernandez Alvarez E, ur. Neur ologia Pediát r ic a, 2. ed.. Buenos Aires : Panameric ana; 1997:597.

63. F ernandez Alv arez E. Enc ef alopat ía mioc lónic a del lac t ant e ( Sindrome de Kins bourne). Int er es i Pediat r . 1989; 4 (2/S uppl) : 44- 46.

. 64 F ernandez Alv arez E. T rans t ornos del Mov imient o U: F ejerman N, F ernandez Alvarez E, ur. Neur ologia Pediát r ic a, 2. ed.. Buenos Aires : Panameric ana; 1997:446- 478.

65. F iorav ant i, Godano U, Cons ales , et al. Bobble glav e lut ka s indrom zbog s uprasellar paukov e mreže c is t a: . Endoskopskog liječ enja u dv a

s luč aja dječ jeg Ner v Sy st . 2004; 20 (10) :770- 773.

66. F reed GE, S t eins c hneider, Glas sman M, et al. Iznenadna s mrt dojenč adi s indrom: prev enc ija i razumijev anje odabranih klinič kih pit anja Pediat r Clin Nor t h Am.. 1994, 41; 5,967- 990.

67. F ujikaw a Y , Sugai K, Iw asaki Y . T ri s luč ajev a benigni mioklonus u ranom djet injs t v u. Ne bist e Hat t at s u. 2003; 35 (3) : 243- 248.

68. Gallet t i F , Brinc iot t i M, Emanuelli O. obit eljs ka pojav a benignih mioklonus u ranom djet injs t v u. Epilepsia. 1989; 30 (5) : 579- 581.

69. Gast aut H. Sémiologie des my oc lonies et nosologie analy t ique des s indromi my oc loniques . U: Bonduelle M, Gas t aut H, EDS Les My oc lonies .. Pariz: Mass on & Co, 1968:1- 30.

. 70 Gast aut H, Villeneuv e A . uplaš it i boles t ili hy perexplexia: pat ološki č udi reakc ija J Neur ol Sc i.. 1967; 5:523- 542.

71. Gat rad AR. Dy s t onic reakc ije na met oklopramid. Dev Med Dijet e Neur ol. 1976; 18: 767- 769.

72. Gault ier C. diš nih adapt ac ija t ijekom s pav anja od neonat alnog razdoblja do adoles c enc ije. U: Guilleminault C, ur. Spav anje i Njegov a por emeć aji u djec e.. New Y ork: Rav en Pres s , 1987: 67- 98.

73. Gif f in NJ, Bent on S, Goadsby PJ. Benigni paroksizmalni kriv oš ija iz djet injs t v a: . Čet iri nov a sluč aja i pov ezanos t s CACNA1A mut ac ije Dev Med Dijet e Neur ol. 2002; 44 (7) :490- 493.

74. Giraud N. Les s pas mes inf ant iles bénins non epilept iques . T eza, Mars eille, F ac ult é de medic ina; 1982.

75. Gobbi G, Drav et C, zav od M, et al. Les grč ev i bénins du nourris son ( sindrom de Lombros o et F ejerman). Boll Lega It al EPIL. 1982; 3 ( Suppl) : S17.

76 Guilleminault C. Apneja u punoj pojam dijet e u:. Guilleminault C, ur. Spav anje i Njegov a por em eć aji u djec e.. New Y ork: Rav en Pres s, 1987: 195- 212.

77. Hagebeuk EE, Kloet , Grot enhuis JA, i s ur. Bobble glav e lut ka sindrom us pješno liječ i endoskops ke v ent ric uloc y s t oc ist ernos t omy . J Neur os ur g. 2005; 103 (Suppl 3) :253- 259.

78. Hammer MS , Lars en MB, s t og CU. Ishod djec e s ops oc lonus mioklonus, bez obzira na et iologiju. Pediat r Neur ol. 1995; 13 ( 1) :2124.

79. Hanson PA, Pec k F . Bizarno držanje i pokret poremeć aj s t reć i klijet ke as t roc it om. Dev Med Dijet e Neur ol. 1977; 19 (1) : 54- 57.

80. Glav obolja klasif ikac ija odbor Međunarodnog glav obolju društ v a. Klasif ikac ija i dijagnost ič ki krit eriji za glav obolju poremeć aja, lubanjs ki neuralgije i bol lic a. Cephalalgia. 1988, 8 (S uppl 7) :10- 73.

81. Hirat a K, Kat ay ama S , Sait o T , i s ur. Paroksizmalna kines igenic c horeo- at het os is s abnormalnim elekt roenc ef alogram t ijekom napada. Epileps ia. 1991, 32 (4) 492- 494.

82. Holmes GL, Rus s man BS. T it raj napada. Am J Dis Dijet e. 1986; 140: 72- 74.

. ( ? Cerebelarna) 83 Hot t inger- Blanc PM, Ziegler AL, Deonna T . posebna v rs t a glav u st ereot y pies u djec e s razv ojni poremeć aj: opis os am s luč ajev a i pregled lit erat ure Pediat r Neur ol.. 2002; 6 ( 3) :143- 152.

84. Hsu HN, Y ang ML, Lai HC. . Obit eljska prirođene oč ni mot ora apraxia Chang Gung Med J 2002;. 25 ( 6) :411- 414.

85. Ic hiba N, Miy ake Y , Sat o K, et al. Zaušnjac i induc irana opsoc lonusmioklonus i at aks ija. Pediat r Neur ol. 1988; 4 (4) :224- 227.

86. Kalmanc hey R, V eres E. Ples oč i sindrom- akust ič na moždanog ev oc irani pot enc ijal prist up. Neur opediat r ic s. 1988; 18: 193- 196.

87. Kanazaw a O. t it raj napada- izv ješ ć e č et iri djec e. Pediat r Neur ol. 2000; 23 (5) :421- 424.

88. Kellaw ay P, Hrac hov y RA. S t at us epilept ic us u nov orođenč adi: pers pekt iv a neonat alnih konv ulzija. U: Delgado- Esc uet a A V, Wast erlain CG, T reiman DM, et al, eds . St at us Epilept ic us... Napr edak u neur ologiju, KB. 34. New Y ork: Rav en Pres s , 1983: 93- 99.

89. Kralj RA , Nels on LB, Wagner RS. S pasmus nut ans . Benigni klinič ki ent it et ? Ar c h OPHT HALMOL. 1986; 104:1501- 1504.

90. Kinsbourne M. epilept ič ki enc ef alopat ija u dojenč adi. J Neur ol Neur os ur g Psihijat r ija. 1962; 25: 271.

91. Koenigsberger MR, Chut orian AM, Zlat ni AP, et al. Benigna paroks izmalna v rt oglav ic a od djet injst v a. Neur ologiju. 1970; 20:11081113.

92. Koh PS , Raf f eus perger JG, Berry S, i s ur. Dugoroč ni ishod u djec e s ops oc lonus - mioklonus i at aksija i is t odobnog neuroblas t om. J Pediat r . 1994; 125 (5) :712- 716.

93 Krägeloh sam, Aic ardi J. Izmjenič ni hemiplegija u dojenč adi:.. Izv ješć e od pet s luč ajev a Dev Med Dijet e Neur ol. 1980; 22:784- 791.

94. Kuban KC, Ephros MA, F reeman RL, i s ur. Sindrom ops oc lonus mioklonus uzrokov ana Coxs ac kie B3 inf ekc ije. Ann Neur ol. 1983; 13:6971.

95. Lanc e JW. Poznat i paroksizmalne dy st onic c horeoat het os is i njegov a razlikov anje od pov ezanih s indroma. Ann Neur ol. 1977; 2: 285293. P.2791 96. Lapunzina P, Sanc hez JM, Cabrera M, et al. Hy perekplexia (prenut i bolest ): roman mut ac ija ( S270T ) u M2 domeni GLRA1 gena i molekularne pregled poremeć aja Mol Diagn.. 20037:125- 128.

97. Lerman- Sagie T , Wat emberg N, Vinkler C, i s ur. Obit eljska hy perekplexia i v at rost alnog s t at us epilept ic us : nov i aut osomno rec es iv no s indrom J Dijet e Neur ol.. 2004; 19 ( 7) :522- 525.

98. Lombros o CT , F ejerman N. Benigni mioklonus u ranom djet injs t v u. Ann Neur ol. 1977; 1 ( 2) :138- 148.

99. Lombros o CT , Holmes G. Vrijednos t EEG- u neonat alnim napadaja. J epileps ija. 1993; 6 (1) : 39- 70.

100. Lugares i E, F Cirignot a, Coc c agna, et al. Noć ni mioklonus i nemirna noge s indrom. U: F ahn S, Mars den CD, V an Woert MH, ur. mioklonus.. Napr edak u neur ologiju, KB. 43. New Y ork: Rav en Pres s , 1986:295- 308.

101. Mart inez Pas t or P, Diez Domingo J, Aus ina Gomez, et al. Mioc lonías benignas de la inf anc ia. Es p Pediat r . 1993: 38:369- 370.

102. May dell BV, Berens on F , Rot hner AD, i s ur. Benigni mioklonus u ranom djet injs t v u: imit at or Wes t s indroma J Dijet e Neur ol.. 2001; 16 ( 2) :109- 112.

103. Met ric k ME, Rit t er F J, Gat es je JR, i s ur. Non- epilept ič ki događaji u djet injs t v u. Epilepsia. 1991; 32 (3) :322- 328.

104. Mizrahi EM. Neonat alna napadaji: problemi u dijagnos t ic i i klas if ikac iji Epileps ia.. 1987; 28 ( Suppl 1) : S46- S55.

105. Obes o JA, Art ieda J, Luquin MR, et al. Ant imy oc lonic akc ija pirac et am. Clin Neur ophar mac ol. 1986; 9 (1) :58- 64.

106. Ouv rier RA Bills on MD. Benigna paroks izmalna t onik upgaze od djet injs t v a. J Dijet e Neur ol. 1988; 3: 177- 180.

107. Paolic c hi JM. S pekt ar nonepilept ic događaja u djec e. Epilepsia. 2002; 43 (Suppl 3) :60- 64.

108. Pac hat z C, F us c o L, Vigev ano F . Benigni mioklonus u ranom djet injs t v u. Epilept ič ki Dis or d. 1999; 1 ( 1) :57- 61.

.. 109 Peak J, Ev es on JW, Sc ully C. Oralna manif es t ac ija Ret t ov sindrom f r a Dent J 1992; . 172:6,248- 249.

110. Pelloc k JM. Karbamazepin nuspojav e u djec e i kod odras lih. Epileps ia. 1987; 28 (S uppl 3): S64- S70.

111. Pet ruzzi MJ, De Alarc on PA . Neuroblas t oma- pov ezane ops oc lonus mioklonus liječ i int rav ens ki primijenjenog Imunoglobulin G. J Pediat r . 1995; 127 (2) :328- 329.

112. Pranzat elli MR. Predloženi uloga neurot rans mit era rec ept ora u pat of iziologiji ljuds kih epilept ič ki poremeć aja. Med Hipot eze. 1989: 30:55- 60.

113. Pranzat elli MR. Neurobiologija od ops oc lonus - mioklonus s indrom. Clin Neur ophar m ac ol. 1992; 15 ( 3) :186- 228.

114. Pranzat elli MR. Mioklonus u djet injs t v u. Sem in Pediat r Neur ol. 2003; 10 (1) :41- 51.

115. Pranzat elli MR, Huang Y , T at e E, et al. Cerebros pinalni likv or 5hidro- xy indoleac et ic kis elina i homov anillic kis elina u dječ joj ops oc lonus - mioklonus s indrom. Ann Neur ol. 1995; 37 ( 2) :189- 197.

116. Pranzat elli MR, Pedley T A. Dif erenc ijalne dijagnoze epileps ije i napadaja u djet injst v u. U: Dam M, gram L, ur. Sv eobuhv at na Epilept ology .. New Y ork: Rav en Pres s, 1991: 423- 447.

117. Pranzat elli MR, T rav elst ead AL, T at e ED, et al. CS F B- s t anic a š irenje u ops oc lonus- mioklonus s indrom:. Biomarkera od akt iv nos t i bolest i MOV Dis or d. 2004; 19 (7) : 770- 777.

118. Ramelli GP, S ozzo AB, V ella S , i s ur. Benigni neonat alni s pav anja mioklonus: pod Nepoznat a neepilept ič kih s t anje Ac t a Paediat r .. 2005; 94 ( 7) :962- 963

119. Ray n S G, Sherman SL, T erry JL, i sur. Uplaš it i bolest ili hy perexplexia: odgov or na klonazepam i pridruživ anje gena (s t he) na kromos omu 5q s t rane pov ezanos t i analize Ann Neur ol.. 1992; 31:663668.

120. Reggin JD Johns on MI. Pogorš anje benignih spav anja mioklonus po benzodiazepina [S ažet ak] . Ann Neur ol. 1989; 26:455.

121. Reif - Lehrer L, S t emmermann MG. Monos odium glut amat net oleranc ije u djec e. N Engl J Med. 1975; 293:1204.

122. Renault F , F lores - Guev ara R, D'A lles t A M. Segment ni mioklonus u djet et a s leđne moždine t umora. Dev Med Dijet e Neur ol. 1995; 37 (4) : 354- 361.

123. Res nic k T J, Mos he SL, Perot t a L i sur. Benigni neonat alni spav anja mioklonus. Odnos s pav at i držav e. Ar c h Neur ol. 1986; 43:266- 268.

124. Rit v o ER, Ornit z EM, Laf ranc hi S. Uč es t alost ponav ljaju ponaš anja u ranoj inf ant ilni aut izam i njegov e v arijant e. Ar c h Post Ps y c hiat r . 1968; 19:341- 347.

125 Rodoo P, Hellberg D. Kreat in kinaza MK (CK- MB) benigne paroks izmalne v rt oglav ic e djet injst v a:. Nov i dijagnos t ič ki marker J Pediat r .. 2005; 146 (4) :548- 551.

126. Rot hner AD. Nije s v e š t o t res e je epileps ija: dif erenc ijalna

dijagnoza Paroks izmalna nonepilept if orm poremeć aja Clev e Clin J Med.. 1989; 56 (P2): S 206- S 213.

127. Ruggieri VL, Y epez sam, F ejerman N. Benigna paroks izmalna t onik gore pogled sindrom. Ot k Neur ol. 1998; 27 ( 155) :88- 91.

128. S áenz- Lope, Herranz- T anarro F J, Masdeu JC, et al. Hy perexplexia: s indrom pat oloških uplašit i odgov ora Ann Neur ol.. 1984; 15: 36- 41.

129. S allus t ro C, A t w ell F . t ijelo ljulja, glav e lupanje, a glav a- v aljanje u normalne djec e. J Pediat r . 1978; 93: 704- 708.

. 130 S egaw a M, Y Nomura, Vet ake K. Nasljedne progres iv na dis t onija s označ enim dnev ne f lukt uac ije ( HPD) i dopa uzv rat ni dis t onija ( DRD) : v arijac ije s impt oma i pat of iziologije. U: F ejerman N, Chamoles NA, ur. Nov i t r endov i u dječ ju neur ologiju.. Ams t erdam: Exc erpt a Medic a; 1993: 137- 142.

131 S hahar E, Rav iv R. sporadič na glav ni hy perekplexia u nov orođenč adi i dojenč adi:.. Klinič ke manif est ac ije i is hod Pediat r Neur ol. 2004; 31 (1) : 30- 34.

132. S het h RD, Horw it z SJ, A ronof f S, i s ur. Opsoc lonus mioklonus s indrom s ekundarna Eps t ein- Barr v irusom. J Dijet e Neur ol. 1995; 10: 4,297- 299.

133. S huper, Mimouni M. Problemi dif erenc ijac ije između epileps ije i neepilept ič kih Paroks izmalna događaja u prv oj godini živ ot a. Ar c h Dis Child. 1995; 73 ( 4) :342- 344.

. 134 S ilv er K, Andermann F . izmjenič ne hemiplegija djet injst v a: t ret man s f lunarizine. U:. Andermann F , A ic ardi J, Vigev ano F , ur. izm jenič ne hem iplegia od djet injst v a. New Y ork: Rav en Pres s, 1995: 195- 198.

135. S ny der CH. Uv jet i koje s imuliraju epileps iju kod djec e. Clin Pediat r . 1972; 11:487- 491.

136. S alomon GE, Chut orian AM. Ops oc lonus i okult no neuroblas t om. N Engl J Med. 1968; 279:475- 482.

137 S orel L. Le s indrom de Zapad at y pique ou inc omplet :.. Á propos de 80 mjerenja Boll Lega It al EPIL. 1978; 22/23 : 181- 182.

138. S t ephenson JBP. Uklapa i ones v ijes t i. Or dinac ije u r azv ojnu

m edic inu, broj 109. London: Mac Keit h Press , 1990.

139. S uhren O, Bruy n GW, T uy nman JA. Hy perexplexia: nas ljedna uplašit i s indrom J Neur ol Sc i.. 1966; 3:577- 605.

140. S ut c lif f e J. t orzije grč ev i i abnormalni položaji u djec e s bjelina kila. Sandif er s indr om . Pr og Pediat r Radiol. 1969; 2: 190- 197.

141. S w oboda KJ, Kanav akis E, Xsaidara, et al. Izmjenič na hemiplegia djet injs t v a ili obit eljskom hemiplegic migrena? Roman AT P1A 2 mut ac ija. Ann Neur ol. 2004; 55 ( 6) :884- 887.

142. S zepet ows ki P, Roc het t e J, Berquin P, et al. Obit eljs ka inf ant ilne konv ulzije i paroksizmalne c horeoat het os is :. Nov i neurološ ki sindrom pov ezan s peric ent romeric regiji ljudskog kromosoma 16 Am J Hum Genet . 1997; 61 (4) :889- 898.

143. T ardieu M, Khoury W, Nav elet Y , et al. Un sindrom s pec t ac ulaire et de Benin konv ulzije néonat ales :. Les my oc lonies du s ommeil prof ond Ar c h f r a Pediat r . 1986; 43:259- 260.

144. T ibbles JAR, Barnes SE. Paroks izmalna dy s t onic c horeoat het osis od gori i Rebac k. Pedijat r ija. 1980; 65:149- 151.

145. T ibbles JAR, Camf ield PR, Cron KZ, et al. Dominant na ponav ljaju at aks ije i v rt oglav ic a od djet injs t v a. Pediat r Neur ol. 1986; 2:35- 38.

146. T omasov ić JA, Nellhaus G, Moe PG. Bobble glav e lut ka s indrom: rani znak hidroc ef alus a. Dv a nov a s luč aja i pregled lit erat ure. Dev Med Dijet e Neur ol. 1975; 17:777- 792.

147. T omit a H, Nagamit s u S, Wakui K, et al. Paroks izmalna kines igenic c horeo- at het os is lokus u karat a na kromos omu 16p11.2- q12.1. Am J Hum Genet . 1999; 65 (6) :1688- 1697.

148. T uranli G, S enbil N, Alt unbasak S, i sur. Benigni neonat alni s pav anja mioklonus oponaš ajuć i s t at us epilept ic us . J Dijet e Neur ol. 2004; 19 (1) :62- 63.

149. T uxhorn Y , Hoppe M. Parasomnia s rit mič kim pokret ima manif est iraju kao noć ni jezik grizu. Neur opediat r ic s . 1993; 24 ( 3) :167168.

. 150 V anass e M, Bedard P, Andermann F . t it raj napadi u djec e: rano

klinič ka manif est ac ija bit an drht anje neur ologiju.. 1976; 26:1027- 1030.

151. V erret S, St eele JC. Izmjenič na hemiplegija u djet injst v u: izv ješć e od os am boles nika s komplic iranim migrene poč et kom u djet injs t v u Pedijat r ija.. 1971; 47:675- 680.

. 152 V igev ano F , Di Capua M, Dalla Bernardini B. uplaš it i boles t : izbjeć i uzrok iznenadne dojenač ke smrt i Lanc et .. 1989; 1 (8631) : 216.

153. V igev ano F , F usc o L, Cus mai R, et al. T onic ref leks napadaji ranog djet injs t v a: undes c ribed nonepilept ic paroks izmalne poremeć aj [ Sažet ak] Epileps ia.. 1996; 37 (Suppl 4): 87.

154. V igev ano F , Lispi ML. T onic ref leks napadaji ranog djet injs t v a: s enilne nonepilept ic paroks izmalne poremeć aj Epilept ič ki Disor d.. 2001; 3 ( 3) :133- 136.

155. V olpe JJ. Neonat alna napadaji: t ekuć i konc ept i i rev idirana klas if ikac ija Pedijat r ije.. 1989; 84 (3) : 422- 428.

156. V olpe JJ. Neur ologiju od Nov or ođenč e, 3. izdanje. Philadelphia: WB S aunders, 1995:172- 207.

157. Wat emberg N, T ziperman B, mokar R, et al. Dodav anje v ideo s nimanje pov eć av a dijagnost ič ku prinos rut ins kih elec t roenc ephalograms u djec e s č est im Paroks izmalna događaja. Epilepsia. 2005; 46 (5) : 716719.

158. Wizov SS, Reinec k RD, Boc arnea M, et al. Usporedne demograf s ke i s oc ioekonoms ke s t udija grč ev e nut ans i inf ant ilne nist agmusa. Am J OPHT HALMOL. 2002; 133 (2) : 256- 262.

← ↑ →