Professional Documents
Culture Documents
Predavanje, 21.09.2012.
Betoni
Vjeta j ki kameni materijal j dobijen j ovravanjem j mjeavine j nekog vezivnog materijala i agregata (granulata) Vezivni materijal: gips, kre, cement, asfalt, epoksi smole i dr.
Vrste betona
Gips-beton Gips beton Kre-beton Cement-beton Cement beton Asfalt-beton Epoksi-beton Epoksi beton
Komponente betona
z z z z
Agregat (70-80% u ukupnoj masi betona) Cement (10-20% u ukupnoj masi betona) Voda Aditivi
Podjela agregata
Prirodni agregat
Pijesak: stepen usitnjenosti znatno vei, zrna krupnoe do 4mm Standardni pijesak: pijesak 96% SiO2 i 0 0,5% 5% muljevitih lj itih sastojaka t j k
-fina frakcija 0,09/0,5mm 33% -srednja frakcija 0,5-1,0mm 34% -krupna frakcija 1,0-2,0mm 33%
Prirodni agregat
Drobljen ob je i mljeven je e kamen: a e usitnjavanjem lomljenog kamena
-drobljenac od 4 do 125mm -drobljeni pjesak ispod 4mm -kameno brano ispod 0,125mm
Prirodni agregat
Vjetaki agregat
Vjetaki agregat
Vjetaki agregat
Agregati g g (70-80%):
prirodni ljunak i pijesak, drobljen kamen, razne vrste zgura, pucolana, ekspandirana glina i sl. Rijeni agregat: jeftiniji, povoljnjiji u pogledu ugradljivosti i obradljivosti Drobljen agregat: homogeniji u petrografskom pogledu, poveane mehanike karakteristike Komponente tetne sa aspekta fiziko-mehanikih svojstava betona: i j j izmjenjena ( (slaba) l b ) zrna, glinoviti li iti pje j ari, i l lapori iil laporoviti iti k karbonati, b ti argiloisti, mikaisti, filiti, kriljci, gips, glina i glinci, serpentin, liskun, ugalj i dr. Izbor granulometrijskog sastava najznaajnije pitanje tehnologije betona: postii povoljnu ugradljivost i obradljivost svjee betonske mjeavine postizanje odgovarajuih fiziko ko-mehani mehanikih osobina ovrslog betona
b) a)
Agregati g g (70-80%):
0/4, 4/8, 8/16 i 16/31,5mm Osnovna podjela: sitan agregat zrna prolaze kroz sita otvora od 4mm prainaste i glinovite estice vea koliina moe da smanji vrstou i otpornost na dejstvo mraza, povea upijanje vode, skupljanje i teenje krupan ne prolaze kroz to sito nominalno najkrupnije zrno agregata (D) stvarno najkrupnije zrno agregata (maksimalno zrno) (Dmax) Referentne granulometrijske krive za beton i AB: po starim propisima: Fuler i EMPA po novim propisima: DIN 1048
b)
a) b)
Fuler:
ukoliko se zahtjeva beton veih vrstoa, imamo oblik zrna koji nije povoljan, ako ne postoji primjena efikasnih sredstava za ugraivanje (koristimo sitniji agregat - blie krivoj Fuler)
EMPA:
ukoliko se zahtjeva beton veih vrstoa, imamo agregat sa zaobljenim zrnima imamo efikasna sredstva za ugraivanje (koristimo krupniji zrnima, agregat - blie krivoj EMPA)
izvanredno velika kompaktnost betona visoke fiziko-mehanike osobine ekstrakcija i koritenje samo pojedinih kategorija zrna iz prirodne mjeavine agregata vrlo teko ugradljivi, potrebene poveane koliine vode, to uzrokuje segregaciju
Mane:
Agregat (70-80%):
Oblik i veliina zrna agregata:
kF =
Vs Vk
Agregat (70-80%):
Efekat reetke i efekat zida:
Efekat reetke:
Er =
Dmax
povrina a b = obim 2( a + b )
= 0,5e
Efekat zida
Ez = maksima ln o zrno agregata Dmax = srednji j radijus j oplate p R
R=
0,8< Ez <1,0
Ez 0,9
Komponente p betona
z
trikalcijumsilikat 3CaOSiO2 (C3S) dikalcijumsilikat 2CaOSiO2 (C2S) trikalcijumaluminat 3CaOAl2O3 (C3A) tetrakalcijumaluminat- ferit 4CaOAl2O3Fe2O3 (C4AF)
Cement
z
-
z
-
Podjela cementa
z
Cement (10-20%) :
vrstoa cementa toplotna hidratacija hemijska otpornost
a) b) c)
Vrste cementa:
Najvei broj objekata portlant cementi sa dodacima (pucolana, zgure i pucolana) Objekti velikih masa (brane, masivni zidovi i sl.) cementi niske toplotne hidratacije Objekti izloeni djelovanju agresivnih tenosti ili gasova cementi otporni na hemijske agense
a) b) c)
Koliine cementa:
minimalno 250kg/m3 za AB konstrukcije minimalno 300kg/m3 za AB konstrukcije izloene atmosferskim uticajima minimalno 350kg/m3 za AB konstrukcije izloene djelovanju agresivne sredine
Ce e t Cement
karakteristike betona, uslovi eksploatacije konstrukcije, veliina najkrupnijeg zrna agregata, granulometrijski sastav agregata, sredstava za transport i ugraivanje betona, temperatura sredine pri ugraivanju i pri njezi betona i dr.
Komponente betona
z Voda (0,45-0,65): Voda je podesna za spravljanje betona ako je: vodonikov pokazatelj (pH) u granicama 4,5-9,5pH sadraj sulfatnih jona < 2700 mg/l vode koliina hloridnih jona do 300 mg/l indeks organskih sastojaka do 200 mg/l ukupna p koliina rastvorenih soli nije j vea od 5000 mg/l g
Komponente betona
z
Dodaci (Aditivi)
Plastifikatori:
poboljavaju ugradljivost i obradljivost smanjuju koliinu vode od 10% do 15% fino dispergovani materijali: bentonit, elektrofilterski pepeo, pucolani i dr. doziraju se u koliini od 0,2 do 3% u odnosu na masu cementa
Superplastifikatori:
smanjuju j j k koli lii inu vode d preko k 30% vodeni rastvori sulfonovanog melamin formaldehida,sulfonovanog naftalin formaldehida ili modifikovanog lignosulfonata specifine mase od 1100 1100-1200kg/m 1200kg/m3
Komponente betona
z
Dodaci (Aditivi)
Aeranti (uvlaivai vazduha):
poveava se otpornost na dejstvo mraza formiraju mjehurie vazduha od 0 0,01 01 do 0 0,3mm, 3mm koje smanjuju kapilarno upijanje vode, dobija se prostor za irenje leda doziraju se u koliini od 0,5-1%u odnosu na masu cementa koriste se kod betonskih kolovoza, , aerodromskih pista, p , kanala i sl. kombinovano dejstvo mraza i soli:
Komponente betona
z
Dodaci (Aditivi)
Akceleratori (ubrzivai):
betoniranje po hladnom vremenu, brzi prirast vrstoe, hitne intervencije i sl sl. alkalni silikati i aluminati (od 0,1%), kalcijum hlorid CaCl2(od 0,2 do 2%), natrijum hlorid, natrijum sulfat, natrijum nitrat (od 2-5%)
Retarderi (usporivai):
betoniranje na visokim temperaturama, transportovanje na vee udaljenosti, j , betoniranje j bez p prekida i sl. sadra CaSO4H2O, dekstrin, razne vrste eera(glukoza, saharoza), glicerin, oksidi cinka i olova dodaju se u koliini od 0,1%
Komponente betona
z
Dodaci (Aditivi)
Antifrizi:
sniavaju taku smrzavanja vode betoniranje na niskim temperaturama (<0C) kalcijum hlorid, natrijum nitrat, natrijum hlorid (kuhinjska so) i dr. kod nearmiranih konstrukcija dodaju se i do 10%, a kod armiranih je strogo t ograni ieno
Zaptivai:
zaptivaju ti j kapilarne k il pore u cementnom t k kamenu poveaju stepen vodonepropustljivosti ovrslog betona masne kiseline (kaprinska, sterainska, oleinska)
Homogenost mjeavine
isti sastav u cijeloj mjeavini (jednakost konzistencije) ra like naj razlike najvie ie do 5%
Segregacija betona:
izdvajanje krupnijih zrna agregata (transport, ugraivanje, vibriranje) izdvajanje vode (nakon ugraivanja) manjak nekih frakcija u agregatu, manja koliina cementa od potrebne, koritenje vee koliine vode
z z z z
Zapreminska masa Mehanika otpornost Procenat uvuenog vazduha Vertikalni i horizontalni pritisak na oplatu
Konzistencija
Abramsov konus
Metoda slijeganja
3 sloja po 25 udaraca (metalne letvice) ocjena konzistencije h plastinije betonske smjese
Metoda rasprostiranja
2 sloja (drvene letvice 4x4cm) ocjena konzistencije r1 i r2 (3 ispitivanja) plastine i tene betonske smjese
Konzistencija o ste c ja
VEBE metoda
Abramsov konus konus, 3 sloja po 25 udaraca ocjena konzistencije Vebe stepeni (N) krue betonske smjese
V0 V1 t
- zapremina betona prije vibriranja (V0=5.5 5.5 dm3) - zapremina betona poslije vibriranja - vrijeme vibriranja u sekundama
Konzistencija o ste c ja
Konzistencija o ste c ja
mb,sv Vb,sv
agregat sa granulometrijskim sastavom koji obezbjeuje dobru upakovanost zrna i snano zbijanje tokom ugraivanja
vrstoa pri pritisku od 0,1- 0,3MPa i vrstoa pri zatezanju oko 100 puta manja
sniavanje nivo vode u cijevi odgovara smanjenju zapremine vazduha u betonu (izraeno u procentima)
17,5
y = h1 = 1,0m
p h M 13kN / m 2
y = h1 = 1,0m
p hV 24kN / m 2
vrstoa betona
podru d je j a nedovoljno d lj k kompaktiran kti beton b t (kruta (k t konzistencija) k i t ij ) podruje b najbolje kompaktiranje (plastina konzistencija) podruje c vrstoa opada (tena konzistencija) podruje d segregacija betona
Koeficijenti konverzije
Kriterijum 2 (10n30)
S no =
(m
i =1
n
no
no
xi ) 2
m no MB + 1,25S no x1 MB 4( MPa )
Kriterijum 3 (15n30)
no
Sn =
(m
i =1
xi ) 2
m n MB + 1,3S n x1 MB 4( MPa )
n 1
Ispitivanje cilindra
Ispitivanje kocke
f zc =
2 Pgr
dl
f z / f zc = 0,85
savijanjem
f zs = 6 M gr bh
2
f z / f zs 0,60
f zs / f z = 1 1,25
fs =
Pgr 2 F
f s = (0,07 0,08) f p f z f s 2 f z
Vodonepropustljivost betona
zavisi od: vodocementnog faktora faktora, stepena hidratacije cementa cementa, od poroznosti cementnog kamena, strukture pora (otvorene i zatvorene pore), svojstva cementa i agregata, naina ugraivanja, njege mikrokapilari p do 10-7mm, , makrokapilari p p preko 10-7mm 150/150mm (ili na 200x200x150mm) donja povrina prenika 100mm ohrapavi se i izlae pritisku uzorci u oc s stari a 28 8 da dana, a, 7 da dana ap prije je poetka e a ispitivanja sp a ja u p prostoriju os o ju sa 65% vlanosti i temperaturom od 20C marka vodonepropusnosti: V-2(3 uzorka),V-4, V-6, V-8 i V-12 (6 uzoraka)
Nedestruktivna ispitivanja:
3 uzorka prizme 10x10x40cm
Otpornost na habanje
zavisi od vrstoe i tvrdoe p povrinskog g sloja j cementi visokih klasa niski vodocemnetni faktori drobljeni j agregat g g ( (krupne p frakcije, j , min sitnih frakcija) j )
modul elastinosti
odnos poprenih i podunih dimenzija uzorka >2 (0,3-0,5) fp u podruje radnih napona
E=
E = 9,25 3 f k + 10
Poasonov koeficijent ()
odnos poprenih i podunih dilatacija uzorka =0,15-0,25 =0 15 0 25 (u podruju radnih napona) =0,4-0,5 neposredno pred lom (pop.deformacije 0,8-1,0mm/m1)
Skupljanje betona
zavisi i i od: d vrste t ik koli liine i cementa, t granulometrijskog l t ij k sastava t agregata, t koliine vode, finoe mliva, temperature i vlanosti sredine, naina ugraivanja i njege, starosti, dimenzija uzorka i dr. Tri komponente skupljanja su: skupljanje usljed kontrakcije produkata hidratacije (hidrataciono skupljanje) skupljanje p j j usljed j isparavanja p j vode (p (plastino skupljanje) pj j ) skupljanje nakon zavretka procesa vezivanja (hidraulino skupljanje) komparateri, deformetri, ekstenzometri kriva 1 kondicionirani termohigrometrijski g j uslovi kriva 2 spoljanja sredina
a)
b) ) c)
Skupljanje betona
komparateri, deformetri, ekstenzometri 2h/a4, a4D (3 uzorka) 2h na temperaturi 20C, relativnoj vlanosti 90% (vade se iz kalupa) 48h u pijaoj vodi (20C) nakon 72h vade se iz vode i izlau termohigrometrijskim uslovima (20C, relativne vlanosti 40, 70 ili 90%) nulto oitavanje 72h mjerenja nakon 4 4, 7 7, narednih 7 dana dana, ne manje od 3 mjeseca
dm =
2 Ab Ob
Teenje betona
(0,3-0,5)fp linerarno teenje 9 uzorka:
nulto oitavanje 72h (a i c) u vremenu tk (b), konstantan napon kfp/3 mjerenja nakon 4, 7, narednih 7 dana, ne manje od 3 mjeseca
3 uzorka za mjerenje skupljanja (a) 3 uzorka za odreivanje fp (b) 3 uzorka za mjerenje ukupnih deformacija pod konstantnim naponom k (c)
Proizvodnja betona
z
Prema PBAB dvije kategorije betona: BI: bez predhodnih ispitivanja betona (MB10 (MB10,15,20,25) 15 20 25)
propisane min koliine cementa cement klase 35, plastina konzistencija, max. 16/31,5mm - MB10 220kg/m3 - MB15 260kg/m3 - MB20 300kg/m3 - MB25 350kg/m 350k / 3 cement klase 45 smanjiti za 10% cement klase 25 poveati za 10% poveati ti za: - 10%, pri najveoj frakciji 8/16mm - 20%, pri najveoj frakciji 4/8mm - 10%, 10% ako k se umjesto j t plasti l tine t trai i t tena k konzistencija i t ij
Proizvodnja betona
z
Prema PBAB dvije kategorije betona: BII:predhodna ispitivanja betona (sa markama 30 i vie)
srednja vrstoa pri pritisku betonskih kocki (20cm, 28dana) vodonepropustljivost habanje otpornost na mraz otpornost na mraz i dejstvo soli otpornost na hemijske agense (koroziju)
Proizvodnja betona
z
Vrijednosti j k0 p po Fereu
Proizvodnja betona
z
sc 2 ) sv
klasa 25 k = 180 MPa klasa 35 k = 250 MPa klasa 45 k = 320 MPa klasa 55 k = 390 MPa
= mv / mc
Proizvodnja betona
z
mc
sa
ma
sv
mv
+ vp =1
mc- masa cementa [kg] ma- masa agregata [kg] mv- masa vode [kg] sc- specifina masa cementa [kg/m3] sa- specifina masa agregata[kg/m3] sv- specifina masa vode [kg/m3] vp- volumen pora zarobljenog zraka [1-3%]
b , sv = mc + mv + ma
Proizvodnja betona
z
krua mjeavina, poveati sadraj vode za 5-10% (istovremeno poveati i koliinu cementa, sauvati vodocementni faktor) tenija mjeavina, dodati koliinu agregata za 5-10%(sauvati granulometrijski sastav)
dodaje se aditiv
Proizvodnja betona
z
kod agresivne sredine koliina cementa ne manja od 350 kg/m3, v/c najvei 0,5 beton izloen djelovanju soli i mraza treba biti aeiran ukupna koliina hloridnih jona u odnosu na koliinu cementa ne vea od 0,4%
Pumpani beton:
odgovarajuu obradljivost (Abramsov konus 6-10cm, plastina konzistencija) dovoljnu koliinu maltera Dmax1/3 promjera cjevovoda
Prepakt beton:
ugradnja agregata, pa zatim cementnog maltera visok v/c, visoka vodonepropusnost, homogena graa mala potronja cementa (oko 150kg/m3), mala vrstoa Primjena: zapunjavanje betonom teko dostupnih mjesta
Vakumirani beton:
izvaja se 20% slobodne vode smanuje se v/c, poveava gustoa vakumiranje posebnim filterskim folijama skidanje oplate nakon 1/2h Pi j Primjena: povrine i i izloene l h habanju b j tekim ki saobra b ajem j ili abraziji b iji rije ij nih ih nanosa
Mlazni beton:
pricanje suhe ili vlane smjese pod pritiskom od 7bara visoka vrstoa i vodonepropusnost suhi postupak: dodavanje vode u zoni mlaznice, kvalitetniji beton,
mana: neugodna praina i velika koliina otpadnog materijala (do 30%) mana: sloena oprema, slabije razvijene tehnologija
Primjena: izvoenje i zatita pokosa usjeka i iskopa tunela, sanacija betonskih objekata
Valjani beton:
koristi se oprema za ugradnju zemljenih materijala (vibrovaljci) voda se dodaje do optimalne vlanosti, potrebne za zbijanje vibrovaljcima Primjena: izgradnja saobraajnica i masivnih hidrotehnikih objekata, kao zamjena za slabo nosive dijelove temeljnog tla
Mikroarmirani beton
elinim Polimernim Staklenim Prirodnim vrstou na savijanje vrstou na zatezanje ilavost vrstou na udar Otpornost na zamor D f Deformaciju ij skupljanja k lj j
Mikroarmirani beton
Beton sa vlakanima
Mikroarmirani beton
vrsto t a zatezanja t j od d 400 d do 1200 MP MPa koliina dodavanja od 0,25 do 2% volumena betona
Mikroarmirani beton
Mikroarmirani beton
Pri P ii izradi di privremene i t tunelske l k podgrade d d prskani k i( (mlazni) l i) b beton t Za izradu industrijskih podova Osiguranje kosina kod saobraajnica Sanacija konstrukcija Kod prefabrikovanih betonskih elemenata (eljezniki pragovi, cijevi, plonici i sl.)
HVALA NA PANJI