19. ST. - 19. st. – građansko stoljeće uz kojeg se vezuje pojam MODERNOG - obilježava ga SUEGZISTENCIJA stilova = impresionizam označava početak povijesnih avangardi - 1.

polovina 19. st. – vrijeme KLASICIZMA I ROMANTIZMA, u sred. Evropi – BIDERMAJER – umj. građanskog društva, bavi se svijetom građanstva - u Francuskoj i Engleskoj nema bidermajera – tu se stvara umjetnost vladajućih slojeva - 70-ih god. = HISTORICISTIČKI STILOVI – preuzimanje stilova ranijih epoha: neobarok, neorenesansa, neoklasicizam… - gradovi – nove zgrade se grade u ovim stilovima – Pariz, Milano, Zagreb - snažna izgradnja gradova posljedica je ukidanja kmetstva – ljudi sa sela postaju radnici - 2. polovina 19. st. – slikarstvo AKADEMSKOG REALIZMA/SALONSKO SLIKARSTVO – ukus društva sklonog narativnosti, postoji trend literature (Dostojevski, Zola, Tolstoj) koja se treba ilustrirati - ovo slikarstvo realizira potrebu za vizualizacijom opisa – čini 99% produkcije u slikarstvu - ideja FRANCUSKE REVOLUCIJE (14. srpanj 1789.) "Fraternité, égalité, liberté" – u vrijeme klasne podijeljenosti ističu mogućnost individualnog uspjeha = svi imaju jednaka prava na uspjeh - do franc. revolucije rokoko umjetnost je izraz ukusa vladajuće klase – dvorska umjetnost - koristi izvijene forme - umjetnost društva koje je svjesno svog propadanja - ljupke teme i forme – Watteau, Fragonard - glazba – Mozart - smjenjivanje radosti i melankolije, izvijenost osjećaja - u okolici Versaillesa za Mariu Antoinettu sagrađeno umjetno selo - "Ako nemaju kruha neka jedu kolače" – rastrošnost dvora izaziva nezadovoljstvo - romantizam (do 1848.) – posljednji jedinstveni stil - 19. st. vrijeme velikih IZUMA: 1. ELEKTRIČNA ENERGIJA 2. u fizici otkrića da je MATERIJA sastavljena od ČESTICA – ideje impresionizma odgovaraju atomskoj fizici – svijet se sastoji od čestica, atoma 3. FOTOGRAFIJA – patentirana 1839. – oslobodila slikarstvo potrebe da insistira na stvarnosti čime se ono počinje baviti vlastitim problemima 4. izum PARNOG STROJA – razvoj u industriji - impresionizam – pokušaj PRIKAZIVANJA IMPRESIJE SVIJETA - iz toga se razvija SCIJENTISTIČKI IMPRESIONIZAM – znanstveni pristup umjetnosti - postimpresionizam – Paul Signac slika po teoriji o SUKLADNOSTI BOJA = simultani kontrasti boja - Hrvatska: do 1830. u Vojnoj krajini traju borbe - za 19. st. karakteristično je opismenjivanje najviših društvenih slojeva za potrebe različitih zanimanja – stvara se "osviještena masa" svjesna svojih sposobnosti - Pariz je uz London najveći grad - neposredni uzrok REVOLUCIJI – nezadovoljstvo masa načinom upravljanja državom i rastrošnost dvora - vladajuća struktura je izdvojena od onih kojima vlada - pred revoluciju 3. stalež se odvaja; zgrada u Palais Royal - nakon uhićenja nekih članova 14. srpnja 1789. revolucionari napadaju zatvor – Bastilleu – događaj kojim započinje revolucija - revolucija imala snažnu kulturnu pozadinu – snažna revolucionarna svijest - stvara se PROGRAMATSKA UMJETNOST koja vodi prevratu (književnost – revolucionarni pamfleti) - gradski plemići se udružuju sa 3. staležom – u pariškim salonima stvaraju, oblikuju smjernice građanske politike, filozofije i umjetnosti - izdavanje francuske ENCIKLOPEDIJE u 22 knjige jedan je od projekata ovog novog društva = svi pojmovi se imenuju – nomenklatura

1

- francusko slikarstvo pred revoluciju: * JACQUES LOUIS DAVID – stvara programatsku umjetnost koja predstavlja ideal novog društva, odraz je nove filozofije RACIONALIZMA - svoj ideal ta umjetnost nalazi u antičkom svijetu - kako je Grčka okupirana od Turaka i time "nepoznata" uzor je REPUBLIKANSKI RIM – sredinom 18. st. otkriveni Herkulanum i Pompeji (73. p. k. uništeni provalom Vezuva) – daju uvid u način života Rimljana u doba Republike - započinje niz iskapanja u Rimu i sijelom Apeninskom poluotoku - David je predstavnik KLASICIZMA (to razdoblje Francuzi nazivanju neoklasicizmom jer je za njih prvi klasicizam oznaka za umjetnost baroka u vrijeme Louisa XIV – Lorrain, Poussin, uzori u antici – umjetnost pred samu revoluciju 1770-ih izraz revolucionarnih ideja u Francuskoj, kasnije se širi na Evropu - Republikanski Rim – borba protiv tirana, žrtva za republiku * rokoko označava kraj feudalnog društva, ideje o građanskim slobodama koje traži treći stalež svoj odraz pronalaze u vremenu Rimske Republike - karakterističan ANTIKLERIKALNI stav građanstva: crkvena dobra se žele nacionalizirati – takav stav proizlazi iz filozofije racionalizma/POZITIVIZMA (sve se može spoznati umom) – umjetnici se udaljavaju od religioznih tema * KLASICIZAM JE VID ROMANTIZMA – klasicistički romantizam: predstavlja bijeg od stvarnosti u vrijeme antike - u Engleskoj rani povratak gotici + Shakespeareu - za romantizam karakterističan i bijeg u prirodu (šuma) – Njemačka – slike Arktika – carstvo leda - u romantizmu osjećaji nadvladavaju razum - klasicizam kao povratak jednostavnosti antike je zapravo rana faza romantizma - vrste klasicizma: 1. ARHEOLOŠKI KLASICIZAM – vezan uz arheološka otkrića (Pompeji) - teoretičar -Winckelmann piše o jednostavnosti i veličini klasične umj. 2. REVOLUCIONARNI KLASICIZAM – u Franc. (J. L. David) umjetnost se koristi u političke svrhe - tradicija klasicizma prisutna već u franc. baroku (za Louisa XIV) 3. ROKOKO KLASICIZAM – vanjština rokoko građanina je klasicistička - u unutrašnjosti se razvija raskošni rokoko ukras (18. st. – Rusija, Njemačka) - moderna umjetnost započinje francuskom revolucijom!

KLASICIZAM (1760.-1830.) - lat. classicus – uzoran; odličan - stilsko razdoblje u lik. umjetnostima Evrope - negdje traje i do sredine 19. st. - nastaje prevladavanjem i negiranjem uznemirenih FORMI ROKOKOA te programatskim traženjem MIRNOĆE, HARMONIČNOSTI OZBILJNOSTI IZRAZA u duhu klasične antike - teoretske osnove za oživljavanje klasičnih ideala proizašle su iz duhovnog pokreta PROSVJETITELJSTVA - za razvoj klasicizma bitna je: 1. likovna orijentacija umjetničkih kolonija u Rimu od 17. st. nadalje 2. paladijevska arhitektura 17. i 18. st. u Engleskoj u kojoj se barok javio mjestimično - početkom 18. st.. intenzivan je pokret NEOPALADIJANIZAM u Engleskoj (R. B. Burlington) i Veneciji (Scipione Maffei)

2

- pretklasicizam prisutan u radovima austrijanca, baroknog kipara R. Donnera (17./18. st.) čiji učenik A. F. Oeser taj izraz prenosi u Dresden čime su pokrenute ideje Johanna Winckelmanna i njem. klasicizma - Francuska: u vrijeme baroka prisutna sklonost klasici (N. Poussin, arhitektura Louisa XIV.) - sred. 18. st., pred revoluciju, otvorene su okolnosti za razvoj klasicizma - arheološka iskapanja (Herkulanum, Pompeji) pojačala su interes za antiku, te se otkrivene spoznaje postavljaju u teoretski kontekst: Italija – G. B. Piranesi, Francuska – Ph. Caylus, J. L. David, Ch. de Quincy, Njemačka – J. Winckelmann, Engleska – J. Stuart, N. Revett - ARHITEKTURA: antički ideali – jasnoća, monumentalnost, strogost raščlanjivanja – realiziraju se točnom primjenom mjera za arhitekt. dijelove i njihove međusobne odnose upotrebom stupova, profilacija te ornamenata antike - SLIKARSTVO: antičke teme, precizan, crtež, plastičnost likova, jasna kompozicija, suzdržane boje - SKULPTURA: mirnoća stava, jednostavnost obrisa i modelacije - VRTNA ARHITEKTURA: pejzažni engleski park dominira Evropom - klasicizam zamire u sukobu sa romantizmom Janson: moderno doba započinje s dvije revolucije: 1. industrijskom – izum parnog stroja 2. političkom – borba za demokraciju: Amerika (amer. građanski rat 1861.-1865.), Francuska - nema kontinuiteta stilova već kontinuitet pokreta i antipokreta JACQUES LOUIS DAVID (1748.-1825.) - najznačajniji predstavnik franc. klasicizma - uči kod rokoko slikara, zatim odlazi u Rim gdje se susreće sa rimskom umjetnošću (posjećuje Vatikanske muzeje, Piccolominijeva zbirka sa najznačajnijim fundusom rimske republikanske umjetnosti) - "revolucionarni klasicizam" * ZAKLETVA HORACIJA - u službi revolucionarnih ideja, poziva na promjene - sadržaj ima političku poruku – 1. programatska slika - izložena u Rimu a zatim u Parizu (naslikana 1784.) - sve zbivanje koncentrirano u 1. plan - u 2. planu arhitektura u funkciji kazališne kulise, zamračena - za razliku od prethodne rokoko umjetnosti David fiksira bitno – svjetlo usmjereno na skulpturalno oblikovane likove u 1. planu - likovi postavljeni prema zlatnom rezu - žene shrvane bolom u kompoziciji slične parkama sa antičkih reljefa - inspiriran rimskim reljefima – sve bitno u 1. planu - politička poruka: poziva na oružje – otac sinovima daje mačeve kojima će braniti Rim - dominira chiaro-scuro i lokalne boje (ne utječu međusobno jedna na drugu) – hladne i suzdržane - ovom slikom David postaje rodonačelnik REVOLUCIONARNOG SLIKARSTVA – bio član Jakobinskog kluba, jakobinski ministar kulture – diktatura jakobinaca 1792.-94. * BRUT I LIKTORI (1789.) - javljaju mu za poginulog sina - ugođaj pozornice, svjetlo ističe volumen, skulpturalnost likova - patetični izrazi lica u težnji da se poruka jasno shvati

3

rasplinjenim rokoko crtežu i čulnosti suprotstavlja čvrstu kompoziciju građenu LINIJOM. poput rimskim imperatora.David je predstavnik programatskog klasicizma . st.u Rimu upoznao slikarstvo Carravaggia – krupni likovi.simbol nove Francuske – vlasti građanstva .žena bankara.slikar posvetio pažnju Maratu – čovjeku koji je umro za revoluciju .sam kreira izgled "antičkog" namještaja – prema Davidovim nacrtima izrađuje se i pravi namještaj u empire stilu (kreirao i haljine u empire stilu) * MRTVI MARAT (1793. odmjereni raspored figura) DAVIDOVI UČENICI .osvajanjem srednje Evrope teži realizirati ideju o Evropi ujedinjenoj francuskom upravom i kruni se za cara .Napoleon I Bonaparte imao ideju o obnavljanju Franačke države Karla Velikog . pozadini funkcionira kao zastor = teatar . kreću u osvajanje Italije . bazira se na Davidovu reportažnom slikarstvu (slika duga 9 m) .statuarno modelira likove.David je imao problema zbog sudjelovanju u vladavini jakobinaca – zatim postaje Napoleonov dvorski slikar .javlja se građanska aristokracija i činovnički aparat nove imperije . osvjetljenje .nejasna pozadina.nakon Napoleonova pada i uzdignuća Burbona.dvije trećine slike u mraku – dominira Marat – imao radni stol nad kadom (patio od kožne bolesti) * MME RECAMIER (1800.Davidovi učenici mijenjaju način upotrebe boje 4 . BERNARDEU (1800.) . David je osuđen na progonstvo (glasovao za smrt Louisa XVI) odlazi u Bruxelles – radi stilizirane portrete (* TRI DAME IZ GANDA: hladni kolorit. nedefinirana maslinasta pozadina.preciznost u prikazivanju Napoleona sa.Napoleon rukom pokazuje na smjer kretanja – u Napoleonu živi duh velikih vođa – Cezara i Hanibala koji je prešao Alpe . u vrijeme Napoleona u njenom se salonu okupljaju njegovi protivnici .u vrijeme jakobinske vladavine .) .David je i začetnik SLIKE-REPORTAŽE . zlatnim lovorom – vijencem kruni svoju caricu (on a ne papa) .vrijeme promjene republikanskih ideala u projekciju carskog Rima . a intimne genre-scene rokokoa zamjenjuje herojskim temama . vraćanje kasnobaroknoj temi – spoj uznemirenog konja i samouvjerenog vojskovođe .nastavljaju Davidovo klasicističko slikarstvo .boja podređena strogoj kompoziciji * NAPOLEON NA ST.u ovim prikazima uznemirenosti konja već kod Davida nalazimo začetke romantičkog nemira * NAPOLEONOV KRUNIDBA .Marat kao mučenik – inspiriran Carravaggievim "Polaganjem u grob" = poruka – Marat je mrtvi Krist revolucije – jasno oblikovana politička poruka . haljina u antičkom stilu .Davidove slike izražavaju čistoću revolucionarnih misli ...sa frizurom rimske patricijke.empire ležaljka – postala modni trend .hladna odmjerenost – realizacija idealnog portreta . lokalne boje.AKADEMSKI realizam druge polovine 19.u Alpama. nedovršena) .

nakon povratka Burbonaca na vlast 1816.) . žrtve. Gros koristi kratke. okružen stožernicima . svijetlo fokusirano na Napoleona * NAPOLEON POSJEĆUJE GUBAVCE U JAFFI . otvorena forma. izjednačavanje sa ratnicima prošlosti (Cezar.-1835. kolorizam.EMPIRE STIL (carsko N.unutarnji nemir u očima .izuzetan portretist .Davidov je crtež precizan. orijentalni rekviziti 5 . prirodne boje. Hanibal) .odlučnost stava ukazuje na N.glavni predstavnike empire-slikarstva .Gros je prethodnik romantizma – u slikama-reportažama prisutna dramatičnost (žive kretnje konja). nastavlja se na Davidovu ideju sliku-reportažu – izuzetna preciznost detalja koji zanimaju građanstvo * BITKA KOD EYLAUA (1808. te Gros postaje njegov nasljednik * NAPOLEON KOD ARCOLE (Italija) . opisnog slikarstva .. Napoleonov pogled usmjeren van slike .interes za detalj .Palestina. vojnih pohoda. porazio Nijemce . poput Krista stavlja ruku na njihove rane.N.u vrijeme Napoleonova carstva klasicizam se obogaćuje dekorativnim elementima (pohodi u Africi – Egipat: sa vojskom idu i znanstvene ekspedicije – arheolog Champolion .zadužen za slikanje N. nervozniji crtež.) – samoubojstvo .REPORTAŽNOST – prikazan raspored trupa u pozadini .Davidov idealizam zamjenjuje realizmom . časti .za razliku od Davida ovdje prisutan topli kolorit – boje međusobno interferiraju – podsjećaju na barokno slikarstvo = Velazquez i Rubens. osobito Rafael u smislu kolorita i upotrebe sfumata ANTOINE JEAN GROS (1771. nervozne pokrete koji dinamiziraju sliku . David odlazi u Bruxelles.stvoren kult smrti.odstupanja od Davida – narativnost.otklon od Davidovih hladnih boja – tonsko kolorističko slikanje . ne boji im se prići = kult ličnosti izjednačen sa božanstvom * MADAME RECAMIER (Strossmayerova galerija u Zagrebu) . otvorena barokna forma.često slika nekoliko faza iste bitke koje se uzastopno postavljaju u galerijama . stil) – predstavlja spoj antičke i egipatske dekorativne umjetnosti .Gros je utemeljitelj narativnog.u zrelim godinama .na izmjenu stila utječu i prijenos umjetnina iz osvojene Italije u Francusku – novi uzor je stil zrele renesanse. toplim koloritom on najavljuje romantizam * STUDIJA MARŠALA MARATA .u težnji za realističkim prikazom koristi tople.N.

izlaže u posebnoj dvorani "Salle Ingres" 68 slika. dopadljivi malograđanski klasicizam .1855.i nakon pada Napoleona.postaje priznat umjetnik . mitološke i sakralne kompozicije te portrete sa izrazitim individualizmom modela . u odnosu na Davida. doživljava potpun uspjeh .-24. zatim i njen direktor.impostacija u duhu kasne renesanse. službeni pariški krugovi proglašavaju ih "grafičkim i bizarnim" te Ingres u salonu doživljava neuspjeh .-1864. povratak u PARIZ – član Accademie de Beaux Arts. kopira slike u muzejima .RIMSKA FAZA (1806. principima akademizma i romantizma – dolazi do izmirenja . svjetska izložba . zadovoljavanje ukusa građanske aristokracije kasnog carstva – putena slatkost .obliku je dopadljive forme pod utjecajem Canovinih kipova .) .prema Gerardovoj slici nepoznati umjetnik izradio model u terakoti * AMOR I PSIHA .1806.za razliku od Davidove suzdržanosti. proglašavaju "revolucionarom.) .) .-1837. udaljava se od Davidove manire. DOPADLJIVIJE OBLIKOVANJE = osnova bidermajera PIERRE PAUL PRUDHON (1758.slika historijske.odlazi u RIM – preuzima direkciju Accademie de France u Vili Medici . kasnom renesansom – Rafael. uzor nalazi u RAFAELU I GRČ. ali ga napada službena kritika . za vrijeme Burbonaca pa i u doba Louisa Phillipa.) .antička tema.na Davidovoj slici "Mme Recamier" slika KANDELABAR i radi prema strogim klasicističkim načelima . uzdržava se crtanjem portreta.na Academie Suisse uči crtati prema živom modelu.nakon sukoba sa Delacroixom – o odnosu boje i crteža. posvetio se isključivo portretima .na Gerardovu izrazu baziran slatkasti. – boravak u FIRENCI – kontakt sa trecentom i quattrocentom. Davida . otvara privatnu školu. J. kao stipendist boravi u Rimu.-20. zadržava funkciju portretiste dvora – nakon 1800. sa A.boravio u Italiji.započinje aktove koji kasnije postaju kanonom slikanja .1807. empire haljina JEAN AUGUSTE DOMINIQUE INGRES (1780.FRANCOIS PASCALE GERARD (1770.-20.njegovi učenici ga.djela ovog razdoblja predstavljaju njegov najviši domet.-1823.Grosove orijentalne rekvizite kasnije unosi u svoje slike .1820.) – slika najbolje historijske scene koje protivnici nazivaju "varijacijom crteža na grčkim vazama" . ANTICI (a ne u rimskoj plastici koja je uzor klasicistima) . učenik J. realistom" 6 . Leonardo i Correggio * CARICA JOSEPHINE (1805.u davidovoj školi bori se protiv akademskih formula i klasicističke doktrine . Grosom dijeli zajednički atelier .jedan od portretista Napoleonove obitelji i dvora – reprezentativni portreti u čitavoj figuri * MADAME RECAMIER (1802. slikar i crtač .) . inspiriran tal. radi najbolje kompozicije.oslanja se na erotizam kasnog rokokoa – bosa stopala gola ramena .na empire naslonjaču. skicira veći dio djela koje radi kasnije .sa 11 na Akademiji u Toulouseu. davidovski element – zastor u pozadini .1825. L. postulatima slikarstva. doživljava uspjeh.franc. nadalje.-10. Gerard koristi INTIMNIJE.

međutim."za mene ne postoji druga ideja doli savršenost" * HOMEROVA APOTEOZA (1827.učenik Th. Ingres postaje najjači protivnik romantizma i Delacroixova slikarstva . sepijom .sliku definira crtežom koji kasnije oboji 7 . nakon Davidove smrti Ingres hvali njegova djela . pol. st. E. glazbenicima (Mozart.pedantno crtao i razrađivao slike da bi postigao što veću čistoću forme * MADAME RIVIERE .jednostavnoj kompoziciji odgovara uravnoteženost boje . . a Ingres se divi helenskom idealu. st.imao izuzetan dar za portretiranje – pronicavo izvlači individualnost karaktera . – inspiriran crtežima quattrocentista. skulpturama koje lord Elgin donosi da Partenona . perom.rezimira njegovu sliku akta.1855. umjetnosti – Davidov tip portreta Ingres pojačava i sintetizira . po njima on ispunjava OBOJENJEM a ne bojom) .znalački koristi liniju – čistu i jednostavnu crtačku tehniku – crteži ženskih portreta .) .čisti volumen oslobođen detalja * MADAME DESTOUCHES (1816. Seurata.od Davida se razlikuje i shvaćanjem antike – David se oduševljava antikom kasnog Rima.najpoznatiji predstavnik klasicizma .njegov životni vijek traje od starog Fragonarda do mladog Moneta I. naslikao sa 84 god. kubiste i konstruktiviste . M. De Chavannesa.tijelo u formi slova S.uzor – Rafael . Lautreca.velike kompozicije (Venus) isto odlikuje naturalizam uz namještenost i patetiku . Babić: JAEAN AUGUSTE DOMINIQUE INGRES . radi olovkom. Holbeina ml.borba između Ingresa i Delacroixa traje cijelu I. . Shakespeare) . . sukobi prestaju. 19.realizam detalja .kao odlučan faktor slike Ingres ističe SIVU BOJU .radi prema načelu – nema velikog crtača koji ne bi našao točnu boju koja odgovara njegovu crtežu . P.) . zastor kao okomica .protivnici mu zamjeraju pedanteriju i nedostatak boje (površinu između kontura. pjesnicima. Denisa. G.prema slikarskom temperamentu on je prethodnik romantizma .pokazuje romantičarski interes za orijent .otvara epohu snažnog naturalizma u franc. H.crtežu olovkom plastičnost daje BIJELIM GVAŠEM . Degasa. utječe posredno na P. T. po sadržaju i izboru tema i Ingres je blizak romantizmu * KUPAČICA VALPINÇON (1808.izuzetna čistoća linije. Gaugina.aktovi pokazuju prikrivena romantičarska usmjerenja * TURSKA KUPELJ .) .najveći majstor CRTEŽA 19. Chassireau. Rafael. H. linije skladno obuhvaćaju oblik .naturalizam portreta. Rafaela..nakon boravka u Italiji.Homer okružen umjetnicima. kredom.Ingres bio ne samo izuzetan crtač već i SLIKAR TONA .nazvana modernom Disputom .

pažnju poklanja EGZAKTNOSTI CRTEŽA .crtež opisuje lik.utječe na P. . Rafael * GOSPOĐICA RIVIERE (1805.radi i alegorijske motive. živi u RIMU . sjenčanjem stvara volumen – TONSKO SJENČANJE * TURSKA KUPELJ . kiparstvo Fidije.u Davidovu atelieru sa 17 god. 1798) . * SHAKESPEARE) . Renoira * MONSIEUR BERIN . ROMANA.uravnoteženost boje.* MADAME MOTTESSIER (1856. Thorvaldsena * AUTOPORTRET (kreda u boji) . de Chavannesa.tematski (Orijent) – približio se romantizmu . blago sjenčanje . profesor na Akademiji u Berlinu .linija odvaja volumen od pozadine.uzor – slikarstva grčkih vaza. teme iz književnosti (* DANTE. ugleda se i na MICHELANGELA I G.njegove slike postaju uzor negativnom trendu – akademskom realizmu .) .motive iz ant.različite forme aktova. prenesena Valpinçon NJEMAČKI KLASICISTIČKI SLIKARI ASMUS JACOB CARSTENS (1754.od 1792.u medaljonu – oblici prate kružnicu . stvara lik. likove čvrtso impostira u prostor . linije i modelacije .koristi lokalnu boju .uz antiku.) . * RAFAEL I FORTUNA .teži JEDNOSTAVNOM IZRAZU – crtež je temelj slike.simbol građanske klase – ozbiljan i ponosan * ROBINJA KOJA SVIRA.Edipova poza preuzeta sa grčkih vaza . L.sa čistih OBISNIH CRTEŽA (grčke vaze) usmjerava se na Michelangela i Rafaela 8 . izraz koji u slikarstvu označava početak njemačkog klasicizma .) .pažnja u slikanju odjeće * EDIP I SFINGA (1808. carstva predsjeda akademijom .-Rim.pod utjecajem H.crtež određuje njegove slike sa izrazitim realizmom boja i detalja . mitologije i legendi radi na velikim KARTONIMA u kojima suzdržljivo primjenjuje boje (* HELENA U TROJI.u vrijeme II.izostavlja nepotrebne detalje. FORNOWA studira antiku. * ARGONAUTI) .utječe na formiranje kiparskog klasicizma B. Degasa. a boja služi za obojenje .njemački slikar danskog podrijetla.idealizirani lik .

CHRISTIAN GOTLIEB SCHICK (1776.začetnik njem klasicizma na području HEROJSKOG PEJZAŽA . od 1795.* freske u Vila Massima od Laterana.1799. zatim kod Davida u Parizu .uči u Sttuttgartu.* DAVID PRED SALOMOM. FAZA – kopira herojsko-patetične crteže svog suučenika sa Akademije – A. način slikanja pejzaža.1802.uči u Karlshruheu.figure u pejzažu često imaju karakter štafaže.) . 1768.zarana stupa na tečaj crtanja na Akademiji u Københavenu (Danska) . HEROJSKE PEJZAŽE slobodne kompozicije sa patetično interpretiranim elementima stvarnosti .od oca preuzeo interes za nizozemske slikare 17.motiv Alpi . približava se objektivnosti bidermajerskog realizma .) .* portretna poprsja i 5. * BAHKO I ARIJADNA * PORTRET GOSPOĐE VON COTTA JOSEPH ANTON KOCH (1768. često ih rade drugi slikari . mitološke i biblijske teme prema shemama klasicizma – obogaćuje ih romantičarskom osjećajnošću . Castersom pod čijim utjecajem slika figuralne kompozicije . u Rimu radi portrete.) . Rim – teme = Dante .kasic. raščlamba pod Poussinovim utjecajem .) .) . u Italiji – u Rimu. grupa * BAKHO I ARIJADNA – ugledanje na antiku .crta antička skulpturalna djela . prelazi na slikanje uljem – po uzoru na CL.1839. u sadri modelira veliku figuru * JAZON – za eng.štafažu i motive arhitekture sam komponira WILHELM VON KOBEL * LOVAC NA PLANINSKOM PAŠNJAKU (1828.jedan od glavnih predstavnik kasnog FORMALISTIČKOG KLASICIZMA u skulpturi .1803. J. * PRIJAM KOD AHILA i * OZDRAVLJENJE UZETOG – u shemama akademizma donose mu zlatnu medalju i stipendiju za boravak u Rimu (1797.-Rim.1802. surađuje sa klasicistima Thorvaldsenom i A./70. Lorrainea i N.dobiva sve brojnije narudžbe .-12.-1844.I. – tretiranje svjetla . mramornih figura za groficu Vorincov * AMOR S PSIHOM * BAKHO 9 .radovi * PROTJERIVANJE HELIODORA IZ HRAMA.oštrina projekcije KLASICISTIČKI KIPARI BERTEL THORVALDSEN (Københaven.klasicizam u strogoj kompoziciji te statičnoj arhitekturi slika . J.-1812.niz bakropisa prema Danteovoj Božanstvenoj komediji * HEROJSKI PEJZAŽ S . Poussina radi tzv. bankara Hopea kleše je u mramoru . st.klasic. Carstensa .bavi se odnosom ljudskog lika i pejzaža .

za ove skulpture radi modele. 1808.pozvan u Varšavu – radi * KOPERNIKOV SPOMENIK (1830. Luke – otvara radionicu – među pomoćnicima se ističe P. i baroknim reljefima sa iluzionističkim pozadinama – ova figura je na čistoj plohi * KRŠTENJE KRISTOVO. – sakralna tema interpretirana u antičkoj koncepciji .1819. crkva St. 1818. posljednje desetljeće RIMSKOG BORAVKA – radi reljefe za nadgrobne spomenike u Italiji i Poljskoj i javne spomenike: * LORD BYRON. povratak u domovinu . arhiv sa dokumentacijom.plastike za nadgrobne spomenike – Italija. za ostale . ANTONIJA na Kapitoluju u Rimu .) – u kompoziciji i kostimu jahača je REPLIKA kipa M. M.-38.friz dugačak 50 m. Bernini .pregovara sa danskom vladom o gradnji muzeja za svoja djela te se 1838.) .posljednje godine života provodi na imanju Nysö u juž. konjanički spomenik * KNEZA J. nadgrobni spomenik * PIA VII (Bazilika sv.) – pripada tipu nadgrobnih spomenika papa što ih je izradio G. Mainz. odljevi. del Carmine u Napulju .lapidarne i arhaizirane forme T.).nakon Napoleonova pada u vili Sommariva na jezeru Como * NADA.prvotno namijenjen za palaču Kvirinal kao moguću Napoleonsku rezidenciju u Rimu . pročelje dvorca Christiansberg .u Københavnu radi * portrete članova vladarske obitelji . Cambridge.) – romantičarska sklonost – knez u nošnji iz vremena tridesetogodišnjeg rata. 1810.* APOLON * GANIMED S ORLOM * VENUS VICTRIX .za München radi KONANIČKI SPOMENIK BAVARSKOG KNEZA – IZBORNIKA MAKSIMILIJANA I. inspiracije * AUTOPORTRET. * 3 Gracije) * UMIRUĆI LAV (1818. (1839. 1805. božanstava – za dvorac Christiansborg u Københavenu . Petra.1820.reljef * OTMICA BRISEIDE – u stilu klasičnih bareljefa – suprotno renes. A. . 1837.1848. reljefe sa biblijskim i alegorijskim temama. izražene karakteristike fizionomije . – RIM – za Marijinu crkvu sam radi kipove Krista i apostola Pavla.prema ovoj skulpturi u blizini Luzerna u pećini je isklesan golemi spomenik švicarskim gardistima palim pri obrani Louisa XVI . dovršen Thorvaldsenov muzej u Københavnu – smješteno 120 njegovih skulptura u mramoru. PONIATOWSKOG (dovršen 1830. L. Njemačka. 1831. Bissen) . 1831. V. vraća u domovinu .Thorvaldsen rijetko sam kleše mramor – po njegovim modelima to rede pomoćnici .u dvorištu njegova grobnica 10 . pomoćnici ih klešu u mramoru (H. – potpuno grč.medaljoni sa likovima mitol. brojne skice u sadri.1828. crteži… . nadovezuje se na panatenejski friz PARTENONA . Sjaellandu – radi * AUTOPORTRET S LIKOM NADE. * KONARD HOHENSTAUF – za njegovu grobnicu. * LIK HERAKLA. * GUTENBERG. koristi sporadično .orijaški kip * MARS S AMOROM KOJI MU NOSI MAČ .modele.u radionici se skulpture izvode u više primjeraka . Poljska * ULAZAK ALEKSANDRA VELIKOG U BABILON . TENERANI . * Merkur. postaje članom akademije Sv.1808. u Varšavi postavljen 1923. .njegov je ideal ljepota nagog tijela u PRAKSITELOVOM DUHU – mitološki likovi (* Amorov trijumf.izuzetak su: * ADONIS.

inspirirana Panteonom u Rimu .. T. uzorima se vodi formalno – tehnički savršeno modelira ljudsko tijelo. Revolucije pokušava vratiti na tron carske veličine . Canovom . bogovi" .) .u fazi raspadanja feudalnog apsolutizma u 2. Augustinska crkva.utjecao na PRUDHONA * PAOLINA BORGHESE KAO VENERA (1808. te prirodu uopće ne studira . božanstva nisu bića već dopadljivo izglačani mramori.utječe na generacije kipara koji se ugledaju na njegovu virtuoznost tretiranja forme. G.-1805. Brera * AMOR I PSIHA – Rim. idealizirane žive figure – odraz su vremena kad se vladajući sloj. dok se u Canovinim djelima još očituje senzualnost i razigranost rokokoa. muzej. Washington kao rimski vojskovođa. harmonizira pokrete.u tom svom načinu virtuoznost doseže u ženskim likovima i likovima mladića . 18. sveci su "pokršteni grč. teži SKLADU I LJEPOTI koji postaju sami sebi svrhom .nova koncepcija – lik pokojne grofice samo u medaljonu nad natpisom 11 . jednostavnost kompozicije te čistoću kontura (osobito u reljefima) ANTONIO CANOVA (1757. kršć.romantičarski duh mirol. nakon franc. Apostoli. dolazi u rim koji postaje centar njegovo djelatnosti .u vrijeme empirea radi za Napoleona i dvor te određuje gl.posredstvom Carstensa i Kocha Thorvaldsen usvaja Winckelmanove teze o primatu estetskog ideala KLASIČNE GRČKE SKULPTURE .manji broj djela nastalih u kontaktu sa modelom (portretna poprsja) ukazuju na sposobnost realističkog rješavanja skulpturalnih zadataka . harmoničnim oblicima.koncipirana kao puni reljef – za promatranje sa prednje i stražnje strane * GROBNICA MARIJE KRISTINE (1798. Beč) .1779.HEROJSKI ELEMENT I NJEŽNA PLEMENITOST ženskih likova zbog baroknih reminiscencija prelazi u sladunjavost . kao golemi nagi lik cara . ton skulpture klasicizma .radovi odliveni u sadri se čuvaju u gipsoteci Canove u Possaguu .djela: * NADGROBNI SPOMENIK PAPE KLEMENTA XIII – SS.Canova je tada ličnost koja majstorski vlada tehnikom – naslućuje nove kompozicijske mogućnosti lik. stvaranja . po.školovao se u djedovoj klesarskoj radionici. je hladan i usmjeren na arheol. Rim * 3 GRACIJE – u 3 varijante * PORTRET GENERALA JOSIPA VRKLJANA – Pov. javlja se u umjetnosti težnja za smirenom formom. motiva i formalno tragičan patos nadgrobnih spomenika.međutim. Zagreb . Rim * NAPOLEON I. – Milano. mramor) .prema njegovom nacrtu izveden je Tempio di Canova u Possaguu kod Bassana u kojem je pokopan – rotonda sa dorskim pronaosom.muzejske uzore. Lenjingrad * PAOLINA BONAPARTE-BORGHEZE KAO VENERA – Gall.napoleonova sestra . Borgheze.djeluje paralelno sa A...za ant. preobrazbom izraza prema uzorima antike – klasicizam . uljepšava forme – sva virtuoznost prisutna u tendenciji za DOPADLJIVOŠĆU .odriče se dramatičnosti. zatim u VENECIJI gdje počinje samostalno raditi 1773 kao priznat umjetnik .idealizirana figura je preteča Ingresove Odaliske ..-1822.ant.stvara likove heroja i genija da bi u njima utjelovio apsolutnu ideju – Paolina Borghese kao Venera. st. Napoleon I.

. Richmond. Versailles * G.većinu skulptura radi u prirodnoj veličini . stojeća figura.. Dijon. radove mu naručuje Katarina II i rusko plemstvo . teme * VOLTAIRE. bolnice u Rimu . renesanse . WASHINGTON.radi portrete djece .1767. u suvremenoj odjeći. terakota – Louvre. . terakota na način ant. 1741.načelo rada: "draž kiparstva je u tome da se sačuva ISTINITOST OBLIKA" . USA * NAPOLEON. – studija čovjeka oguljene kože (L'Ecorche) – postaje anatomski model na umjetničkim školama . Pantheon. Pariz * GEORGE WASHINGTON. Montpeiller.psihološka studija VOLTAIREA – najbolji rad .uzor nalazi u radovima GOUJONA i jednostavnosti franc. 1828. dobio Prix de Rome.na njega utječu MICHELANGELOVI radovi .-92. Virginia .) .druga bista u drvu – Comedie francaise.1785. 1781. B.-68.u Francuskoj radi nadgrobne spomenike i portrete . bronca – Richmond.iako ova prikazuje W. odlazi u Ameriku – radi portrete (* G.zanima ga anatomija – više nego kiparska djela antike – studirao u dvorani za sekcije franc. Pariz * VOLTAIRE.rano počeo raditi skulpture u atelieru J.ponekad uzima odljeve lica osoba koje modelira – odljev Voltaireovih ruku za sjedeći kip .pune skulpture su alegorični klasicistički likovi (3 faze ljudskog života) prikazani na idealnoj sahrani kao povorka koja ulazi u grobnicu-piramidu = Canova koristi PRIVIDNU. – Pariz..njegovo životno djelo (od 1773.klasična draperija ističe sličnost sa antičkim filozofima . Senat. Petrograd * DIDEROT.napravio dvije verzije – jedna u suvremenoj.povratkom u Francusku postaje član Akademije . 1788. ali nije odstupio od osobnog izraza koji odlikuje ČISTOĆA I VJERODOSTOJNOST .putuje Njemačkom – radi portrete na dvoru Sachen-Coburg-Gotha . Comedie Francaise.RIMSKI BORAVAK (1764.) – vrijeme njegove najjače aktivnosti . Versailles * VOLTAIRE.u Rusiji gdje je bio veoma cijenjen.stvaralačkom snagom Houdon nadrasta suvremenike . ističe skeptički duh modela . Francuska . Muzej Fabre.u vrijeme Revolucije radi portrete njenih vođa.u portretima pronicavo psihološki analizira model .1764. lik je postavljen u klasičnu pozu sa liktorskim snopom prutova 12 . LAŽNU arhitekturu – piramida je lažna fasada sagrađena uz zid crkve (negativnost Canovina rada) JEAN ANTOINE HOUDON (Versailles. Pariz – replika u Ermitažu * LOUIS XVI. redovno izlaže u Salonu) kronološki prati zbivanja od pada aristokracije do pokušaja stvaranja nove elite .djela: * POPRSJE KATARINE II. jedna u klasičnoj odjeći .proživio je razdoblje od rokokoa do klasicizma. Ermitaž. Washington) .filozof sjedi. u Rimu boravi do 1768. jednako radi i u vrijeme Carstva te Restauracije . Pigallia .

a u srednjem dijelu natpis . pročelje je rastvoreno nizom polukružnih otvora . arhit.jedini ukras su nisko postavljeni prozori ALEXANDRE BROGNIART: NACRT ZA PARIŠKU BURZU (1808. po uzoru na rimsku umjetnost .nacrt u Bibliotheque Nationale u Parizu .ulaz je udubina u trokutu . rustika u prizemlju . ističu se dekorativni motivi kineske i japanske umjetnosti te roccaille ukras .slična hramu .u skladu sa stupovima ispred.uzor – Slavoluk Septimija Severa u Rimu .na vrhu kipovi četveroprega (quadriga sa imperatorom) – pokazuju Napoleonovu težnju da Francuska predstavlja obnovljeni Rim JEAN FRANCOIS THERESE CHALGRIN: ARC DE TRIOMPHE DE L'ETOILE .u ovoj tipologiji se grade muzeji i parlamenti (Američki kongres – Capitol Hill) .crkve – u duhu antike (slične hramovima) .1806. Ledoux – kuća direktora Le Louea. Boulle – Mrtvačka kapela) nisu izvedeni zbog svoje "premodernosti" CLAUDE-NICOLAS LEDOUX: KUĆA DIREKTORA LE LOUEA (1775) .arhitektura utilitarne namjene (nema svečane funkcije) i stambene kuće – trokutasti zabat sa polustupovima.čiste plohe – 2 reljefa (Marseljeza) dodana u romantizmu 13 . transept.gornji vijenci i krov nemaju ukrasa ROBERT DELAUNY: CRKVA MADELAINE – Hram razuma .u ideji grčkih i rimskih hramova stepenište je postavljeno uzduž cijele fasade .za Napoleonove vladavine grade se SLAVOLUCI – spomenici nekom povijesnom događaju. ima naglašeno PROČELJE – trokutasti zabat i REPREZENTATIVNO STUBIŠTE .nad lukovima su postavljeni reljefi.ARHITEKTURA KLASICIZMA . zabat sa reljefom – težnja skromnosti PERCIER & FONTAINE: ARC DE TRIOMPHE DU CARUSEL (1806/8) . L.čistoća i funkcionalnost ove arhitekture otvorili su put modernoj arhitekturi .spomenik sa postoljem – antički kaneliranim stupom te KIPOM na vrhu (Nelsonov spomenik.nema uobičajenih stupova čime se ističe masivnost kamenog bloka .Napoleon želio stvoriti novu religiju – sagrađena nakon Napoleonova konkordata s papom . E.kuća na slapu slična Wrightovoj organskoj arhitekturi .francuskom revolucijom nastupa JEDNOSTAVNOST I OZBILJNOST klasicizma .samo nacrt . N.geometrijske forme – cilindar kroz koji protječe voda LOUISE-ETIENNE BOULLEE: MRTVAČKA KAPELA . .razlikuje se od rimskih uzora .cela. postavljeni na trgove – Arc De Triomphe d'Etoile.neki projekti (C. Trafangular Square – London) .po uzoru na antiku. Arc de Triomphe du Carrousel.-36.prekida rokoko tradiciju – u vrijeme louisa XVI arhitektura gubi funkcionalnost.) .

BERLIN (1868. hrastova.) . porušena) .izvana su prizori iz Thorvaldsenova života. 1824.antički uzori – kolonada stupova. LONDON .najznačajniji primjer njemačke klasicističke arhitekture . M.-71. .prvi muzej uopće . oltar sa trokutnim zabatom GOTLLIEB BINDESBOLL: THORVALDSENOV MUZEJ. kasetirani svod.spoj klasične ant. BERLIN. lovorova drveća i genija – kao okoliš za kiparev grob usred dvorišta KARL FRIEDRICH SCHINKEL: ALTES MUSEUM. reprezentativno stepenište pred pročeljem – postao obrazac za gradnju muzeja (British Museum) .fasada oblikovana u duhu antike 14 .spaja antičke i egipatske uzore J. a iznutra prikazi palma.jonski stupovi.dvokatna zgrada s oslikanim pročeljima . sa strane 4 crna obeliska . 1811. KOPENHAGEN. iznad quadriga Gottfrieda Schadowa.-48.plitka kupola sa lanternom . . KOPENHAGEN. 1789.biforni otvori PETER SPETH: KAZNIONICA ZA ŽENE. GANDY: PROJEKT CRKVA.iznad su reljefi antičkog karaktera .ideja – Panteon . . . umjetnosti – friz koji imitira ant.kasnije je ispred smješten grob Nepoznatom junaku AUGUST STUELER: KOVNICA NOVCA. 1796. 1839. reljefi . vijenac triglifa + metopa. okomice se šire prema dolje.u vrijeme Napoleonova empirea uzor je EGIPATSKA UMJETNOST – upotreba tamnog granita i bijelog kamena. LONDON . reljef + renesanse.sličnost s EGIPATSKOM ARHITEKTUROM – hram. WURZBURG (1808-10..imitira ideju hrama – dorski stupovi.. sa strane dvije stražarnice FRIEDRICH GILLY: NACRT ZA SPOMENIK FRIEDRICHA VELIKOG. .trobrodna crkva s narteksom u različitim stilovima – iz ovih ideja nastaju retro-stilovi romantizma JOHN SOANE: PROJEKT BANKE.jedini ukras je friz pod kupolom CHRISTIAN FREDERIC HANSEN: VOR FRUE KIRKE. iznad ploha bez ukrasa KARL GOTTHARD LANGHANS: BRANDENBURŠKA VRATA.ulaz ističe rustika u prizemlju.

-1813. Gabriela dovršava Ecole Militaire * KAPUCINSKI SAMOSTAN. Bibliotheque Nationale. te dvorce u pokrajini * MRTVAČKA KAPELA..kuće: Hotel St.učenik L. član Academie Royale .na ulazu u Pariz – sačuvane 4.-84. skica (1775. PARIZ . Pariz .-75. Bonllea .unosi nove principe u strukturi gledališta – redove galerija postavljenih jedne iznad drugih zamjenjuje SJEDALIMA fiksiranim u blago nagnuti pod * URBANISTIČKI I IZVEDBENI PLAN NOVOG GRADA (1773.gradi PLEMIĆKE REZIDENCIJE u Parizu i Versaillesu – inspiriran Paladijevim djelima.FRANCUSKA ARHITEKTURA KLASICIZMA CLAUDE-NICOLAS LEDOUX (1736.Pariz) .stvorio tip gradnje u obliku kocke * .graditeljstvo u vremenu Revolucije – reducirani geometrijski oblici.sljedbenik Palladijeva klasicističkog načina 15 . E.) .-1811.sa dorskim stupovima u klaustru i kapelom. Louis d'Autin . unosi smirenost klasicizma i izbacuje suvišne ukrase * KAZALIŠTE BESANCON (1778. JEAN FRANCOIS THERESE CHALGRIN (1739.) .radi po načelu "arhitektura se treba pomladiti geometrijom" ALEXANDRE THEODORE BROGNIART (1739.rokokou suprotstavlja klasicističke ideje o potrebi usvajanja antičkog RIMSKOG graditeljstva . .red stupova poput periptera okružuje zgradu kvadratnog tlocrta .) .u Parizu gradi plemićke kuće (Hotel de Monville).) . 1808.) .glavni Brogniartov rad .64 korintska stupa . ravnim gotovo golim pročeljem * PARIŠKA BURZA.po planovima A. st.Blondelov učenik.romantični klasicizam – unutrašnji prostor ukazuje na povezanost sa arhitekturom Louisa XIV .nije izveden – ovakve ideje su realizirane u arhitekturi 20. tendencija vraćanja izvornom . Fry itd.više je dekorativna negoli funkcionalna građevina .-1799. * KUĆA DIREKTORA LE LOUEA.danas licej i crkva St. građene u formi paviljona – htio im dati monumentalnost atenskih Propileja LOUIS-ETIENNE BOULLEE (1728.sa radijalno postavljenim prometnicama. arhitekt Louisa XVI.) .-1806. logičnim rasporedom javnih i komunalnih objekata .

niže stražarnice (izgrađene poput hrama) se oslanjaju o vrata .piše teoretske rasprave o arhitekturi ROBERT DELAUNY * NACRT ZA CRKVU MADELAINE (1809. .) .).primjenjuje elemente ant.. arhit.) * BRANDENBURŠKA VRATA (1789.1816.slavoluk pobjede .* CRKVA ST.na studijskim putovanjima po Engleskoj i Francuskoj postaje pristaša klasicizma.monumentalno obilježavanje početka pruske trijumfalne ulice "Unter den Linden" koja vodi do kraljevskog dvora * PALAČA HATZFELD * KAZALIŠTE ZWINGER-WORCLAW * DVORSKO KAZALIŠTE – CHARLOTTENBURG * STARO KAZALIŠTE. .) .primjer DRŽAVNOG KLASICIZMA Napoleona I.* stup na trgu Vendome (uzor Trajanov stup) * Arc de Triomphe du Carusel (Percier i Fontaine * Arc de Triomphe d'Etoile (Chalgrin) * Crkva Madelaine (Delauney) NJEMAČKA ARHITEKTURA KLASICIZMA KARL GOTTHARD LANGHANS (1732.podignuta kao hram slave . BERLIN FRIEDRICH GILLY (1772.-1808. završio ga Blonet 1837.započet 1808. koji je građevine dao oblikovati prema rimskim spomenicima (smatrao se nasljednikom rimskih careva Napoleonski objekti . pretvorena u kršćansku crkvu .izvršio pregradnje na palači Louxemburg i unutrašnjosti kazališta Odeon *ARC DE TRIOMPHE D'ETOILE . PHILLIP-DU-ROULE * SJEVERNI TORANJ CRKVE ST.-1800. te taj način građenja uvodi u Njemačku 16 .po 6 dorskih stupova postavljenih na baze (protiv klasicističkih kanona) spojeni zidovima nose atiku na čijem srednjem dijelu je postavljena quadriga Gottfrieda Schadowa .u Parizu gradi palače . .uzor – restaurirani Propileji u Ateni koje je poznavao preko bakropisa .. Berlin .

arhit.dorski peripter zamišljen usred LEIPZIŠKOG TRGA . – dvorski arhitekt vestfalskog kralja Jeromea Bonapartea. bavarskog kralja Ludwiga I .nakon putovanja u Grčku i Italiju postaje pobornik primjene antičke arhitekture . Schinkela – gl. . Schillera.) .boravio u Italiji i Parizu .uči u Berlinu u radionici francuskih graditelja D.-32. predstavnika njem.ZRELA FAZA – sklonost firentinskoj visokoj renesansi . osnove za proizvode umjetničkog obrta) dominira u njem.slično franc. KONIGSPLATZ – pseudoantička obilježja) . radi SCENOGRAFSKE SKICE za berlinska kazališta (drame Goethea.studira na politehnici u Parizu . svečana dvorana sa jonskim reminiscencijama .utječe na svog učenika K.Munchen: * KRALJEVSKA REZIDENCIJA – po uzoru na P.) * WALHALLA kod Regensburga (nad Dunavom) . arhitekturu LEO VON KLENZE (1784. i F.1808. klasicizma * NACRT ZA SPOMENIK FRIEDRICHA VELIKOG (1796.aktivnost mu opada u vrijeme historijskih stilova .1816.tip spomenika u čast predaka = uzor: grčka arhitektura * LUDWIGSTRASSE. jednostavne forme i elementi antičke grč.radovi orijentirani prema klasicizmu – stroge. Gillya koji svojim klasicističkim koncepcijama utječu na njegov razvoj ..završava se vratima pobjede KARL FRIEDRICH SCHINKEL (1781.RANIJA FAZA – samouko se bavi slikarstvom – romantični pejzaži dekorativne namjene. slikar. prilagođava se zahtjevima naručitelja . od 1815. Mozartove opere) – iluzionizam scene rješava primjenom perspektive . MUNCHEN . grafičar.-1841. arhitekturi u vrijeme Revolucije .) . Pitti u Firenci * DVORSKA CRKVA – u bizantskom stilu * MINISTARSTVO RATA * STARA PINAKOTEKA * PROPILEJI * RUMMENHALE – jonske kolonade u formi potkove .-1864. konzervatorski radovi.uzori: forme talijanske RENESANSE .Petrograd: * ERMITAŽ (1840. započinje intenzivnu graditeljsku djelatnost u Berlinu – rana faza najznačajnija .panteon u formi dorskog hrama. Hoffmana. klasicističkoj arhitekturi .po narudžbi Ludwiga I (za kojeg je izgradio oko 30 građevina) .u Munchenu izvodi velik broj građevnih i urbanističkih projekata (LUDWIGSTRASSE.graditelj. i litografijom – motiv Berlina . scenograf .1810.podcjenjuje srednjovjekovnu i renesansnu arhitekturi.) . F.SCHINKEL MUSEUM se nalazi u sastavu Nacionalne galerije u Berlinu 17 .različitom djelatnošću (urbanistički.teži spojiti ljepotu objekta i njegovu namjenu .osnivač moderne gradnje kazališta – crtež Marienburga po uzoru na srednjov.-50.

* KASINO. ATENA * DEKORACIJE ZA OPERU .pravokutna građevina otvara se predvorjem – pročeljem što ga nosi 18 jonskih stupova .) .Potsdam . LJETNA REZIDENCIJA RUSKOG CARA NA KRIMU * ALTES MUSEUM.) .Berlin: * DRAMSKO KAZALIŠTE – izgorjelo 1945. ./5. st.crkve (pregradnja katedrale.-1837. * ALTES MUSEUM * MUZIČKA AKADEMIJA * AKADEMIJA ARHITEKTURE .u unutrašnjosti prostor sa kupolom sličan je rimskom Panteonu * AKADEMIJA GRADITELJSTVA.) – stroge klasicističke forme * CHELSEA HOSPITAL * DULWICH GALLERY .vodeći je engleski arhitekt u I.njegovi kasniji projekti dijelom potječu od ideja njegovog učenika Gandya 18 . slikane hladnim bojama – dekoracije za Čarobnu Frulu ENGLESKA ARHITEKTURA KLASICIZMA JOHN SOANE (1753.profesor arhitekture na Royal Accademy od 1806. projekti kazališta. PALAČE NA AKROPOLI..kvadratnog tlocrta. orijentirana oko unutrašnjeg pravokutnog dvorišta . BERLIN (1824. javnih i nadgrobnih spomenika ..Soaneova težnja za jednostavnim formama istovremena je njegovim suvremenicima u Francuskoj i Njemačkoj . (uz Nasha) .radi u Londonu: projektira objekte javne namjene od kojih su mnogi porušeni * PALAČA ENGLESKE BANKE (1778.u Italiji susreće teoretičara Piranesija .vođen Gillyevim interesom za srednji vijek koristi oblike monumentalne gotike .na pročelju zidani stupci spojeni željeznim . 19. London) . upravnih zgrada. oduševljen antičkom arhitekturom postaje pobornik klasicističkih ideja . stambene zgrade . palače. pol.uči u Londonu. * CHARLOTTENHOFF.arhitektonske dekoracije su klasicistički jasne.* Soane Museum * SKICA ZA ROTUNDU U ZGRADI ENGL. BANKE ./35. BERLIN (1832.njegova zbirka umjetnina smještena u zgradu sagrađenu po njegovim nacrtima . između su uvučeni zidovi * NACRTI ZA PRIJESTOLNU DVORANU KRALJ.nerealizirani projekti: KRALJEVSKA PALAČA NA AKROPOLI. usavršava se u Italiji.

označava PREKID tradicije jedinstvenog stila – umjetnost se individualizira.1848. negdje i duže – u zemljama srednje Evrope (Hrvatska – do kraja vladavine bana Hedervarya. slikanje prirode – engl. liniju te chiaro-scuro – hladnoća i patetika . duševni bolesnici (10 portreta po narudžbi upravitelja duševne bolnice). glazbi. godini – životom prikazao ideal romantičarskog umjetnika: rana smrt (Byron. slikarstvo unosi izrazit NEMIR – ili u sadržaju ili realizaciji – osobito u motivu nemirnosti konja .. osobito u slikarstvu .za tu sliku radio niz studija utopljenika. st.David koristi boje lokalnog karaktera. Njemačka do 1870.opsjednut konjima.studira Rubensa u Louvreu od kojeg preuzima shvaćanje da se forma najbolje izražava bojom (ovakvo tretiranje i korištenje LAZURNIH BOJA Rubens je prihvatio od Venecijanaca) .u franc.u Italiji boravi godinu dana – oduševljen Michelangelom te Carravaggiovim slikama u Rimu (Polaganje u grob u Vatikanskim muzejima) . Italija) .elementi moderniteta – dramatični motivi u prvom planu prikazani bez pretjeranog dotjerivanja: smanjuje opisnost redukcijom prizora a ističe dojam 19 . ne donosi novine .za boravka u Engleskoj upoznaje engl. naturalizam tijela – Carravaggio 3.traje do 1850. Ljermontov…) * ČASNIK KONJANIČKE GARDE . – ujedinjenje pod Bismarckom. Poljska.inspiriran stvarnim brodolomom franc.u svom slikarstvu Gericault spaja: 1.ROMANTIZAM (1820. dramatično osvjetljenje. romantizma .ona predstavlja sliku tadašnjeg svijeta – uznemirenog i nesigurnog . sloboda tiska .romantizam nije stil. izražavanje misli kroz pokrete tijela – Michelangelo 2.rodonačelnik romantizma .NACIONALNI ROMANTIZAM je izraz političke volje za ujedinjenjem . već POKRET – po nazorima na svijet . nakon pada s konja ostao nepokretan. svaki umjetnik samostalno rješava probleme izraza . kolorizam učitelja – Gros .nasljednik Davidove škole Antoine Gros stvara drugačiji pristup od svog učitelja: naglašava KOLORIZAM I DINAMIZAM prikazivanja – naglašen pokretački a ne patetičan ZANOS .opus: teme konjanika (trke). Splav Meduze – naslikao 2 god.kod Gericaulta postoji dramatičnost (čovjek i životinja čine jedno biće animalne snage) te DOMINACIJA BOJE nad oblicima – BOJA STVARA ATMOSFERU SLIKE (kao kod Rubensa) .za vrijeme Napoleonove vlasti stvoren GRAĐANSKI ZAKONIK – "Deklaracija o pravima čovjeka i građanina" – jednakost ljudi pred zakonom.romantizam se javlja u književnosti. umire u 31.. Februarska revolucija) THEODORE GERICAULT . iz vremena Napoleonovih ratova .od romantizma nema više stilova već postoje MODE koje kratko traju .rani rad. spasilo ih se 10 .koristi Grosov kolorit iako topliji . koristi klasičan. prije smrti (5x7m) .Davidove slike primjer su političkog slikarstva u 19. tradicionalan jezik da bi bio pristupačan masama.) . luđaka . od 140 ljudi nakon 4 mjeseca lutanja. PEJZAŽNOS LIKARSTVO – priroda kao autonomna tema – slikana na otvorenom .-50. pejzažisti 4. Češka.Grosovi učenici – GERICAULT i DELACROIX rodonačelnici su franc. novi val revolucija označava nezadovoljstvo stanjem u društvu (pr. fregate radi programatsku sliku romantizma * SPLAV MEDUZA – sačuvano 8 ili 9 uljanih skica dužine 2 m .brodolom uz obalu Afrike.

nade (jedro) EUGENE DELACROIX (1798.utrka konja u dramatičnoj atmosferi (olujno nebo) .naglašena piramidalna kompozicija – nemiran splav = baza.isticanje unutrašnjeg nemira . st. smrti.naslikana 1820.brodolom .najpoznatiji predstavnik franc.isprepletena tijela u Michelangelovu Posljednjem Sudu . romantizma .pokušaj psihologizacije . portrete je karakterističan REALIZAM * PAŽ MAZEPA .dramatični proboji svijetla – Carravaggio .rana faza . pejzažista poč. uznemirene površine – Rubens . nedovršene centralne figure .* ARTILJERIJA .u prednjem planu likovi poraženih.) . ima poruku da se ne treba predati (u daljini se nazire jedro spasa) . olujno mora.uznemirenost donjeg dijela slike * POKOLJ NA HIOSU (1824. osi piramide = ljudi .uljana skica . bitni koloristički efekti .vrijednost barokne umjetnosti – veliki likovi (Carravaggio).svjetlosne efekte preuzima iz barokne tradicije * SPLAV MEDUZE .zbog naturalističkih tendencija u portretiranju na Gericaultove portrete se pozivaju realisti . u vrijeme burbonske represije – nakon Napoleonovih ratova = slika stanja duga.isticanjem uznemirenosti konja – utjecaj baroknih kompozicija * DERBI U EPSONU (Engleska) .sve elemente Gericault spaja u novi osjećaj nemira i patetike – neki ga stoga smatraju protoromantičarem – zbog oslanjanja na stare majstore .-1863.stup – statični element koji ističe dinamiku kretanja konja .) .romantičnost sadržaja: sukob klasičnog (Grčka) i orijentalnog principa (Turci) 20 .simbolizam "Meduze" – upućena poruka je bitna: razočaranje (otac i sin).kolorističko slikarstvo – interferira jači kolorizam – "Slika mora biti svečanost za oči!" * DANTE I VERGILIJE U PAKLU (1822.dramatično osvjetljenje – fokus svijetla (Carravaggio – rani barok). u pozadini pejzaž kao autonomna forma (preslikao tamnu pozadinu vidjevši Constableove pejzaže!) .slike obilježene izrazitim KOLORIZMOM – utjecaj Rubensa (dominacija boje nad formom) .ukleti umjetnik kao stradalnik svog poziva .Gericaultova tipična kompozicija sa poremećenom statikom . * LUDA STARICA .) . barokna kompozicija i Michelangelovsko tretiranje tijela – nema nade.pejzaž derivira iz slikarstva engl.za G.izložena u Salonu . gubi se oštrina forme (rastvoren volumen – desni ženski lik).skica: puno dramatičnije osvjetljenje.

barokna dinamika i slikarska vrijednost animalne snage – prisutna u borbi ljudi i životinja . plan – barokna scena sa tijelima mrtvih koji upućuju pogled na Slobodu – jedini čvrst.) . kći poznatog majstora-rezbara .chopin se bori protiv bolesti (pozadina crvene boje) * LOV NA LAVOVE . ostali u mraku * SARDANPALOVA SMRT (1827. siguran lik ..personifikacija Francuske – djevojka Marianne sa frigijskom kapom predvodi pale u borbi (pozadina Notre-Damme) . gl. aristokratske obitelji. racionalistička revolucija 21 .sebe prikazao kao čovjeka koji drži pušku .kapitalno djelo francuske revolucije .-1863. anticipira impresionizam * JAKOV SE BORI S ANĐELOM. arapske glazbenike .mlada djevojka u grč.stupnjevanje boje u toplim i hladnim tonovima * SLOBODA PREDVODI NAROD (1831. narodnoj nošnji simbolizira naciju – lik koji dominira.Delacroixov otac bio prvi diplomat Evrope – gosp.zanos i teatralnost . st.masa u pozadini – identitet pojedinca nije bitan . (Zg. crkva st. bogatstvo toplih boja koje međusobno interferiraju * ALŽIRSKE ŽENE U HAREMU (1834.sumarni potezi. zidna slika . Sulpice – Pariz .u seriji slika koje prikazuju svijet Orijenta. ustanci. zidna slika * HELIODORA TJERAJU IZ HRAMA.pored nje dječak sa samokresom .u kapeli sv. poraženi .težnja za interpretacijom unutrašnjeg .srodnost sa Rubensom . lov na lavove. Anđela. te da se sjene sastoje u refleksu prema boji * OFELIJINA SMRT (Louvre. član stare franc. TALLEYRAND – jedan od najmoćnijih ljudi Francuske.živahna boja se prevlači preko likova i stvari = postaje faktor pokreta – srodnost sa Barokom.1.) .) EUGENE DELACROIX (1798.spoznaja da je boja prije svega svijetlo.) .* GRČKA IZDIŠE NA RUŠEVINAMA MISSOLUGHIA (1827.2 polazišta Delacroixova rada su: 1.proboj turske vojske. Pariz) LJUBO BABIĆ: FRANCUSKO SLIKARSTVO 19.smrću kralja treba biti pogubljen i cijeli dvor .unutrašnjost harema izuzetne raskoši .masa ljudi se nazire u dimu eksplozija .BAROKNI KOVITLAC TIJELA – povezanost Delacroixovih slika s glazbom.slobodna sažetost karakteristična za kasnog Davida te kompozicija koja odudara od utvrđenih kanona * FRIEDRICH CHOPIN .) .) . a majka podrijetlom Njemica.crtkastim potezima oslikava snagu divljine . sadržaj pomaknut u stranu . 1953.

1822. brzo slika – izraz traži u UNUTRAŠNJOJ STVARNOSTI – odbija se nazivati vođom bilo kakvog pokreta . Lord Byron) .odlikuje ih snaga mašte. volio glazbu kojom se i trebao baviti ali se priklanja crtanju .za života nije doživio priznanje (Baudelaire:"kad je u pitanju genij.najvažnije je da se slikar približi idealu kojeg nosi u sebi – pomoću vlastite imaginacije Delacroix elemente realnosti pretvara u simbole * SLOBODA KOJA VODI NAROD. započinje * ILUSTRACIJE FAUSTA koje su oduševile starog Goethea .prva velika Delacroixova slika rađena pod Gericaultovim utjecajem . Faust u Kabinetu.slika portrete. Delacroix nisu bili u Italiji.romantizam u Francuskoj je izrazito plodan jer označava izlazak iz kalupa (odnos David – Delacroix) dok u Njemačkoj romantizam odmah zapada u bidermajer jer označava povratak u kalup (Faust – Ifigenija) .1825.Chardin. Rubensa i Rafaela u Louvreu . on radije kopira Tiziana. 1830. a slikari koji nisu koloristi – nisu slikari". Milton sa kćerima * SARDANPALOVA SMRT . publika je kao ura koja kasni") .oštra kritika .evropska omladina se identificirala sa grčkom borbom za oslobađanje od turske vlasti (npr. grčevita snoviđenja (Chopin – Paganini) 22 .upoznaje Gericaulta – isto Guerinova učenika. srpnja 1830.pod realističkim utjecajem Constablea i Boningtona – vidjevši Constableovu sliku. boje.preko posrednika otac ga obasipa državnim narudžbama: Bitka kod Taillebourga za Versaillesku galeriju. izložena u Salonu i unatoč otporu oficijelnih institucija otkupljena od države (utjecaj Delacroixova oca) .unosi heroizam u francusku umjetnost. snažna imaginacija . .sa 17 ulazi u Guerinov atelje gdje je trebao raditi prema Davidovim formulama.kasnije prima narudžbe i bez očeve intervencije . spoznali su da je ljepota u živom a ne u vraćanju na antiku ili renesansu . Delacroix – "ispred prirode je imaginacija – ona je sila koja stvara sliku. . literature. dekoracije za Parlament i biblioteku Senata .motiv ulične borbe transformira u simbol ljudskih težnji . čista linija i klasična kompozicija) i Delacroixa (boja na temelju imaginacije gradi sliku) . nije poremetio ravnotežu između ralnog i ideala . te doza teatralnosti . slika mora biti svečanost za oči .vremenom koristi sve intenzivniju boju – slično platnima Tiziana i Veronesea . boravi u Londonu.za osvetu profesori ga izbacili sa natjecanja.izložena na Salonu 1824.Ingres – "treba kopirati ono što se vidi". te neobuzdanom osjećajnošću Gericaultove slike presudno utječu na Delacroixa * DANTE I VERGILIJE U PAKLU . prije izložbe Pokolja preslikao pozadinu u Constableovu dugu . pod snažnim dojmom engl. autoportrete.opet dovodi Delacroixa u centar skandala . Watteau.povratkom u Pariz izlaže Sardanpolovu smrt.veoma kritizirana.slaba zdravlja.28. smatrana uvredom svakom pojmu ljepote .ilustrira sukob Ingresa (stroga škola.2. . te on prekida školu i radi samostalno * POKOLJ NA HIOSU .u djetinjstvu bio neobuzdan.isto otkupljena od države . Veronesa.

skloniji je Delacroixovom kolorizmu .pročišćena paleta .djela: * APOLON I DAFNE * SUZANA U KUPELJI * ESTERA * TEPIDARIJ * DVIJE SESTRE * PORTRET LACORDAIREA * PORTRET MLLE CABARRES BABIĆ: . Roch. D.3 figure. Ingresa – radi slike sa sakralnim i mitološkim temama .FRESKE nisu sačuvane. trebaju se raditi škrtom paletom.povezuje strastvenu putenost egzotične naravi i helenski ideal ravnoteže sklada .antičko kupatilo sa nagim likovima u stavu antičkih kipara – klasična škola 23 .-1856. albumi crteža ..nakon boravka u Alžiru.vraća se sa novim motivima i čišćom paletom (* Alžirske žene u Haremu – ta slika navješćuje Maneta) * ULAZAK KRIŽARA U CARIGRAD . oduševljen Delacroixovom paletom. boravi na Orijentu (Maroko) da bi studirao sklad čistih boja .1832.) u kojem je zabilježio sve značajnije kulturne pojave – na razini Vincijeva "Traktata o slikarstvu" .Theophile Gautier ga definirao kao "Indijanca koji je svoje škole svršio u Atici" . vodi Journal (1822.Baudelaire ga naziva epigonom i eklektikom – Chasseriau je u svojim radovima pokazao individualnu nadarenost i smisao za ljepotu slikarskog izraza . Prudhonu) . senzualnim i bolećivim modelom . te u kasnijim radovima nastoji spojiti preciznost Ingresova crteža i bujni kolorit romantičara .u ulju radi aktove i poluaktove – sa gotovo uvijek istim egzotičnim.piše kritike.na slikama prikazuje idealnu ženu (plavokosa) . pasteli. te uništeni ciklus u Cour De Comptes . IDEJA – njegov utjecaj se preko Maneta prenosi dalje THEODORE CHASSERIAU (1819. akvareli. bogat kolorit sličan Venecijancima (Veronese) – značajke eklekticizma * TEPIDARIJ .-63.uravnotežen raspored oblika i strogo shvaćanje preuzeo od Ingresa . Phillipe de Roule.piše studije ( o Poussine.) .PRAOTAC MODERNIH LIK. medaljom nagrađen od Salona .sa 18 god. litografije. a Ch.krajem života mu slabi vid (kao i Daumieru) .rođen na San Domingu od majke Kreolke .uči kod Ingresa – usvaja Ingresov strogi crtež. S. Merry i St.po dekorativnim slikama – ulja na platnu montirana na stijenu – jedan od inicijatora DEKORATIVNOG SLIKARSTVA – u crkvama St.studira u ateljeu J.opus od 9 140 radova – slike.težnju velikim formama pokazuju i njegova ulja * ESTERINO KUPANJE . je koristio puni kolorit .slike na žbuci velikom vještinom .

slike radi za osobne potrebe u težnji da razvije svoje LITERARNE IDEJE – težnja da poveže dvije umjetnosti – književnost i slikarstvo . uz rozu i zelenu – slično dvobojnosti antički vaza = utjecaj klasične umjetnosti na Blakea * BOG STVARA ČOVJEKA .uređenje stanova – barokni namještaj. rijetko u ulju .postavljeni u krug. može se nazvati slikarskom školom.nema detalj. javlja se i specifična djelatnost Williama Blakea te Henricha Füsslia .traži disciplinu i doktriniranost .odraz u secesiji/neosimbolizam. rađene u temperi i akvarelu. simboliste – prerafaelite * VELIKI CRVENI ZMAJ I ŽENA OBUČENA U SUNCE (1805.-1827) .ugledaju se na slikarstvo kasne renesanse (Michelangelo) .korištenje crno-bijelog tona. punoća boja – Delacroix . te barok = tretiranje prostora u nekoliko očišta i naglašeni svjetlosni efekti + barokno-kasnomaniristička neprirodna skraćenja .-71.krila 24 .Chasseriau pokušava stvoriti građanski ukus u vrijeme II carstva – dolaskom Napoleona III na vlast (1851.svojim slikarstvom Blake utječe na engl.nema mnogo slika. fantazmagorična bića. forme su stilizirane.tijelo oblikovano kao helenistička skulptura (Praksitel) .materijaliziranje forme . plišani tapeti sa zlatim bordurama . st.stilizirana krila žene koja sjedi na polumjesecu * SOTONA BUNI ANĐELE . nadrealizam.bitan sadržaj slike = građanski ukus = akademski realizam u slikarstvu. magični realizam 20.klasicistička škola naginjala je linearnom.nedefinirani nejasni prostor . sa izrazitim akcentom na FANTASTIČNOM (vid romantizma) .raskošne haljine ENGLESKI RANI ROMANTIZAM WILLIAM BLAKE (1757.objekt vrijedan oblikovanja je građanin – stoga nema pejzaža ni mrtvih priroda TRAVIRKA .slike-simboli iz Ivanove Apokalipse . historicizam u arhitekturi .) – time je stvoren ukus salonskog slikarstva – AKADEMSKI REALIZAM * TEPIDARIJ . pojednostavljene . akt u Ingresovoj maniri.Füssli mu nabavlja manirističke predloške – oslanja se na manirizam = vrludava linija. disk djeluju poput skulpturalnih reljefa .paralelno sa engleskim pejzažnim slikarstvom.Blakeova osobna simbolika nije povezana sa kršćanskim tumačenjem .* PORTRET DVIJU SESTARA .) . plastičnom oblikovanju.ova pjesnička slika vezana je uz osjećaj dinamizma (lebdenja) .Rimljanke u kupelji. usmjerena prema antičkim uzorima vremenom prelazi u formalizam i dogmu .kroz različite motive stvaraju OSOBNU SIMBOLIKU – kasniji simbolizam .Blake i Füssli slobodno interpretiraju različite motive: Biblija – Apokalipsa.Blake je jedan od najznačajnijih pjesnika romantizma .utjecaj antike – Bog ima krila kao helenistički bogovi . .karika – klasicizam prema romantizmu i realizmu .-10.

Bonington.u franc.zaspala žena – neoklasična .pokrenuo odnos prema prirodi na koji se nastavljaju impresionisti 25 . preteča barbizonske škole . promjenjive forme .slobodnija.rodonačelnik engl.njegovo slikarstvo je otvorilo put engl. kasni barok .rezultat DIREKTNOG SLIKANJA U PRIRODI – brzi potezi u težnji da prenesu osjećaj vlastitog zanosa prema prirodi . rokoko-slikarstvu koristi se iskostimirani pejzaž . fantastične vizije izvan realnog .rana faza – zasićenost detaljima – prisutni u svim planovima – karakteristično za rokokoslikarstvo * OBLACI . pejzažista. Gainsborough slika engleske pejzaže sa naglašenim osjećajem realiteta .porijeklom Švicarac .na Reyndolsov nagovor boravi u Rimu godinu dana – stil bazira na Michelagelu te maniristima .siže u 1.napravio verziju Sikstinske kapele sa likovima koji posjeduju Shakespeareove karaktere * KOŠMAR .motiv neba kao AUTONOMNA TEMA . rokoko-slikar T.apstraktne. rokoko slikare PEJZAŽISTI ROMANTIZMA: Constable.slikaju prirodu na osobit način JOHN CONSTABLE .uzor: Michelangelo.motiv vraga i konja preuzet iz srednjovjekovnog folklora .dramatične.koristi blijede boje . planu – ostalo je autonomni i ne previše definiran pejzaž * SEOSKI PUT U SUTONU .PEJZAŽ.HEINRICH FÜSSLI * GOLEMA ZMIJA NAPADA JAHAČA . Turner .izrasta iz tradicije 18. romantizmu – povratak prirodi. (Gainsorough) .Rembrandtovsko osvjetljenje ENGLESKI PEJZAŽISTI THOMAS GAINSBOROUGH .modelarna razina izvedbe – tehnički i vizualno .ilustrira literarna djela – Shakespeareov Hamlet . sumarna interpretacija pejzaža (drveće i oblaci) .engl. svjetlosni efekti (na lišću) – utječu na engl. ushićenost njenom veličinom .time donosi revolucionarnu ideju da PREDMET SLIKARSTVA MOŽE BITI BILO ŠTO! * KULA U MOČVARI .u englesku se slike pejzaža uvoze iz Nizozemske – osjećaj za dubinu prostora. st.

) .u početku doživljava nerazumijevanje . otvara područje PEJZAŽA KAO SAMOSTALNE TEME .u franc.prodor sunčeva svijetla kroz maglu ili oblake 26 . skicozno slika u plein-airu . pejzažista.utječe na Delacroixa. .Constable na tradicijama engl.* DUŽDEVA PALAČA.uči na londonskoj akademiji. Italija – radi blistave vedute .slika širokim potezima.modernost u njegovoj težnji da temu predoči slikarskim sredstvima RICHARD PARKES BONINGTON (1801.umire od tuberkuloze . Th. oblaci) * PASTIRI U PEJZAŽU . studira Lorrainea te Ruysdalea. nebo) ističe veličinu prostora – horizont spušten na ¼ slike – ogromnost neba je romantičarski element .u kasnijem razdoblju u težnji da prikaže fenomene treperenja svijetlosti i refleksa u brojnim šarama nanosi ČISTE BOJE U ŠIROKIM POTEZIMA. slike imaju i filozofsku dimenziju – duhovni otac impresionista .* PLAŽA U BRIGHTONU . izloživši radove sa mlađim suvremenikom – Boningtonom u pariškom salonu doživljava uspjeh . * ST. probudio pažnju radovima u akvarelu koji tad skoro nije i postojao . Rousseaua. sumarno .) . slika PROZRAČNOST ATMOSFERE u Engl.prirodu nastoji slikati realno i iskreno .motiv marine (more. * POGLED NA CANAL GRANDE.1824.realnost promatra okom impresionista – nikad dva dani ili dva sata ne nalikuju jedan drugome .prvu poduku prima od oca u Parizu na Ecole de Beaux Arts zatim u Grosovom ateljeu .-1837.bavi se specifičnim svjetlosnim efektima: . najveći dio života proveo u rodnom Suffolku . putuje sa Delacroxiom. pejzažnog slik. st. ne zaglađujući površine – po shvaćanju i metodi naviješta impresionizam .primjenjuje ŽIVE BOJE. Scotta radi srednjovjekovne i renesansne teme u ulju .brzo. izvor inspiracije mu je priroda koju pod holandskim uzorima tretira kao samostalnu temu – u 18.-1851. Duprea (osnivača barbizonske škole) .po Engl. pod utjecajem W.sin mlinara. J.u marinama uspijeva predočiti beskrajnost neba (ispunjava ¾ platna) JOHN CONSTABLE (1776.najznačajniji u grupi engl. MARIA DELLA SALUTE – Venecija) .boje se stapaju u cjeline koje daju vizualni dojam .svoje pejzaže reproducirao u tehnici mezzotinte – "English Landscapes" 1830. WILLIAM TURNER (1775.s Delacroixom prijateljevao do kraja života .1826. se pejzaž javlja kao prateći element u slikama portreta .-1828.slobodna interpretacija u nekoliko poteza kistom .slikanje nestalnosti prirode odraz je težnji da se duhovna stanja transponiraju u sliku (npr.) .ogromno nebo = ¾ slike – romantičarsko shvaćanje . gl.

most dan u skraćenju (i u Munchovom Kriku) – dijagonali koja stvara osjećaj NAPETOSTI.u takvoj atmosferi se gubi egzaktnost. ljepotu.vatra.uzor impresionistima .) .brod je simbol novog doba .njegov opus najavljuje modernitet 20.svijetlost zamućuje motive . (u ranoj fazi radi slično Constableu i Boningtonu) Turner ističe NESTALNOST ATMOSFERE – sumarno. dramatičnosti .u takvu atmosferu ubacuje DOGAĐAJ ili dijelove ARHITEKTURE .refleksija plamena na Temzi . 18. teme u katalog stavlja stihove prema kojima je slikao ili ih izmišlja * BROD SA ROBLJEM .Turnerove slike imaju i simboličnu.impresioniste privukla njegova impresija prostora u magli i kiši . nazvao: "zračne vizije slikane obojanom parom" – interes za obojenu svijetlost – može se objasniti slikanjem akvarela na početku stvaranja . PARA. 20. impresija prodora svjetla u interijer . točnost oblika – nastaju stanovite VIZIJE . sa snažnom kolonijalnom politikom – obilježava je sukob starog (feudalizam) i novog (građanski kapitalizam) * PARNI BROD U SUMRAKU . katastrofa koja prijeti uništenjem . BRZINA .ova Turnerova slikarska metoda vezana je uz osjećaj romantičarskog ushita. priznanje doživio tek u starosti . brzo slikanje .most i ljudi koji promatraju katastrofu su osvijetljeni vatrom .prvo osporavan. kiša ..Turner donosi apoteozu stroja – vjesnika novog vremena (futuristi poč.more sa fantastičnim ribama.radi studije koje u završnoj verziji dovodi do neprepoznatljivosti . st. filozofsku poruku (začeci simbolizma) – Engleska je tad kapitalistička država. magla . svijetlo.uronjenost u atmosferu i impresiju naslućivanja motiva uvodi nas u impresionizam .Ruskin u ovoj slici vidi "istinitost.unutar prirode Turner ističe svoje subjektivne vizije . razvijene industrije. dim. površina vode u skraćenju * KIŠA.grad uronjen u atmosferu.umjetna svijetla – požar ili vatra .lokomotiva ide kroz kišu. st. intelektualnost" 27 .simbolična razina – požar Stare Engleske – romantičarski osjećaj straha pred propadanjem * INTERIJER U IZMAGLICI SVIJETLA . * POŽAR LONDONSKOG PARLAMENTA .iako polazi od pejzažnog slik. st.moderno interpretiran pejzaž – slobodni potezi kista bez opisnog elementa .opipljivo svijetlo se DIFUZNO ŠIRI – prikazan UGOĐAJ.Constable njegov stil.u slikama koje obrađuju knjiž. miješa se para.prostor se može samo naslutiti . jeze – nema jasne slike o zbivanju . sa osudom.

studira na Akademiji u Beču. intelektualci) ali su i dalje pod feudalnom vlašću . mističan prostor koji omogućuje prikazivanje duhovnih stanja – proboji svijetla u šumu = prizor radosti ili tuge . križ) * BRODOLOM NADE .-1840. osobito na Rafaela 28 . Caspar David Friedrich: * RASPELO NA BRIJEGU – mistični simbol.) . prelazi u Rim. – bio liječnik .Schwarzwald – planine se isprepliću sa šumama .neuspješna ekspedicija kroz Beringov prolaz.Njemačka – građanski sloj je u lošijem položaju od onog u Engleskoj ili Francuskoj – građani se bave slobodnim zanimanjima (trgovina. planinskih masiva – uz simbolične elemente (ruševine. gradske vedute (Van Delft) – ukrašavaju interijer malih građ. romantizma . FRIEDRICH (1774. fizičar te filozof – najznačajniji teoretičar romant. planine kao prijeteće i sudbonosno mjesto (divovi) .planine – Alpe – osjećaj strahopoštovanja.najznačajniji predstavnik ranog njem. Vezuv u Italiji).-50. faza Plavog jahača) – to je zapravo romantizam 20. protestant Overbeck prelazi na katolicizam .tema opsjednutosti prirodom javlja se i u ekspresionizmu 20. Isidora . stanja psihe – nostalgija.1810.šuma – nepregledan.Dahlovi uzori: Friedrich.ponekad se u prirodu postavlja ljudski znak (npr.tema kolibe sa osvijetljenim prozorom – usamljenost . (Nolde.oslanja se na pejzažni realizam 18.tema sumraka. 1829.u ovim prizorima.dio njem. . st.teme alpskih predjela. usamljenost koji se projiciraju u pejzaž . slikarstvo slično je holandskom građanskom slikarstvu 17.motiv lika promatrana s leđa preuzeo od Friedricha – zaljubljeni par promatra mjesečinu . brod na moru – usamljenost . kuća .njemačko romant. zaneseno promatra dramatična stanja prirode – čest je i prizor para (muškarca i žene) . i 18. noćnih prizora sa mjesečnom (Carl Gustav Carus: * PROZOR NA OYLINU NA MJESEČINI. . grob. 1828.ROMANTIZAM U NJEMAČKOJ (1800. pejzaža . nema subjektivnosti JOHANN FRIEDRICH OVERBECK (1789. C.osjećaj kataklizme .u likovnom smislu ugledaju se na slikare talijanske renesanse (Perugino). JOHANN CHRISTIAN DAHL: *PROVALA VEZUVA.tema vulkanske erupcije (Etna. – nizozemski slikari .) .jasno određen crtež. zvonici imali simboliku svetih šuma) .kako je ideologija škole bila strogo katolička.pustopoljine koje završavaju morem – sivo more je odraz melankolije .* BROD U LEDENOM MORU) . tajanstven. istaknuta TOČNOST detalja . st. st. Nizozemci 17. te na istim načelima osniva pokret i školu NAZARENACA kojoj je sjedište bilo u napuštenom samostanu sv.rijeke – motiv Rajne .-1860. sa nekolicinom istomišljenika osniva LUKASBUND kojem je cilj obnova religiozne umjetnosti . D. genre scene. sante leda – simbolika čovjekova poraza – osamljenost umjetnika. Mare. st.za razliku od engleske opčinjenosti prirodom u Njemačkoj se na slikama prirode odražavaju duh. čovjek okrenut leđima.) .močvara – prijeteći prostor . st.romantizam je rezultat represije feudalnog sustava – političko-društvene teme pod cenzurom . tradicije je opsesija prirodom – ŠUMA – PLANINE – prisutna i u starim germanskim mitovima (srednjovjekovna katedrala u Ulmu oponaša jelen. – slike prirode.male forme slika proizlaze iz bidermajera .

.u romantizmu stvoren pojam odbačenog. u Villa Massimo 1819.od utjecajem nazarenaca radi i naš V. Frankfurt) . Julius Schnorr – Carolsfeld. kasniji radovi kruti u shematiziranoj idealizaciji .okupljeni u Palazzo Venezia – tu se nalazilo austrijsko veleposlanstvo (atelje u potkrovlju zgrade . Luke .za zadatak ističu – obnovu tehnike freske i stvaranje monumentalnih kompozicija (freske u Casa Bartholsi.-17. Rimbaud 29 . Koch.-30.bijeg nazarenaca u religiju ima romantičarska obilježja . konvencionalna kompozicija. bratovđtinu osnovali 1809. romantizma i engl.srodna ovom pokretu je engleska grupa prerafaelita .djela: * ULAZAK KRISTA U JERUZALEM * FRESKE U CASA BARTHOLDY I CASINO MASSIMO U RIMU * FRESKE U ST. Düreru .njemačka renesansa (Dürer) .znatan utjecaj na hrvatsko slikarstvo – zidne slike u đakovačkoj katedrali dijelom su rađene po Overbeckovim kartonima .. slikari – Peter Cornelius.usmjereni su na linearne vrijednosti crteža. Franz Pforr i dr. osobito u njemačkoj .romantizam je pokret koji je uništio jedinstvenost stila (historicistički stilovi u arhitekturi) – stvaraju se nacionalne kulture . u Beču slikari F. umjetnicima rane renesanse i A.. Führich i Phillipa Veit .stekao ugled.uzore nalaze u slikarstvu Rafaela. idu u Rim i tu se oko njih okupljaju i drugi njem.1810.visoka renesansa (Rafael) . MARIA DEGLI ANGELI U ASSISIJU * TRIJUMF RELIGIJE U UMJETOSTIMA (1840. Masaccio) .sa protestantizma prelaze na katolicizam (članovi bratovštine sv. podržavan od visokih crkvenih krugova. A.. 1816. J. pejzažnog slikarstva nastaje BARBIZONSKA ŠKOLA – otvorili put impresionizmu direktnim slikanjem u prirodi . Overbeck.egzaktan crtež. "ukletog" umjetnika – Baudelaire.religiozno-umjetničko bratstvo – pod imenom Lukasbund.) .portreti i crteži iz rane faze prožeti su svježinom i osjećajem za prirodu.ideal im je bio vratiti umjetnost na put istine i obnoviti je u religioznom duhu . a umjetnost bi određenje našla u služenju vjeri .rana renesansa (fra Angelico. kolorit im je blijed i neizražajan .ukazuje na ideju da se vrati poredak srednjovjekovne umj.isprva je sam naziv imao podrugljivo značenje .osnovni uzor – umjetnost Rafaela . slikarom – njegov način je preko braće Seitz došao do đakovačke katedrale jer su neke zidne slike izvedene djelomično po njegovim kartonima – oltarna slika .danas se smatraju prvim PRETEČAMA ROMANTIZMA.J.spajanjem franc. J.predvodi ih Overbeck . po uzoru na srenjov.nekoliko kartona i crteža NAZARENCI . izvršio jak utjecaj na skupinu svojih suvremenika . Strossmayer Overbecka smatrao uzornim kršć.uzor: . J. u kojem bi ljudi likovni ujedinjeni kao vjernici. Carl Philipp Fohr. neizražajan kolorit . Karas u Italiji .

stepenište.akademski realizam – dominira u slik.) JULIUS VON CARLOSFELD . Fra Angelico * PUT U EMAUS (1837.član nazarenaca za vrijeme talijanskog boravka (1827.širom primjenom fotografije nestaje potreba za opisnim slikarstvom .obrađuje teme srednjovjekovne povijesti i legendi * RUDOLF HABSBURŠKI I SVEĆENICI (1817.. 19.-29.realizam – kritike socijalnog naboja (Daumier) i u Francuskoj te Italiji . slika pejzaže pod Kochovim utjecajem * KRAJOLIK U SABINSKIM BRDIMA (1817.) CARL FOHR . sele u Italiju i mijenjaju ime FRANZ PFORR . simbolizam) čine samo 5% tadašnje slikarske produkcije . Carstva (1851.. banke u duhu klasicizma – zabat.umjetnik više ne slika po narudžbi. vladavina Napoleona III.najznačajniji pejzažist među nazarencima . i traje do I.) .PSEUDOSTILOVI – Engleska u kolonijama NAZARENCI . – dominacija literature – težnja da se ilustrira sadržaj knjiga – AKADEMSKI REALIZAM .naslikao bitku u kojoj je Orlando pobijedio saracene kao sukob poganstva i kršćanstva FERDINAND OLIVIER . st.uzor: Rafael.za vrijeme II. ekspresionizam – nadrealizam . u Beču utemeljio umjetničko bratstvo Lukasbund. se priključuje nazarencima. druge pol.u jednostavnosti scena ostvaruje nazarenski ideal * SV.pod vodstvom Overbecka radi freske u Villi Massimo .) dominira to narativno opisno slikarstvo .Overbeck je 1809.druga pol. rata .) JOSEPH VON FÜHRICH . svj. (impresionizam.njegove ilustracije Goetheova Fausta odudaraju od nazaretske okoline – koristi snažan prikaz kao kontrast nazaretskom mekom ugođaju . st.ANOM PETER VON CORNELIUS -1811.Kochov učenik *KONJANIČKA BITKA NA LIPABUSI ."avangardni" pravci 19.impresionizam se javlja kao reakcija na fotografiju . st.uzore nalazi u Dürerovoj grofici (maniristički elementi) 30 .u arhitekturi – neostilovi (Velika Opera u Parizu – neobarok.prema Ariostovu "Bijesnom Orlandu" . OBITELJ SA DJETETOM I SV.1816.-71. u krugu nazarenaca . sud – neoklasicizam – ozbiljnost) . centralni dio muzeja – barokna palača. 1810. 19.iz simbolizma se razvija SECESIJA a iz nje apstraktna umj. već za sebe .nikad nije boravio u Italiji .

koji započinje nakon Napoleonova pada .) .Goya prodire u užas ljudske psihe . BAROKA I ROKOKOA.ne može se ubrojiti u određeni stil – spaja ostvarenja španj. Antuna padov. st. .dio zamišljene kompozicije od 2 slike: * 2. sarkazam * FRESKE ZA CRKVU S.-1828. od 1805.streljanje ustanika koji su se digli protiv mameluka koji su ratovali za Napoleona (građanska klasa vodi narodni otpor). B. * 3. egzotične – lov na lavove) . povijesne. užas. vezanost uz PUČKU TRADICIJU (čarnje.teme romantizma (san.1860. st.elementi imanentni romantizmu – naglašen osjećaj za TRAGIČNO. svojom zadnjom fazom (1815. – Pariz.crtanje uči kod klasicista u Dijonu.oko 1790. MURILLO u zbirci španj. dvorskog slikarstva – i sam bio dvorski slikar .oblikuje se na tradiciji španj.iz strogog klasicizma Davidovih koncepcija usmjerava se prema pokrenutim.-30. trg u Madridu) .nakon Napoleonova pada kao bonapartist emigrira u Belgiju . umirući.u starosti slika strašne vizije – uzor umjetnosti 20. 1855. mrtvi (i na Delacroixovoj "Slobodi…") .-ih Manet otkriva Goyino slikarstvo koje otad određuje tok umjetnosti 19. suosjećanje sa ljudskim strahotama. sila smrti koja nema ljudska lica (opozicija humano/neljudsko) * SATURN JEDE SVOJU DJECU (1820.smiren realizam.Nizozemsk je tad pod Španj. upravom . dvorac TREVNERN 31 .* RELJEFI SA MITOLOŠKIM temama. kiparstvo u Parizu . st.nastale na tradiciji baroknog slikarstva .) . SVIBNJA 1808. strah od mraka. stanja ljudske psihe) najavljuju umjetnost 20.ih) . . koristi odnose SVIJETLO/SJENA da bi istaknuo DRAMATIKU. SVIBANJ – kao kod Delacroixa – u 1. BERNARDA OD SIENE U PRISUTNOSTI KRAJLJA ALFONSA V – oltarno remek-djelo nastalo 1784.) Goya je nadrastao Delasroixov romantizam (političke teme.FRANCISCO GOYA (1746.impresioniran španj.izvor svjetlosti je pobunjenik koji predstavlja borca za ljudsku slobodu "svijetlost u mramoru" . barokom – RIBERRA VELAZQUEZ.Goyin rokoko donekle je blizak rokokou G. Tiepola . stupnjevanje užasa smrti (iščekivanje smrti. Muncha) ali i simbolizmu 19.djela: * KARTONI ZA TAPISERIJE – KONGREGACIJA SV. sablasti) .ih-30. (ekspresionizam Ensora. otvara probleme slikarstva romantizma . BARBARE * PROPOVIJED SV. rokokoa. MODERNA SLOBODA INTERPRETACIJE – on barokno pretvara u moderno (korištenjem starih uzora Goya stvara moderan likovni izraz . FRANÇOIS RUDE (Dijon.barokna kompozicija i romantični zanos .vojnici bez lica . Goya se oslobađa rokoko-formi. ANTONIO DE LA FLORIDA – život sv. 1784.koristi: TONSKO I KOLORISTIČKO IZRAŽAVANJE SLOBODNI POTEZ koji ne robuje formi (Hals i nizozemski slikari) . volunjastim oblicima STUDIRANIM PO PRIRODI sa reminiscencijama na baroknu plastiku . Francisco el Grande Madrid * PORTRET MARIJE LOUISE BOURBONKE – realizam. st. planu glavna scena u drugom odrednice mjesta radnje (gl. za crkvu S. dvora . .

dramatski patos .-1878.nekoliko nadgrobnih spomenika . slikarstvo kod J.rano prekida sa akademskom tradicijom. djela * JEANNE D'ARC. postaje direktor Gipsoteke Louvrea .francuski kipar i slikar. jedno od njegovih gl. 1853. – povratak u Pariz – uspjeh postiže aktom *MERKUR VEŽE SANDALU te realističnim genreom * MALI NAPULJSKI RIBAR U IGRI S KORNJAČOM (Louvre) .u kamenu radi kipove na pročelju LOUVREA . od rane mladosti radi i zlatarskom zanatu i medaljarstvu gdje stiče iskustva u obradi kovina .likovi su još odjeveni u klasičnu odjeću * SPOMENIK MARŠALU NEYU. Park Tuilleries. formira se u jeku romantizma te se oslobađa njegova patosa .nakon boravka u Rimu (1820. Carpeauxa) .) .u ulju slika pejzaže i životinje (i u akvarelu) .kiparstvo studira kod F. osobito u BRONCI . Pariz * TIGAR I ANTILOPA * JAGUAR PROŽDIRE ZECA * KONJANIČKI SPOMENIK NAPOLEONA. Ajaccio .1827.djela: * TIGAR RAZDIRE KROKODILA. – narudžba za 4 reljefa na Arc de Triomphe d'Etoile * MARSELJEZA (Polazak dobrovoljaca. Louvre * LAV I ZMIJA. kiparstva (od suvremenika do J.. DVORU.1830. Delacroixa . st. bronca .inspirirana slikarstvom – Grosov Napoleon kod Arcole .. . B.ovim reljefom postaje "Kipar Arc de Triompha" .kao kipar glavni motiv nalazi u modeliranju životinjskih skulptura = najznačajniji je francuski animalist 19.brončani spomenik.usmjerava se prema realističkom oblikovanju punom snage i denamike.) .visoko dignuta sablja + usta otvorena u uzviku * MRAMORNA GRUPA KRŠTENJE KRISTOVO. Pariz . Bourdella . . Bosia. PALAČAMA + PORTRETI . Rodina. Pariz. 1792.mitološki i alegorijski kipovi i grupe 32 . J.primjer vraćanja teatralnosti baroka = NEOBAROKNO slikarstvo . jedan od uzora A.izvršio utjecaj na razvoj franc. Parc Louxembourg. Pariz * LAV. Park Fixin les Dijon. Dijon KIPARSTVO ROMANTIZMA – FRANCUSKA ANTOINE LOUIS BARYE (1795.Bruxelles: * DEKORATIVNI RADOVI NA KRALJ. Grosa . crkva Madelaine * DAVIDOVO PORTRETNO POPRSJE * NAPOLEON SE BUDI U BESMRTNOSTI.skice sa animalističkim motivima zahvatom i kolorizmom bliske su radovima E.učitelj A. A. 1847.) radi u Parizu te 1848.dio radova se čuva u Musee Rude.

Pugin.djela: * GAZELA * RANJENI MEDVJED * VELAZQUEZ (Louvre) * GALSKI I RIMSKI KONJANIK.).katedrala u Kölnu – završava se u oblicima kasne gotike. Barye-a . jednostavnošću anatomskih detalja . 1789. Place de Piramides.. Engleska/gotička kuća u Parc Wörhitz. Werdersche Kirch.najpoznatija neogotička crkva .portretna poprsja. umjetne ruine (Edgehill. objekte Barye radi akademski – nemaju kvalitetu njegovih animalističkih grupa EMMANUEL FRÉMIET (1824.medalje: * JAGUAR ŽDERE ZECA.smjer u evropskoj arhitekturi inspiriran gotičkim oblicima . st.prvi primjeri neogotike u vrijeme PREDROMANTIZMA (sredina 18.f) . korištenje pečene opeke kao materijala u Njemačkoj) . neogotika daje pečat izgledu gradova – grade se građevine u kojima dominiraju nacionalni gotički oblici (TUDOR-stil/Engleska. Rudea. Pariz * SIMON BOLIVAR. Chapelle.Francuska: S.u scenama borbe. Njemačka – 1793.izvrstan cizelar i male bronce su mu čisto i elegantno modelirane fakture . Rudea.vijećnice: Gradska vijećnica u Beču – Schmidt .Njemačka: Schinkel. 1851.skulpture za arhitekt.plastika pod utjecajem F.usko povezana sa romantizmom i zanosom za srednjovjekovnu umjetnost .. Viollet-le-Duc . Pariz) .) .Viollet-le-Duc – restaurira brojne gotičke spomenike (St.-1911.Hrvatska – restauracija dvorca TRAKOŠĆAN 33 . sitna plastika . L.. Pariz * Heinrich von Ferstef: VOTIVKIRCHE.kao animalist sljedbenik je A. .od 1830.Engleska: prve neogotičke crkve se grade prije 1820. uzor – Delacroix . Santa Fe de Bogota * COLONEL HOWARD. SA BORNEA (1895. St. obnavljaju se srednjovjekovni burgovi . bronca .egzotične teme u krugu francuskog romantizma imaju i elemente anegdote NEOGOTIKA . paralelnim proučavanjem gotičke arhitekture i pripremama za njenu restauraciju.parlamenti: Barry & Pugin – Parlament u Londonu .uči kod F.djela manjih dimenzija odlikuju se snagom. katedrala u Kolnu (Zwinger) .teoretsku podlogu neogotici daju A. . mramor) . Beč. Notre-Damme. u vrijeme prodora Darwinovih teza posvećuje se modeliranju lika primitivnog čovjeka u kontaktu s životinjama . težnja da pokaže dramatične prizore . Clotilde. Baltimore * ORANGUTAN DAVI UROĐENIKA. Germain-en-Laye * JEANNE D'ARC.pod utjecajem Wagnerijanskog kulta heroja izradio veći broj spomenika i konjaničkih figura .

pokazujući time distancu od priznate umjetnosti 34 .) . Beč).Semper "usavršava renesansnu arhitekturu" .nalazi se na mjestu izgorjelog kazališta koje je isto gradio Semper * NOVI MUZEJ (Galerija slika). .) koji 1855. u dogradnjama i dopunjavanjima većih objekata . desetak godina kasnije na Njemačku – u perifernim zemljama prisutan je kao metoda oblikovanja.) – povezivanje baroknih i rokoko formi NEOKLASICIZAM .čest u arhitekturi srednje Evrope * TRAKTOVI NAPOLEONA III.spajaju ranije sagrađene dijelove Louvrea NEORENESANSA .paralelno sa neorenesansom i neobarokom primjenjuju se arhitektonske koncepcije klasicizma kod reprezentativnih javnih objekata i gradskih rezidencija. PARIZ – Charles Garnier – stil Napoleona III.jedan od historijskih stilova 19.-1877. podrška kratkotrajnoj komuni .koriste se karakteristični elementi baroka – razvedene plastične mase. a ne lik.nakon 1870. njem zemlje koriste forme sjevernjačke renesanse – ALTDEUTSCH REALIZAM . kazalište u Dresdenu. BERLIN – P.najviše prisutan u slikarstvu i grafici.. ZAGREB * Julius Hoffman & G. Dresden (1847. st. COURBET (1819. izražavanje suprotnosti sa larpurlartizmom u umjetnosti II.programatski realizam u Franc. uvjetovan je umjetničkim. vrše se urbanistički zahvati unutar jezgri starih gradova (Pariz.uzor – forme talijanske renesanse .glavni i neko vrijeme jedini predstavnik G.u kasnijim bečkim građevinama.prva desetljeća 19. Semper postaje pretečom neobaroka . Dollman – LIEDERHOR (1870.u lik.u filozofiji realizam je pravac koji tvrdi da svijet spoznajemo onakvim kakav jest .jasno tlocrtno rješenje važno u razvoju kazališta .50ih 19.. političkim te socijalnim zbivanjima – protest protiv poplave romantizma. svjetskog rata . 19.NEOBAROK . galerije) . 19. Wallot * HNK. st. st.najizrazitiji radovi GOTTFRIEDA SEMPERA (prva pol. Carstva Napoleona III. do prije I. koje su izvedene nakon njegove smrti. uvodi neobarok * ZGRADA PARLAMENTA.-54. te u arhitekturi palača i javnih zgrada . na svj. izložbi u Parizu izlaže u vlastitoj režiji – Pavilon du Realisme. . u baroknoj koncepciji – probijanjem širokih AVENIJA. st. orijentacija . st. umjetnosti gotovo je isključivo orijentiran na Francusku. manje u kiparstvu . druge pol. unutrašnjost ukrašena pozlatama i draperijom * VELIKA OPERA.

realističke izražajnosti su bliži H. novcem pomaže prijateljima – Daumier 35 . nema putenosti ni idealiziranja .načelo romantizma "l'art pour l'art" treba zamijeniti načelo "l'art pour le people" – angažiranom umjetnošću (ovaj stav ujedinjuje Daumiera. neobično i komponiranje Pogreba u Ornansu) .uči kod akademičara Bretina koji radi historijske pejzaže (Ilijada i Odiseja itd. prisutni su utjecaji prethodnih epoha: holandskog i španjolskog baroka.mnogo slikao .) . B.da bi nacrtao motiv CRTA BRZO – time uspijeva uhvatiti pokret. F.na području vjernog prikazivanja – teme realizma se sudaraju sa naturalizmom.odjeci realizma u umjetnosti perifernih naroda Evrope . Normandiju.vješto slika put (Velazquez)..neke slike.* Jezero i nimfe .neizravni pripadnici realizma Manet i Monet u I. tok. Millet (seljačkim scenama) .-1875.slike mu imaju sve odlike građanskog ukusa – porijeklom iz malograđanske sredine. dogme ustaje barbizonska škola – iako pripada njihovom krugu Corot je izvorniji od njih . Delacroixa. putuje u Italiju.glavno sredstvo rada mu je TON – "počinjem sa sjenom. barbizonske škole (Corot). a ako želim vidjeti detalje zaklopim oči potpuno" . st. Švicarsku. vizija raste sa paralelno viđenim vlastitim originalnim realizacijama – stvara vlastite asocijacije (jezeru "dodaje" nimfe) .u nekoliko djela Courbat se približava SOCIJALNIM TEMEMA za koje se borio u političkom djelovanju (druga strana slike Atelier – kritički prikazani tipovi građ.kad je stekao priznanje. manje kvalitetne.slikama uzdiže ljepotu žene – obične modele prenosi u višu stvarnost. društva. Carpeaux. kolorizam istovjetan Chardinu) . F. sinteza između juž. na taj način tretira i figure (* Žena u modrom) . Constantin Meunier – najdosljedniji .u realizmu 19."realizam je bez ideala (suprotan je idealizmu romantizma) i bez religije" – Courbet . reproduciranje stvari onakvih kakve jesu .) . te belgijskih romantika – slikara "historija". Holandiju. st.u početku slika vani u prirodi.realističkim izrazom ili prikazom tegoba rada.skulptura – Jules Dalou.realizmu se približavaju ranija djela Adolfa Menzela (Valjaonica željeza) te veći dio opusa Wilhelma Leibla – uz Courbeta najznačajniji predstavnik realizma . sve ostalo je ton" . pokazuje sposobnost da realno prenese u slikarsku vrednotu . holandskog/realističkog shvaćanja poput Watteaove sinteze u 18. moment života.realizam je suprotnost idealizmu. Milleta.u njegovim slikama romantika prelazi u realne. Rodina.u neku ruku Corot je prvi impresionist – fluidna atmosfera je impresionistička – otac impresionista . . fazi . otkriće fotografije (često i u negativnom pogledu) .slika * Villu D'Array kraj očeva posjeda. braće Le Nain.on kopira ono što vidi. Courbeta). od samog Courbeta.javlja se u vrijeme kada postoji ravnoteža između romantike.vezan uz tradiciju (nimfe sa Watteauove * Cytere. Gimnaziju završava u Rouenu . na slici postoji samo jedna svijetla točka.slika u malom formatu . te hladnog realizma i impresionizma .metodom je suprotan naturalizmu (prikazuje fotografski reducirane detalje).dao ton antičke idile realističkom pejzažu. Burgundiju – stvarnost i san . a na području postizanja jeke ekspresivnosti sa izražajnošću plastike i slikarstva gotike . Daumier i J.protiv ovog pristupa tj. te prikazivati suvremene teme – Courbet "Mi promatramo moderni svijet – jedini realni svijet" . stvarne oblike .realizam je zapravo prijelazna faza iz romantizma na impresionizam CAMILLE COROT (1796. Englesku . su se dopale publici (serije sutona sa vilama) . J. ranija faza A. J. nema sitnih detalja koji podsjećaju na fotografiju . herojskog i sjev.za tajnu svog slikarstva je rekao: " treba uvijek najprije vidjeti velike mase poluotvorenim očima.

slikane na brzinu (slične Constableovim uljanim skicama . rađeni u duhu holandskog slikarstva .-1837. Delacroixa (preslikao * Pokolj na Hiosu…). Francois Millet) u BARBIZONU * DRVORED KESTENA – naslikao prije odlaska u Barbizon.Constable je slikar atmosfere. bojom – preteča impresionista * ODMOR POD VRBAMA (Louvre) FRANCUSKI PEJZAŽISTI PRVE POLOVINE 19. bitna im je razlika između svijetla i sjene .John Constable (1776.on ističe "istinitost trenutka".rimski boravak. Cabat.. Daubigny. a Corot na slikarstvo Poussina i Claudea Lorrainea .) . prednji planovi konvencionalno tamni.rad na intimnim pejzažima se razvija prema njegovim smjernicama.francuski INTIMNI PEJZAŽ ostvarili su umjetnici proizašli iz romantizma FONTAINEBLEUŠKA ŠKOLA ."kvaliteta slike nije u motivu.-1867. koriste TONSKA RJEŠENJA.kasni rad. sivi tonovi. rasplinuto slikarstvo postaje njegov slikarski izraz.. svijetle boje.gl.Constable se oslanja na holandski pejzaž 17. utječe na barbizonce.po izboru motiva i načinu bliski su holandskim pezaćistima .volio glazbu * KATEDRALA U SENSU . ulogu imaju TON I BOJA . okuplja slikare (J. Louvre) .Richard Bonington (1801. . njegove male slike su oduševile Gericaulta i Delacroixa . otkrili su putove realizmu . ukidaju dominaciju linije. dovršavaju ih u ateljeu.slikari koji kroz jednostavne motive (barbizonska polja. naslikano za sat vremena. P. karakteristične PROZRAČNE PERSPEKTIVE. sposobnost unošenja štimunga u slike – Scheffer .svojim pristupom oni vrijeđaju "sveto i uzvišeno" slikarstvo 19.prvi radovi bitni za razvoj modernog pejzažnog slikarstva . pejzaži su im komponirani (grade ih) . voćnjaci) poetiziraju svijet prirode . ovom slikom oduševio Delacroixa * HRASTOVI – neposredno prenošenje prirode 36 .) – nastavlja se na Constablea. 1847.iako su vrsni crtači.dvije godine u Italiji slika predjele oko Rima – na slikama bilježi SVOJSTVO MJESTA U ODREĐENO VRIJEME .slike studiraju u prirodi. neposredan vizualni doživljaj * KOLOSEUM GLEDAN S PALATINA (1826. ali i E. Dupre.) neposredno utjecao na Francuze. slika je valjana kada je slikana osjećajem" = Scheffler .) – u Davidovo vrijeme slika vjetrenjače u okolici Pariza. Zürich) . svoje uzore nalazi u holandskim majstorima (Ruysdael).-28. inspiriran slikama nizozemskih majstora * PAPIGNO (1826. Ch. težio prirodnom slikarstvu. slika u rodnom Bergholtu . st. st. efekt svijetla.Georges Michel (prva polovina 19."Nikad se ne mogu nadiviti lakoći njegove izvedbe" . st.. ST. – stvorili su novi odnos prema stvarnosti u evropskom slikarstvu.pogled na Papigno – radi mala platna. manje od Constablea i Boningtona utječe na barbizonce BARBIZONSKA ŠKOLA THEODORE ROUSSEAU (1812.riječ "intiman" označava prekid sa konvencionalnim pristupom.promatrajući prirodu romantičari traže kozmičke sile . Huet.

) BARBIZON – selo pokraj Fontainbleuške šume INTIMNI PEJZAŽ – jednostavni pejzaži sa mnogo ugođaja .najbolje razdoblje: radi male studije i neposredne crteže u prirodi . Normandiji .-74.) .po shvaćanju barbizonaca školi su bliski: animalist CONSTANTIN TROYON (1810.* IZLAZAK IZ FONTAINBLEUŠKE ŠUME PRI ZALASKU SUNCA – više puta prerađuje sliku * MALI RIBAR (1848.Rousseau je označio prekid sa klasicističkim komponiranjem pejzaža u ateljeu 37 . Louvre) .) .-1876.živi u oskudici i teško uzdržava obitelj .od mladosti.prije Rousseau ovakve pejzaže rade Corot i Aligny .nestrpljive naravi. Diaz. posvetio se pedantnom slikanju koje je postalo prosječno . slika u selu Barbizon kraj Fontainbleua – pridružuju mu se Dupre.detalj mu je više uklopljen u cjelinu .prekasno je doživio priznanje JULES DUPRE (1811.osnivač barbizonske škole .Barbizon 1867. svježe i neposredne pejzaže.u mladosti pod utjecajem Delacroixa – slika orijentalne motive (* Cigani) .dolaskom u Barbizon postaje SLIKAR ŠUMA u koje prodire sunčevo svijetlo – u toj igri sunčanih zraka bitne su bijele i crvene mrlje na odjeći malih likova CHARLES DAUBIGNY .. uvijek traži nova rješenja . Bretanji./9. 12 godina bio odbijan na Salonu . Bonnington) .krajem života slikarstvo mu prelazi u doktrinu..-1889. kao samouk slika u okolici Pariza. Troyon te Camille Corot .u Rousseauvim slikama dijelom se osjeća Conastableov utjecaj * PROLJEĆE * RIBNJAK .od 1836.) te ANTOINE CHINTREUIL (1814.slika vodene površine – more NARCISSE DIAZ (1808. pejzažista (Constable.barbizonska škola bitna za razvoj PLENERIZMA (slikanje pod vedrim nebom) koji vrhunac ima u impresionizmu THEODORE ROUSSEAU (Pariz 1812.razvio se pod utjecajem holandskih majstora pejzaža (Ruysdale) i engl.dopadljiviji je od Rousseau .dok je slikao kvalitetne.) .-65.

ostaje tu do kraja života .u njegovim platnima se naslućuje odnos prema prirodi koji će pobijediti u pojavi impresionizma – "otvoreni prozor u prirodu" .sa izrazitom osjećajnošću slika prirodu u skalama smeđih i zelenih tonova . BOJA mu je najvažniji element .ne zanima ga promjenjivost godišnjih doba već TRAJAN KARAKTER PEJZAŽA.najmanje srodan Rousseau.prvi u tople tonove barbizonaca unosi HLADNE BOJE – predstavnik je shvaćanja koje će se preko realizma prenjeti u impresionizam . arhitektura drveća. ostvaruje profinjene nijanse svijetla i sjene (mape: Putovanje čamcem itd. Seine) .-1878.slike imaju manji format – neposredne su.) .iz slikarske obitelji.sve detalje Daubigny stapa u harmoničnu cjelinu boje i svjetlosti .slika uvijek nove motive (obala Oise.koristi realistične tonove. modelacija terena… .. Muzej u Reimsu) . u mladosti u Italiji .francuski slikar i grafičar .male studije i crteži stabala. obala potoka dani neposrednom svježinom .bez poetiziranja i filozofiranja slika pred motivom – on svojim motivom konstatira .najkarakterističnija djela su * PROLJEĆE i * ŽETVA (Louvre) .platna DO KRAJA SLIKA U PRIRODI – pod njegovim utjecajem i Corot svoja platna dovršava u prirodi * ŽETVA. bez patosa * OBALA OISE (1862.po duhu romantičar. nenamještene.u kasnijoj fazi rasplinute slike 38 . naposljetku stiče priznanje ali se ipak vraća u Barbizon – prijateljuje sa Milletom.u prirodu uklapa često skupine stoke. reproducira motiv toliko precizno da se i danas može prepoznati . u interpretaciji realističan .kao i kod impresionista gl. lik čovjeka rjeđe . izgubile svježinu CHARLES-FRANÇOIS DAUBIGNY (1817. sredstvo izraza = BOJA . otkrio mi se govor šuma" ..blizak barbizoncima i Camilleu Corotu .zbog programatskog realizma Salon ga odbija 12 godina. slikarstvo te ga oslobađa patosa historijskih i herojskih pejzaža rađenih u ateljeima . pejzaž odgovara građanskom društvu .intimni franc.u pismima otkriva ljubav prema drveću: "čuo sam glasove stabala. od svih barbizonaca najviše je blizak prirodi . kao i na uljima.sve što postoji u prirodi u njegovoj interpretaciji dobiva čar iskrenog i lirskog produhovljenog doživljaja .zrelošću slike su mu sve svježije i neposrednije i na kraju dojam slika neposredno poput impresionista .uz Corota jedan od najznačajnijih slikara intimnog pejzaža . PROLJEĆE – nema izrazite kompozicije.bitni svijetlo i atmosfera .Rousseau portretira pejzaž.u kasnoj fazi već radovi prelaze u pedanteriju .izradio oko 100 bakropisa u kojima.unosi notu svježine u franc.služio se BITUMENSKIM BOJAMA – slike potamnjele.veličina kompozicije zamijenjena je intimnošću . slika jednostavan svijet .) . bara.predstavnik INTIMNOG PEJZAŽA .

patrijarhalno odgojen.-1877. Van Gogha. drvosječe.1849.slike mu nisu imale buntovničku narav.rođen na selu u Normandiji. bijedne.obrađuje motiv radnika-seljaka čiji rad uzdiže do monumentalnosti .nije kolorist – svježina boja u pejzažima * PABIRČENJE (Louvre) . koju tonski ugađa (prevladavaju zemljane boje) . Boston) . prošlosti – seljak i žena u sutonu. izrazit je FIGURALIST .1848.među njima je Millet PRVI IZRAZITI FIGURALIST . radi niz slika da bi prikazao "ZOV ZEMLJE" (sijači. Michelangelom) .ističe se Milletov realizam (bliskost sa Poussinom.) .u slikama uočljiv naturalizam ali i htijenje da temu uzdigne na razinu simbola .iako nastoji ostati vjeran stvarnosti. u slikama zadržava evanđeosku atmosferu (Biblija) .njegov * PLAČ ZEMLJE utjecao na Holanđane.) . Breton). Francusku (Legros. slik.nije bio prihvaćen.JEAN FRANÇOIS MILLET (1814.rijetko slika pejzaže. živio bijedno .imao snažan osjećaj za radnika i seljaka. više aktualan kao crtač a na kao slikar.3 žene pabirče žitne klasove – nazvane "parkama pauperizma" .on lomio konvencije.detalj podređuje cjelini slikajući velike obrise likova . ali ni realizam Courbeta .nakon smrti slika * ANGELUS (Louvre) prodana po cijeni koju nisu postigli ni najveći slikari franc. obrazovanja . izložio sliku * SELJAK SIJE ŽITO – prihvatili je revolucion.tematikom navješćuje realizam * SIJAČ (1850. njegov se utjecaj naglo počeo širiti . Italiju ..njegovi seljaci su biblijske figure – nisu slične pastirskim idilama.slikari barbizonske škole kao isključivi pejzažisti ili animalisti unose malene likove ljudi ili životinja kao modul označavanja dubine prostora .posljednje desetljeće života doživio opće priznanje. trajno se naselio u Barbizonu.predanost i neposrednost prema stvarnosti. pastiri itd. kao stipendist odlazi u Pariz. 1837. on idealizira seljaka .Courbet: "Ljepota stvorena prirodom veća je od svake umj. poslije rada.-1875. a za razliku od romantičara imaginaciju koristi da bi našao potpuniji izraz za ono što postoji 39 . tematika proširena na svakodnevni život .mutni oblici u atmosferi poput magle .slika "heroja zemlje" GUSTAVE COURBET (1819.slika seljake i scene seljačkog rada sa izrazitim osjećajem jer je i sam bio rođen na selu . republikanci kao vizualizaciju svojih socijalnih tendencija. prihvaćaju ih građani koji suosjećaju sa seljakom .karakteristična TAMNOMODRA u sklopu zemljanih boja – tamne figure postavlja prema svijetloj pozadini neba . prije nego što je došao u Barbizon.POJEDNOSTAVLJENJE OBLIKA vrši bojom. konvencije" . kvalitetan u onim dijelovima kojim nadvladava poetiziranje stvarnosti te točno bilježi motiv . svijesti prema prirodi. mole na polju – spada u Milletove prosječne slike .) . Njemačku (Liebermana).u Barbizonu se oslobodio utjecaja što ih je primio za svog nesistematskog lik.aktualnost Courbetovih djela – u postavljanju novog odnosa slik. radi u Delarochovom ateljeu gdje slika dopadljive pastirske idile u stilu Bouchera (portreti pokazuju njegovu vrsnoću) . izmučene ljude koji rade na zemlji .prema državnoj narudžbi . stradala u požaru * UMOR NAKON KOSIDBE .

C.Manet i impresionisti polaze od C.Courbet je neposredno od Gericaulta preuzeo mekan i snažan način isticanja volumena.on materijalizira sile prirode – l'art vivant .prve slike na visokoj majstorskoj razini * AUTOPORTRET S LULOM * AUTOPORTRET SA POJASOM .nazvali ga "veliki slikar-budala" – njegovo slikarstvo izraz je očekivanja društvene klase koja je revolucijom došla na vlast . dominira tamni ton 40 .u Courbetovom opusu su SAŽETE SMJERNICE za buduće generacije . creda: "imaginacija služi pronalaženju izraza za ono što postoji" .svi likovi u prirodnoj veličini . Gericault (promjena iz romantizma u realizam je promjena u doziranju elemenata) .sa neisplaćenom naknadom bježi u Švicarsku sasvim dotučen i uništen .koristi jake kontraste tonova i boja .uzor su mu majstori baroka koji ističu značenje stvarnosti – Zurbaran. Ribera. monumentalno djelo sa dubokim humanizmom rezultat je dubokog doživljavanja stvarnosti . fazu – najznačajnija slika: * POGREB U ORNANSU – 50 likova nad grobnom rakom.jedinstveno.težnje Revolucije Courbet ostvaruje svojim istinitim realizmom kao pravom i živom umjetnošću (L'art vivant) . a izlaskom producira čitave serije slika da bi isplatio dug u ime oštete Vendomskog stupa (nije mu dokazana krivnja) – spomenik imperijalizma. crvena boja povezuje tonove . Dresden .za realističko oblikovanje nije bitna tema.platna izriču njegov program realizma kojeg je pisao i u izložbenim katalozima * TUCAČI KAMENA.hvalio se da nije imao učitelja – već u prvim radovima on je formiran majstor . atelje razgrabljen.talent.protivnicama smetala njegova elementarnost koja je imala vodeće mjesto u danima Pariške komune – nakon pada Komune optužen kao "narodni izdajica" .njegov credo: "slikarstvo je konkretna umjetnost koja postoji ni u čem drugom doli prikazivanju realnih postojećih stvari" .iako nije imao učitelja istinsko slikarstvo je upoznao na izvorima starih majstora koje odlikuje neposredan odnos prema realnom objektu .folklorni kostimi.cijeli život praćen odbijanjem.skup portreta Courbetovih sumještana .u pozadini pejzaž pećina .pod takvim pritiskom počinje pobolijevati .monumentalnost izraza postiže tonskim slikarstvom ..tonsko slikarstvo obilježava ovu I. već umjetnikovo shvaćanje . sputan materijalističkom iluzijom poistovjećuje realizam izricanja sa realizmom motiva.tamna paleta.ne pripada školi . kreira živu stvarnost u kojoj suučestvuju . Velazquez.. time postaje rob modela tj. stvarnosti .iz tame mekano oblikuje volumen.ulaskom Versajaca u Pariz Courbet je zatvoren. replika Trajanova stupa iz vremena empira posvećena Napoleonu . kreativnost je ili vođena ukusom ili nastaje iz nagona (Manet) .nastoji neposredno zahvatiti stvarnost (Delacroix objekt zahvaća tako da slika novu prirodu: Courbet prikazuje samu srž stvarnosti) . imaju romantičarsku značajku kao i autoportret pod nazivom: * RANJENI – veza sa tradicijom ali i suvremenicima – Delacroixa kopirao u Louvreu.Millet je sentimentalan ilustrator rada dok C. neshvaćanjem. Rembrandtove tople polusjene.prikaz rada uzdiže na razinu monument. lica izražavaju različita duhovna stanja . reljefno raspoređeno . mržnjom . ali je Courbetovo oblikovanje volumena snažnije prožeto bojom . oduševljen Halsom .u zatvoru naslikao nekoliko slika cvijeća. 1850. simbola. zaplijenjene slike (svojim slikama po optužbi je "obezvrijedio ono što je lijepo") .

otvoreno odgovara na napade .među najsnažnijim slikama u C.u ženi slika njenu ženstvenost.povremeno se bavio i modeliranjem – plastika * RIBIČI .tonski slika INKARNAT kupačica i ženskih aktova . pune poput Rubensovih ljepotica.grupe plastičnih tijela u dubini prostora – šal na ženskoj figuri oduševio Delacroixa . pomalo grube * ATELJE . Bavarskoj – u Njemačkoj bio osobito cijenjen . tonskog slikarstva * BORBA JELENA .barbizonci ostvaruju intimnost na malim platnima. u Ornansu. * Berba u Ornansu – tamne boje uz nijanse sivila i zelenila. znancima i običnim posjetiocima .čest motiv – pećine oko Ornansa -* Špilja. izbačena iz Salona .pejzaži iz Ornansa * VAL . opusu . pretvaranje životne materije u djelo .prvotan dojam kaosa prelazi u sklad . naslikao program realizma.Courbeta dočekuje njegov mecena Bryas . mrtvačka glava na novinama možga odgovor na napade protiv njega – Prudhon: "novine su groblja ideja" . obolijeva – bježi u Švicarsku . Holandiji.kvaliteta unutraš.na velikim platnim slika Lov na jelene ili borbu jelena – na razini najboljih holandskih animalista ."pejzaž je pitanje tona" – najbolji primjer C. grandioznosti .prikazao sve žive tipove i ideje koji su ispunili 7 god.za vrijeme Komune izabran za njenog člana . ne priznaje postojanje ikakvih škola – 1861.za prusko-francuskog rata ostaje u Parizu .radio veoma brzo.slika u Parizu i rodnom mjestu (izuzetno brzo) .djela: * GOSPOĐICE NA OBALI SEINE * MAGNOLIJE * KOŠUTE NA POTOKU * STARI INVALID . – sinteza.životnost mjerljiva sa Velazquezovim * Meninas .. nazvao je "REALNOM ALEGORIJOM" koja označava fazu 7 godina njegova života . putuje i u Njemačku. * Most.umire 1877.burne prirode. sadržaja. ali ih je on tretirao kao svoje suradnike a ne učenike . slika veličajnost prirode . Holandiju pa ponovo u Francuskoj .. učenici Beaux Artsa okupili su se oko C.bio strastven lovac .nastala 1855. a Courbetova platna imaju pečat monumentalnosti. 41 . njegova života – prijatelji ga promatraju u radu (Baudelaire čita u kutu).u okolici rodnog Ornansa slika niz pejzaža.vođen zahtjevom slobodnog razvoja individue. lik.povrijedila suvremenike.naga žena stoji i promatra C. tijelo pronađeno tek 1919.Zola ga nazvao "tvorcem mesa" – majstor realizacije puti = aktovi .i u slikarstvu i verbalno on je izrazom iskreni pučanin . dok slika pejzaž rodnog kraja .slikao u Engleskoj. iz te stvaralačke snage izrasta njegova samosvijest * DOBAR DAN GOSPODINE COURBET .nakon sukoba Komune i Versajaca zatvoren.naslikao svoj atelje sa modelima.

naslovi tih grafičkih listova * MINISTRI KAO DŽEPARI. – 15 portreta političara (Louis Phillipe sa glavom kruške . st.nastaju kritički orijentirani časopisi (borba perom) . pobuna protiv Louisa Phillipa – Daumier ga prikazivao kao nezasitnog Rabelaisova Gargantua .1848.u litografiji bilježi kronike povijesnih događaja – kronike života nove klase – ljetopisac novog čovjeka .u početku bavi se odnosom svijetla i sjene. a kasnije traže LINEARNOST . Bjegunci) . ministri u panici bježe . poznat kao politički karikaturist u pariškim nedjeljnim novinama 42 . otac staklar koji u želji da postane pjesnikom ide u Pariz – očeva propast natjerala je Daumiera da se sam uzdržava (radio kod advokata. Corot otplatio dug kuće da bi imao gdje živjeti . studirao antiku u Louvreu .protivnik orleanaca Pihlipon u svojim novina ("Caricature") kritizira vlast . prisutni utjecaji Gericaulta (Silen. Sancho prototip buržuja. Jahači. – najznačajnije ime od Davida do fovista .serije litografija su dokumentarne.njegovim slikama bio oduševljen E.kad je Daubigny vidio Sikstinsku kapelu rekao je: "To je slično Daumieru.podvrgnuti procesima (1 god.smisao i mogućnost da izdvoji ono bitno i istinito izdvajaju ga od umjetnika 19.osovina tih novina je Daumier – tu piše i Balzac .zatim izdaje satiričke crteže * MASKE OD GOD. Baudelaire svjestan značaja Daumierovih slika .slike nepoznate za života.rano počinje crtati: naslovne stanice izdanja .zatim koristi kiparsko blato i modelira * KRIKATURE IZ PARLAMENTA – modele kolorira i prema njima radi serije POLITIČKIH KARIKATURA – kreacije tipova u kojima izdvaja ono bitno kod vladajućeg sloja ljudi. lica kao kondenzirane psihološke studije .Daumier ispunjava zahtjev da umjetnost bude živa .bio u Boudinovu ateljeu. Prosjaci) – likovi pandan Balsacovoj "Comedie humane" .kasnije slike isto pokazuju romantičarski zamah – CIKLUS DON QUIJOTE – Daumier = Don Quijote. humanista koji ismijava svoje sugrađane .litografiju uzdiže na razinu važnosti bilo koje druge tehnike .kod Daumiera nem tradicionalizma ili eklekticizma – preuzima forme ili izraz . promatrao suđenja. smiješnih građana II SOCIJALNE TEME (Pralje. crta svoj ideal * SLOBODNA REPUBLIKA kao svijetlost koja ulazi u ministarsku sobu.najizražajniji dokument vremena – list prikazuje vojnike koji ubijaju građanina u vlastitoj kući .uništen sljepilom.kad Daumier počinje raditi u litografiji Goya u Parizu završava opus litografija kredom * JULSKA REVOLUCIJA – razočaranje nakon vladavine Louisa Phillipea . a Daumier živi u osami i siromaštvu .crtežima se trudi zaštiti svoj ideal – svjestan je opasnosti oživjelog bonapartizma (radi karikaturu Napoleona III) . kopira ih.bilježi glumu visokih društvenih slojeva. * SUCI KAO POMAGAČI KRVNIKA .zbog crteža * GARGANTUA bio 6 mjeseci u zatvoru . neimaštinu siromašnih .prestaje se baviti karikaturom i počinje slikati – uz grafiku nije imao vremena slikati i tada je kao užitak shvaćao slikanje (slikao je za sebe) . zanesen pitanjem pravde) – kasnije radi litografije iz sudnice ." . Kovači.rođen u Marseillesu.HONORE DAUMIER (1808.-1878.nastupa vladavina II Carstva.) . Delacroix.1848.faze: I ROMANTIKA–traženje značajnog obilježava njegov rad. – 50 procesa zbog karikatura) . 1831. odaju ga kao satiričara.

slikar. igrom svijetla i sjene postiže RELJFNOST I DRAMATSKI UGOĐAJ .jednako uvažavan u Engleskoj i Francuskoj – u Engleskoj osnovana "Dore Gallery" . reže u drvo linearan crtež..prikazao moderno ljudsko stanje – "usamljenu gorilu" – svatko od putnika je u svojim mislima: ispitivanje karaktera na rembrandtovski način ./52.godinama objavljuje ilustracije u Le Mond Illustre . N.franc.kao dječak šalje ilustracije u Journal pour Rire. publicira litografije u La Caricature .Don Quijote simbolizira čovjeka koji pokušava ostvariti svoje snove a Sancho Pansa materijalistu . Bremen) . od 1848.slika djeluje "nedovršeno". Pirineja i Španjolske . Metropoliten. ilustrira standardna sjela svj. MILTON * BIBLIJA * BIJESNI ORLANDO – ARIOSTO slike * ORFEJEVA SMRT kipovi * PARKA 43 . crtač.) .zaokupljen temom mnoštva kao prijeteće cjeline prema pojedincu * SAN IZUMITELJA PUŠKE SA IGLOM ZA PALJENJE (1866.prikazujući dostojanstvo sirotinje srodan je Louisu Le Nainu – gl. dramatičnim razvojem prizora iz slik.) . radi na čeličnoj ploči . vrijednosti Daumier se oslanja na Rembrandta .sposobnost fiksiranja doživljenog otkrivaju AKVARELI iz Škotske.-60.od 1852.za boravka u Engl. književnosti (preko 120 djela sa 200-600 ilustracija) .od 1850. na način suvremenih ilustracija.korištenjem tehnike LAVIS osposobio je gravere za reproduciranje . već njen emocionalni smisao .izradio brojna platna i crteže.ilustracijama često daje teatralan karakter.kiparska jednostavnost Daumierovih oblika. Y.kiparstvom se bavi u posljednjim godinama života .siluetnim tretiranjem likova.-1883.isprva.djela: ilustracije * GARGANTUA I PANTAGRUEL – RABELAIS * PUT U PIRINEJE – H.. snaga slike izvire iz slobode kojom je slikana – ne može se označiti kao realist jer ga ne interesira opipljiva površina stvarnosti.70ih radi BAKROPISE (oko 50 ploča) .satiričnost i oštrina Daumierova moralizma GUSTAVE DORE (1832.najznačajnije ilustracije za Don Quijotea ..uvodi maniru BOIS DE FIL koju nameće ekipi gravera koju školuje .. bio opčinjen ovom temom . Essen) .* VAGON TREĆE KLASE (1862. N. Y.uvođenjem novih grafičkih tehnika označio prekretnicu u primijenjenoj grafici (preko 10000 crteža . kipar . a zatim tu tehniku obogaćuje raznim postupcima (obojene slike u drvu po kojima reproduktori režu klišeje) .) . grafičar. slike mu ostvaruju stilske domete neobaroka . TAINE * DON QUIJOTE – CERVANTES * IZGUBLJENI RAJ – J. sloboda poteza kistom * ECCE HOMO (1850. lik vagona sličan starici na Le Ninovoj slici Seljačka obitelj * DON QUIJOTE NAPADA VJETRENJAČE (1866. litografija.

u svrhu studija u Louvreu kopira Veronesea. L. jezik. Delacroix i romantičari te holandski majstori .dominiraju smeđe. ne uklapa se u razvojen karike franc. slikarstva * CVIJEĆE I VOĆE (1865.) Fantin-Latour održava tradicije prošlosti – bliži je romantizmu . Renoirom. mrtvu prirodu (cvijeće).iako se druži sa impresionistima (izlaže s njima na Salonu Odbijenih 1863. održana u Palači industrije gdje je izlagao i službeni Salon .-1904.uči kod oca Theodora Fantin-Latoura . litograf . Pissarro. autoportrete). st. bijele boje. realizam slike prožet toplinom.niz osoba (Manet.izlažu H. Verlaine * OBITELJ DOUBORG – obiteljske portrete radi s još izrazitijim osjećajem .Manet pred štafelajem okružen Monetom. Fantin-Latour. uz poneki živi ton te efekt blage svijetlosti . N. dodaje osobni pečat .na njega utječu Chardin." (obožavatelj Wagnera) sa Courbetovim slik.1861. JULIENA.koristi minucioznu tehniku.radi u ulju. Manet. crne. Jogkind. pastelu. grupne. E.Dore je najplodniji ilustrator u drugoj polovini 19. DUMAS PERE * BROD MEĐU LEDENJACIMA (1876. Schumanna. Strasbourg) .obožava glazbu – Berlioza. sive. osobito litografiju . bojom i tehnikom podsjeća na Courbeta.spaja mogućnosti "intelektualne umj. Delacroixa . sredstvima . F.nekoliko puta putuje u Englesku gdje se izuzetno cijene njegovi portreti i slike cvijeća . * bračnog para EDWARDS . debitira u Salonu * ATELJE U BATIGNOLLESU (1870) . zrnatu strukturu . Rembrandta. nastoji prenijeti glazbu u lik. iz Salon des Refuses nastaje Societe des Artistes Independants 44 . J. Balsaca u kojima romantičnu predaju dovodi do jezovitih formulacija HENRY FANTIN-LATOUR (1836. Baudelaire. okupljeni oko Delacroixova portreta . litografiji (150 listova) . Whistler .likove razrađuje u psihološke studije. B.njegovo slikarstvo je izvan svake škole.* AMOR * A.slikar. *M.SALON DES REFUSES – izložba djela odbijenih od službenog Salona. sam Fantin-Latour).iste karakteristike imaju i ostali grupni portreti * U KUTU STOLA – književnici Rimbauld. Cervantesa.ovom slikom stječe opće priznanje .1884. Louvre) .naslikao 4 platna ove vrste u kojima su likovi povezani intimnom duhovnom atmosferom * U ČAST DELACROIXU .slika portrete (pojedinačne.portreti * MANETA. Whistle..) .ovim postaje obnovitelj GRUPNOG PORTRETA . C. alegorijske kompozicije .. – ilustracije Dantea. Zolom i drugima .uz Jongkinga označava najvišu točku realističkog slikarstva prije dolaska impresionizma .

akvareli: * POGLED NA ROUEN (Louvre) * KANAL U BRUXELLESU * KANAL U ROTERDAMU * HOLANDSKI PEJZAŽ * MARSEJSKA LUKA * BARKA U HOLANDIJI . učenik Millet .koristi svijetle boje te fluidnu fakturu nasuprot dotadašnjoj kompaktnosti slik. te motiva lučkog života (Normandija.sljedbenik pejzažista barbizonske škole. poetičnošću . difuzne svjetlosti. Bretagne i holandskih kanala .sklon alkoholizmu postaje osamljena lutalica – od 1874. Pissarroa – slikare koji u slikarstvu traže nove izražajne mogućnosti . C. Bretanja. . i Boudinom u Le Havreu) EUGEN LOUIS BOUDIN (1824. Holandija) . P. Boudina neposredan preteča impresionizma. 1869. Moneta) . para.-1891. Manetom.plenerist.utječe na C.predstavlja prethodnika impresionizma .uz E. G.slike radi kao neposredne doživljaje sa bogatim svijetlosnim efektima i kolorističkim vibracijama atmosfere – "3 poteza kistom u prirodi veđe znače nego 2 dana provedena u ateljeu" .-1898.u Parizu. Sisleya. samo povremeno posjećuje Pariz slikajući izvan slik. grupacija .utječe na mladog Cl.bakropisi: * ANVERS * HONEFLEUR .prijateljuje s E. Corota) razvija osjećaj za prirodu .u djelima ostvario SINTEZU HOLANDSKOG I FRANCUSKOG SHVAĆANJA SLIKARSTVA – holandski smisao za stvarnost stopio sa franc. Monetom . Moneta. u vibraciji atmosfere.na Boudinovu umjetnost su utjecali Corot i Jongkind 45 ."njemu zahvaljujem konačno oblikovanje svoje umjetnosti" Cl.) . boravi kraj Grenoblea. 1856.impresionistički razvoj njegove umjetnosti počeo u Parizu .suptilnim nijansiranjem boja u prikazu svijetla pripremio put impresionizmu (učitelj Cl.ulja: * AUTOPORTRET * LE PONT-NEF * ROTERDAMSKA LUKA. tehnike . treperenje boja – pionir impresionizma . kanale. osim kraćih putovanja u Holandiju živi u Parizu . čest motiv VJETRENJAČE I BRODOVI . Monet (susreo se sa J. bakropisac . bakropise. Courbetom. Daubignya te C.od 1846.JOHAN BARTHOLD JONGKIND (1819. crtač. na obalama Normandije. slikar marina.) . Moneta – "samo Boudinu mogu zahvaliti što sam postao slikar" * GAT U DEAUVILLEU (Louvre. "otac škole pejzažista" (E.uči na Akademiji u Haagu kod pejzažista Schelfkonta .holandski slikar.kao i drugi suvremeni pejzažisti motive traži izvan grada – slika uz Seinu. Cl. pod utjecajem barbizonaca (osobito Ch. skice . Manet) .radi akvarele malog formata sa slobodnim potezima kista.koristi neposredan odnos prema prirodi – slika atmosferu punu magle. Amsterdam. lavirane crteže.Jongkindove slike označavaju pionirski korak za plenersko slikarstvo impresionizma .pejzaže prikazuje u trenutku slikanja.) .

radi predloške za drvoreze prema kojima su ilustrirana djela A. Rossetijem i W. Tacheraya te za časopise "Illustrated London News". sjenčanje na način 19. linearnost u Boticelijevu duhu. . RUSKIN.pravim imenom Gabriel Charles . u slikama sa religioznim i povijesnim temema. slikar talijanskog podrijetla Dante Gabriel Rosseti DANTE GABRIEL ROSSETI (1828. isticanje bolećive poetske atmosfere = vidljivo u Millaisovim figuralnim kompozicijama (* OFELIJA.oko 1860. . dramatičar. slikarstvo druge po.engleski slikar i pjesnik. sin tal. * LORENZO I ZABELA) . .klasicističku akademsku predaju zamjenjuju zahtjevom za točnim promatranjem prirode (osobito Millais) . prevoditelj Dantea. 19. "Cornhill Magazine" . * TESAROVA OBITELJ. 1852. te paralelni franc. i njemačkom simbolizmu .rodonačelnik grupe je engl. st. sa Millaisom i Huntom osniva prerafaelite . akvareli. ograničen izbor boja.) .PRERAFAELITI (Engleska.scenama prelazi na akademski način rada .njihov stav srodan sa nazarencima 46 .kao 11-godišnjak primljen na Royal Accademy u Londonu.1848. London.raniji radovi: slijedi slik. alegorijskim i historijskim temama. naglašene vertikale. fakturu predrenesansnog slikarstva . . slike sa mitološkim.) . st.) . * J. utječu na engl.djela: * ROZALINDA I CELIJA (prema Shakespeareu) * VITEZ LUTALICA * SJEĆANJE NA VELAZQUEZA * MILOST (prizor iz Bartolomejske noći) * OFELIJA.uzor – rana renesansa (osobito Boticelli) – otklon od suvremenog je vid romantizma .pjesnik. 1848. H. st. bavi se i slikarstvom .) .slike u ulju. te genre. ističući markantne crte muških modela (* W. GLADSTONE. * TENNYSON. inspiriraju se "primitivnim" majstorima 15. pjesnika Gabriela Rossetia koji je emigrirao iz Napulja u London . * AUTOPORTRET) . pastelu prožete sanjarstvom i misticizmom njegove poezije . nevješta perspektiva.) JOHN EVERET MILLAIS (1829.portretira ličnosti viktorijanske ere.1848.inspiriraju se i Blakeovim slikarstvom.-1896. osobito inspiriran temema iz Dantea * ECCE ANCILLA DOMINI (1850. sa D. Tennysona. latinski nazivi * BEATA BEATRICE (London) * DANTEOV SAN (Liverpool) * PANDORA * ASTARTE SYRIACA (1877. arhaiziranje formi.realističko u detaljima.-1882. završava je 1847.perafaeliti stvaraju "čiste transkripcije iz prirode". G.kasnija faza: blizak kompoziciji i kolorizmu mletačkih Cinquecentista. puno svjesnih arhaizma – blijedi tonalitet. stil .detaljiziranje.od romantičara ih dijeli težnja da umjetnošću liječe bolesti civilizacije . biblijskim. National Gallery.učitelj Ford Madox Brown razvija Rossetijev interes za srednjov. Huntom osniva PRERAPHAELITE BROTHERHOOD sa tendencijama – stilizacija. E.

-1883.50-ih u Siriji i Palestini slika biblijske motive. bile napadane kao uvreda likovnoj tradiciji * DORUČAK NA TRAVI (1863. Birmingham) EDOUARD MANET (Pariz.-1910.-69.Manet slikajući život svakidašnjice nastavlja Courbetov "l'art vivant" (Courbet pred Manetovom Olimpijom rekao: "To je pik-dama iz igre karata!". Hunt objavljuje niz članaka u "The Contemporary Review" .ipak * Doručak na travi (1863.1845.) .. satkanu od svijetla i boje. a ne njihovo značenje.) i * Olimpija (1864. boravi u Firenci . u ateljeu kopira i restaurira slike.uzori: Hals.Manet je kompoziciju dijelom preuzeo sa Fafaelova "Parisova suda" prema bakrorezu Raimoldia . putuje brodom u Rio de Jainero .Manet nije modelirao imitirajući tvar da bi ostvario plastičnu oblinu.odan "čistom slikarstvu" – potezi kista i boje.) .po povratku 1851.1866. moralističkim i didaktičkim tendencijama: "umjetnost daje priliku da se pruži predodžba ideje!" . putuje u Italiju i Holandiju – osobito sklon Venecijancima i Španjolcima (neposredno ispituju prirodu).već u samom početku njegova rada prisutna je POTREBA ZA SAŽETIM POJEDNOSTAVLJENJEM – suprotstavlja se akademskom modelaciji.kao ideolog grupe.uzori – Blake.) .slikar može kombinirati različite elemente zbog estetskog dojma . prezire ilustrativno slikarstvo opterećeno naracijom i anegdotom .) izložene u Salonu.. Goya – oduševljen njihovom slobodnom tehnikom i bojama 47 . WILLIAM HOLMAN HUNT (1827. On boju osjeća kao vrijednost svijetla. žuti šal… . 1832. prijateljuje sa Millaisom . Boticelli.vizualni manifest umjetničke slobode . osnivaju prerafaelitsko bratstvo . na Royal Acc. prerafaelitsko slikarstvo 15. on je slikao ono što je vidio: površinu stvari. pristankom roditelja postaje učenik Coturea (s njim radi 6 godina) .lik svijetli u sivilu prvog plana . * OLIMPIJA . pejzaže .u prerafaelitskom duhu radi kompozicije prožete vjerskim simbolizmom.sličnost umjetničkih nazora približila ga je slikarima koji 1848.francuski slikar i grafičar .obitelj se protivila njegovoj želji da ostane slikar. i 1856.djela: * SVIJETLO SVIJETA * LONDON BRIDGE (Oxford) * TRIJUMF NEDUŽNIH (Liverpool) * ISUS U HRAMU (Gallery."Slikam ono što vidim. novo povezuje sa tradicijama prošlosti . su slikareva stvarnost . portretira znance .pozadina je jednostavna i tamna sa pojedinim svijetlim akcentima – boja buketa. Manet mu uzvratio "A vaš je ideal biljarska kugla!") .ilustrira knjige. Velazquez. napisao "Pre-raphaelitism and Pre-raphaelite Brotherhood" .Manet je narator koji se pridržava tradicije – za vrijeme školovanja kod Couturrea 1855. vrpca oko vrata i u kosi.. st. a ne ono što se drugima sviđa da gledaju" .sa 16 god.

umro paraliziran. * BERTHE MORISOT te stalni model * VICTORINE-LOUISE MEUREND (Olimpija) u različitim kostimima .gotovo impresionističke odlike . treba gledati na nju a ne kroz nju . iako ne radi kao pravi plenerist * CLAUDE MONET U VRTU * PLAŽA * U ČAMCU .Manetovi sljedbenici se nazivaju impresionistima – on sam ne prihvaća taj nazv * BAR "FOLIES BERGER" (1881. odsutnost sjena . odbijena od Salona. paleta je sve svjetlija (slika u plein-airu) * MRTVI TOREADOR . u ogledalu se odražava vesela unutrašnjost * GONDOLA NA CANALE GRANDE . nestaju konture. * CIGANI.1867. Manetovi branitelji su Ch. jezik prevodi djela umjetnika koje osobito cijeni (* POGUBLJENJE MAKSIMILIJANA.pozadina nije više neutralna. izražava se tonski . * KONCERT U PARKU TUILLERIE… .prvom fazom Manet utječe na Račića.portrete najviše radio u pastelu .brojna njegova djela su "slike slika" – na moderni lik. faza: pod utjecajem španjolskih majstora (Velazquez. označava prekid sa Coutureovim izrazom.radi mrtve prirode (cvijeće) i manje portrete te pastele .-82. Kraljevića i Becića koji označavaju početke hrv. crteže perom ili trskom .opus mu se može podijeliti u 3 faze .. Goya). Mallarme za čiju poemu Manet crte ilustracije .) .na izložbi Odbijenih oko Maneta se skupljaju istomišljenici (Jongkind.Olimpija rađena prema Urbinskoj Veneri – Tizian * FRULAŠ .s nekoliko poteza fiksira motiv .uz Zolu.-Latour) .II. faza: kontrastima i šarenilom boja približava se impresionistima.Manetovo je slikarstvo oslobodio od takmičenja sa fotografijom – platno je površina prekrivena bojom. putuje u Španjolsku iako mu se i dotad prigovaralo da je samo sljedbenik španjolaca . plošne boje 48 .skraćenje tijela.cjelina se mrvi.Zola i Th. * BALKON – GOYA) .paralelno slika i portrete: * E.I.radio i bakroreze.među najranijim slikama je * PIJANICA APSINTA.pozadina je jednako blizu kao lik .žiri salona mu odbija slike * FLAUTIST i * DORUČAK NA TRAVI . održana izložba OBOJENIH JAPANSKIH DRVOREZA – čistoća boja. ZOLA.slika nema dubine već realistički skraćene konture stvaraju efekt trodimenzionalnosti . MALLARME. Baudelaire te kasnije S. litografije. Couture rekao da je to mogao naslikati samo slikar koji se i sam opio apsintom . F. likovi mu poziraju! . sam izlaže 14 slika u GALERIJI "MARTINET": * ŠPANJOLSKI PLES.1865. * S.1863. te lokalni tonovi. faza: u vrijeme kad je sputan bolešću . Whistler.iako slika u plein-airu. nakon amputacije jedne noge . suvremenog slikarstva . Duret brane ismijanog Maneta .veliki pejzaži iz Normandije .III.

st.BERTHE MORISOT (1841. Renoir i Pissarro 49 . Corot i G. zajednički izlažu kod NADARA .najdosljedniji impresionisti su Claude Monet i Camille Pissarro .čiste.Sisleyevi pejzaži su prožeti lirizmom . pokret.oko Maneta se okuplja. st. slika na vizualno i "trenutno" . pojednostavljen raspored boja.u plein-airu su slikali C. PAUL CEZANNE . nadrastaju impresionizam Cezanneovo shvaćanje o potrebi sinteze konačan izraz ima u kubizmu .s vremenom boje postaju sve manje povezane . – duhovna klima II Carstva .zajedničkog imena nisu imali – Th. Manet inicirali slikanje kao neposredno promatranje prirode i prikazivanje stvarnosti koja izmiče .) i * OLIMPIJA (1865. ALFRED SISLEY.Renoir i Cezanne teže kromatsko šarenilo sažeti u čvršće forme. u 20. sliku gradi velikim svijetlim plohama.MERRY CASSAT – amerikanka.-1927.boja predmeta je NESTALNA – ona ovisi o intenzitetu svijetla . Monet.) – pridružio se impresionistima.kao tehnika i shvaćanje impresionizam je i danas prisutan u novijem slikarstvu evropskih zemalja . ali su slike dovršavali u ateljeu . Courbet. slika parišku periferiju i pejzaže u maniri impresionista .1874. st. grupa mladih novatora – sastaju se u caffe Guerbois u Parizu . nastoje fiksirati treperenje zraka svijetla – slikani SADRŽAJ JE UČINAK SVIJETLA U TRENU kad je taj sadržaj slikan – bitni su sadašnji utisci boje i svijetla. nemiješanih boja (spektar)" . AUGUSTE RENOIR.kao dosljedni pleneristi i započinju i dovršavaju slike u prirodi. već u romantizmu postoji načelo slobodnog stvaranja koje će u realizmu i impresionizmu označiti kraj prevlasti akademskog slikarstva opterećenog klasičnim temama i tonskim slikanjem . oduševljena njegovim načinom slikanja.javlja se u Francuskoj 60ih godina 19 st. Degasa .ARMAND GIULLAUMIN (1841.boje se nanose u mrljama koje se u oku gledatelja miješaju u šare.samo Renoir i Cezanne zadržavaju kvalitetu postupka i primjene boje . . hvatajući mijene atmosfere i svijetla – slikar je improvizator koji u brzini SKICIRA ONO ŠTO IZMIČE u neprestanom gibanju .odražava duhovno stanje građanstva krajem 19. prevodi Manetovu umjetnost u ženski izraz . izložbama.franc.IMPRESIONIZAM.negativne posljedice impresionizma – eliminira osjećaj taktilnosti. atmosfera i ralizacija NEPOSREDNE VIZIJE .paleta postaje sve svjetlija (i kod slikara akademičara) . .usmjerenost impres. prolazni moment.-1895. faza impresionizma su djela E. impression – dojam .) – žena Manetova brata. teme majčinstva (* Majka i dijete) . "mrlje od 7 čistih. oslanja se na izraz E. impresionističke improvizacije odbacuju sistematsko građenje slike .dominira na prijelazu 19. 60ih 19.I. Duret ih nazvao " prijatelji Maneta" .CLAUDE MONET.i prekinuo sa tradicionalnim slikarstvom svijetla i sjene – on slika "PLOŠNIM SVIJETLOM".višestruki model E. nastupa na svim impres.ranije tonsko slikanje impresionisti zamjenjuju ČISTIM OTVORENIM BOJAMA koje su međusobno komplementarne . gibanje. EDGAR DEGAS.iako je impresionizam logična rezultanta rasta realističkih tendencija tijekom 19.impresionisti slikaju TRENUTAČNOST stvarnosti.prema izloženoj Monetovoj slici * IMPRESIJA – RAĐANJE SUNCA novinar Leroy ih podrugljivo naziva impresionisti. sumarna vizija ostaje na površini. Maneta . CAMILLE PISSARRO. kasnije oni prihvaćaju taj naziv . prijelaz svijetla u sjenu izvodi suprotstavljanjem manje intenzivnih tonova (a ne polutonova) . jednostavne forme. Courbet i E.već su G. znanstvena definicija postupka impresionizam vrstom eksperimenta. Maneta – za Balkon i portret Odmor .preokret u korist impresionizma doživjeli su samo C. st.Edouard Manet je slikama * DORUČAK NA TRAVI (1863. .

bez šarenila kasnije faze . boravi u Givernyju – na vrtnom jezeru sagradio japanski most – uzgaja lopoče . glavni motiv mu postaje voda – odrazi i treperenje (pejzaži uz Seinu . izložba impresionista kod Nadara.u Le Havreu zarana crta karikature koje je zapazio E. iz Venecije (Canal Grande.Cezanne: "Monet je bio uho.) – Manetovo shvaćanje prenosi na sliku prirode * RIJEKA (1868.jedini od impresionista doživio i preživio svoju slavu .interes za efekte pare.bitan ugođaj atmosferske iluzije * REGATA PO OLUJNOM VREMENU .slika je dojam – brz. odlazi u Holandiju i London (motivi s Temze) .velike figure .različita osvjetljenja i atmosfera usmjeren uz turnerovske efekte obojene svjetlosti 50 .-1926.slika brodove s mora . GERMAIN i * AUXERROIS. poklonio ih državi.privlači ga i motiv MORA – slike s Mediterana . vidio 14 Manetovih slika.SOLEIL LEVANT novinar Leroy cijelu grupu nazvao impresionistima * KOLODVOR ST.II faza: .nakon što je 1863. Coubert . ROUENSKE KATEDRALE.vraća se u Argentinu.motive slika u različita godišnja doba i doba dana – serije s motivom STOGA SIJENA. magle preuzeo od Turnera (londonski boravak) . maljast potez ne opisuje detalje .impresionizam nije mogao prerasti u zaokruženu cjelinu zbog pretjerane analitičnosti .katedrala postaje dematerijalizirana – pretvara se u šarenu koprenu svijetla .-plenerističke. JABLANOVA * KATEDRALA U ROUENU (1894.CLAUDE MONET (1840.III faza – od 1886. prema njegovom * IMPRESSION .* JAPANKA U CRVENOM . ali lukavo!" .željeznice = katedrale građanskog doba .) – ističe jedinstvo obojene površine * POLJA U PROLJEĆE (1887.) . LAZAIRE U PARIZU . kapela impresionizma" .seli u Argentinu.1874.svijet prikazuje kao pojam koji se reflektira u svjetlu . smješteni u posebnim prostorijama: "slik. Piazza San Marco) .) .za rata 1870. slika isključivo pejzaže tipično impres.* NYMPHEAS – 8 velikih slika lopoča slikanih pri raličitim osvjetljenjima.umjesto sinteze nastao zboj šara-preljeva – optički fenomen nije mogao pretvoriti u novu prirodu.) – važna zbog struktura slike pri čemu se zapostavlja sam motiv * LOPOČI U GIVERNYJU (1907. kroz koje nastoji prikazati sintezu svog životnog rada. pejzaži u Normandiji.) .slika difuzne magle Temze.pred kraj života gubi vid * IMPRESIJA (1874. Boudin koji ga i uvodi u slikarstvo .utjecaji Courbeta i Maneta .slikanjem bilježi efekte svjetlosti .kratko uči na Ecole de Beaux-Arts .I faza: .uzori su mu Corot. usmjerava rad u svijetlim tonovim (slike * ST. željenu monumentalnost . vedute u Parizu) .

gvaš. u potpunosti pripada njihovom krugu . privlači ga slikarstvo te bez očeva pristanka odlazi u Pariz .slika pejzaže u plein. slikarstvom se bavi iz ljubavi . napušta impresionistički način i približava se Gauginu .za vrijeme školovanja upoznaje Cl.1874. za vrijeme rata. CEZANNE) . sudjeluje na 1.) . mrtve prirode. u potpunosti se priklanja POENTILIZMU neoimpresionista (G. – Pariz. Louvre.povratkom u francusku slika sa P. akt. .u okolici Pariza slika aleje DRVEĆA UZ RIJEKE (osobito Seinu) – bilježi treperenje lišća na odrazu vode (osobito zimi) . tehnike (ulje.već 1857. Courbeta . impresionističkoj izložbi kod fotografa nadara . * P.najstariji među impresionistima.nakon smrti mu djela dobivaju "izuzetnu vrijednost" * POPLAVA U PORT MARLYU. Daubignya.u bakrorezu radi i portrete (* AUTOPORTRET.) . Pissarro je izuzetak – on uvijek PRIHVAĆA NOVE UTJECAJE i izmjenjuje ih sa starima.ALFRED SISLEY (1839. Seurata) 51 .čest motiv: priroda pokrivena snijegom – modre sjene ističu bijele i žućkaste plohe . Moneta i A. akvarel.airu . već zbog načina na koji prilazi motivu – realizacijom pejzaža nadrasta ostale impresioniste… (Babić) .1870. ne zbog jednostavnih motiva i malenog formata slika.pejzažne motive obrađuje i u grafici * POLJE RAŽI (1873. F. – najplodniji period rada.prvo je pod utjecajem C.-75. Constablea koja su na njega izvršila izuzetan utjecaj . figure. tempera. Cezannneom u Anvers-sur-Oise -1874.za boravka u Engleskoj slika pejzaž uz Temzu . te se Sisley pokušava uzdržavati slikarstvom – živi na rubu bijede .u ratnim okolnostima otac mu je izgubio imovinu. portrete) i slik. pastel) .mrlje oblikuju precizne forme CAMILLE JACOB PISSARRO (Antili. Corota i Ch.za života bila nezapažena. 1876. Renoira .-1899. bio je neka vrsta mentora i savjetnika mlađim slikarima (i Van Goghu) . 1903. obuhvaća široku tematiku (pejzaž.u početku pod utjecajem C.1870.Renoir "Pissarro je bio osoba koja se u svemu okušala" . izlaže sa impresionistima.radi u očevoj trgovini. odlazi u London – u upoznaje djela J.sin imućnog poslovnog čovjeka.dok impresionisti utječu jedan na drugog da bi tako svaki pojedinačno izgradio svoju osobnost.Sisley je slikar intimnog pejzaža. 1830. nakon smrti prodana po visokoj cijeni . poslije pod utjecajem J.kasnije mu otac šalje pripomoć za školovanje – time je Pissarro jedini među impresionistima koji se u svojim počecima nije morao suočavati sa nestašicom i bijedom . vedute. Milleta slika seljačke likove . izlaže u službenom Salonu ali i Salonu Odbijenih .od 1886. Corota.1881.) .pod Monetovim utjecajem zatim koristi intenzivnija koloristička i svjetlosna rješenja . obilježeni izrazitim lirizmom . Moneta. trajno zadržavajući neke oblike i postupke drugih umjetnika .jedini među impresionistima se intenzivnije bavi BAKROREZOM I LITOGRAFIJOM (preko 100 ploča) – najčešće u bakru reže motive pejzaža i poljskog rada (* ISKAPANJE KRUMPIRA) . na Accademie Suisse susreće Cl. zatim G.

služeći se impresionističkom paletom slika PEJZAŽE (* PUT KROZ GUŠTARU). zatim u Italiju – oduševljen antičkim zidnim slikama u napuljskom muzeju. Courbeta. koristi tamni kolorit romantičarske škole . nastoji oblikovati forme čvrstih kontura – niz aktova i portreta . pod utjecajem tonskog slikanja G. * PORTRET ŽENE. 1881.sa Monetom često putuje u Italiju . (Washington) – najveća Renoiraova slika . od Cézanna iznajmljuju kuću u Aixu – Renoir radi seriju provansalskih pejzaža . MENDESA ZA KLAVIROM. slika * PLAVOKOSA KUPAČICA (Louvre) – spada među najljepše aktove . gradi kuću Colletes.. – Cagnes. osobito puti aktova (* KUPAČICA I NIMFA) . SEDEFNA FAZA (tzv.potkraj života. Delacroixa (osobito vidljivo na prvim slikama izloženim u Salonu: * Dijana lovkinja) * PARIŽANKE ODJEVENE KAO ALŽIRKE – Delacroixov utjecaj * LOŽA – miješanje tonskih shvaćanja i početak impresionističkih * PORTRET SLIKARA SISLEYA SA ŽENOM 1868.boravi u pariškom ateljeu .sa prijateljima slika u blizini Fontainebleu-ške šume. Moneta s kojim slika pariške vedute Renoir odbacuje tonska rješenja.) . zadržavajući ranije OPALIZIRANJE BOJA (* USNULA KUPAČICA. pohađa Ecole de Beaux-Arts.* PORTRET GLUMICE SAMARY (Moskva) 1879. sa prozora hotelskih soba slika cikluse VEDUTA PARIZA.inkarnat likova harmonizira prema crvenilu.zbog slabog zdravlja povlači se u Cagnes kraj Cannesa (od 1903.III.u početku razvija se u dodiru sa N. nacree). PERIOD DE CAGNES (posljednji period) .5 Pissarrovih sinova isto su se bavili slikarstvom * OŽUJSKO SUNCE * BULEVAR MONTMARTRE PIERRE AUGUSTE RENOIR (Limoges. st.te godine putuje u Alžir (slika nekoliko pejzaža). LE HAVREA . tu stalno živi). * KĆERI C. Gleyrea susreće Moneta i Sisleya . G. 1841.II.1862. približava se impresionistima sa kojim izlaže . te osobito E. ukrašava zastore i paravane prema shemama iz 18. V. INGRESOVSKA FAZA .napušta impresionističke svjetleće boje. svježe boje. u ateljeu M. AKT ŠTO LEŽI) .pod utjecajem E. IMPRESIONISTIČKA FAZA . i PORTRETE (* OBITELJ CHARPENTIER) . oslabljenih očiju. Diazom de la Pena.I. 1919. oko 1890.* DORUČAK VESLAČA.IV.ljeti boravi u Parizu. ROUENA. . – postiže uspjeh u Salonu te napušta izložbe impresionista . – U Louvreu tad traži uzorke za rad .1885. 1892.na bjelini platna žare se čiste.* KUPAČICA SJEDI. slika svijet koji ga okružuje 52 . u Španjolskoj – proučava Goyu u Pradu . . * KIŠOBRANI .porijeklom iz siromašne obitelji .kao 13-godišnjak u Parizu radi u radionici koja oslikava porculanske proizvode. Maneta i C.

najviše u ulju. Louvre. * PRALJA. Monet. grafičar.spaja impresionističku draž površine i kiparski napor oko oblikovanja * LA MOULIN DE LA GALETTE.oko 1860. .radi prizore životnog veselja – joie de vivre . kipar . izlaže sa impresionistima ali zadržava samostalnost – ulja iz ove faze ne slijede metodu impresionista u primjeni boje i svjetlosti na pejzažima i likovima slikanim u pleneru – Degas radi u INTERIJERU aktove. – 6 portreta-medaljona u bronci (Delacroix. radi tako da mu vežu kist u šaku . .mnoštvo likova naslikano u mrljama svjetla i sjene * DORUČAK VESLAČA.opus 6 000 slika i skica. 1881.od 80ih se bavi temom ženskog akta u pejzažu . Ingres. Bremen .1905. Louvre. studira crtež Mantegne i Boticellia . svoju djecu. olovka i litografija) sa motivom akta .1886.studira kod klasiciste Lamothea na Ecole de Beaux Arts – učenik Ingresa . upoznaje E. slika historijske teme.reumatizam se pogoršava. 1875. Utamaro) te teži realizirati skladan odnos između linije i boje . ) uz pomoć dva kipara-tehničara . . Washington.osobit kolorit temelji se na proučavanju Delacroixa * ŽENSKI AKT U SUNČANOM SVJETLU.personifikacija punine života i prirode . na impresionističkoj izložbi prezentira seriju radova koji ukazuju na njegovu REALISTIČKU ORIJENTACIJU 53 .1917. figure i grupe impresionistički tretirajući crtež . ruka mu je uzeta. mrtve prirode. . Poussinom Degas crta i slika prema njihovim djelima .u ovoj fazi bujnom paletom slika slabije aktove – nemaju izraženu pretilost kao prije . i akvarel te brojni crteži (kreda.-1917. Corot.oko 1865. Cézanne) – prikazuju osobe koje su najviše utjecale na njegov životni put * MAJKA I DIJETE. Maneta. litografija) i otkriva ljepotu JAPANSKOG VIŠEBOJNOG DRVOREZA (Hokusai.. 1834.u punom životnom zamahu Renoir je slikao tip JEDNOG TIJELA u kojem spaja klasično umijeće i animalnu ženstvenost .motiv iz naslikanog djela iz 1885.1856. bronca.PLASTIKU radi u kasnoj fazi (od 1907.-57 putuje po Italiji. * MAJKA I DIJETA. reljef * PARISOV SUD) . 1876.) .shvaćanjem da je CRTEŽ OSNOVNA VREDNOTA IZRAZA nastavlja se na tradiciju koja njeguje osjećaj za proporciju te preciznost linije .uobličavanje i modeliranje tijela po uzoru na Rafaela * L'ESTAQUE EDGAR DEGAS (Pariz.osjećajući sklad stavova sa Hansom Holbeinom i N. * KOVAČ. pastel.slika mediteranski pejzaž. najčešći mu je model kućna pomoćnica Gabrielle .posvećuje se temi ljudskog lika – slikanih u skupinama . započinje rad u GRAFICI (bakropis.radovi u bronci i kamenu prikazuju glave ili figure u različitim dimenzijama (* VENERA. doživljava istinski trijumf na Salon de Autonomme .slikar.

prostor gradi JEDNOSTAVNIM SREDSTVIMA.obrađuje problem fragmentarnog – likovi i predmeti mu odrezani rubom slike – ti neujednačeni odnosi stvaraju napetost koje dotad nije bilo na slici * ŽENE KOD GLAČANJA (1884.radnja je namjerno pomaknuta iz središta – pokret u svjetlosti lampe * BALETNA ŠKOLA (1880.Degasov hladni realizam ne prelazi u grubi naturalizma . likove svodi na osnovne obrise . on žudi za opisivanjem radi sažimanja. Bertinu . B.Degas slika potezom oštrim poput noža.koristi lapidarnu metodu. Toulouse-Lautrec i J.zanima ga plošnost japanskih višebojnih drvoreza (kao i Maneta) . žena kod glačanja) i velegradsku potištenost (scene iz kavana .. uz impresionističku primjenu DIFUZNE SVJETLOSTI ustreptale u kontrastima i šarama .Degas razvija novi kanon oblika ljudskog lika i njegova odnosa prema prostoru .). tona i boje * PRIMABALERINA. Q.) * PJEVAČICA SA RUKAVICOM (1878.njegovo shvaćanje realnosti na slici nije izbačeno na osnovi primljenog dojma već je taj dojam razrađen .sličan J.) i POZORNICI (zanimaju ga efekti umjetne rasvjete) . Degas je lišen težnje za dopadljivošću.Degasovi crteži djeluju kao bilješka nastale u trenu. kretnju uvijek prikazuje točno.kako mu uljana boja ne odgovara za prikazivanje svjetla (lampe i reflektora) na inkarnatu i odjeći plesačica degas koristi PASTELNU KREDU – time se nastavlja na francusku tradiciju 18.oštrim zapažanjem slika stvarnost radnih ljudi (likovi pralja.omalovažavao portretiranje – portretira samo osobe uz koje je izuzetno vezan – prijatelji. Sve podređuje izrazu pokreta kojeg traži u najtočnijem prikazu radnje .razočarani par u kafeu .slika djeluje nenamještena – ima proračunatu kompoziciju = prazni stolovi ističu usamljenost likova * PORTRET MANETA .zbog živosti pokreta privlače ga teme: zbivanja na KONJSKIM UTRKAMA (trke slika od 1866.nema erotskih naznaka ni socijalne kritike . u BALETNIM DVORANAMA (slika od 1878. Louvre) . Latour. 1876.) . vosku.) 54 .djela * NA KONJSKOM TRKALIŠTU * POKUS BALETA NA POZORNICI * BALETNA ŠKOLA * ŽENE PRI GLAČANJU * ČAŠA APSTINTA (1876. Chardin).nije imao direktnih učenika . J. st. F.pogled iskosa na pozornicu . rođaci – snažno isticanje karaktera modela . zapravo su rezultat nastojanja i analiza u težnji da se POKRET FIKSIRA U MOMENT te da se time prolazni fenomen prikaže kao činjenica .njegovi sljedbenici su H. S. ostavio opus u svim tehnikama (i u grafici) .u kasnoj fazi života gubitak vida mu onemogućava slikanje – on modelira u glini.izuzetno autokritičan. L.često radi u pastelu (poja u prahu) – omogućuje mu da izrazi efekte linija..polazi od točnog promatranja .. bronci sitne figure (plesačice. koji) nastojeći i u plastici izraziti cilj svog stvaranja – pokret . (M. jahači. . Forain .

uči pravo u Aixu.sastaju se kod Signaca kojeg je Chevrel uputio u tajne boje .Degasovi radovi su formom usmjereni prema klasicističkim uzorima NEOIMPRESIONIZAM (1884.izložba koja se od 1884. umjetnika u Salonu des Independants u Parizu 1884.teoretičar grupe P. POČETNA FAZA.kroz utjecaj neoimpresionista su prošli – Van Gogh. zajedno sa ostalim umjetnicima odijeljenim od zvaničnog Salona osniva Salon des Independants (P.djelo fizičara Chevrela "Teorija o simultanom kontrastu boja" 1839. Degas. H. Matisse. E. C.neoimpresionizmu prethode istraživanja o fenomenima vida – povezanost znanosti i umjetnosti . P. – na tom znanstvenom otkriću baziraju se slik. radi u bronci ali ne napušta slikarstvo . Gaugain – povremeno su sudjelovali u grupi u ranim fazama E.I.ove izložbe su manifestirale nove pravce u franc. arhitekti.kao studija pokreta . održava u Parizu .nakon svađe s ocem bankarom 1861.pod utjecajem C.Salon des Independants (Salon Nezavisnih) . pohađa Accademie suisse .-64.izložbe su se većinom održavale u Grand Palaisu PAUL CÉZANNE (1839. bronca. A.u početku nastupaju samo slikari.-Lautrec. metode neoimpresionista .nastanak pokreta vezuje se uz susret franc. kasnije i skulptori. D. kasnije dovodi do poentilizma . PERIOD "TAMNOG BAROKA" . Signac. Pissaroa paleta mu postaje svjetlija 55 .neoimpresionizam se udaljuje od impresionizma – u težnji da sačuva jasnoću forme i čistoću boje na platna se nanose ČISTE BOJE u odvojenim točkama ili crticama . Renoirom. upisuje studij slikarstva. Pissaro .* DŽOKEJI AMATERI * PROBA BALETA * PLESAČICA U HODU. ali uvijek biva odbijen . Bremen . * NEDJELJNA ŠETNJA NA GRANDE JATTE – divizionizam = metodično fragmentiranje poteza. među kojima su oni najaktivniji . podsjećanje na barokne stilove koje je studirao u Louvreu.tamni tonovi. slika kao samouk .-1906. Cross. god. god. H. T.Seurat.) . – naziv uzeli iz poštovanja prema prethodnicima .ovaj način istupanja u javnost bio je znak protesta protiv stava oficijelnog Salon des Artistes Francais . u Parizu se duži sa Monetom. grafičari te majstori primijenjene umjetnosti . Pillet) – osnivaju udruženje Nezavisnih umjetnika. ističe kontraste u rasvjeti. likovnoj umjetnosti . Seurat 1884. teži postići ekspresiju forme .) .kako nije primljen na Accademie de Beaux Arts vraća se u Aix-en-Provence. SIGNAC – "težnja da se otkriju matematički točna saznanja o tome koju boju upotrijebiti i kojim je bojama okružiti…" .1862. Zolom – pokušava izlagati u Salonu.P. * KUPANJE – zasnovana na kontrastima tonova.

VALJKA I STOŠCA .u težnji da istakne ekspresiju forme koristi STILIZACIJU I DOZU DEFORMACIJE. ne koristi povezanu skalu tonova.-70.slika mrtve prirode. Galerija Tate.tema i motiv imaju sporednu ulogu .u dodiru sa impresionistima upoznaje draž plenera.perspektiva je "netočna" (zdjela za voće i horizontalna površina su koso postavljeni) 56 .opet je pozadina s ornamentima ujedinjena sa trodimenzionalnim oblicima – oblici su OCRTANI tamnim linijama . nekoliko kupačica.II. izražavanje čistim bojama .III.-82.kao i Manet radi "sliku slike" – renesansnu kompoziciju slike S. portrete (* EMILE ZOLA).koristi se isključivo bojom i gradacijom njenih tonova . već SJENE TRETIRA KAO ČVRSTE I JASNE OBLIKE . London.osamljen.i u motivu mrtve prirode mogu se zahvatiti temeljni problemi slikarskog izraza . u stvaranju mu je bitan proces rada .više od Maneta Cezanne zanemaruje vanjski izgled u korist unutrašnje koncepcije * AUTOPORTRET.motive obrađuje više puta. kvalitete fenomena svjetlosti i atmosfere. TRAŽI VLASTITI IZRAZ .1892. slikarsku viziju . del Piomba (koju je poznavao samo preko bakroreza) prenosi u stil Manetova * Frulaša – odbacuje chiaroscuro. sa impresionistima izlaže kod Nadara . ženske i muške aktove u prirodi (kupači.1874.na izložbi 100 godina franc.u Salon je primljen jednim portretom 1882.pojednostavljuje oblike svodeći ih na PLOHE koje svojim odnosim trebaju ostvariti VOLUMEN OBJEKTA . nema slikara koji se nije oslanjao na Cézanne – on je otac moderne pikturalne aktivnosti sa kojom počinje jedna od revolucija u umjetnosti slikanja (Dorival) * KRIST U ČISTILIŠTU.utječe na Van Gogha. Pariz 1879. 5 velikih verzija kartaša .oblici su manje oštri – pozadina zida uokviruje oblinu glave * ZDJELA S VOĆEM. označava presudan preokret u slikarstvu .1877. Gaugina. faza . portrete bliske impresionizmu . foviste.dok Cézanne želi ostvariti EGZISTENCIJU OBJEKTA i STABILNOST FAKTURE suprotno analitičkoj impresionističkoj metodi on teži ostvariti SINTEZU TONOVA I OBLIKA . faza . PUŠAČ).sliku gradi na spoznaji da je i u prirodi sve oblikovano prema geometrijskim likovima KUGLE. dok arhitektura slike uvijek ostaje čvrsta . Zbirka Lecomte.u početku oduševljen romantičarima (Delacroix) . . Pariz. Vollarda doživio neuspjeh . ni oblina. Grupu Nabis. . izražavanja = SINTEZA. postoje samo kontrasti boja – kad je boja dana u svom bogatstvu.njegova spoznaja o biti slik. . prekida sa impresionistima. Victoire.faza u kojoj teži od impresionizma stvoriti nešto trajno poput umjetnosti u muzejima .. neke slike radi godinama. 1879. tad oblik zadobiva svoju punoću .nema linija.ravnodušan je prema mišljenju javnosti.razlog prekida u sukobu osnovnih shvaćanja i metode slikanja – impresionisti dovode upitnim materijalnost predmeta – interpretiraju objekt kao dojam. ČAŠA I JABUKE. figure (* HARLEKIN. slikarstva javnost i kritika uviđaju značenja njegova djela .najstariji među postimpresionistima . .izuzev nadrealista. osobito u Provansi – pejzaži sa motivima brda St. autoportrete.traži SKLAD OBLIKA I BOJE – potez kista je čvrsto uklopljen u arhitekturu slike .slika mrtve prirode. pejzaže. opus – 1600 djela . kupačice) . na izložbi kod A. pejzaže. 1868. godinama slika u provinciji. svojim radom anticipira kubizam i devijacije ekspresionizma .

stupnjevanje dubine u srednjoj zoni . Poussina. DELACROIXA te ZAKONE OPTIKE (osobito analizu spektra) . stožac) * MONT SAINT-VICTOIRE GLEDAN IZ KAMENOLOMA BIBEMUS Baltimore. Essen.prikazani pokreti ne djeluju životno .BOJA I OBLIK su međusobno povezani u stereometrijske oblike – načelo kubizma * JABUKE I NARANČE. .njegov rad kao cjelina čini se blizak nekom klasicizmu kraja 19. Louvre. H. nastaju njegove prve slike u DIVIZIONISTIČKOJ TEHNICI bliske impresionističkom načinu . 1898. nastoje riješiti pitanje boja i svijetlosti na temelju stroge ZNANSTVENE METODE – točkice čistih i nemiješanih boja su PRORAČUNATO I SISTEMATSKI USKLAĐENE. E. . .. 1859. 1898. a Seurat osniva Salon des Independant u kojem su neoimpresionisti kao grupa formirani 1886.1884. kao da su rađena prema ustaljenoj formuli * CIRKUS . Cross.u težnji da postigne sintezu Seurat je ukočio gibanje . valjak. Signac.-80.radi na usavršavanju crteža. Cardiff.planina u daljini jednako je čvrsta kao i oblici u prvom planu * BRDA U PROVANSI.-1900.-1891.upisuje Ecole des Beaux-Arts – uči kod Ingresova epigona H.jedna od kubističkih slika – stereometrijske kocke. . . oficijelni Salon odbija sliku * KUPAČI NA ASNIERESU.-1900.neoimpresionisti. opsjednut ovom temom . koje Seurat predvodi.unatoč polikromiji platna djeluju hladno.ovu metodu primjenjuje na pejzaž.njegovu metodu slijede P. . Segantini 57 .potezi kista (mrljasti nanosi boje) polaze od impresionizma -za razliku od impresionizma BOJE TVORE PRECIZNE PLOHE I STRUKTURU SLIKE .naslikao malo slika jer je postupak "izrade" bio dugotrajan . u Italije primjenjuje G. Pariz."motiv se rađa iz boje" (Cezanne) .oko 1882. 1898. dok oblici postaju STILIZIRANI I GEOMETRIZIRANI .-1905. proučava KOLORIZAM E.slika negira impresionistička načela znanstvene perspektive * KUPAČICE.spontanost impresionizma transformirana je u krutu shemu umjetnog polaganja točkica i šara = poentilizam . Lehmannna . . st. 1878. * KARTAŠI. London. Pariz GEORGES PIERRE SEURAT.Cezanne: "Umjetnost je harmonija paralelna s prirodom" * KAMENELOM BIBEMUS.usamljena velebnost prizora bez ljudske prisutnosti .osnovni element Cezanneovih slika su BOJE I OBLICI koji međusobnim odnosima čine cjelokupnost slike – načelno je time nadvladao iluzionističko načelo slikarstva .ova proizvoljna ISKRIVLJENJA rezultat su Cezanneove težnje da otkrije stalna svojstva prirode (kugla. 1895. Ingresa .slikanjem se počinje baviti kad u muzejima kopira Rafaela.-1900. Philadelphia.

za Seurata slikarstvo je "razumska operacija" – točkice su zapravo sitni potezi kistom međusobno komplementarnih boja (žute i plave točkice daju efekt zelene boje) PAUL SIGNAC (Pariz. jedan od glavnih osnivača Salon des Independentes u kojem izlaže redovno sve do smrti . tek njihovim miješanjem u oku nastaje efekt slike (npr.djela: * KUPAČI U ASNIERESU. litografija u boji .naslov knjige Charlesa Henrya: "Kromatski krug koji sadrži komplementarne boje ili znanost o kontrastnom ritmu i mjeri" 58 .ukazuje na povezanost poentilističkog slikarstva i znanstvenih istraživanja . predgovore kataloga i izložbi . London * NEDJELJNO PRIJEPODNE NA OTOKU GRANDE JATTE. Francuske u Provansi nastaju njegovi najuspjeliji radovi . * CIRKUS. modeliranje je svedeno na minimum. Louvre .program poentilizma – na znanstvenim analizama boja – one se nanose u pjegama u bojama spektra.tijela nemaju masu.. Pont des Arts).promatrajući sliku iz daljine efekt točkica se ne gubi . narančasto + plavo + crveno = smeđe) . Art Institut. Pont Neuf. Carigradu. nedovršen. likovni kritičar.1887.u početku ove faze Seurat nastoji da točkice čistih boja u oku proizvedu žive vibracije i briljantnost svijetla (nastojao oblike komponirati u skladnosti i određenoj statuarnosti) – Signac se dotle iživljavao u samom TEHNIČKOM POSTUPKU bez obzira na oblike vanjskog svijeta . likovi u profilu ili frontalno kao u staroegipatskoj umjetnosti . – vidljiv strogi.puno putuje da bi proučio mogućnosti za primjenu već prije postavljene sheme . 1888. u Avignonu (papinski dvor). Rotterdam . koja prelazi u modu . geometrijski precizan crtež koji kasnije nestaje u razlivenoj plohi poentilističke strukture . u Veneciji (La Salute). Chicago * PARADA CIRKUSA. radi ih po godinu i pol dana – radi mnoštvo studija prije realizacija . teoretske članke o neoimpresionizmu objavljivane u časopisima (Art et critique).slikar.uskoro se u potpunosti priklanja Seuratu i njegovom krugu .izradio malo slika. 1888.-1935.) . a na J.kraće vrijeme studira na Ecole des Beaux Arts . Tate Gallery. 1886.-88. pisac o umjetnosti . Veneciji.slika predjele uz rijeke (Seina) – refleksi atmosfere vidljivi su na površini voda . kritike. 1865. osobito u AKVARELU . Suprotnost trenutnoj "impresiji" su nepomični likovi (slično Pierro della Francesca) nanosi točke boja koje bi se trebale sliti u oku gledatelj = neoimpresionizam/poentilizam/divizionizam .pod Seuratovim utjecajem postaje jedan od najdosljednijih pristaša poentilizma – opće internacionalne faze postimpresionizma..u početku pod utjecajem impresionista .slike podupiru njegove teorije – impresionistički kolorit i efekt jake sunčeve svijetlosti.boravio u Holandiji. Varseilles.slika motive u više varijanti (Notre-Damme.najviše radi pejzaže.kao pisac piše lik.utjecao na Van Gogha i ekspresioniste * DORUČAK.time nastupa degeneracija impresionizma.1884. New York. * OGLAS ZA HENRYJEV "KROMATSKI KRUG". formira se neoimpresionizam – forma se rastapa u vibraciji malenih šara čistih boja – vidljivo kod Signaca u ranoj fazi: *PORTIEUX. knjige.

osjetljiva Vincentova narav proživljavala je brojne krize.) .-5.unatoč njima on ostaje predan slikarstvu – "slikarstvom želim izraziti iskren ljudski osjećaj…" . mrtve prirode (više verzija suncokreta). paleta mu se radikalno mijenja – koristi SVIJEŽE. Mauve-a koji mu daje savjete kako pristupiti likovnim rješenjima .sin pastora. Daumiera. zvijezde i samo sunce. Monet.Gogh = PRETHODNIK EUROPSKOG EKSPRESIONIZMA u težnji da na slikama izrazi ono što se ne može izraziti – on deformira prirodni oblik da bi postigao što veću izražajnost . te se zadržava u Arlesu – gotovo dnevno slika sliku za slikom: pejzaže (* VOĆNJAK U ARLESU).napušta impresionističku analizu atmosfere i divizionizam neoimpresionista .ubio se pucnjem iz pištolja ne mogavši podnijeti novi napad bolesti . planine. OTVORENE BOJE. * OBITELJ SE HRANI KRUMPIROM) . figure na kojima je osobito prisutna vangogovska DEFORMACIJA I EKSPRESIJA . 1888.-1890. na bratov savjet premješta se u Anvers-sur-Oise doktoru Gachetu. 3 mjeseca boravi na Akademiji u Antwerpenu . kavanu – na taj način prikazavši u slikama svijet koji ga okružuje . vođen religioznim kompleksom nekoliko mjeseci studira teologiju u Amsterdamu – odlazi među rudare u Borinage (Belgija) da postane njihov propovjednik – tada radi prve crteže pod Milletovim utjecajem . u početku ne pokazuje nikakvu sklonost za slikarstvo . Sisley.vraća se u Brabant – prikazuje strastveno život seljaka i radnika.I.u 17.VINCENT VAN GOGH (1853.upoznaje slikara A.radom nastoji suzbiti samo ludilo – slika bolničarke. tamne. koristi otvorenu skalu boja. forma postaje dekorativna uz naglašen GRAFIZAM – traži sintezu u pojednostavljenju .za sobom ostavio velik opus sastavljen od slika.PARIŠKO RAZDOBLJE.holandski slikar .ARLESKO RAZDOBLJE. doktore. Pissarro) i neoimpresioniste a najveći utjecaj na nje je izvršio JAPANSKI VŠEBOJNI DRVOREZ (slika * PERE TANGUY) .međutim .u želji da stvori slikarsku koloniju poziva Gaugina – nakon sukoba u kojem je želio ubiti Gaugina. Dorea (* ŠETNJA KAŽNJENIKA) . harmonije P. dok je Gaugin slikao na temelju bilješki – gotovo napamet . GAUGINA – sve više isključuje sjene i modelaciju. RAZDOBLJE. kažnjava se sam – REŽE UHO koje odnosi prostitutkama te pada u grč epileptika . Milleta. 1883.upoznaje EMILE BERNARDA.na poziv brata Thea dolazi u Pariz – u te 4 godine do smrti doživljava veliku promjenu – otkriva impresioniste (C. oblike konturira tamnom bojom (* AUTOPORTRET) .Gaugin odlazi u Pariz a Gogh u bolnicu za duševno oboljele . * RESTORAN * PERE TANGUY . 1886. svoju sobu. nakon 7 godina odlazi u podružnicu u London i tada se zainteresirao za slikarstvo .1888. crteža i akvarela . prijatelju Cezannea i impresionista .između pojedinih nastupa ludila strastveno radi – na svoj način prerađuje reprodukcije starih majstora (dodaje svoj divlji i razbuktali kolor) – Remiraudta.razočaran se vraća u Holandiju .1887. čemprese. godini započinje rad u trgovini slika u Haagu (tad počinje korespondencija sa bratom Theom).on slika IZRAVNO PO PRIRIODI. interijere. vrt bolnice . male slike bijede – brutalne do karikature (* TKALCI. * SLIKAR NA CESTI PREMA TARASCONU (izgorjelo) 59 .u početku njegova sumorna poleta nije izraz suosjećanja sa ljudima već i izraz prirode teškog melankolika koji u slikarstvu traži spas od svojih tjeskoba – kao autodidakt radi brojne crteže (crteži ruku).brojni autoportreti pokazuju dramu njegova života . * KOPAČ * TKALAC * SELJACI KOD ZDJELE KRUMPIRA .1890.-89.-88.tad slika livade. putuje na jug Francuske – u Provansu.

1890.. pokrenutost zemlje i neba – drveće poput plamena. 1848. Nat.-85. radi slike siromašnih rudara i radnika . mijenja paletu i koristi plamteće boje ..o slici je sam Gogh rekao: "pokušao sam izraziti strašne strasti čovječanstva pomoću crvenog i zelenog" * AUTOPORTRET.RAZDOBLJE ANVERS-SUR-OISE. London . otočje Marquises.) . Cezanne i V. . .svijetle boje imaju emocionalan. 1884. New York .u vrtlogu mraka ističe se njegova ispijena glava užarenih očiju – već tada osjeća znakove bolesti – ubio se kad više nije mogao slikati * ŽITNO POLJE S GAVRANIMA. tamne slike imaju socijalno kritičke apekte . Seurata. 1889. Amsterdam .nezadovoljan industrijskim društvom .tu nastaju njegove najbolje slike (1888.naslućivanje smrti . London . * OLUJA NAD POLJIMA. Pissarrom označava prekretnicu – Gaugin napušta građansko zvanje i posvećuje se slikarstvu .) * ŽITNO POLJE I ČEMPRESI.u Parizu radi kao Burzovni namještenik.sličnost sa Daumierom i Milletom . osobni sadržaj . zatim u banci.RAZDOBLJE ST.u Parizu susreće Degasa.uskomešanost.-90.bio propovjednik među rudarima . Doreu . * ŽITNO POLJE * SUNCOKRETI * ŠETNJA KAŽNJENIKA prema G.odlazi u Arles .Goghovo slikarstvo je izraz osobne tjeskobe i ljudske drame PAUL GAUGIN (Pariz. – La Dominique.još jedno djelo prve faze .* NOĆNA KAVANA * AUTOPORTRET S ODREZANIM UHOM. 1885.u početku pod utjecajem impresionista sa kojim zajedno izlaže . dok se slikanjem bavi amaterski .neke slike radi Seuratovom divizionističko tehnikom . Gallery. talasasto kretanje oblaka i žita * NOĆNA KAVANA. 1903. Antwerpen * AUTOPORTRET. 1888.susret sa C. REMY.tane.doza nespretnosti u izvedbi posljedica je neurednog školovanja . posljednji * TKALAC.predosjećajući krizu impresionizma kao analitičke metode koja dovodi do rastvaranja slike Gaugin iznosi tezu o slikarstvu kao SINTEZI u kojoj će se sažeti oblici i boje dignuti na razinu monumentalnosti = u postimpresionizmu Gaugin je inicijator kretanja koji su obilježili i njegovi suvremenici P. Amsterdam * ŽITNO POLJE SA GAVRANIMA. New York . van Gogh 60 .posredovanjem brata Thea dolazi u Pariz gdje u kontaktu sa impresionistima koristi svjetliju paletu * SELJACI JEDU KRUMPIR.1880. 1889.-90.

1886. definitivno odlazi u Polineziju .1888.. * BRETONSKI SVINJAR) . štoviše.za života je publicirao autobiografske zapise Noa-Noa.napušta industrijsku civilizaciju i odlazi u Bretagnu * VIZIJA POSLIJE PROPOVIJEDI ili JAKOV SE BORI S ANĐELOM. postaje centralna ličnost pokreta zvanog SINTETIZAM ILI SIMBOLIZAM .Gaugin je bio i kolekcionar slika . .1891. uvjeren da treba prekinuti sa evropskom sredinom odlazi na Tahiti tražeći u egzotičnom i primitivnom ambijentu iskonske životne vrijednosti . De Montfreid) .temama daje simbolične nazive. napušta me mržnja prema bližnjem.za života je jedva prodavao slike – životna drama Gaugina. .. te na kolorističke egzaltacije fovista .u njegovim crtežima dominiraju KONTRASTI I STILIZACIJA kao i u figuralnim rezbarijama u drvu (crteže u drvorez prenio njegov prijatelj G.njegova strastvena želja za bijegom od sama sebe uzdiže ga u red simboličkih likova evropske kulture na kraju 19.slika lokalnog boga .figure poput bareljefa izlaze iz pozadine 61 . Uživam u svim nasladama življenja: slobodnog.u zapisima piše: "počinjem misliti jednostavno. Edinbourgh .vraća se u Pariz . u potrazi za sredinom koja će mu pružiti motive za realizaciju novog izraza odlazi u Bratagnu – slikajući bretonske pejzaže i folklor on aplicira jednostavne i ekspresivne shematizirane FORME PUČKOG PRIMITIVIZMA (* ŽUTI KRIST. 1888. na Van Goghov poziv odlazi u Arles – sukob 2 jaka temperamenta dovodi do napetosti i razlaza . Toulouse-Lautreca malograđanima je bila zanimljiva – nazivaju ih "peintres maudits" (prokleti umjetnici) .crno-bijela rješenja odraz su domorodačke umjetnosti * ZOVEM SE MARIA/JA ORANA MARIA.ornamentalne. 1891. Van Gogha. . ističe animalnu ljepotu ženskog tijela u kontrastu sa ornamentiranim tkanjem parea i zelenilom vegetacije .slika jednostavnosti bretonskih ljudi . "neprirodne boje" = nadahnut je pučkom umjetnošću i srednjovjekovnim vitrajima * SAKUPLJAČI MORSKE TRAVE.sa Thita koji su po njemu već zaraženi klicom civilizacije odlazi na otočje Marquises gdje osamljen umire u patnjama i gorčini . tretiranih PLOŠNO unutar naglašenog crteža sa ŽARKOM KROMATIKOM .načelo KLOAZONIZMA (uokvirivanje crnim linijama) potječe od Emilea Beruorda * ŽRTVA ZAHVALNICA . dopisivao se sa Emileom Bernardom .sa Tahitija .u osnovi je tema kršćanstva * DVIJE TAHIĆANKE. st. životinjskog i ljudskog" = nastaje prvi ciklus sa Tahitija .u težnji da sintetizira ove kontraste dolazi do granica dekorativnosti i do plošne fakture .Gauginova djela su utjecala na razvoj evropskog ekspresionizma (Der Blaue Reiter). Essen.Gauginov opus predstavlja novinu u smislu zanimljivih motiva – jedan je od rijetkih epigona koji je bio svjestan bitnosti i elementarnosti kreativnog procesa .polinezijske pejzaže i likove tahićanskih mladića i djevojaka ostvaruje STILIZACIJOM OBLIKA.modeliranje zamjenjuje uokvirivanjem crnim linijama.ističe čulnu ljepotu tijela .u Parizu se zbližava sa simbolistima i grupom Nabis . New York . počinjem ga ljubiti.1895.stvara plošni red slike . žive boje i snažne konture .. 1889.1889. 1899.

likove slika plošnim koloritom .djela ove posljednje faze označavaju povratak prvotnoj maniri . živi na Montmartreu među boemima.u Bordeauxu inspiriran operom "Messaline" radi seriju crteža i skica . 1892. sve jači simptomi bolesti . 12 listova * VELIKA LOŽA * MALA LOŽA * PLES U MOULIN ROUGEU * DŽOKEJ . * TOALETA . izradio 368 litografija – listovi su rezultat prethodnih skica i crteža . pasteli E. . * MAY MILTON. prekida sa društvenim krugovima kojim pripada podrijetlom. stalni posjetitelj lokala Moulin-Rouge .pripada I.tad radi i slike: * PLES U MOULIN GALETTE.parafraza Courbetove slike HENRY TOULOUSE-LAUTREC (1864.modelira linijom i varijacijama svjetlosti i sjene nad glavama žena * DOBRO JUTRO GOSP. * ARISTIDE BRUANT.deprimirani svijet u kojem se kreće slika bez poruke ili sentimentalizma = on konstatira negativnosti takvog načina života . Chicago.zbirke litografija u Parizu i Bremenu . japanskih drvoreza .od 1886. * POSJET. 1891.njegova porodica se ubraja u najstarije franc.poduku prima od animalista Princenteana .nakon pada s konja u djetinjstvu ostaje bogalj – osušen na mirovanje . * VAN GOGH) .-1901. plemstvo .višebojnu litografiju razvija kao ekvivalent tehnici ulja – dovodi je do umj. radi "sportske slike" – nespretno ističe pokrete .koristi efekte DIFUZNE SVJETLOSTI. . upoznaje E.u težnji da fiksira stvarnost neumorno crta – te skice prerađuje u ulju i gvašu .nije impresionistički isječak iz života – oštro promatra izvođače i goste .motivi kavana i kabareta sa dozom kritike 62 .naglašene konture = Gauginov utjecaj * PLAKAT ZA MOULIN ROUGE.litografija zauzima posebno mjesto u njegovom opusu .1898.povremeno radi portrete iz umjetničkog svijeta (* OSCAR WILDE. GAUGIN . Degasa i japanski višebojni drvorezi .upoznaje impresionistički način slikanja .. litografija u boji.1878.radio i plakate u ograničenom broju primjeraka .1889.-95.1889.do 1901.u prirodi portretira majku i radnika na obiteljskom imanju .-82.) . plesnih lokala. savršenstva * PORTRETI GULUMACA I GLUMICA.motivi: ambijent kavana.trajan motiv = ljudski lik – bitna KRETNJA I OŠTRA KARAKTERIZACIJA LICA .njegov opus govori o životu i moralu jedne sredine * U MOULIN ROUGEU. 1891. specifičan "umjetni" kolorit (slikao u električnom osvjetljenju a ne u prirodi) .pod utjecajem Degasa. Bernarda i Van Gogha koji potiču njegovo oslobađanje od akdemizma .na nje utječu: metode impresionista. trkališta i javnih kuća . .prvi rad * PLAKAT ZA MOULIN ROUGE. crta i slika "zvijezde" kabareta: * JANE AVRIL. Gaugina. generaciji postimpresionista .zatim se povlači u obiteljski dvorac gdje i umire . * CRNAC CHOCOLAT .

u časopisu Art & Critique izdaje manifest grupe – ističe da "realnost ne možemo spoznati jer su celebralne navike nadmoćnije od vizije…" . PIERRE BONNARD. kolorit življi . Redon. traži izraz u odnosima srodnih valera. prerafaeliti. T.NABISTI . DENISE.SUBJEKTIVNA DEFORMACIJA – unosi umj. – posljednja izložba .-1940.1890. kostima i programa za teatar . grupa se postepeno osipa . osobito japanski drvorezi – slobodno shvaćanje perspektive. upoznavši djela P.da bi realizirali svoje principe traže nova tehnička sredstva 1.uzori nabistima su: P.u Parizu studira na Academie Julian i Ecole de Beaux-Arts .u djelima članova grupe i dalje su prisutni nabijevski elementi. pod utjecajem Chardina i C. holanđanin Jan Verkas . Rousselom i Denisom osniva nabiste .osnivač grupe P. RENE AIOT. * KONTESA DE POLIGNAC) – nemaju kvalitetu ranijih radova 63 .teoretičar umj. oduševljen je teorijama o simbolu i sintezi. van Delft.PAUL SERUSIER. O.pod utjecajem Gaugina.1899. Serusier. engl. osobne senzacije .Denis i Vuillard rade ZIDNE DEKORACIJE – dekorativne panoe .u portretima prožetim iskrenim emocijama postiže najveći domet .od 1888. pod pseudonimom Pierre-Louis ARGO. plohe široko zahvaćene.izdavali su časopis "Revue Blanche" JEAN EDUARD VUILLARD (1865. umjesto platno koriste KARTON na kojem ostavljaju mjestimično vidljivu podlogu 2. H. osnovali su je mladi slikari. japanskih drvoreza u boji njegovo slikarstvo se mijenja – likovi su izduženi. sudjeluju u izradi dekora. Rousel ILUSTRIRAJU KNJIGE – omogužili procvat litografije u bojama i umj. u jednostavnim temama nalazi neposredniji izraz . plakata . ali se oni postepeno razvijaju u umjetničke individualnosti – osobito Bonnard i Vuillard . odnosi prigušenih boja.Bonnard. kasnije su im se pridružili Švicarac FELIX VALLOTON.hebr. KERXAVIER ROUSSEL. mogućnost zanemarivanja modelacije.OBJEKTIVNA DEFORMACIJA – oslanja se na estetsku i deokorativnu koncepciju – tehničke principe kolorita i kompozicije . Denis. KLOAZONIRANJU i primjeni čistih tonova – donosi novu estetiku u Pariz .umjetnička grupa u francuskoj . narativno slikarstvo stare tapiserije. P. sa Bonnardom. kasnije portretira ličnosti mondenog pariškog života (* PARIŽANKE. pišu teoretske članke. Corota slika mrtve prirode i male portrete .* MADAME VUILLARD – u interijer najčešće postavlja figuru svoje majke.nabisti svoje učenje temelje na teoriji objektivne i subjektivne deformacije . Lautrec. rafiniranost arabeske . De Hooch) . MAURICE DENIS. de Chavannes. te neoimpresionističkim načinom ostvaruje atmosferu sličnu holandskim majstorima (V. M.najbolji portreti prijatelja oko grupe nabis (Madamme Hessel). EDOUARD VUILLARD. H.) .tad se osjeća reakcija na impresionizam – pjesnici i slikari teže: "fantastičnoj sugestiji snova putem aluzije SIMBOLA i ruha DEKORATIVNE FORME" .1889. HENRY GABRIEL IBELS. Lautreca. učenici Akademije u Julianu i Ecole des Beaux-Arts .već 1893. nabis = proroci .bave se raznim djelatnostima – rade ilustracije. T. Valloton. Gaugin.napušta strukturalnu razdiobu površine i nemirne boje. slikaju MJEŠAVINOM ULJA I BENZINA da bi dobili duboki sjaj zagazitih tonova . Gaugina i sljedbenika.

promatran sa prozora njegova ateljea . Gall.kasnije koristi rutiniran.nacrti za kostime i scenu Ibsenovih drama. ilustrira književna djela (Verlaine. već se okreće INTIMIZMU: slika manje formate (pejzaži. 1897. Denis: "slika je ravna površina pokrivena bojama prema određenom rasporedu" ... tretmana . 1898.pravokutne strukture na slici osobito su naglašene blokovima zgrada u pozadini PIERRE BONNARD (1867. ali ipak poseban kolorit . formira se pod utjecajem impresionista i njihovih sljedbenika te japanskih drvoreza u boji . bavi se primijenjenom umj. .M. Pariz.dosljedan LIRIZMU – i u najjednostavnijim motivima nalazi i ističe ljepotu kolorističkih odnosa . GENEVE ."proroci" stvorili antinaturalističku umjetnost – stvaraju rahlije plošne kompozicije pod utjecajem Bernardova kloazonizma i Gauginove plošnosti slike . tempera na dasci zalijepljena na platno u 2 dijela. tapiserije. London) * MEDITERAN (Moskva) * PROZOR (Nat. Vuillard. (pokućstvo.suosnivač grupe nabis (Denis. . te time otvorio put novim generacijama… . koji je uz Matissa oslobodio kolorit i poetski osjet.ne slijedi grupu u zaokretu prema dekorativnom.intimni prizori malih dimenzija (90ih godina). 64 .. nacrte za plakate.radi dekorativne kompozicije.GRAFIKE mu imaju elemente slikar.utjecaj vidljiv u pojavi fovizma .tematski vezani uz slobodu impresionista – interijeri i prizori s ulice .razigrana boja u labavu poretku plošnosti – slično tapiserijama – uzor fovističkoj neopterećenosti bojom * PLACE VINTIMILLE. aktovi. interijeri) kao SUBJEKTIVNI DOŽIVLJAJ sa vedrim koloritom .djela: * PLAŽA ZA VRIJEME OSEKE * MEDITERAN * OBALA SEINE * ŽENA I DJECA (Pariz) * KUPALIŠTE * ZA ČAJEM (Tate Gall. ilustrira knjige.) .Bonnard je strastveni i konfuzni dekorater. kipar A.učenik na Akademiji Julian.izlaže relativno rijetko (najčešće u Parizu) * INTERIJER.-1947. scenske opreme. . Maillot) – u postimpresionističkoj fazi franc. slikarstva označava simbolističke tendencije .izvodi GRAFIČKE LISTOVE.nabisti su simbolistički sljedbenici . kombinira Gauginove konture i Seuratovu divizionistički mozaik boja i geometrijsku organizaciju . London) * PARAVAN.zidne dekoracije: * THEATRE DES CHAMPES ELYSSES * PALAČA UJEDINJENIH NARODA. te SERIJE LITOGRAFIJA – bilježi atmosferu vremena i sredine . Glasgow. 1908. Longo) .naslikao kut svog stana * MAJKA I DIJETE. mrtva priroda. 1899. vitraji) .

- šetnja dadilja, kolona fijakera - približavanje japanskoj umjetnosti i dekorativnom duhu stila Art Nouveau - prodorno opažanje – majka i dijete, te 3 dadilje u daljini - litografija u boji na 4 ploče * AUTOPORTRET, 1940. - kasniji rad, snažna boja, srodan ekspresionizmu - Bonnard nije slikao neposredno promatrajući motiv, sa nekoliko poteza kista stvorio bi bilješku o organizaciji i boji – na osnovi takvih bilješki stvara koncepciju koja je izmijenjena, modificirana

SIMBOLIZAM - pokret u književnosti i lik. umjetnosti - javlja se krajem 19. st. u Francuskoj kao reakcija na realizam i naturalizam – analitičkoj interpretaciji prirode simbolisti suprotstavljaju MISAONI DOŽIVLJAJ mašte i ideja - mnoge postavke preuzimaju od impresionizma koji vizualno prilazi stvarnosti, simbolizam nastoji prodrijeti u bit stvari - izrazito literarnog podrijetla – 1. manifest simbolista u književnosti 1886. god. – predstavlja protest protiv krutih znanstvenih spoznaja, obnavlja religioznost i mistiku, magiju i okultizam - kritičar Aurier dao definiciju simbolizma u slikarstvu - umjetničko djelo po njemu treba biti: IDEJNO – mora izraziti ideju SIMBOLIČNO – ideju izražava formama SINTETIČNO – interpretira simbole na razumljiv način SUBJEKTIVNO – predmet je oznaka ideje koju predstavlja DEKORATIVNO – ovo slik. u sebi sadrži sve prethodno navedene značajke npr. umjetnost Egipta, Grčke - načela simbolizma intuitivno su izražena kod G. Moreau-a (utjecaj na simboliste se očituje u literarnim sklonostima), P. de Chavannesa ( s. privlači idealističkim viđenjem klasične arhaizacije, bojom, dekorativnošću) - predstavnici: Gaugin, O. Redon, P. Serusier - grupe Pont-Aveu, Nabis - 1. izložba održana 1889. u pariškoj kavani Volpini pod nazivom " Izložba slikara grupe impresionista i sintetista" - nadalje dva puta godišnje u Parizu - u Salonu Nezavisnih kod slikara – pojavljuju se simbolističke tendencije - simbolizam je značajan u djelima engl. prerafaelita, A. Böcklina, osobito E. Muncha - odjek ideja iz Francuske predstavlja i srednjoevropska Secesija - neki slikari ovog smjera u svojim djelima anticipiraju fovizam, nadrealizam, ekspresionizam - simbolizam ne predstavlja stilsku orijentaciju, ali svojim teorijama i idejama tumači filozof. religiozne, etičke tendencije na kraju 19. st. GUSTAVE MOREAU (1826.-1898.) - studira kod Th. Chassireau-a, zatim na Ecole de Beaux-Arts gdje je kasnije nastavnik - ostaje po strani dominantnih lik. tokova sr. 19. st. - inspiriran poezijom PARNASOVACA i SIMBOLISTA, obrađuje mitološke i biblijske teme prožete misticizmom i vizionarnošću - pod utjecajem Delacroixove palete, kolorist. efekti mu ipak ostaju hladni nakon boravka u Holandiji koristi Rembrandtovski clair-obscur - nastoji dočarati egzotičnu atmosferu u izvedbi skupih tkanina, nakita, mozaika, oružja - u njegovom izrazu E. Degas vidio "metalni sjaj"

65

- među učenicima u njegovom ateljeu su O. Redon, kasniji fovisti H. Matisse, G. Rouault, A. Marquet – nije sputavao njihove težnje za individualističkim izrazom - oporučno najveći dio djela ostavio državi – Musee Gustave Moureau u njegovoj kući u Parizu - djela: * PJESMA NAD PJESMAMA * MLADIĆ I SMRT – u spomen Th. Chassireaua * EDIP I SFINGA – više verzija * SALOME * JAKOV I ANĐEO * AMOR I MUZE * 2 JEDNOROGA * SAMSON I DALILA – velik broj studija i skica - kompozicije u PANTEONU, Pariz * SALOMINA IGRA, Cambridge, 1876. - zadivljen Delacroixom, stvorio svijet OSOBNE FANTAZIJE sličan srednjovjek. sanjarijama prerafaelita - glava Ivana Krstitelja se ukazuje Salomi za vrijeme njezina plesa - Saloma posjeduje čulnost odaliske - pozadina asocira na egzotičan hram – asocijacije na istočnjačku raskoš i svirepost (omiljeno u romantizmu) i nešto natprirodno - nakon što je postao priznat umjetnik, predaje na Ecole de Baux-Arts – učitelj Matissea i Rouaulta * JUPITER I SEMELA, M. G. M., Pariz, 1896. - njegovo simbolističko-mistično oblikovanje je alternativa realizmu

PIERRE PUVIS DE CHAVANNES (1824.-1898.) - studira kod sljedbenika kademizma H. Scheffera, u Italiji proučava freske nazarenaca – i jedno i drugo ostaje ukorijenjeno u njegovom opusu  ostaje tradicionalist u duhu Ingresa i Th. Chassireaua - među najutjecajnijim pripadnicima konzervativnog smjera franc. slikarstva 19. st. - na njega ne utječu suvremeni lik. pokreti (impresionizam, realizam) - nema sljedbenika, u određenoj mjeri inspirira Gaugina i H. T. Lautreca, dekorativna faktura njegovih kompozicija odražava se u pokretu Art Nouvea - nastoji OBNOVITI ZIDNO SLIKARSTVO (izgubilo se od romantizma) u duhu starih majstora (F. Lippi, Rafael) - monumentalne kompozicije su prožete LITERARNIM SHVAĆANJEM, široki tematski raspon (alegorije, klasične teme) - često slika na PLATNU, prozirni kolorit stvara efekt freske - lirska atmosfera, izduženi likovi ili aktovi u ant. kostimima, pejzaž tretira na način C. Corota (efekt smirenosti) - naziv "tvorničar tapeta" dobio zbog točno omeđenih ploha boje - cijenio ga Ch. Baudelaire, Th. Gautier - odbijan od Salona, pred kraj života postaje član njegova žirija - zidne kompozicije: * CIKLUS IZ ŽIVOTA SV. GENOVEVE, Panteon, Pariz * FRESKE U AMIENSU, Maria de la Picardie * ALEGORIJSKE FIGURE, Public Library, Boston - slike: * VIZIJA ANTIKE, Musee, Lyon

66

* DJEVOJKE NA MORSKOJ OBALI, 1879., Louvre - najznačajniji francuski zastupnik idealističkog slikarstva, prožetog mislima - smisao za plošnu vrijednost slike - proslavio se zidnim slikama * ST. GENEVIEVE PROMATRA PARIZ, Panteon, Pariz, mural, 1898. - jedna od fresaka u pariškom Panteonu - plošne površine boje - klasično oblikovanje likova – unutrašnja svjetlost koju veličaju simbolisti

ODILON REDON (1840.-1916.) - slikar, crtač, grafičar - prijateljuje s pjesnicima simbolistima (S. Mallarme) i članovima grupe nabis - dijelom pod utjecajem G. Maureau - odbija metode akademizma, ali i suvremenika – impresionista, negira realnost zasnovanu na osjećaju, stvara vlastiti VANTASTIČNI svijet vizija, slutnji, religiozno-ezoteričnih simbola - sklon prema INDIJANSKOJ poeziji - u mladosti uz Fantina La Toura upoznaje grafiku u bakrorezu i litografiji, radi osobne parafraze literarnih motiva (E. A. Poe, Ch. Baudelaire, Apokalipsa) – precizni crteži, čvrsta kompozicija - radi PASTELE I AKVARELE (motivi cvijeća, školjki, leptira) – muzikalnost linije i koloristička harmonija - mitološke i religiozne teme nekad koristi za slik. varijacije dekorativnih obilježja (* ROĐENJE VENERE, * JAKOV SE BORI S ANĐELOM, * BUDHA) - nema izravnih sljedbenika, utječe na brojne slikare snova – sve do nadrealista - pisao recenzije i prikaze u kojima iznosi svoje stavove, te dnevnik - litografije: * APOKALIPSA SV. IVANA * CVJETOVI ZLA * HOMMAGE GOYI * A. E. POE * BALON OKO iz serije A. E. Poa (1882., litografija) - majstor litografije, inspirira se fantastičnim vizijama Goye i romantičarskom literaturom - Poe je pravi primjer prokletog pjesnika čija su djela bila cijenjena u Francuskoj - Redonove litografije su "VIZUALNE POEME" koje prikazuju mračan i halucinantan svijet Poeve poezije - jedno oko simbolizira duh božji koji sve vidi - Redon je oko pretvorio u balon što plovi nebom - ovakve vizualne paradokse će koristiti dadaisti, nadrealisti i dr. * KIKLOP, 1895. * DAN * NOĆ * RAZMIŠLJANJE BUDHE

67

1886. Ženevi. prvi puta putuje u Italiju – ponesen zanosom za antiku radi slike sa antičko-mitološkim motivima (pejzaži sa nimfama i kenotaurima. – pristupa grupi Les XX kao najorginalniji član .belgijski slikar i grafičar . Domenicu kraj Firenze .u ranijoj slici * KARNEVAL NA PLAŽI (1887. svijetlo izdiže formu iznad same sebe) . Stucka i sljedbenicima . * ODISEJ I KALIPSO. .kolorit bogat kontrastima – razbija kromatske harmonije . crvene i žute boje * SVETI GAJ. motive svakodnevnog života primjenjujući luminizam impresionista . st. * KENOTAUR I NIMFA * DIJANA U LOVU * PIETA * AUTOPORTRET SA KOSTUROM KOJI SVIRA NA VIOLINI * OTOK MRTVIH – 15 verzija * PAN I PASTIR .teme imaju neposrednost govora.Böcklin nastoji stvoriti ČISTE PSIHOLOŠKE PROFILE u sjevernjačkom duhu spojene sa talijanskom PROZRAČNOM ATMOSFEROM – u vrijeme njem.1850. Parizu . način Böcklinova stvaralaštva) .ARNOLD BÖCKLIN (1827. 1883. radi literarno-simboličke slike .) .kulturno-umjetnička povezanost njemačkog sjevera i tal.većinom živio u Italiji. te sklonost za fantastičnim 68 . 1883.karakterističan je po temama i tretmanu svijetla – ono postaje intenzivno.) . Basel.nazivaju ga antodidaktom jer je već u početku prekinuo sa akademskom manirom tamnog tona. Bruxellesu.-1901.rana djela – realistički i konvencionalno slika portrete.dao obilježje Münchenskom slikarstvu E. pred kraj života u St.) .postepeno stvara vlastiti izraz .u vrijeme njegova djelovanja odvijaju se preokreti iz realizma u impresionizam .) vidi se Ensorove osobine – oduševljenje.Böcklin zadržava vlastiti izraz obilježen osobnim poetizmom – Böcklinska simbolika .1881. slične nadrealizmu 20.jaki akordi plave. Firenzi. Basel. te prožima predmeta (kao u posljednjim slikama W. juga traje veoma dugo (Overbeckovi nazarenci povezani sa rimskim ambijentom.početna faza – radi melankolične pejzaže sa motivima Alpi . nereidama i sl.-1949.švicarsko-njemački slikar. st.za vrijeme drugog boravka upoznaje rimsko zidno slikarstvo u Napulju i Pompejima . – član udruženja Crysaide.freske * MAGNA MATER * FLORA * APOLON – stubište muzeja u Baselu JAMES ENSOR (1860. studira u Antwerpenu.radi u Münchenu. rastvorivši paletu do svijetlo ružičaste i bijele rasvjete .studirao na Akademiji u Bruxellesu . . satirima. pejzaže. Zürichu (druži se sa romantičarom Kellerom). romantike njegova djela predstavljaju retardaciju u slikarstvu 19. Turnera.

. SABLASTI. H.. Brueghela. 1890. vole i pate" – godinama radi na ciklusu slika FRIZ ŽIVOTA (3 verzije – 1897. * VAMPIR.predstavlja personifikaciju Dobra okruženog Zlim EDWARD MUNCH (1863. biblijska građa . maske. a od 1908. impresionista i neoimpresionista – koristi rasvijetljenu paletu (* NOĆ.prikazao groteskni karneval.uči na Školi za umjetnost i obrt u Oslu .nakon 1. pravaca – fovizma.1888. Njemačkoj.koristi svijetlu. Parizu. * ŽUTA LAĐA. snažnu paletu – motivi kostura.u okvirima boemske orijentacije koja na Ibsenovim zasadama istupa protiv lažnog društvenog morala. nacerene MASKE. * POLJUBAC. 69 . preteča je modernih lik. .1890. * FANTASTIČNI BAL) . Italiji. boravi u Parizu. nadrealizma . * MUŠKARAC I ŽENA. osjećaju. HALUCINANTNA ČUDOVIŠTA. * SMRT SESTRE. Meier-Graefe.Ensorova umjetnost.Ensor je u modernom duhu oživio umjetnost Boscha i Schongauera * PORTRET UMJETNIKA OKRUŽENOG MASKAMA.. 1899.dojam TJESKOBE.boravio u Berlinu. Boscha .) slike mu izazivaju skandal. Antwerpen.-1944. . .zbog intenzivnih reakcija na njegove sarkastične teme i nakon I. Strindberg. naivnosti * SPLETKA.norveški slikar i grafičar . u dnevnik zapisuje: "Želim prikazati ljude koji dišu. a na njegovu stranu staju pisci A. * MRTVAČEVA SOBA. samostalne izložbe u Oslu. Njemačkoj .na izložbi Kunstlervereina u Berlinu (1892. Przybyszewski .* BOLESNO DIJETE. . J. * PUBERTET) .izuzetna sloboda fantazije i smisao za GROTESKNU SATIRU – izazvali su otpor konzervativnih elemenata .koristi debele namaze blijedo žute boje koja isijava blijedo svijetlo .nakon toga slika KARNEVALSKE SCENE.kratka faza utjecaja franc. nastavljajući se na fantastiku P.prikazao tradicionalan flamanski smisao za narativnost . svj. južnoj Francuskoj.u sljedećoj fazi povodi se za pretečama domaćeg impresionizma (Krogh) . 1891.) .portretirao se kao Rubens .mladenačke radove slika na način suvremenog norveškog naturalizma .) . živi u Norveškoj . 1903/4. ekspresionizma. * ULICA. odbacivana u vrijeme njegova stvaralaštva. Munch gradi svoje uzore (1886. 1906) : * STRAH.smisao za satiru vidljiv i u njegovim bakropisima koje odlikuje čistoća linije i orginalna interpretacija motiva (* KATEDRALA. S. rata smatran je pretečom svih modernističkih eksperimenata – osobito ekspresionizma * ULAZAK KRISTA U BRUXELLES. maske su zapravo prava lica maskiranih – pokazuju pokvarenost koja se inače skriva iza fasada . 1888.* ULAZAK KRISTA U BRUXELLES vođen idejom kako bi građanstvo reagiralo na pretpostavljeni Kristov dolazak u suvremeni ambijent . * PROLJETNI DAN U ULICI KARLA JOHANNA. Antwerpen.

PORTRETI (ulje i grafika) – ekspresivne i snažne karakterizirane ličnosti * A. najčešće litografija i drvorez .široke linije crteža povezuju prednji sa stražnjim planovima . Oslo.PEJZAŽI su odraz osobnog doživljaja.-15.povremeno se bavi SCENOGRAFIJOM * Ibsen – PEER GYNT U PARIZU SABLASTI – BERLIN . izraženi kao HALUCINANTNE VIZIJE . radi u monokromnoj i obojenoj GRAFICI – suha igla. očaja. Munch je utjecao na formiranje ekspresionizma u Njemačkoj i Skandinaviji . * CIKLUS O SUNCU I SVIJETLU KAO IZVORIMA LJUDSKOG DUHA * ZARATUSTRA * ALMA MATER * IZLAZAK SUNCA NAD FJORDOM * ISTRAŽIVAČI . 800 crteža) što ih je Munch poklonio gradu * KRIK. 1898.Muzej E.sažetim oblicima izriče svoj individualan stil . žestina boje podsjeća na foviste * TRIPTIH KUPAČA. Przybyszewski) . Muncha. bakropis.tematikom i razbijanjem konvencionalne fakture platna i grafičkog lista. ornamentalne elemente zamjenjuje energičniji potez kista.od 1894.izvijene linije prikazuju zvučnu pozornicu užasnog straha – odjek krika 70 . IBSEN * S./08. 1893. 1910. . bolesti. morbidne erotike. MALLARME . .Benesch: "Ovom slikom je rođen ekspresionizam!" . . 1907. on realnost prirode transformira u viziju * DJEVOJKA NA MOSTU * DIM VLAKA * LJUDI NA ŽALU .pejzaž često ističe psihološko stanje likova * STRAH.označava prekid sa naturalizmom i impresionizmom. Oslo – čuva djela (1 000 slika.njegov opus je izraz pesimizma.autoportreti . misticizma i erotizma koji se javio u literaturi na prijelazu stoljeća (Strindberg. patnji. 1894. 1892. STRINDBERG * H. * ZIDNE SLIKE ZA AULU UNIVERZITETA. Oslo ..* KRIK * PORTRET SESTRE INGER.1907. te približavanje DEKORATIVNOJ FAKTURI ART-NOUVEAU (uz * MELANKOLIJU.u slikama i grafici prisutni motivi smrti. * ŽUTU LAĐU i * LJUBOMORU) * KRIK.

st. portrete.predstavnik akademizma i eklekticizma .efektno definira kompoziciju.jedan od glavnih predstavnika konzervativnog stila francuskih Salona u vrijeme II Carstva . 19. koristi znanstveni pristup u obradi povijesnih ili antičkih tema JEAN MESSONIER * NAPOLEON III U BITCI KOD SOLJERINA . dekorativne freske .teatralno iskomponirana scena – kazališna impostacija .zaleđeni osjećaj iznenađenja . se ilustriraju – postojala je potreba da se vizualiziraju opisi iz književnih djela . radi kompozicije sa mitološkim temama.začeci ovakve vrste slikarstva nalaze se u djelima klasicističkih slikara Davida i Grosa – slikama veličaju Napoleonove ratne pohode .kazališna impostacija likova isto se može vezati uz utjecaj fotografije * NISU GA OČEKIVALI .19. poze likova kao na fotografiji .predstavnik naturalizma 19. kostimografije.plenerističkim pristupom utjecao na impresioniste (?) ILJA RJEPIN .niz detalja 71 .ovakve slike imaju REPORTAŽNI KONCEPT FOTOGRAFIJE – slikar se posvećuje detalju čime sama tema nije realno prikazana . Boticelli) te barokom (Rubens) . Bukovac koji u svojim ranim slikama slijedi njegov način * ROĐENJE VENERE IZ MORSKE PJENE .tematski se ovo slikarstvo vraća u svijet antike ili obrađuje teme iz suvremene povijesti . stilova.antička tema priziva svojim naslovom erotsku interpretaciju motiva JEAN-LEON GEROME .dugogodišnji profesor na Accademie de Beaux Arts – kod Cabanela učio i V. u Rusiji. umj.dominacija akademskog slikarstva opterećenog klasičnim temama i narativnošću prestaje dolaskom impresionizma koji slikarstvo oslobađa od potrebe za narativnim ALEXANDRE CABANEL (1823. studirao u Parizu .usmjeren na dopadljivost i sladunjav efekt.-1889. aktove.zaustavljeni osjećaji. prvenstveno oni ljubavne tematike.SLIKARSTVO ULJEPŠANOG REALIZMA – SALONSKO SLIKARSTVO 2/2 pol. st. . st.religiozne teme se obrađuju samo na formalnoj razini .utjecaj fotografije u minucioznoj obradi detalja . je obilježeno izrazitim trendom literature: romani.na akademijama slikari stječu znanja – iz arhitekture.) .ZNANSTVENI PRISTUP ovog slikarstva vidljiv je u korištenju fotografije za pripremu u slikanju velikih kompozicija .slike nemaju vjersku poruku već su estetski privlačne – madona bez aureole = privlačna ljepotica . etnologije – potrebna za ovakav način slikanja .u formalnom smislu inspiriran helenizmom i renesansom (Tizian.

dekor od bakra. R. 1895. funkcionalizma u arhitekturi te industrial designa u primijenjenoj umjetnosti . sama traži uzore u EGIPATSKOJ.predstavlja manifest secesijskog programa (prostorna koncepcija. KELTSKOJ. (M. Trübue). pojavama u Francuskoj i Engleskoj .pisci (O. Loosa . A. Hoffmana i A. Bauer.Beč i München (prevladava Jugend stil) postaju uzor svim zemljama Austro-Ugarske . Seurata. J. st. secessio – odvajanje .centar tadašnje moderne umjetnosti (Glasgow) i bečka secesija imaju istu DEKORATIVNU VRIJEDNOST LINIJE .SECESIJA . L. u Klimtovim dekoracijama je gl. poč.lat. UMJETNIKA.u vrijeme njena odumiranja na izložbama sudjeluju V. O. F. rada koji je R. * MAJOLIKA-HAUS. – predvodi je R. VALOVITA LINIJA u specifičnom ritmu (linija arabeske kod E.suprotstavljanjem prethodnoj fazi (historicizam u arhitekturi. bečka škola se povezuje sa razvojem njem. i umj. Wagner nastojao provesti u teatru) .sklonost prema eleganciji 19.secesija se bori protiv eklekticizma akademije. Van Gogha.mijenja se koncepcija prostora pod utjecajem tehničkih dostignuća u primjeni novih građ.značajke: naglašena ASIMETRIČNOST.zajedničke karakteristike slične su u svim evropskim zemljama (stil 1900. Kokoschka .pokret u srednjoj Evropi nastao krajem 19. Morrisovom estetikom . Vallotona. ukras obojenih glaziranih keramičkih pločica . arhitekture i JUGENDSTILA .kao svoje prethodnike secesija ističe Böcklina. 72 . Beč. Alt i G. M.čest ornamentalni motiv – BILJNA DEKORACIJA . Hoffman koriste jednostavne geometrijske oblike sa škrto primjenjenim ornamentom ARHITEKTURA . Mackintosh u Škotskoj. (Stuck. Olbrich i J. mjedi i pozlaćena kovanog željeza) te prototip arhitekture austrijske secesije .kao likovna struja javlja se u posljednjem desetljeću u Austriji . ŽELJEZNICE 1896.na unutrašnjem uređenju utječe "engleski stil" inspiriran Ruskinovom i W./7. INDIJSKOJ te JAPANSKJ umjetnosti . dominacija Makart-stila u unutrašnjem uređenju) secesija se nastoji nametnuti kao PRVI SVEOBUHVATNI STIL srednje Evrope (načelo u zajedništvu umj. st. djelu . materijala (željezo. M.izvori secesije stoje u knjiž. i belg.u prvom naletu bečke secesije koncepcija prostora je neizmjenjena. zatim bečka secesija 1897.grupe umjetnika se "secesioniraju" – obrazuju posebna udruženja da se odupru konvencionalnom akademizmu . M. Wagnera u Beču – elegancija. preobilne dekoracije fasada. izražajno sredstvo) . Muncha. Art-Nouveau .prva osnovana secesija u Münchenu 1892. Klimt. Deiminger. Holder.korpus objekta predstavlja KUBUS ili PRIZMU – karakterističan za cijelu bečku školu (Wagnerov učenik J. Liebermann) . Fabian) * DVORSKIA PAVILJON BEČKE GRAD. fasade prekrivene šarenim plohama. 20.od 1899.koristi bogat ornament linija i krivulja.) . UKRAS. armirani beton) . Kandinski. Gaugina.prva secesijska faza O. Wilde.njeno geslo "SIMBOL. OLBRICH . stilizirani ornamenti * ZGRADA SAVEZA LIK. J. kao opozicija priznatim staleškim organizacijama . Hoffmann. st. IZRAŽAJNA SNAGA" anticipira nastojanja ekspresionizma u slikarstvu i skulpturi. Strindberg) potiču umjetnike u traženju novog odnosa prema um. W.Ch. dominira KONSTRUKTIVNI RACIONALIZAM J. staklo. . Muncha . u Toulouse-Lautrecovim satiričnim grafičkim listovima.OTTO WAGNER u prijelaznoj fazi prihvaća estetiku fanc. i Berlinska 1899.

1903. 1905. Steinhof * SUD MEĐUNARODNE PRAVDE. 1905. 1905. 1905. Haag.Češka i Poljska pod utjecajem Jugend stila – umjetnici u društvu MANES i SZTUKA – uzore traže u narodnoj umjetnosti .K. 1897. MOSER radi interijere sa STILIZIRANIM NARODNIM elementima .Amerika – unutrašnji dizajn i dekorativn umjetnost – LOUIS COMFORT TIFFANY.unutrašnjost blagovaonice – mramorne oplate i mozaik prekrivaju zid i konstruktivne elemente ( G. 20. prozora…) AUBEREY BEARDSLEY: SALOMA.prostor (stanovi) orijentirani oko 2 dvorišta 73 . – radi dekadentne crno-bijele crteže .. . . Morrisa JULLIUS HOFFMANN: PALAČA STOCKET. HOFFMANN – rafiniranost interijera – jednostavnost linije.Moreau-vo djelo stvorilo ukus na kji se oslanja engleski ilustrator A. Munchen – danas više ne postoji. Hoffmann i Moser osnivaju udruženje "Weiner werkstatten" – primjenjuju slični rad u izradi predmeta za svakodnevnu upotrebu SLIKARSTVO . . 1899. predstavlja sintezu stvaranja poč. Bruxelles.ishodišta Breadslyjeva stila su umjetnost prerafaelita i ornament W.dominira ornament na plošnom zidu – ukrasni oblici oblikuju arhitekturu (okviri vrata.A.* ZGRADA POŠTANSKE ŠTEDIONICE. primjer arhitekture Jugendstila . racionalna upotreba geometrijskih ornamenata * PALAČA STOCKLET.naglašen erotičan smisao – Saloma je zaljubljena u Ivana Krstitelja . Klimt) A. Bruxelles. – sublimira secesijski bogati ornament.ornament prisutan kao struktura – konkavno-konveksan ritam. LOOS . pokrenutost površina  skulpturalni karakter arhitekture . AUGUST ENDELL .-11. st.formalne sličnosti – mlaz krvi iz Ivanove glave .KUĆA ELVIRA. B. kombinacija metala i pozlate na dekorativnim panoima . Barcelona.zid je ili ostakljen ili je zatvorena ploha ./9.kretanje zida tvori zatvorenu strukturu geometrijskih tijela . bila gl. šarenilo boje.-10. GAUDI: CASA MILA.-1900. . – okružena parkom. funkcionalnost.GUSTAV KLIMT * DEKORACIJE AULE BEČKOG UNIVERZITETA. crtež perom .J.

Pariz – zakonom zaštićen interijer SKULPTURA .ilustratori: .bit stila 1900 ne može se izdvojiti kao jedinstvena stilska forma – postoje brojna ekspresinistička i simbolistička strujanja koja se suprotstavljaju stilu II Carstva i Makart-stilu u uređenju interijera .autentični interijeri: VILA STUCK. JUGEND – Munchen. G.bitan udio stila 1900 u OBLIKOVANJU INTERIJERA – ukrasni predmeti i pokućstvo se podređuju jedinstvenoj koncepciji .A.HENRY VAN DER VELDE (1863. R. sezessionsstil . i literarne umj. Pariz. VER SACRUM. tiskarstvu i grafičkoj umjetnosti SLIKARSTVO . – u četiri sobe jedne kuće u Dresdenu izlaže pokućstvo. simbolizmom Gaugina i Bernarda . pribora za jelo… .ima naglašene DEKORATIVNE TENDENCIJE – ističe se ornament VIJUGAVIH LINIJA (florealni ili geometrijski motivi) te ASIMETRIČNA FORMA . zastora. art nouveau. Burne Jones i William Morris traže reformu umjetničkog obrta (Morris "nama razlike između visoke umjetnosti i primijenjenog obrta") . Dubufe – tapiserije te tvrtka Tiffany iz N.u Francuskoj dominira škola "Nancy" (E. Bourdella) te dekorativna skulptura u srebru OPREMA KNJIGA – prvo u Engleskoj u krugu prerafaelita i W. Larche – svjetiljke. 1899. Jugendstil. KHNOPFF (djela Verhalrena) – umjetnici nastoje.u skladu sa svojim teoretskim postavkama dosljedno provodi KULT ORNAMENTA I VALOVITE LINIJE . E.-1910.inspiriran Morrisovim idejama.stilizirani prikazi u reljefu (raniji radovi a. Majorelle– kreator pokućstva. Berlin. . franc. dekorateru ČASOPISI . djelo (uzor tzv. arhitektonskom ornamentu.engl. Engleska. – kreator pokućstva.postaje uspješan.u oblikovanju stambenog prostora nastoji postići SKLAD BOJE I LINIJE * VELDEOVA OBITELJSKA KUĆA U UCCLEU kod Bruxellesa. njem. O. modern style. E. 1892. Vallin.) – njegova aktivnost označava početke stila 1900 .elementi novog stila su DEKORATIVNA LINIJA i ARABESKA. Morrisa težnja da se knjiga opremi tako da zajedno sa tekstom tvori umj. BEARDSLEY (Flaubert "Madamme Bovary". THE SAVOY.) . Beč) . st. stalno živi u Njemačkoj (u Berlinu surađuje sa grupom umjetnika u časopisu "Pan") . formiranju i opremi interijera. Blockbuch) . radi "L'Art Nouveau" 1896. on cilj reforme vidi u industrijskoj proizvodnji .). u umjetničkom obrtu – Engleska 74 . L.rezultat težnje za povezivanjem lik. i F. Munchen RESTORAN CHEZ MAXIM'S. sam izveo nacrte pokućstva.centar stila 1900 u slikarstvu je Francuska.PROTUHISTORCISTIČKI stilski pokret na kraju stoljeća .javlja se gotovo u cijeloj Evropi .-1957.za razliku od Morrisa.STIL 1900 (1890.predstavlja organsku sintezu – V. Wilde "Salome".poseban tip slova za štampanje – ECKMANN-SCHRIF – nazvan prema njem. prisutni utjecaji JAPANSKE GRAFIKE .stil 1900 se uglavnom manifestirao u primijenjenim umjetnostima. Galle – staklenih predmeta. 1895. PAN. (RENEE BLANCHE.u Engleskoj već sredinom 19. svojim sklonostima prema simbolizmu izraziti vezu sa karakterom . Y.) .

Holandija: J. PICASSA itd. ograde balkona i vitke potpornje . GAUGINA. – V. H. F. skulpturalno modeliranje građ.koriste OBOJENE MATERIJALE (fajansa. HORTA . EGZOTIČKO DRVO. 1914. WAGNER * H. BEARDSLEY . S. – ANTONIO GAUDI . VALLOTONA.koristi nove materijale (željezo. elemenata – obilježje stila 1900 * UMJETNIČKA ŠKOLA. prozori sa lukom u formi potkove ili formi crkava .VALOVITO OBLIKOVANJE KROVA. VAN GOGHA. naboji nose balkon * KUPALIŠTE. Barcelona – slobodna igra građ. mozaik). – CHARLES MACKINTOSH . Bruxelles. skulpturalno oblikovan centralni dio . čelik) + cvjetni ornamenti * PHOTO-ATELIER "ELVIRA". Austrija: slike i plakate sa fakturom stil 1900 rade G.na slikarstvo stila 1900 znatno utječu TOULOUSE-LAUTRECOVI PLAKATI – njegov način razvijaju Steinlen.PAVILJON i VIJUGAVA KLUPA.-1900. HANKAR * STANICE METROA. KOVANO ŽELJEZO za rešetke.-3.Engleska: A. BERNARDA.najznačajniji arhitekti: Ch. KLINGER i F. BOLDINIA i J. TOULOUSELAUTRECA. porušena – HENRY VAN DER VELDE . keramika.unutrašnjost Biblioteke: drvene stube.. elemenata. KLIMT.svi navedeni arhitekti se odriču historijskih stilova .odjeci stila 1900 kod G.-7. staklo. Munchen – A. izložba Werkbunda.elementi stila 1900 kod E. VAN DER VELDE – radovi u Kolnu i Hagenau . prostor 75 . MUNCHA.Njemačka. dimnjaci istisnuti "iz tube" . ENDELL * STAMBENE ZGRADE U BRUXELLESU – P. 1905. mase .zgrada slobodno modelirana u tesanom kamenu – blago zaobljeni otvori su preteča kiparstva Henrya Moorea . Mackintosh i Behrens * CASA MILA. STUCK . Bruxelles – V. TOOROP ARHITEKTURA * HOTEL TASSEL. kasniji Bauchaus . P. rešetka od kovanog željeza. Pariz – HECTOR GUIMARD * HOTEL SOLVAY.osnivač škole za umjetnost i zanate u Weimaru. Barcelona.škotski arhitekt blizak Sullivanovom funkcionalizmu .kasnija faza stila 1900 – uz dekoraciju fasada prisutno PLASTIČNO SHVAĆANJE VOLUMENA – akcentiranje određenih građ. P. Beč – O. Koln.projektiraju ASIMETRIČNE prozore i vrata. 1896. HODLERA. park GUELL. Glasgow. u ranim radovima O.vanjština poput "napete kože" otkriva jedinice koje tvore unutr.. KOKOSCHKE. E. HORTA * STANICA GRADSKE ŽELJEZNICE. SARGENTA . staklo.na fasadi su duboko uvučeni prozori umjesto zidova. F. M. 1892. Munch . .

modelira mala poprsja kao pripremne radove za litografije .model u gipsu – ima životnost malih rokoko grupa .dobitnik rimske nagrade – 5 godina boravi u Italiji (1854.) . sadra. Bremen .uči kod R. 1869.više je bio prihvaćen van Francuske 76 .kiparski radovi: * 36 KARIKATURIRANIH GLINENIH BISTA * AUTOPORTRET.-1917. Pariz.virtuozno obrađuje materijal.-72. grupe likove modelira sa naglašenim pokretima * UGOLINO. park Tulliers.-1875.) .on prenosi slikarska sredstva u kiparstvo * VEZANA CRNICA.) .-1874. Bibl.pod utjecajem baroka te suvremenog slikarstva romantizma (E. kipar i slikar . 1867.poetizacija . Delacroix) . 1860. na površinama ističe igru svijetla i sjene.KIPARSTVO HONORE DAUMIER (1809.oscilira između realizma ( portreti .proglašen je najvećim kiparom nakon Michelangela.spaja slikarski realizam i baroknu predaju (Houdon) .začetnik moderne skulpture . traži novi oblik snažno pokrenut na površini . Pariz. pročelje Opere.skulpture imaju slikarski pokrenutu površinu u skicoznom shvaćanju * BJEGUNCI. Pariz * 4 DIJELA SVIJETA (fontana ispred opservatorija.* ČOVJEK RAZBIJENA NOSA) i stila 1900 (* VRATA PAKLA) .) .franc.kao da ga je skicirao Michelangelo kome antika više nije bila potrebna JEAN BAPTISTE CARPEAUX (1827. Nationale. mramor. Pariz . a istovremeno i napadan zbog svojih djela .C.-9.patetična tragika * PLES. Zagreb * DVA CRTEŽA bijelom temperom. . reljef u bronce.portretna poprsja – slijedi Houdinove realističke tendencije. ličnosti iz doba II Carstva . Pariz. Rudea . ostvario impresionistički izraz u plastici (300 crteža i studija – najviše aktova) * POPRSJE MARKIZA DE PIENNESA.Carpeaux se odriče klasicističke zatvorenosti plastične forme u korist slikarske obrade i kompozicije . bronca. .Rodinov prethodnik. ZAGREB AUGUSTE RODIN (1840.) .

simbolizira ovozemaljsku strast ljubavnika . bronca. Hugo.značajan je njegov interes za upoznavanje plastike franc.kratko učio kod Barya – utjecaj u oblikovanju naborane površine – forme trepere od energije . .pomoćno sredstvo mu je SVJETLOST – njenim sudjelovanjem skulpture dobivaju život . Srednji vijek i prirodu.zamišljena kao korelat za Ghibertijeva Porta del Paradiso u Firenzi. Ovidija.naglašava samo one crte koje odaju duševno stanje. Studirao sam Antiku.oduševljen borbom Michelangelovih robova sa stijenama iz kojih izrastaju: grbo oblikovan mramor . Postanak žene. 1864. Faun i Nimfa ..* KIPAROV SAN – dio nedovršen – studiranje Michelangela .portreti: *PORTRET OCA. ne vidi prirodu onakvom kakvom je vide drugi umjetnici . Eva. za razliku od Carpeauxova Plesa * POLJUBAC.studij ljudskog tijela .naboranim oblicima Rodin ističe proces "nastajanja" skulpture .evociraju nedovršene Michelangelove portrete – klesane samo glave (* AURORA.kritičari su odbacili ovo djelo zbog njegove nedovršenosti .veća od prirodne veličine. Shaw – poprsja u bronci i terakoti .Rodin je prvi nedovršenost pretvorio u estetsko načelo * MISLILAC (1879.bio je prvenstveno modelator.) . Rimljana.prema svom senzibilitetu… umjetnik u prirodi nalazi unutrašnju istinitost!" * ČOVJEK RAZBIJENA NOSA.stvara najbolje djelo Stila 1900 – reljef slika – veći dio nosi nazive iz Biblije: Adam. akcija u mirovanju Michelagelovih likova.. katedrala koje su ga inspirirale . G. * BALZAC) . * GRAĐANI CALAISA . st. te Donatellu .sličnost sa bizantskim reljefom Adama iz 12.* TAJNA . * PAPA BENEDIKT XV.njegov rad sliči na impresionistička djela. mramor.-1917.-89.* ČOVJEK RAZBIJENA NOSA . a tako ga i zovu jer njegova nemirna kontura podsjeća na titravu atmosferu impresionističkih slika .i ružnoća je skulptorski lijepa .suvremenici V. masu i formu. služeći se Danteovim Infernom za Vrata muzeja . izvedena za Vrata .-98.prije rada u bronci modelira u vosku ili glini . Bremen.. BRONČANO DOBA . nedovršeno djelo . 1886. dinamizam čovjeka bez nosa . a kad bi mu se neki pokret svidio.Rodin čak ni u svojim najimpresionističkijim djelima nije nikad potpuno zanemarivao osjećaj za skulpturu.radi u tradiciji Grka i Rimljana – nastoji dati odraz prirode . Prirodu interpretiram kako je vidim . Beaudelairea – tu nalazi inspiracije za svoja djela . st. Egipćana.u njegovom ateljeu se slobodno kretalo nekoliko modela. skulptorima 18."Radim u tradiciji primitivaca. on bi ga zaustavio i počeo modelirati * VRATA PAKLA – opsesija od 1880. Pariz. * MISAO. Grka. zato ga je možda pogrešno ubrajati u impresioniste . B.nedovršena Vrata pakla za ulaz u Muzej primijenjene umjetnosti u Parizu – prema tim temama radi samostalna djela .opus mu tendira prema Michelangelu i franc. Rodinov muzej.* POLJUBAC. * MOZART.eliminira reprezentativnost i anegdotu .Mislilac se trebao nalaziti na nadvratniku promatrajući panoramu očaja pred sobom . i mitologije: Danaida.Rodin je mnogo čitao Dantea.značenje i forma su ovdje jedinstveni. a ne klesar kao Michelangelo 77 . .

alegorija umjetnika u dijelom dovršenom. graditi znači stvarati.u odljevu postavljena pred Parlamentom u Londonu .glava se uzdiže iz mase platna koje obavija figuru * GRAĐANI CALAISA.spomenik predaji Calaisa Englezima . od 1880. . kojem su pažnju privukli izloženi Bourdellleovi kipovi. a ne cilj" .surađivali su 12 godina. Došlo je vrijeme da se gradi" ."Modelirati znači uništavati.prvi radovi su pod Rodinovim utjecajem * GLAVA APOLONA. pritom Bourdelle uspijeva formirati svoj orginalan izraz oprečan Rodinu . Kunsthalle. IVAN KRSTITELJ. London * SV.nastoji prikazati samo nastajanje kipa * BRONČANO DOBA. te napušta Akademiju – osniva vlastiti atelje – uzor Grčka i gotička skulptura .fizički i duhovno veći od prirodne veličine – poput prijeteće utvare .grupa likova što pričaju prelazi granice zatvorene skulpture – bitna uloga međuprostora. A.-1929.B.) . .prilikom postavljanja napadana od malograđana u Calaisu .-6.u radionici ujaka klesara upoznaje klesarsku vještinu – "svladavanje obrta je ona baza na kojoj su nastajale velike umjetnosti prošlosti" – sam je isticao kasnije . . Bremen . osamostaljenja . prostor prožima grupu * VRATA PAKLA.reljef-slika rastrganih oblika izgubljenih u detaljima kojom Rodin oživljava potez ruke G. Kunsthalle.monumentalnost B.-7. London . predstavlja suprotnost Rodinovoj analitičkoj metodi .upisuje Akademiju u Parizu . ostvaruje gomilajući mase GRUBOG MATERIJALA. Tate Gallery. dijelom nedovršenom obliku . 1892. bronca. 1900.prijelomno djelo na putu Bourdelleova umj. Rodinov muzej. .tretiranje materijala često je u suprotnosti sa lirskim sadržajem skulpture (samom temom) 78 . 1884.Donatelov utjecaj u ova dva rana rada ANTOINE BOURDELLE (1861. Basel. Pariz. Pariz. Dorea * KIPAROV SAN.najsmjelije Rodinovo djelo ."Izmaknuo sam Rodinu zadržavši od njega samo temelj analize. uzima ga za pomoćnika u svom ateljeu .studiranje Michelangela .u gipsu jer ga odbor nije prihvatio . te povezati mase .misaonost – pokret ruke . Rodinov muzej. pri čemu VIRTUOZNOST ustupa mjesto EKSPRESIJI (sugestivnošću forme sve slične starim asirskim i egipatskim skulpturama) .* SPOMENIK. Rodin. rušeći linije. nastoji skulpturi dati čvrstoću unutrašnje konstrukcije.raščlanjivanje tijela svedeno na najmanju mjeru .odbija slijediti konvencionalan akademski izraz.1890.zajednički dijele sklonost prema fasadama romaničkih i gotičkih katedrala u francuskoj – Rodin tu traži motive.shvaćena sumarno. Tate Gallery. a Bourdelle sklad detalja i ritam odnosa .

uzore i Rodinovu impresionističku tematiku * PALADA ATENA.rijetko je izlagao 79 . * HERAKLO STRIJELAC. 1912. 1905. skulptura (raspon između sadržaja i izraza) .u ovoj DINAMICI.mnogo je pisao o Rodinu . 1909. Buenos Aires – podnožje flankiraju figure Govorljivost. NAPETOSTI leži bit B.unutrašnjost ukrasio freskama – ostvario umjetničko jedinstvo .spomenik * POLJSKA EPOPEJA – sa likom A. * OTMICA EVROPE.radio ilustracije za knjige. Arhitektura . pastele u vrijeme kad zbog reumatizma ruku 5 godina nije modelirao u glini * DEKORACIJA KAZALIŠTA. THEATRE DES CHAMPES ELYSSES. 1929. Ples. komedija.. . Skulptura. crkva Rainay .arhitektonsko tretiranje skulpture čini B.u radovima inspiriranim antičkim temama odbacuje ant. . Mickiewicza . 1925. Akcija. Mir * SKIDANJE S KRIŽA.portreti suvremenika i poprsja povijesnih ličnosti – naturalističke studije asketske jednostavnosti * POPRSJE INGRESA * POPRSJE BEETHOVENA itd.veliki reljef Apolon i muze za fasadu te alegorije: Tragedija. .sklonost prema GOTICI: gotičku katedralu smatra posebnim uzorom harmonije – svi detalji su podvrgnuti monumentalnom skladu konstrukcije . kiparom monumentalne plastike i dekorativnih reljefa .spomenik * GENERALU ALVEARU. Pobjeda. * SAPFO UZ LIRU. Muzika.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful