6.IZVOENJE ELEKTROMONTERSKIH RADOVA 6.1.Izrada uzemljenja 6.1.1.

Izvedba uzemljenja Uzemljivai su elementi elektrine instalacije koji slue za povezivanje instalacije na Zemlju koja je provodnik elektrine energije. Uzemljenje je potrebno iz vie razloga: zatita od udara groma, zatita od dodirnih napona itd. Postoje dvije vrste uzemljivaa: tapni i trakasti. Posebna vrsta trakastih uzemljivaa su temeljni uzemljivai koji se postavljaju u temelj objekta (sl. 101).

Sl. 101. Dobro izvedeno uzemljenje je od presudne vanosti za kompletan sistem zatite bilo da se radi o pogonskom uzemljenju, zatitnom uzemljenju, uzemljenju gromobranske instalacije ili zdruenom uzemljenju. Pogonsko (radno) uzemljenje je uzemljenje dijelova koji pripadaju strujnom kolu, a zatitno uzemljenje je uzemljenje dijelova koji ne pripadaju strujnom kolu. Zdrueno uzemljenje je uzemljenje koje se postie spajanjem dva ili vie raznih uzemljenja. Uzemljenjem uspostavljamo vezu izmeu nadzemnih metalnih masa i uzemljivaa poloenih u tlo da struje zemljospoja, odnosno atmosferskog elektriciteta, odvedemo u Zemlju radi izjednaavanja potencijala. S obzirom na tu vanu ulogu potrebna je posebna panja pri izvedbi uzemljenja. Za izradu uzemljivaa se upotrebljava toplopocinano eljezo. U posebno agresivnom zemljitu gdje postoji opasnost od bre korozije, iznimno se moe koristiti bakar. Jo bolje rjeenje je upotreba nehrajueg elika. Otpor uzemljenja ovisi od dobre izvedbe, veliine, rasporeda i broja uzemljivaa, a prvenstveno od zemljita, tj. od njegovog specifinog otpora. Na slici 102 su prikazane izvedbe spajanja tapnih uzemljivaa.

Sl. 102.

__________________________________________________________________________ 63

Spajanje trake ili ice vodia za uzemljenje (zemljovoda) se vri vijcima M8x18 mm. tapovi se mogu izraivati od punog materijala 10 mm ili vie, cijevi 25 mm ili vie te od profila (L-profil, krstasti profil itd.). Duina tapova je minimalno 1 m, a meusobna udaljenost tapova minimalno jednaka duini tapova. Ako se primjene tapovi krai od 1 m dolazi do izraaja tetni uticaji zamrzavanja i suenja tla. Duina tapova gromobranskog uzemljenja mora biti minimalno 3 m to esto izaziva probleme pri zabijanju tapova, jer tap "udari" u kamen. Da bi se olakalo zabijanje, tap treba biti dobro zaotren, a na vrhu tapa se zavari ploica po kojoj se udara ekiem. Uzemljenja treba po mogunosti postaviti u blizini trajno vlanog zemljita, odnosno gdje se zemlja prirodnim putem kvasi. Poeljno je uzemjiva ukopati u vlanu zemlju, koja ima mali specifini otpor. Specifini otpor zemlje zavisi od njezinog sastava i vlage. U kamenitom i ljunanom terenu se zbog poveanja vodljivosti tla oko uzemljivaa ukopava treset ili se vri zalijevanje uzemljivaa i njegove neposredne okoline rastvorom vode i gline. Najpovoljniji je rastvor 100 grama gline na 1 litar vode. Ukoliko se uzemljiva postavlja u golu stijenu oko uzemljivaa se obavezno postavi sloj zemlje (glina ili treset) minimalne debljine 10 cm. Nije dozvoljeno ukopavati so oko uzemljivaa, jer ona ubrzava koroziju metala. Trakasti uzemljivai se izvode od eline pocinane trake pravougaonog prijesjeka 25x4 mm ili od nehrajueg elika istog prijesjeka. Traka se ukopava na dubinu 80 cm. Minimalna dubina ukopavanja je 50 cm, jer u suprotnom dolaze do izraaja tetni uticaji zamrzavanja i suenja tla. Pri ukopavanju traku polaemo "na no" da bi se izbjeglo slijeganje zemlje ispod trake. Zemlja se mora nabijati pri zatrpavanju. Udaljenost trake od zida objekta je minimalno 1 m, a od podzemnih kablova minimalno 3 m. U sluaju da se ukrta sa kablom potrebno ju je na mjestu ukrtanja ukopati 1 m ispod kabla i provui kroz keramiku ili plastinu cijev duine 3 m (sl.103).

Sl. 103. Pri izradi temeljnog uzemljivaa traka se ugrauje u spoljne zidove temelja u obliku zatvorenog prstena. Traka se polae "na no", a sloj betona izmeu trake i tla treba biti debeo 10-20 cm. Potrebna duina trake se odreuje proraunom. 6.1.2.Povezivanje uzemljenja Na zemljovodu mora postojati pristupaan rastavni spoj radi mjerenja otpornosti uzemljenja. Povezivanje uzemljenja na elektrinu instalaciju ovisi o vrsti kunog prikljuka. Ako je prikljuak podzemni uzemljiva se u kunom prikljunom ormariu (KPO) spaja na zatitni PE provodnik, a ako je prikljuak nadzemni spajanje se vri u glavnom razvodnom ormaru (GRO) odnosno glavnoj razvodnoj tabli (GRT). Prijesjek kabla za uzemljenje (zemljovoda) ovisi o prijesjeku faznih vodia, a odreuje se prema tabeli 10. Podzemni dio zemljovoda mora biti od bakarne pletenice prijesjeka 25 mm2 ili eline trake 25x4 mm (FeZn ili nehrajui elik).

__________________________________________________________________________ 64

Tabela 10 PRIJESJEK FAZNOG VODIA A [mm2]

PRIJESJEK ZEMLJOVODA Ap [mm2] A

A 16

(minimalno 6 )

16 < A 35

16

35 < A

A/2

Primjer: Kua se napaja bakarnim kablom PP-Y 5x10 mm2. Odrediti prijesjek zemljovoda ! Rjeenje: U ovom sluaju zemljovod mora imati prijesjek Ap = 10 mm2, jer je A = 10 mm2 < 16 mm2. 6.1.3.Proraun uzemljivaa Moe se smatrati da Zemlja ima zanemariv otpor, ali otpor uzemljivaa nije zanemariv i on zavisi od dva faktora: specifinog otpora tla i povine uzemljivaa koja je u kontaktu sa tlom. Specifini otpor tla ovisi o hemijskom sastavu tla, a mjeri se u m. Posmatrajmo dva uzemljivaa na koje je vezan izvor izmjenine struje (sl. 104).

Sl. 104. Kroz Zemlju i uzemljivae se zatvara strujni krug i tee struja I. Jaina struje ovisi o naponu izvora U i otporima uzemljivaa R1 i R2, a odreuje se prema Omovom zakonu: __________________________________________________________________________ 65

Primjer: Pet tapnih uzemljivaa duine 1 m je postavljeno u obradivo zemljite. Izraunati ukupan otpor uzemljivaa !

Rjeenje: 40 R 1 = ------- = --------- = 40 [] l 1 40 1 R = -------- = ---------- = 8 [] n 5 Ukupan otpor uzemljivaa je = 8 []. Primjer: U obradivu zemlju je postavljena traka duine 8 m. Izraunati otpor i udarni otpor ! Rjeenje: 2 2 40 R = --------- = ---------- = 10 [] l 8 Ru = k R = 2 10 = 20 []. Primjer: U temelj kue dimenzija 8x7 m je postavljen temeljni uzemljiva. Izraunati otpor uzemljivaa, ako je kua na ilovai ! Rjeenje: 40 R = 0,564 -------- = 0,564 ---------- = 3 [] A 87 6.2.Montaa gromobranske instalacije Montaa gromobranske instalacije se vri prema odobrenom projektu. esto se pri izvoenju graevinskih radova odstupa od projekta, tako da je ponekad potrebno prije montae gromobranske instalacije izvriti doradu projekta. Najvanije je da se provjeri ima li na krovu i zidovima objekta metalnih povrina koje nisu u projektu, te da li se odvodi i mjerne kutije mogu postaviti kako je predvieno. Prvi korak pri izradi instalacije je postavljanje nosaa trake (potpora) i mjernih kutija. Mjerne kutije se postavljaju na visini 2 m od tla. Nakon to se montiraju potpore i mjerne kutije pristupa se postavljanju trake. Traka se mora postaviti po suhom vremenu i to to bre. U sluaju nevremena sa grmljavinom djelomino postavljena traka moe ugroziti objekat vie nego da je objekat bez gromobrana. Traka se postavlja 10 cm iznad nivoa krova i to okomito na krov "na no". Na zidove se traka montira podbukno (ispod fasade) ili nadbukno na potporama. Ukoliko se traka postavlja nadbukno izlaz trake iz tla mora biti premazan katranom i zatien metalnim titnikom izraenim od L-profila duine 160 cm. Metalni titnik se montira na zid pomou tiplova. Sva spajanja trake se vre pocinanim vijcima M8x18 mm uz prijeklop duine minimalno 10 cm. Bitno je napomenuti da se na gromobransku instalaciju moraju spojiti sve metalne povrine vee od 2 m2 (oluci, cijevi, ventilacioni kanali itd.). Ukoliko se gromobran izrauje od trake ili pune ice razmak izmeu potpora na sljemenu je 1 m, po ostatku krova 1,5 m, a po zidovima 2 m. Meutim ukoliko se __________________________________________________________________________ 67

koristi ue razmak izmeu potora se smanjuje na 0,5 m du cijele trase. Pri odabiru vrste materijala za izradu gromobrana treba voditi rauna o materijalima iskoritenim za izradu objekta, jer nije dobro kombinirati raznorodne materijale. Npr. ukoliko su oluci na objektu od bakra najbolje je koristiti bakar za izradu hvataljki i odvoda, dok se u zemlju polae traka od nehrajueg elika. Spoj FeZn eline trake i bakarne ice se ostvaruje pomou olovnog uloka. U sluaju da direktno spojimo raznorodne materijale koji su inkompatibilni dolazi do ubrzane korozije. Pri udaru groma u objekat olovna ploica se istopi pa je treba zamijeniti. Zbog toga je bolje rjeenje upotreba trake od nehrajueg elika, jer tada ne moramo postavljati olovni uloak.