P. 1
Preporodov journal br 148

Preporodov journal br 148

|Views: 85|Likes:
Published by Bosnamuslim-media

More info:

Published by: Bosnamuslim-media on Apr 26, 2013
Copyright:Attribution Non-commercial

Availability:

Read on Scribd mobile: iPhone, iPad and Android.
download as PDF, TXT or read online from Scribd
See more
See less

02/15/2014

pdf

text

original

Sections

Razgovarao: Ismet ISAKOVIĆ

Prof. dr. Ismet Bušatlić

intervju

21

VELJAČA 2013.

na FIn-u, kao i na drugim fakultetma univerziteta u sarajevu,
provodi se interna i eksterna evaluacija. student imaju pravo i pri-
liku da kroz internu evaluaciju ocjene svaki predmet, svakog na-
stavnika i asistenta tokom semestara, u sva tri ciklusa studija. o
njihovim ocjenama i primjedbama vode se otvorene rasprave, do-
nose odgovarajući zakljuci i poduzimaju adekvatne mjere na sjed-
nicama nastavno-naučnog vijeća. u skladu sa zaključcima poduzi-
maju se potrebne mjere izmjena, dopuna i prilagođavanja studij-
skih programa.

Islamska zajednica u BiH – ustavne promjene i
političko djelovanje

Islamska zajednica je najvažnija insttucija bošnjačkog naro-
da. Jeste li zadovoljni odnosom Bošnjaka – bošnjačkih stranaka,
nevladinog sektora, medija i naroda – prema Islamskoj zajednici?

nisu samo Bošnjaci pripadnici Islamske zajednice u Bosni i Her-
cegovini. Među njima ima albanaca, arapa, Turaka, roma i drugih.
svi oni zajedno sa Bošnjacima, kao vjernici, razlog su i opravdanje
što Islamska zajednica postoji. stoga vjernici imaju dvotrećinsku
večinu u svim njenim predstavničkim i nekim izvršnim tjelima na
svim nivoima. Bez njih, njihovog članstva i volonterskog rada Islam-
ska zajednica teško da bi opstala.
rad nekih nevladinih organizacija komplementaran je radu
Islamske zajednice, a bošnjačke stranke se ponašaju “od hore do
hore”. čas im Islamska zajednica treba, čas se od nje distanciraju
koristeći sebi podložne medije kao oružje da ospu paljbu po njenim
liderima i insttucijama, zbunjujući ist narod koji jednoj strani daje
svoje srce, a drugoj svoj glas.

Islamsku zajednicu na čelu s reisom Kavazovićem čeka veliki
zadatak – izrada novog Ustava Islamske zajednice, koja uključuje
važne koncepcijske, organizacijske, insttucionalne i administra-
tvno-teritorijalne reforme? Što očekujete od novog Ustava i ka-
kva je uloga FIN-a u ustavnim promjenama?

Tom velikom zadatku Islamska zajednica je sasvim dorasla – ka-
drovski, personalno i insttucionalno. od Medinskog ustava, s po-
četka 7. stoljeća, do ustava Islamske zajednice u Bosni i Hercegovi-
ni, u osvit 21. stoljeća, mnogo je vremena proteklo i toliko se isku-
stva steklo. siguran sam da će se naći najbolja moguća rješenja za
naš balkanski koloplet. za sada, s pravom ili ne, uloga FIn-a i drugih
obrazovnih insttucija prilično je marginalizirana. u izradi plator-
me i njenoj prezentaciji, iz nekog razloga, skoro da su zaboravljene.
Bi-l-hajr!

Postoji li u Islamskoj zajednici nužno potrebna šura – dogovor
vjernika? Imamo li slobodan protok ideja, inicijatva i rješenja?

Model uređenje Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini sre-
dišnji je model u poređenju sa državnom strukturom i crkvenom
hijerarhijom. Formalno gledano, od džematlije do reisu-l-uleme
postoji slobodan protok ideja i inicijatva, ali se rješenja moraju do-
nosit u skladu sa vjerskim propisima i principima čija tumačenja
daju vjerski autoritet.

Jedna od česth primjedbi koja se upućuje Islamskoj zajednici
u BiH je njeno uplitanje u politku. Gdje je granica, “crvena linija”,
koja se ne bi smjela prekoračit?

za Islamsku zajednicu i muslimane ta “crvena linija” je sasvim
vidljiva i prepoznatljiva. To je ona jasna linija između halala i hara-
ma, pa bilo da je riječ o društvanom i privatnom, o privredi i ekono-
miji, religiji i politci, sportu i umjetnost. lokalni zakonski propisi i

društveni poredak nerijetko tu liniju zanemaruju pomičići je na
jednu ili drugu stranu.

Kakvo je vaše mišljenje o novoosnovanom Svjetskom bošnjač-
kom kongresu i činjenici da se na njegovom čelu nalaze Mustafa
Cerić i Muamer Zukorlić – bivši reisu-l-ulema i glavni mufija
Islamske zajednice u Srbiji?

udruživanje u zagovaranju, promicanju i ostvarivanju općeg
boljitka i napretka na bilo kojem nivou, od lokalnog do planetar-
nog, vjerski je imperatv i ljudska potreba. svako udruživanje u do-
broj namjeri, da se korištenjem dozvoljenih sredstava postgne
plemenit cilj vrijedan je pažnje i obvezuje da mu se da podrška.
Posmatran u tom kontekstu, svjetski bošnjački kongres zavređuje
pažnju i obvezuje na angažman. u protvnom, tandem Mustafa ce-
rić – Muamer zukorlić, na turbulentnim balkanskim vodama, doi-
maće se kao dvojac bez kormilara.

Odnos između Fakulteta islamskih nauka i
Islamske zajednice u BiH

FIN se pokazao kao nezavisna obrazovna insttucija u kojoj
postoje akademske slobode. Koliko ste ponosni na tu činjenicu?

od osnivanja do danas Fakultet islamskih nauka u sarajevu uži-
va akademsku i fnansijsku autonomiju u okviru Islamske zajednice
u Bosni i Hercegovini. svim pokušajima pojedinaca da se one doki-
nu ili ograniče Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini i Fakultet
islamskih nauka u sarajevu uspješno su odolijevali, a bilo je poku-
šaja da nas obeskuće, da nas zastraše zatvorima i logorima, da nas
zaustave bombama i kupe petro-dolarima. Hvala što primjećujete
da smo ostali svoji na svome.

Diplomu Fakulteta islamskih nauka do sada nosi 784 svršeni-
ka i svršenica, 54 magistra i 21 doktor islamskih nauka. Impozan-
tne brojke. Koliko FIN može praktčno utjecat na kretanja u
Islamskoj zajednici BiH i uopće islama na ovim prostorima?

snagom stečenih znanja i osvojenih položaja koje već sada zau-
zimaju uposlenici sa diplomom Fakulteta islamskih nauka u saraje-
vu od imama do reisu-l-uleme, svršenici FIn-a snažno utču na do-
gađaje i tokove u Islamskoj zajednici posebno i bosansko-hercego-
vačkom društvu općenito, pa i šire. najviše ih je među imamima i
vjeroučiteljima, glavnim imamima i profesorima Medresa, šest ih
je na pozicijama direktora Medresa, petorica su mufije, dvojica
dekani fakulteta, jedan senator univerziteta i dvojica članovi aka-
demija nauka. Time se predstavljamo i ponosimo.

Za vrijeme dok je dužnost reisu-l-uleme obnašao dr. Mustafa
Cerić, odnosi između Rijaseta Islamske zajednice u BiH i Fakulteta
islamskih nauka u Sarajevu nisu bili na visokom nivou. Kako iz
današnje perspektve komentrate taj period? U čemu je bila os-
nova sukoba?

odnosi između Islamske zajednice i njenih ustanova ne mogu
se cjelovito i objektvno sagledavat kroz međusobne odnose poje-
dinaca koji rade u njima i spore se za nečiji hatar, nerijetko oko
“tuđih” problema, davnih događaja i marginalnih pojava. I sami
znate da u vremenu o kojem govorite nije bilo sporova oko progra-
ma studija, načina izvođenja nastave, udžbenika i hrestomatja, si-
stema ocjenjivanja, uslova rada, fnansija, prijema asistenata, izbo-
ra u nastavnička zvanja, izbora za dekane i prodekane, nit kod
imenovanja upravnih odbora. zdrav i nužan kritčki odnos spram
nekih pojava ne mogu svi jednako da podnesu.

intervju

22

PREPORODOV JOURNAL 148

Sjećamo se i zasjedanja Rijaseta povodom intervjua prof. Re-
šida Hafzovića u “Oslobođenju” i oštrih kvalifkacija povodom
njegovih izjava o vehabijama u BiH. Kako običan džematlija može
shvatt takve odnose između čelništva IZ i FIN-a, razna “prepuca-
vanja” preko “Dnevnog Avaza” i “Oslobođenja”?

nastavnici FIn-a stoje iza svojih tekstova, javnih nastupa i tom
prilikom izgovorenih riječi. svoje stavove spremni su i moćni sami
branit i odbranit na svom terenu. vokabular i argumentaciju, ako
nisu od jedne strane nametnut i iznuđeni, biraju sami suparnici.

Nedavno je reisu-l-ulema Husein Kavazović sa suradnicima
posjeto Fakultet islamskih nauka. Radi li se o najavi novih vreme-
na, punoj suradnji i uvažavanju?

Fakultet islamskih nauka u sarajevu obrazuje osnovni kadar
Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini – imami, muallimi/e i vje-
roučitelji/ce. reisu-l-ulema daje saglasnost na programe izučava-
nja vjerskih predmeta, Muraselu ili “licencu”, nastavnicima koji će
ih predavat i saglasnost na izbor dekana koji će rukovodi Fakulte-
tom. sa dekanom i rektorom univerziteta u sarajevu reisu-l-ulema
potpisuje diplome stečene na FIn-u u svakom od tri ciklusa obrazo-
vanja. To su samo neki od razloga što je novi reisu-l-ulema u svoj
obilazak insttucija i službi Islamske zajednice, očekivano, krenuo
od FIn-a. suradnja i međusobno uvažavanje su neupitni, a nova
vremena na vidiku.

Kod izbora za prethodni Cerićev mandat protukandidat mu je
bio akademik Enes Karić, profesor sa FIN-a. Da li bi bilo bolje za
Islamsku zajednicu da je tada za reisa izabran akademik Enes Ka-
rić?

Birajući između dva akademika većina glasača se tada opredije-
lila za cerića i to je trebalo poštovat: pustt cerića da iz oblaka
ravna Islamskom zajednicom, a Karića da caruje naukom. Karić je
bio među prvima koji su česttali ceriću na ponovnom izboru, a
cerić nije mogao da se obuzda i da ne zaprijet Kariću, koji još uvi-
jek ima vremena da bude biran, iskušan i ocijenjen kao reisu-l-ule-
ma. Do tada cerića je moguće uspoređivat samo sa njegovim pret-
hodnicima na tom položaju. Kakvi god bili, reultat jedne takve
studije mogli bi bit korisni i zanimljivi.

Različiti mezhebi u BiH

U posljednjih 20-ak godina imamo više različith tumačenja
islama u BiH, različith pravnih škola – mezheba, što po mnogima
unosi dodatnu konfuziju među muslimane. Da li vehabizam, od-
nosno salafzam može imat neželjene posljedice za bosansko-
hercegovačke muslimane?

u islamskom svijetu postoje četri priznata mezheba, pravne
škole razumijevanja, tumačenja i primjene islamskoga propisa – še-
rijata. nazvani su po njihovim osnivačima, imamima: hanbelijska –
imam ahmed ibn Hanbel, hanefjska – imam ebu Hanife, malikijska
– imam Malik ibn enes i šaf'ijska – imam šaf'i. Iz praktčnih i drugih
razloga muslimanske vlast su se opredjeljivale za primjenu propisa
u skladu sa tumačenjem jedne od navedenih pravnih škola, ne
uskraćujući pravo pojedincima na slobodan izbor. Tako su povijesni
tokovi i društvene prilike utjecali na geografsku rasprostranjenost
pojedinih mezheba, pa je arabijski poluotok pretežno hanbelijski,
Bliski istok hanefjski, Magrib malikijski, a Malajski arhipelag
šaf'ijski. vehabizmu kao sinonimu za hanbelijsku pravnu školu ne-
ma se šta prigovorit. o vehabizmu kao ovovremenom pokretu mo-
že se sudit prema onome šta njegovi promicatelji naučavaju i nji-
hove pristalice čine, a to može bit tema za poseban razgovor.

Kako komentrate prošlogodišnju izjavu Doris Pack, izvjestte-
ljice Europskog parlamenta za BiH, koja je tražila da se u izvještaj
unese poziv Islamskoj zajednici u BiH da se “jasno negatvno izra-
zi o rastu vahabizma”?

ako je citat u vašem pitanju doslovan moj odgovor je slijedeći.
niko nema pravo tražit od Islamske zajednice u BiH da se o neče-
mu i nekome izrazi pozitvno ili negatvno. Islamska zajednica u BiH
određuje se spram ljudi i pojava, uključujući i “vehabizam”, u skla-
du sa onim što naučava, u duhu principa kojih se drži, na osnovu
kriterija koje primjenjuje i vrijednost koje promovira.

Da li se pitanje vehabizma u BiH previše potencira kao velika
sigurnosna prijetnja, dok u isto vrijeme skoro nikako se ne spomi-
nje opasnost od raznoraznih četničkih, ustaških i fašistčkih orga-
nizacija koje slobodno egzistraju širom zemlje?

svijet je vidio i vidi, sud je presudio i još sudi, a neki još uvijek
kurvanjski šute o tome ko ore po Bosni drumove mira, suživota i
napretka.

Bošnjaci i islam

Da li su Bošnjaci svjesni važnost obrazovanja i znanost za
prosperitet u budućnost?

Da Bošnjaci ne bi bili ljut na vas koji me to pitate i na mene što
na takvo vaše pitanje odgovaram, dozvolite mi da ja pitam njih sa-
me: koji su Bošnjaci bili učitelji budućih sultana, a koji profesori
sultanskih medresa? Koliko vas je bilo na položaju velikog vezira i
koliko obnašalo čast šejhu-l-islam? na koliko orijentalnih i evrop-
skih jezika ste pisali i pišete književna i znanstvena djela? odgovori
na ova pitanja mogu se naći u povijesnim knjigama koje govore o
Bošnjacima koji su vladali svijetom i na prestžnim sveučilištma
gdje predaju i uče Bošnjaci koji dolaze.

Razumiju li Bošnjaci distnkciju između religijskog i etničkog
identteta? Da li Bošnjaci razlikuju svoje bošnjačko i svoje islam-
sko naslijeđe?

u Bosni i Hercegovini, orijentalno-okcidentalnoj razdjelnici na
Balkanu; prostoru na kojem su se kulture i tradicije susretale i mi-
ješale; slojevi i nanosi civilizacija nailazili i na njemu se taložili, a
narodi razapet između religijskog i etničkog identteta, oko toga
šta je čije, vijekovima otmali i sporili, nimalo nije lahko bit prave-
dan sudija. Islamsko i bošnjačko, pravoslavno i srpsko, katoličko i
hrvatsko, religijsko i etničko na ovim prostorima stoljećima se pre-
pliću i samo zajedno se mogu rasplest.

Zašto Bošnjaci još uvijek nisu precizirali sadržaje svoje boš-
njačke kulture? Znaju li Bošnjaci cijenit svoje vrijednost?

zbog osvajača koji su Bosnu često i bjesomučno pljačkali i po
bijelom svijetu njeno blago raznosili, i komšija koji su sa njima jata-
kovali i više puta na Bošnjake barbarski kidisali, umjetničko i kultur-
no nasljeđe Bošnjaka još uvijek nije u cijelost evidentrano, ni ade-
kvatno zaštćeno, znanstveno obrađeno i valorizirano. stoga nema
mjesta ni sumnji ni pitanju znaju li Bošnjaci proizvodit vrijednost,
cijenit i čuvat svoje i tuđe vrijednost? sama jevrejska “Hagada” u
sarajevu više puta je bivala jednim od rječith odgovora i očith do-
kaza.

Prvi poslijeratni Popis stanovništva u BiH odgođen je sa aprila
na oktobar 2013. Kako se pripremit za takav povijesni događaj i
bošnjački nacionalni ispit? Kako konačno nacionalnu odrednicu
“Musliman” stavit ad acta i poslat u povijest? U čemu se sastoji
zamka izjašnjavanja kao Bosanci i Hercegovci?

intervju

23

VELJAČA 2013.

ne bih se mogao složit sa vama da će oktobarski Popis stanov-
ništva u Bosni i Hercegovini ove godine bit povijesni događaj i boš-
njački nacionalni ispit zrelost, jer znam da se preko pet miliona
potomaka bosanskih muhadžira iz 19. stoljeća, koji su se svojevre-
meno skrasili u Maloj aziji, na Bliskom istoku ili u sjevernoj africi, i
dan-danas izjašnjavaju kao Bošnjaci. Također, znam da bi svaki
Bošnjak mogao potvrdit da je Fadil Krpo Blagajac 80-ih godina pi-
sao u rijeci, a objavio u Beogradu da je njegovog babe babo pričao
kako je i njegovog dede dedo govorio bosanski. ne vidim ni jedno-
ga valjanog razloga da se najesen bilo ko od nas upiše drukčije i
svoj jezik imenuje drukčije.

Koliko je stanje muslimana/Bošnjaka u BiH usporedivo s polo-
žajem muslimana Španjolske. Vi ste se ustrajno bavili pitanjem
Andaluzije i na njemu doktorirali. Muslimani su u Španjolskoj bili
800 godina – i nestali. Koliko o tome moramo vodit računa? Koje
su slabost imali španjolski muslimani, a koje danas primjećujete
kod Bošnjaka muslimana?

neki evropski i arapski autori već su pisali o Bosni kao drugom
endelusu i do u detalje nabrajali povijesne i sudbinske podudarno-
st za koje i sam znam, ali ih držim slučajnim i na drugi način ih tu-
mačim. od kada znaju za Kur'an Bošnjaci znaju da neće odgovarat
za tuđe grijehe, da je uz svaki narod vezan njegov “edžel” i da bez
edžela umiranja nema, ni ljudi ni naroda. vrijeme je davno gradilo
i davno razgradilo kule po endelusu, a Bošnjaci svoje tek zidaju, a
to je ogromna razlika.

Vanjski utjecaji u BiH

Kako gledate na sve veći utjecaj Turske na Balkanu i što on
može donijeti Bošnjacima i BiH? Je li u pitanju koncept neoo-
smanizama, kojeg se tako plaše u Srbiji i RS-u – ili moderna
Turska jednostavno želi proširiti svoj političko-ekonomski utje-
caj?

nije realno da se ljudi 21. stoljeća, ma bili oni i Balkanaci, boje
utvara i uobrazilja, makar se one zvale Turci, ili neo-osmanlije. Pra-
vih Turaka se, također, ne treba bojat, jer nam dođu, ako ne, kao
rod rođeni, ono svakako kao tazbina, bliži od majke rusije. nisu li
srbi za njih kćeri udavali, Hrvat im sinove davali, a Bošnjaci sultani-
je ženili. Ima li onda razloga da se svojih bojimo koji još ruho dono-
se, a znamo da biznis i kapital nemaju ni vjere ni nacije.

Kakvo je Vaše mišljenje o tzv. arapskom proljeću, revolucio-
narnim događanjima i spirali nasilja na Bliskom istoku u protekle
dvije godine?

Da sam mlad i da živim u predindustrijskoj eri zvuka stavio bih
prst u uho i zapjevao radosno: “Proljeće je započelo s nadom da će
jednom drugačije bit...” ubrzo se razočarah i otpočeh tanko žalo-
vito: “snijeg pade na behar na voće...”

Neki kažu da je arapsko proljeće ili arapski sumrak proces ko-
ji traje… Kuda nas taj proces vodi? Do otvorenog unutarmusli-
manskog sukoba između sunita i šiita, prelijevanje sirijskog suko-
ba na Libanon i Irak, te krvavim ratom u Alžiru kao završnom
epizodom revolucionarnih gibanja?

neki drugi kažu sasvim suprotno. samo treba pričekat da se
vidi ko li gubi, a ko li dobiva. sve bi moglo dugo potrajat i više puta
se ponavljat. na Bliskom istoku, skoro da je to postalo pravilo.
Mnoga velika carstva su ga dotakla i o njega se spotakla.

Odjeci sukoba prelijevaju se i na bosansko-hercegovačke mu-
slimane, rađa se netrpeljivost prema šijama i Iranu. Čuli smo da je
iranski ambasador u Sarajevu imao nekoliko neugodnih situacija.
Pritom je dobro poznata pomoć Irana tokom rata od 1992.-1995.
Vaš komentar?

Može li nas šta mimoići?

Vaša poruka muslimanima u Hrvatskoj i BiH?

učinite nešto lijepo za sebe. učinite Kur'an proljećem vašega srca. q

Rad nekih nevladinih organizacija komplemen-
taran je radu Islamske zajednice, a bošnjačke
stranke se ponašaju “od hore do hore”. Čas im
Islamska zajednica treba, čas se od nje distanci-
raju koristeći sebi podložne medije kao oružje
da ospu paljbu po njenim liderima i insttucija-
ma, zbunjujući ist narod koji jednoj strani daje
svoje srce, a drugoj svoj glas.

Svako udruživanje u dobroj namjeri, da se kori-
štenjem dozvoljenih sredstava postgne pleme-
nit cilj vrijedan je pažnje i obvezuje da mu se da
podrška. Posmatran u tom kontekstu, Svjetski
bošnjački kongres zavređuje pažnju i obvezuje
na angažman. U protvnom, tandem Mustafa
Cerić – Muamer Zukorlić, na turbulentnim bal-
kanskim vodama, doimaće se kao dvojac bez
kormilara.

bosanski barometar

24

PREPORODOV JOURNAL 148

sudbina sadašnje vlade Federacije BiH privodi se kraju, a ko-
načni će sud trebali ova vlada o(p)stat ili ne dat će ustavni sud
ovog entteta. Da podsjetmo, još sredinom 2012. godine pukla je
koalicija između sDP-a i sDa zahvaljujući prije svega zlatku lagum-
džiji, predsjedniku sDP-a i ministru vanjskih poslova BiH, koji je kre-
nuo u juriš na vodstvo sDa. uz sDa su ostali koalicioni partneri HsP
i narodna stranka “radom za boljitak” (nsrzB), a sukob je ušao u
završnu fazu sredinom prosinca 2012. godine kada je federalni pre-
mijer nermin nikšić zatražio izglasavanje nepovjerenja svojoj vla-
di. cilj je bio maknut ove tri stranke i uvest u vladu dva HDz-a i
sBB kao nove članove koalicije.
Dan prije zasjedanja zastupničkog doma Parlamenta Federaci-
je BiH objavljeno je da su skupljeni potpisi za tu točku dnevnog re-
da. šef Kluba zastupnika sDP-a BiH u zastupničkom domu Parla-
menta Federacije BiH, jasenko selimović, rekao je da očekuje da
će, u skladu s dogovorom koji postoji unutar četriju stranaka nove
parlamentarne većine, nepovjerenje bit izglasano te da će se stvo-
rit svi uvjet za izbor nove vlade Federacije BiH. Izjave drugih pred-
stavnika sDP-a i saveza za bolju budućnost (sBB) bile su također
optmistčne, no usprkos tome nitko još nije mogao reći da li će
vlada nakon dvije godine rada past. osim toga, problem je bio i
Živko Budimir, predsjednik Federacije BiH, koji je najavljivao mo-
gućnost raspuštanja Parlamenta i odluke o novim izborima u tom
enttetu. “Pokazat ćemo parlamentarno nepovjerenje vladi i pred-
sjedniku. sama činjenica kako smo skupili potrebne potpise govori
dovoljno o razlogu da se ova vlast raspust. ali to se ne događa,
nastavljamo grcat i vrtt se u začaranom krugu. Iz vlast Federacije
BiH želimo ono što nam daje ustav. svi oni koji daju sve od sebe
kako bi ostali u foteljama u koje ih je stavio oHr neka malo razmi-
sle što rade sebi i od svog politčkog života. Izbori se održavaju da
bi netko imao legitmitet predstavljat svoj narod”, kazao je Dragan
čović, predsjednik HDz BiH.

Amerika “digla ruke”

zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine je
nakon cjelodnevne rasprave 12. ožujka izglasao nepovjerenje ent-
tetskoj vladi. Istodobno je donio nekoliko odluka kojima je vladi,
dok je ona u tehničkom mandatu, ograničio ovlast i onemogućio
donošenje bitnijih fnancijskih odluka, kao i odlučivanje o imenova-
njima članova upravnih odbora javnih poduzeća.
Izglasavanje nepovjerenja federalnoj vladi zatražili su sDP, HDz
BiH, HDz 1990. i sBB nakon što nisu uspjeli njihovi prijašnji pokuša-
ji da smijene ministre iz sDa, HsP-a i nsrzB. za izglasavanje nepo-
vjerenja vladi glasovalo je 58 od 98 zastupnika, koliko ih ima u za-
stupničkom domu. Inače, više od tri sata trebalo je zastupnicima
samo za potvrđivanje dnevnog reda sjednice. Predsjednik Kluba
zastupnika sDP-a jasenko selimović je, obrazlažući zahtjev za izgla-
savanje nepovjerenja vladi, rekao kako ona ne može nastavit dje-
lovat jer nema povjerenje parlamentarne većine. Ministre iz sDa,
HsP-a i nsrzB istodobno je optužio kako blokiraju sve reformske
procese i tme opasno kompliciraju ionako teško stanje u FBiH.
Federalni premijer nermin nikšić (sDP) rekao je kako sadašnja
vlada ne može funkcionirat zbog stranačkih podjela među njezi-

nim ministrima. vlada nema kapacitet za donošenje bitnih odluka,
zbog čega postoji objektvna opasnost da dođe do novih brojnih
problema koji će se u konačnici refektrat na svakodnevni život.
“vlada Federacije BiH u trenutačnom sastavu nije u mogućnost
donosit odluke”, izjavio je nikšić. njemu je lojalno osam ministara,
dok ostalih devet pripada bloku sDa-HsP-nsrzB.
Izet omanović, predsjednik Kluba zastupnika sDa, optužio je
sDP da samo provodi želje Dragana čovića kojemu je cilj da kadro-
vi HDz BiH preuzmu ministarska mjesta u enttetskoj vladi. Marin-
ko čavar, predsjednik Kluba zastupnika HDz BiH, ustvrdio je kako
njegovoj stranci ulazak u vladu nije bitan, ali jest funkcioniranje
Federacije BiH koja je već mjesecima blokirana zbog neučinkovite
izvršne vlast.

Delegacija europske unije u BiH i tamošnje američko veleposlan-
stvo objavili su, nakon zasjedanja zastupničkog doma, kako prekida-
ju s pokušajima da pomognu u preustroju vlade FBiH. optužili su
pritom sve strane povezane s tm problemom da snose podjednaku
odgovornost za zastoj u kojemu se proces preustroja našao. “odgo-
vornost za rješavanje politčkog zastoja u FBiH na lokalnim je čelnici-
ma. na njihov zahtjev u proteklim smo tjednima pokušali olakšat
dijalog između politčkih stranaka o preustroju vlade, no sada nema-

IZGLASANO NEPOVJERENJE VLADI FEDERACIJE BIH

You're Reading a Free Preview

Download
scribd
/*********** DO NOT ALTER ANYTHING BELOW THIS LINE ! ************/ var s_code=s.t();if(s_code)document.write(s_code)//-->