Plodovi jeseni - bundeva

http://www.vasez dravlje.com/printable/iz danje/clanak/2078/ October 10, 2012

Podijeli

Iako proslavljena po Noći vješt ica, poznat a je i po obilju za zdravlje korisnih t vari i superhranjivim i ukusnim sjemenkama Današnja bundeva razvila se iz divlje bundeve koja je rasla na području između Gvatemale i Meksika. Indijanci su se prema njoj odnosili s takvim poštovanjem da su je pokapali s mrtvima, kao hranu na njihovu posljednjem putovanju. Bundeva je plod s obiljem slatkog mesa fine teksture. Želimo li postići najbolji okus i najveću prehrambenu vrijednost, važna je njezina ispravna priprema. Poželjan gost na jesensko-zimskoj trpezi Bundeva je bogata hranjivim tvarima, a budući da sadrži samo 19 kalorija na 100 g, idealna je namirnica za zdravo mršavljenje. Jedan je od najkoncentriranijih izvora alf alinolenske kiseline (ALA), omega-3 esencijalne masne kiseline, koja snižava rizik od pojave bolesti srca i krvožilnog sustava. U tijelu se pretvara u eikozapentensku kiselinu (EPA), masnu kiselinu kojom obiluje riba, i za koju se utvrdilo da snižava trigliceride i sprječava promjene srčanog ritma. Za njezinu tamnu, žarko narančastu i žutu boju odgovorni su f it onut rijent i - karot enoidi (alfakaroten, beta-karoten, lutein, zeaksantin i beta-kriptoksantin), kao i za mnoge ljekovite vrijednosti. Alfa i beta-karoten poznati su kao spojevi provitamina A (moguće ih je pretvoriti u aktivan oblik vitamina A), snažnog antioksidativnog i protuupalnog agensa. A kako je bogata i vit aminom C, pruža sinergijsko antioksidativno djelovanje, što koristi ne samo zdravlju srca, nego i organizma u cjelini, jer pomaže u sprječavanju razvoja ateroskleroze. Bundeva obiluje i drugim hranjivim tvarima koje poboljšavaju rad krvožilnog sustava: vrlo je dobar izvor prehrambenih vlakana i kalija te f olne kiseline, vit amina B6 i niacina. Njezini sastojci povoljno djeluju i na poboljšanje zdravlja dišnog sustava. Vit amin A važna je hranjiva tvar za zdravlje pluća jer djeluje na rast i razvoj tkiva koja ih oblažu. Određene vrste bundeve, npr. bundeva i muškatna tikva, koncentrirani su izvor bet akript oksant ina, vrlo snažnog antioksidanta karotenoida, za koji se utvrdilo da štiti zdravlje pluća (nedavno istraživanje pokazalo je kako je kod onih koji su jeli najviše namirnica bogatih kriptoksantinom bio znatno snižen rizik od nastanka raka pluća). Bundeva obiluje i drugim za zdravlje korisnim hranjivim tvarima. Među njima su mangan i bakar, koji na sebe vežu slobodne radikale, a vit amini B1 i B5 stvaraju energiju i triptofan, koji regulira san. Različiti oblici i veličine

bundeva spaghet t i . sivo-plava ili narančastocrvena. bundeva će ostati svježa tri do četiri tjedna. Najbolje se čuva na hladnom i tamnom mjestu. primjerice minerala. pa je lakše probavljiva. bundeva t urban ili but t ercup . Sve su bundeve slatkaste i imaju meso fine teksture i šupljinu sa sjemenkama u sredini. koji je kombinacija slatka i paprena. čuva rezerve fitonutrijenata i maksimalno smanjuje gubitak hranjivih tvari. primjerice tvrdu zaštitnu koru koju je teško probiti i zbog koje se može čuvati tri do četiri tjedna. Bundeva se može peći u pećnici. kabocha .vrsta japanske buče čiji je okus sličan okusu batata te bogatiji. Vrste koje se u tu svrhu rabe obično su prežilave za jelo. tamno narančasto meso i sladak okus. Ima koru krem boje. Bundeve s mekom korom treba izbjegavati jer to može biti znak da je vodenasta i neukusna. Među najpopularnijim vrstama su: muškat na t ikva . Ima narančasto-žuto meso i okus koji podsjeća na lješnjake. Bundeva kuhana na pari za samo sedam minuta daje najbolje rezultate (jedan od najvažnijih razloga zašto bundeva gubi okus jest prekuhanost).99 posto bundeva na tržištu SAD-a rabe se u Noći vještica.po obliku nalik na veliku krušku.Bundeva (Cucurbita maxima) je član porodice Cucurbitaceae. Jedinstvena je okusa. Lako se kvari kad je oštećena. Dobro podnosi (pravilno) skladišt enje . bundeva acorn . Kuhanjem na pari omekša. Usporimo li frekvenciju disanja.Najukusnija je čvrsta bundeva. dalje od izvora topline i jarke svjetlosti. Bundeva nastavlja disati čak i nakon što je ubrana. pojavljuje se u mnogo različitih oblika i veličina. bundeva hubbard .Kako se važne hranjive tvari mogu izgubiti ili uništiti načinom pripreme. a cijena najniža. kad je koncentracija hranjivih tvari najviša. najbolje na 175° C. dok je unutarnji dio nalik na špagete. produljit ćemo okus i prehrambenu vrijednost. Kako pravilno odabrat i . Ne preporučuje se kuhanje u vodi jer se povećava apsorpcija vode. Kratko vrijeme pripremanja pomoći će da glikemijski indeks ostane nizak jer će se manje škroba pretvoriti u šećer. bundeva . . vitamina topljivih u vodi (vitamin B i C) i fitonutrijenata. Najbolja je na pari . potrebno je svladati pripremu kojom će se istaknuti najbolji okus hrane i istodobno iz nje dobiti najveća količina vitamina. Manje je slatka od ostalih vrsta. spada u plodasto povrće.ima zelenu koru s narančastim mrljama i blijedim žuto-narančastim mesom. najbolja je u jesen. oko 50 do 60 minuta. Stoga je nužno pravilno skladištenje jer ono smanjuje disanje.Iako je bundeva dostupna od kolovoza do ožujka. što pomalo dolazi i u našu zemlju. Različite vrste razlikuju se po izgledu i okusu.blago je slatka i žute boje. te je srodna dinji. a dijelovi natopljeni vodom ili plijesni znak su kvarenja. slađi i kremastiji od okusa ostalih bundeva. ima najbolji okus i kuhana je tek toliko dugo da joj omekšaju celulozna i hemicelulozna vlakna. Kora ove vrste ne mora se guliti. u listopadu i studenom. a za zdravlje korisne hranjive tvari bolje se apsorbiraju. Idealna temperatura za čuvanje je između 10 i 16 stupnjeva. lubenici i krastavcu.Ako se pravilno čuva. okus najbolji. Najukusnija ima i najvišu prehrambenu vrijednost.velika bundeva koja može biti tamnozelena. zbog čega zadržava svoju svježinu. Vrhunac sezone . te okusa oraha. razvodnjava okus i dolazi do gubitka mnogih hranjivih tvari. teška u odnosu na veličinu i mat boje kore (ne sjajne).zelene je boje s pjegama ili crtama. s tankom tvrdom korom. ali sve imaju neka zajednička svojstva. minerala i snažnih antioksidanata.

koji je važan za imunosni sustav i zdravlje prostate. koje su dostupne tijekom cijele godine. štiti od osteoporoze i sprječava oksidativno oštećivanje stanica. Iako se smatra da je osteoporoza rezervirana za žene nakon menopauze. koji daju energiju te t ript of ana. Za bučino ulje karakteristična je tamna crvenkasto-smeđa do zelena boja. i jesu li posude u kojima ih drže dobro zatvorene. no najsvježije su u jesen. Nakon što se koštice izvade iz buče. ali se to u praksi ne provodi jer se gube specifična aroma i boja. sadrži vitamine i druge sastojke. željeza i f osf ora. Sadrži najviše linolne. jer im se jedino tako zadržava svježina. Preporučuje se kupovati sirove sjemenke i samostalno ih pržiti. Mogu se jesti kao međuobrok ili dodatak salati. čiji su nosioci spojevi iz grupe karotenoida i klorofila. što povoljno djeluje na prostatu. Dobar su izvor cinka. Obiluju bjelančevinama i jedina su vrsta orašastog ploda koja sadržava dovoljnu količinu te hranjive tvari (pomoću bjelančevine tijelo gradi svoju strukturu. njegove niske razine u krvi i osteoporoze kuka i kralježnice kod ljudi starijih od 45 godina. ostave se posušiti preko noći. spada u grupu ulja linolne kiseline i slično je ulju kukuruznih klica. kao što su kokosovo ili palmino ulje.Najhranjivije i najukusnije sjemenke Osim ukusnog ploda. Bučino ulje . Sve sjemenke moraju biti jednake boje. juhi.Sadrže kukurbit acine . nakon čega gube svježinu. poslužite se i dobar tek! HRANJIVA TVAR FUNKCIJE . Osim njih. Sadrže kalcij koji štiti kosti. Industrijski prženo orašasto voće i sjemenke namijenjene prodaji obično se prže u zasićenim mastima. Postoji izravna veza između nedovoljna unosa cinka putem hrane. ali za posebniji okus treba ih prepeći. magnezija. koji omogućuje normalno zgrušavanje krvi. Od bučinih sjemenki može se dobiti prvoklasno rafinirano ulje. Smrznute ostaju svježe oko godinu dana. najbolje ih je peći na niskoj temperaturi. koji poništava djelovanje slobodnih radikala. magnezija. omega-3 i omega-6 masne kiseline koje održavaju povoljnu razinu kolesterola i smanjuju upalu. Prema sastavu. koji opušta mišiće. Naveli smo mnogo razloga zašto bi bundeva i njezini proizvodi trebali biti na našim stolovima tijekom jeseni i zime. Kako visoka temperatura može uništiti njihove esencijalne masne kiseline. koji je važan za opuštanje mišića i živaca. bundeva u sebi skriva i najhranjivije i najukusnije sjemenke. U njima ima i mangana. koje se zbog tamne boje još zove i crno ulje. Upotrebljava se kao začin za salate bez rafiniranja. različitom povrću ili žitaricama za doručak. Stoga. Sirove bučine sjemenke imaju profinjen sladak i orašast okus. Zatim se poslažu u pleh na papir za pečenje i peku u zagrijanoj pećnici (70-75° C) 15 do 20 minuta. ona pogađa i starije muškarce. koji sprječavaju pretvaranje testosterona u dihidrotestosteron. no najsvježije su prva dva mjeseca.Bundevine sjemenke treba čuvati u dobro zatvorenoj posudi u hladnjaku. Unos hrane pržene na mnogo masti povezuje se s porastom razine LDL-a ("lošeg" kolesterola) i pojavom naslaga na stijenkama arterija. potom oleinske. Povoljno djelovanje .Glavni proizvod bučinih sjemenki je ulje poznatije kao ulje bučinih koštica. Najbolji način čuvanja . zbog kojih je ulje toliko cijenjeno. koji regulira san. pa nije preporučljivo. Izvor su cinka. ne smiju djelovati uvenulo i moraju imati slatkast miris orašastog voća (važno je da ne mirišu po užeglom ulju i plijesni). Pri njihovoj kupnji dobro je provjeriti kakav je promet i potražnja za njima. mišiće i tkiva). Može ih se konzumirati tijekom šest mjeseci. koji kod muškaraca povećava mineralnu gustoću kostiju. stearinske i palmitinske kiseline. u nekim krajevima i koščićno ulje. i vitamina K.

betakriptoksantin. lutein/zeaksantin. poboljšava apsorpciju željeza. pomaže pri iskorištavanju željeza. poboljšavaju rad imunosnog sustava. normalnu razinu šećera u krvi i tijelu da sintetizira kolesterol. posebno kožnih. održava zdravlje živaca smanjuje oštećenja tkiva uzrokovana djelovanjem slobodnih radikala. koordinira živčanu i mišićnu aktivnost. pomaže u snižavanju razine kolesterola i tijelu u preradi masti pomaže u pretvaranju ugljikohidrata i masti u iskoristivu energiju i da se nosimo sa stresom. pomaže nesmetanu cirkulaciju štiti stanice od djelovanja slobodnih radikala. zdravlje očiju i pluća omega-3 masne kiseline triptofan vitamin A karotenoidi (betakaroten. pomaže u borbi protiv virusnih infekcija štite stanice od štetnog djelovanja slobodnih radikala. održava jake i zdrave kosti. omogućava živcima da normalno funkcioniraju održava energetske zalihe. potiče pravilnu razgradnju šećera i škroba štiti stanice od oštećenja uzrokovanih djelovanjem slobodnih radikala. smanjuje opasnost od raka održava zdrave i jake kosti. štiti mijelinsku ovojnicu koja obavija živce tiamin (B1) niacin (B3) pantotenska kiselina (B5) vitamin B6 vitamin C mineral kalcij mineral magnezij mineral mangan mineral bakar . obnavlja zalihe vitamina E. potiče optimalnu funkciju štitnjače. likopen) folna kiselina (folat) pomaže u proizvodnji crvenih krvnih stanica i sprječava anemiju. pomaže pravilan rad srca stabilizira razinu šećera u krvi. alfa-karoten. omogućuje bolji san čuva i poboljšava vid. podiže raspoloženje. izvori su vitamina A.prehrambena vlakna potiču pravilan rad crijeva. osigurava odgovarajuću proizvodnju zdravih masti u stanicama pridonosi zdravlju živčanog sustava. pomaže pravilnu funkciju živaca i mišića te pri zgrušavanju krvi opušta živce i mišiće. održavaju fluidnost staničnih membrana pomaže u reguliranju apetita. pomažu pri održavanju normalne razine kolesterola i šećera u krvi. tako što podržava rad nadbubrežne žlijezde. sprječavaju prekomjerno zgrušavanje krvi. gradi i jača kosti. potiče proizvodnju stanica. održava zdravlje kostiju i vezivnog tkiva. pomaže normalnu funkciju štitne žlijezde. sprječavaju nakupljanje neželjenih kilograma smanjuju upalu u tijelu.

mineral kalij pomaže pravilnu funkciju mišića i živaca. smanjuje opasnost od visokoga krvnog tlaka. održava normalnu razinu kalcija .

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful