You are on page 1of 66

Električna postrojenja

Elementi postrojenja (nastavak)
Prof. dr. sc. Slavko Krajcar
Doc. dr. sc. Marko Delimar
2007/2008
2
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Gdje smo?
• uvod 
• simetrične komponente 
• modeliranje elemenata sustava 
(transformatori, generatori, prigušnice, vodovi, trošila)
• proračun kratkog spoja 
• elementi postrojenja
– sabirnice, izolatori, rastavljači, uređaji za prekidanje struje 
– sklopni uređaji niskog napona 
– energetski i mjerni transformatori
– sekundarni sustavi u električnim postrojenjima
• sheme spoja
5
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (1)
Osnovni podaci
– prijenosni omjer
– nazivna snaga
– spoj transformatora
– relativni napon kratkog spoja
– mogudnost promjene prijenosnog omjera (regulacija)
– način hlađenja
6
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (2)
Prijenosni omjer
– omjer broja zavoja primarne i sekundarne strane transformatora
– približno je jednak omjeru primanog i sekundarnog napona za transformator
u praznom hodu
– često se prijenosni omjer navodi kao omjer nazivnih napona primarne i
sekundarne strane transformatora (za trofazni transformator to su linijske
vrijednosti)
– realno, da bi se kompenzirao pad napona u transformatoru (a djelomično i u
mreži), transformatori se grade tako da na sekundarnoj strani imaju
određeni broj zavoja više (npr. 5%)
– pri tome se pod sekundarnom stranom podrazumijeva on strana na koju se
transformira energija
• silazni transformatori: sekundarna strana je niženaponska (npr. 110/10.5 kV)
• uzlazni transformatori: sekundarna strana je višenaponska (npr. 115.5/10 kV)
• ako se transformator u mreži koristi i kao uzlazni i kao silazni, onda prijenosni
omjer ovisi o prilikama u mrežama koje povezuje
7
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (3)
Nazivna snaga
– za dvonamotni transformator to je prividna snaga za koju je dimenzioniran
transformator, a dobiva se iz izraza:
– prethodna definicija, iako se koristi u vedini propisa, nije u skladu s
definicijom koja se uobičajeno koristi kao definicija nazivne snage strojeva
– nazivna snaga stroja je izlazna snaga, pa bi izlaznu snagu dvonamotnog
transformatora trebalo određivati preko sekundarnog napona pri nazivnoj
sekundarnoj struji (a ne preko U
2n
sekundarnog napona u praznom hodu)
– no u tom bi slučaju sekundarni napon opteredenog transformatora ovisio o
faktoru snage opteredenja, zbog čega bi nazivnu snagu bilo potrebno
definirati s obzirom na faktor snage opteredenja transformatora
2 2
3
n n n
S I U = · ·
8
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (4)
Nazivna snaga (nastavak)
– transformatori se standardiziraju prema nazivnim snagama:
– npr.
• za 110/x kV: 20, 40, 63 MVA
• za 30(35)/10 kV: 1.6, 4, 8, 16 MVA
• za 10/0.4 kV: 50, 100, 140, 250, 400, 630, 1000, 2000 kVA
– za tronamotne transformatore potrebno je poznavati nazivnu snagu svakog
namota posebno
– npr. 60/40/20 MVA
– pri tome je nazivna snaga transformacije među pojedinim namotima
ograničena nazivnom snagom onog namota koji ima manju nazivnu snagu
(npr. S
n12
=40 MVA, S
n13
=20 MVA, S
n23
=20 MVA)
9
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (5)
Spoj dvonamotnih transformatora
– grupa spoja transformatora ovisi o zahtjevima mreže
(npr. da li se u mreži uzemljuje nultočka)
– za povezivanje VN mreža najčešde korištene grupe spoja su:
Yy0 Yd5 Dy5
– Yy0 – upotrebljava se za transformatore manjih snaga, pogotovo kada su
obje nultočke uzemljene bilo neposredno, bilo preko prigušnice
– Dy5 ili Yd5 se koriste kada je potrebno u uzemljiti nultočku samo na jednoj
strani
Yd5 je povoljno koristiti za spoj elektrane s mrežom (tada se generator
spaja na namot spojen u trokut čime se postiže da tredi harmonik koji se
pojavljuje pri magnetiziranju transformatora ne prelazi u mrežu)
10
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (6)
Spoj tronamornih transformatora
– tronamotni transformatori se sve više koriste,
pogotovo ako se radi o vrlo visokim naponima
• Yy0d5 – namoti najvišeg i srednjeg napona su spojeni na zvijezdu koju
je mogude uzemljiti (normalno se uzemljuju mreže višeg napona)
• Yy0d5 – koristi se i kada je uzmeljena samo jedna nultočka, odnosno
ako se predviđa priključak sinkronog kompenzatora (spaja se na namot
spojen u trokut)
• Yd5y0 – koristi se u elektranama za priključak vlastitog potroška
(generator je priključen na namot spojen u trokut)
• Yd5d5 – transformacija energije dvaju generatora preko jednog
transformatora (generatori su priključeni na namot spojen u trokut)
12
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (7)
Relativni napon kratkog spoja (u
k
)
– prirodna karakteristika svakog transformatora koja proizlazi iz njegove
izvedbe (geometrije)
– u normalnom pogonu povoljniji je manji u
k
– u uvjetima kratkog spoja povoljniji je vedi u
k
– normalno se krede između 3 i 20%
– niže vrijednosti se odnose na transformatore manjih snaga
Promjena prijenosnog omjera (regulacija)
– radi mogudnosti regulacije napona transformatori se izvode s određenim
brojem zavoja koji se mogu isključiti ili uključiti iz prijenosnog omjera
– razlikujemo :
• transformatore s otcjepima
• regulacijske transformatore
13
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (8)
Promjena prijenosnog omjera (regulacija)
• transformatori s otcjepima
– prijenosni omjer je mogude mijenjati samo u beznaponskom stanju
– obično se izvode s:
• 3 položaja preklopke:
npr. 30kV ± 5%/ 10,5 kV =>
31.5/10.5 kV; 30/10.5 kV; 28.5/10.5 kV
• 5 položaja preklopke:
npr. 30 kV ± 2x5%/10.5 kV
– uobičajeni otcjepi su ±4% ili ±5% (ali može i ±2.5% ili ±7.5%)
– s obzirom na konstrukciju transformatora izvedba otcjepa je nepovoljna
(aksijalne sile među namotima zbog nesimetrije namota, refleksija vala
prenapona na otvorenim otcjepima i sl.) pa je otcjepe potrebno
izbjegavati ako je mogude
14
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (9)
Promjena prijenosnog omjera (regulacija):
• regulacijski transformator
– mogude je mijenjati prijenosni omjer za vrijeme pogona
– izvode s vedim brojem stupnjeva regulacije nego transformatori s otcjepima
– uobičajeno se maksimalna regulacija krede u granicama ± 10% ili ± 20%
– pri tome je napon jednog stupnja regulacije 1.5 – 2%
– npr. za 110 kV±10x1.5%/10.5 kV mogud je 21 položaj regulacijske sklopke
(od 126.5/10.5 kV do 93.5/10.5 kV)
– regulacijska sklopka može se smjestiti i na VN i na NN stranu, ali obično se
smješta na VN stranu jer su tamo struje manje pa je regulacijska sklopka
jeftinija i lakša
15
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (10)
Promjena prijenosnog omjera (regulacija):
• regulacijski transformator
izvedbe:
– kao jedna jedinica u koju je smješten transformator i regulacijska sklopka
– dvije jedinice – u jednoj se nalazi transformator fiksnog prijenosnog omjera,
a u drugoj autotransformator s regulacijskom sklopkom
(druga kombinacija je povoljnija glede sigurnosti pogona jer u slučaju kvara na nekoj
od komponenti druge jedinice, prva jedinica (transformator) ostaje u pogonu)
primjena:
– HE – nije potrebno predvidjeti regulacijske transformatore jer se promjena
napona može postidi regulacijom napona na generatoru
– TE – ekonomičnije je ostvariti veliki opseg regulacije napona regulacijskim
transformatorom nego izgradnjom generatora s mogudnošdu takve
regulacije
16
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (11)
Hlađenje transformatora
– dvije razine hlađenja – unutrašnje i vanjsko
– npr. hlađenje prisilnom cirkulacijom ulja kroz hladnjak koji se hladi
prirodnim strujanjem zraka – OFAN (oil-forced air-natural)
– oznake hlađenja:
• 1. slovo – unutrašnji medij (ulje ili drugi nevodljivi fluidi)
• 2. slovo – način hlađenja (prirodno, prisilno, ...)
• 3. slovo – vanjski medij (zrak, voda)
• 4. slovo – (prirodno, prisilno)
19
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (12)
Paralelan rad transformatora
• da bi bio mogud paralelan rad transformatora i omogudilo se puno iskorištenje
njihove nazivne snage, potrebno je ispuniti sljedede uvjete:
– jednaki prijenosni omjeri
– približno jednaki nazivni naponi
– ista grupa spoja
– približno jednaki relativni naponi kratkog spoja
– omjer nazivnih prividnih snaga ne vedi od 3:1
20
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (13)
Paralelan rad transformatora
• jednaki prijenosni omjeri
– ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV
prazni hod opteredeni transformatori
prazni hod:
transformator s vedim sekundarnim naponom
(30/10.5 kV) protjerati de struju izjednačenja kroz
oba transformatora
2
k
1
2 2 2 2
1
100 (%)
2
npr. u 5%, 5%
50%
n
a n
k n n k
a
n n k
n
a
n
S V V V V
I I
Z X u U V u
I V
I V u
V
V
I
I
A A A A
= ~ = · = · ·
A
= · ·
A
= =
=
21
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (14)
prazni hod opteredeni transformatori
opteredeni transformatori:
opteredivanjem na sekundarnoj strani povedati de
se opteredenja jednog , a smanjivati opteredenje
drugog transformatora
prije nego što sekundarno priključeno opteredenje
dosegne vrijednost zbroja njihovih nazivnih snaga
dodi do nazivnog opteredenja prvog transformatora
znači, mogudnost opteredivanja paralelno spojenih
transformatora nejednakih prijenosnih omjera
znatno je manja od zbroja njihovih nazivnih snaga
(tim više što je AV razlika prijenosnih omjera veda,
a u
k
manji)
Paralelan rad transformatora
• jednaki prijenosni omjeri
– ako su nejednaki prijenosni omjeri: npr. 30/10 i 30/10.5 kV
22
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (15)
Paralelan rad transformatora
• približno jednaki nazivni naponi
– nazivni naponi paralelno spojenih transformatora ne moraju biti u
potpunosti jednaki
– npr. mogu se paralelno spojiti dva transformatora jednakih prijenosnih
omjera, ali različitih nazivnih napona: 30/10 kV i 31.5/10.5 kV
– ako je pogonski napon višenaponske strane jednak višem nazivnom naponu
(31.5 kV), tedi de nešto povedana struje magnetiziranja kroz prvi
transformator
– treba voditi računa da je transformator građen tako da može izdržati pogon
s naponom koji je do 5% viši od nazivnog
23
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (16)
Paralelan rad transformatora:
ista grupa spoja
• paralelnim spajanjem transformatora
različitih grupa spoja potekla bi velika
struja izjednačenja
• npr. za najmanji fazni pomak sekundarnih
napona (30°), razlika sekundarnih napona
(AV/V)100%=50%, pa bi struja izjednačenja
(npr. za u
k
=10%) bila bi veda od 2.5I
n
=>
nije mogud paralelan rad transformatora
različitih grupa spoja
• zamjenom stezaljki kod priključka na sabirnice
mogude je postidi da se transformator ponaša
prema mreži kao da je druge grupa spoja (npr.
na slici su prikazani razni priključci Yd11
transformatora tako da se on ponaša prema
mreži kao da je u spoju Yd5)
24
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (17)
Paralelan rad transformatora
• približno jednaki relativni naponi kratkog spoja
– opteredenje među transformatorima s jednakim relativnim naponom kratkog spoja
(u
k1
=…=u
kn
) dijeli se proporcionalno nazivnim snagama transformatora, zbog čega je
transformatore mogude opteretiti snagom koja odgovara zbroj nazivnih snaga
pojedinih transformatora
ako relativni naponi kratkog spoja nisu jednaki:
1 1 2 2
2
k1 k2 kn
1 2
1 2
...
i 1,..n
100
i 1,..n
3

u u u
...
n n
ki n
i
ni
ni
i
n
n n nn
I Z I Z I Z
u U
Z
S
S
I
U
S S Sn
S S S
= = =
= · =
= =
· = · = = ·
25
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (18)
Paralelan rad transformatora
• približno jednaki relativni naponi kratkog spoja
– ako relativni naponi kratkog spoja nisu jednaki:
• maksimalno dopušteno opteredenja grupe:
• tada je transformator s najmanjim relativnim naponom kratkog spoja nazivno
optereden
• gornji izraz vrijedi i sasvim opdenito za neko opteredenje S≤S
max
na sekundarnoj
strani
max
max min
1
1

n
ni i ki
k
n
nj i
ki ni
j
kj
S
S S u
S u
S
u S
u
=
=
= · =
¿
¿
26
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (19)
Paralelan rad transformatora
• približno jednaki relativni naponi kratkog spoja
– paralelno spajanje transformatora za koje je najveda pojedinačna razlika
relativnih napona kratkog spoja veda od 10% aritmetičke sredine svih
relativnih napona kratkog spoja, kao trajno rješenje nije opravdano iz
ekonomskih razloga zbog nemogudnosti iskorištenja njihove pune snage
(zbroj nazivnih snaga pojedinih transformatora u paralelnom radu)
• omjer nazivnih prividnih snaga ne vedi od 3:1
– jednakost padova napona u paralelno spojenim transformatorima po iznosu
i po fazi biti de postignuta samo ako je omjer R/X svih transformatora jednak
– taj je uvjet normalno ispunjen u transformatorima približno jednakih
nazivnih snaga
27
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Energetski transformatori (20)
Paralelan rad transformatora:
• omjer nazivnih prividnih snaga ne vedi od 3:1
ako je omjer nazivnih snaga vedi od 1:3, postojati de velika razlika
između omjera R/X u transformatorima i pored toga što su im
relativni naponi kratkog spoja jednaki, pa de se pojaviti struja
izjednačenja ved u praznom hodu
slika prikazuje padove napona u dva transformatora:
• iste nazivne snage
• istih relativnih napona kratkog spoja
• različitih omjer R/X
uz pretpostavku da kroz oba transformatora teku jednake struje, što
bi bilo poželjno s obzirom na mogudnost iskorištenja transformatora
na sekundaru se javljaju različiti naponi V
21
i V
22
, pa de u paralelnom
spoju razlika napona oV protjerati struju izjednačenja kroz
transformatore
30
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Mjerni transformatori - uvod
• uređaji za mjerenje i zaštitu, bez obzira na naponsku razinu, se ne priključuju
direktno na vodove jer bi to znatno poskupilo njihovu izvedbu
• visoki naponi: izolacija, dimenzije instrumenata i releja
• velike struje: presjeci vodiča, sile među vodičima
• stoga se upotrebljavaju mjerni transformatori koji pogonske napone
(naponski mjerni transformatori) i struje (strujni mjerni transformatori)
transformiraju na standardne vrijednosti:
• struje do 5A (1A)
• naponi do 100 V
• na taj način se instrumenti i releji mogu standardizirati što znatno
pojednostavljuje njihovo projektiranje i proizvodnju
31
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (1)
Način rada:
• kao i Energetski transformatori imaju primarni i sekundarni namot s željeznom
jezgrom od limova (slika a)
• primarni se namot spaja u seriju s potrošačima
pa je na taj način struja kroz taj namot gotovo
neovisna o teretu na sekundarnoj strani
• na slici b prikazana je ekvivalentna shema
strujnog mjernog transformatora, a na slici c
prikazana je shema istog transformatora uz
pretpostavku prijenosnog omjera 1:1
( )
1
1 1 0 2 2 2 1 0
2
2 2 2
1 0 0
( ) ( )


n
n I I I n I I I
n
E I Z Z
E I Z
÷ = ¬ = ÷
= +
=
32
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (2)
Način rada:
struja magnetiziranja uz konstantnu primarnu struju I
1
ovisi o impedanciji
priključenoj na sekundarnoj strani:
( )
( )
( ) ( )
( )
( )
1 2 2 1
0 0 2 2 2 1
2
0 2 1
0 2
2
1 2 1 1 2
0 1 0 1 0
2 2 2 0 0
2
1 2
1
0 1 1 2
2 2
2 0 1 2
0 2
1 2

( ) ( )
1
E n E n
I Z n I Z Z n
I
I Z Z n
Z n
n Z Z n n Z Z
I I I I I
n n n Z Z
n Z Z
I
I I f Z U f Z
n Z n Z Z
Z n
n Z Z
=
= +
= +
| | + +
= ÷ = ÷
|
\ .
+
= = = ¬ =
+ +
| |
+
|
+
\ .
raste I raste
0
¬ Z
33
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (3)
Način rada:
• usporedba SMT s energetskim transformatorom
za energetski transformator su U
1
i I
0
neovisni o impedanciji tereta priključenog na
sekundarnu stranu
• iz tih razlika slijedi i različito ponašanje ovih transformatora u praznom hodu i kratkom
spoju na stezaljkama sekundarne strane
• prazni hod SMT-a:
• kroz primarni namot teče struja I
1
koju trebaju potrošači, pa kako u sekundarnom namotu
nema struje, niti protjecanja koje bi se suprotstavilo protjecanju primarne struje, ukupna
struja I
1
=I
0
služi za magnetiziranje jezgre
• tolika struja magnetiziranja, kad primarna struja ostane u granicama nazivne vrijednosti,
dovesti de do znatnog povedanja indukcije u željeznoj jezgri
• posljedično dolazi do:
• povedanje gubitaka u željezu
dolazi do zagrijavanja jezgre, pa može dodi i do izgaranja izolacije, te da željezni limovi
promijene magnetska svojstva
• povišenje napona na stezaljkama SMT-a
što može ugroziti izolaciju SMT-a i dovesti u opasnost osoblje
34
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (4)
Prazni hod SMT-a
i
t
|

|
e
e

|
i
• kod energetskog transformatora su tok |
i elektromotorna sila e sinusne veličine,
dok struja magnetiziranja sadrži osim
osnovnog vala i valove trostruke i viših
frekvencija
• kod SMT-a u praznom hodu je struja I
0
=I
1
sinusna – zato tok tok | i elektromotorna
sila e ne mogu biti sinusni radi oblika
krivulje magnetiziranja (petlje histereze)
radi nagle promjene toka u području u
kojem je tok blizu vrijendnosti nula,
dolazi do znatnih napona (e=-d|/dt)
• stoga se ne smije ostavljati otvoren
sekundarni namot SMT-a
35
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (5)
Kratki spoj SMT-a
• nema nikakve opasnosti po SMT ako se njegove sekundarne stezaljke kratko spoje
sekundarna struja ovisi samo o primarnoj struji (što je S
n
prividna nazivna snaga SMT-a
veda ovaj je izraz točniji)
• zaključak: SMT je mogude ostaviti trajno u pogonu s kratko spojenim sekundarnim
stezaljkama jer de pri tome struja na sekundarnoj strani biti tek neznatno veda od struje
u normalnom pogonu uz priključenu impedanciju Z
1
2 1 0
2
2 1 2
2 2 2 0 0 0 2
1 2 0
1
2 0 2 1
2
0
( )

Z
n
I I I
n
n n Z
E I Z I Z I I
n n Z
n
uz Z I I I
n
=
= ÷
= · = ¬ = ·
++¬ ++ ¬ ~
36
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (6)
Osnovni podaci
(karakteristike)
– prijenosni omjer
– strujna pogreška
– kutna pogreška
– klasa točnosti
– strujni višekratnik
– nazivni teret ili nazivna
snaga transformatora
37
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (7)
Prijenosni omjer
• omjer primarne i sekundarne nazivne struje
(ne odgovara omjeru broja zavoja zbog struje magnetiziranja I
0
)
• prema primarnoj nazivnoj struji SMT-a se odabire tako da ona bude neposredno veda
od maksimalne pogonske struje u dijelu mreže gdje se SMT priključuje (treba
izbjegavati velike razlike između I
1n
i I
maxpog
) jer su time vede strujne pogreške SMT-a
• standardne vrijednosti primarnih struja:
m*10, m*15, m*20, m*30, m*50, m*75 (A) m=1, 10, 100
• standardne vrijednosti sekundarnih struja:
5 (1) A
1A se koristi samo kada je duljina vodova između SMT-a i uređaja (mjernih ili zaštitnih)
velika – na taj je način za iste I
2
R gubitke potreban manji presjek vodova u
sekundarnom krugu
38
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (8)
Strujna pogreška
• definicija:
K je prijenosni omjer
(omjer primarne i sekundarne nazivne struje)
I
1
i I
2
su apsolutne vrijednosti primarne i sekundarne
struje
Kutna pogreška
• definirana je kutom između primarne i sekundarne
struje (pozitivna je ako sekundarna struja prethodi
primarnoj)
2 1
1
100%
K I I
i
I
· ÷
A = ·
39
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (9)
Klasa točnosti (kl)
• kada bi SMT bio izveden s prijenosnim omjerom K
jednakim omjeru broj zavoja sekundarne i
primarne strane (n
2
/n
1
), strujna pogreška bi stalno
bila negativna
( )
( )
2 1
1
1 0
1 0 1 0 1
2 1 0
2 1 1

0
K I I
i
I
I I
I I I I n
I I I i
n K I I
· ÷
A =
÷
÷ ÷
= ÷ = ¬A = = ÷ <
• ako SMT ima manji broj zavoja na sekundarnoj strani (K> n
2
/n
1
), onda vrijednost od Ai
može biti i pozitivna, ali i nula za neku vrijednost od I
1
0 2 1 1
1 2 1
1 1 0
I K I I n
i K
I n I
>
<
| | · ÷
A = = ÷ ÷ =
|
\ .
40
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (10)
Klasa točnosti
• odgovara maksimalno dopuštenoj strujnoj
pogrešci SMT-a pri nazivnoj struji i nazivnom
teretu
• npr. SMT klase točnosti kl=0.1 ima dozvoljenu
strujnu pogrešku Ai±0.1% pri I
n
i Z
n
• razlikujemo slijedede klase točnosti:
0.1-0.2-0.5-1-3-5
• osim pri nazivnoj struji definiranu su i
maksimalno dozvoljene strujne pogreške i pri
primarnim strujama I
1
<I
1n
41
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (11)
Strujni višekratnik (n)
• njime je opisano “ponašanje” SMT-a pri primarnim strujama puno vedim od nazivne
vrijednosti, I
1n
• povedanjem primarne struje, uz konstantnu impedanciju
na sekundarnoj strani, raste pogreška SMT-a
• ako primarna struja toliko naraste da indukcija znatno
prijeđe koljeno na krivulji magnetiziranja, porast
sekundarne biti de proporcionalan s porastom primarne
struje, jer de se tad transformator ponašati kao da željeza
nema
• na slici je prikazana ovisnost relativne sekundarne struje
(I
2
/I
2n
) o relativnoj primarnoj struji (I
1
/I
1n
)
crtkani pravac prikazivao bi ovisnost relativnih struja kada
ne bi bilo struje pogreške (Ai=0)
nadstrujna karakteristika
SMT-a
42
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (12)
Strujni višekratnik (n)
• Def: strujni višekratnik (n) je višekratnik primarne nazivne struje pri kojem je strujna
pogreška, uz sekundarno priključenu nazivnu impedanciju, 10%
• strujni višekratnik je definiran apscisom točke u kojoj se nadstrujna karakteristika siječe s
pravcem Ai=10% (npr. na slici su prikazane nadstrujne karakteristike dva SMT s n=4 i n=10)
43
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (13)
Strujni višekratnik (n)
• strujni višekratnik ovisi o impedanciji priključenoj na sekundarnu stranu
• ukoliko na sekundarnu stranu nije priključena nazivna impedancija Z
n
, ved Z
1
,
novi strujni višekratnik, n
1
iznosi:
1
1

n
Z
n n
Z
~
na slici je prikazan utjecaj sekundarno priključenog
tereta na strujni višekratnik SMT-a
• izborom SMT-a s malim strujnim višekratnikom
štite se priključeni uređaji od prevelikih struja što
je interesantno ukoliko je riječ o mjernim
instrumentima (n<5)
• ta je zaštita samo prividna ukoliko je impedancija
priključenih instrumenata manja od nazivne
impedancije SMT-a
44
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (14)
Strujni višekratnik (n)
• radi toga je potrebno ukoliko priključeni instrumenti nemaju dovoljno veliku
impedanciju, u seriju s njima priključiti dodatnu impedanciju
• ukoliko se na sekundarnu stranu SMT-a priključuju zaštitni uređaji, radi njihova
ispravnog djelovanja potreban je “vjeran” prijenos i velikih primarnih struja na
sekundarnu stranu (npr. struje kvara u primarnom krugu)
• stoga se za zaštitne uređaje koriste SMT-ovi s strujnim višekratnikom:
5<n<10 nadstrujni i termički releji
n>10 diferencijalni releji
10<<n<20 distantni releji
45
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (15)
Nazivni teret Z
n
ili nazivna snaga S
n
:
• s obzirom da o sekundarno priključenoj impedanciji (teretu) ovisi struja
magnetiziranja (pa time i pogreška SMT-a), potrebno je prilikom odabira SMT-a
poznavati kakvi de instrumenti ili releji biti priključeni na sekundarnu stranu
SMT-a, jer o tome ovisi njegova konstrukcija
• što je vedi teret na sekundarnoj strani (uređaji se uvijek spajaju u seriju kako bi
njima tekla ista struja I
2
), potrebna je veda snaga P
2
SMT-a => ako želimo zbog
struje magnetiziranja (strujne pogreške) magnetsku indukciju održati malom to
onda znači da je potrebno povedati presjek jezgre SMT-a
( )
2
2 2 2 2 2
4.44 P I Z Z I B f q n = + = · · · · ·
46
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (16)
Nazivni teret Z
n
ili nazivna snaga S
n
• nazivnu sekundarnu snagu, odnosno maksimalnu snagu kojom je mogude opteretiti
SMT ako se žali ostati u granicama struje pogreške, mogude je definirati na dva načina:
- stariji: pomodu nazivne impedancije Z
n
- noviji: pomodu nazivne snage P
n2
pri čemu vrijedi:
Termička granična struja
• maksimalna efektivna vrijednost primarne struje koju SMT uz kratko spojene
sekundarne stezaljke može izdržati 1s, a da se pri tome prekomjerno ne zagrije
I
ter
= (60-120) I
n1
2
2 2
( )
n n n
P I Z VA = ·
47
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (17)
Termička granična struja:
• ako kratki spoj traje t sekundi onda je termička granična struja I

ter:
Dinamička granična struja:
• tjemena vrijednost struje kratkog spoja koju SMT može izdržati uz kratko spojene
sekundarne stezaljke, a da ga ne oštete sile koje se pri tome javljaju
I
din
= (200-250) I
n1
• za mjesto priključka SMT-a mora vrijediti:
I
u
sI
din
'

ter
ter
I
I
t
=
48
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori (18)
49
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Izvedbe strujnih mjernih transformatora (1)
Suhi
• porculanski izolator
• sekundarni namot sa željeznom
jezgrom u poprečnoj rupi
• malih dimenzija
• može se montirati u bilo kojem
položaju
• izrađuje se za nazivne napone do
35 kV
• samo za unutrašnju montažu
R. Končar, suhi SMT, 10 kV
50
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Izvedbe strujnih mjernih transformatora (2)
Malouljni
• oba izvoda prolaze paralelno kroz zajednički izolator
• za napone do 35 kV izvedba sa metalnim kotlom
• za napone 60 kV i više, namoti i
jezgra nalaze se u izolatoru
• novije izvedbe - namoti i jezgra
nalaze se u kotlu na dnu izolatora
R. Končar, malouljni SMT, 10 kV
R. Končar, malouljni SMT, 220 kV
51
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Izvedbe strujnih mjernih transformatora (3)
Zamkasti
• primarni namot se namata kroz dva provodna
izolatora
• zbog velikih mehaničkih naprezanja unutar
zamke pri kratkom spoju, provodni se izolatori
pojačavaju metalnom konstrukcijom na
glavama i sredini
• ugrađuju se tamo gdje je nepovoljna štapna
izvedba radi malih primarnih struja ili gdje je
potrebna mogudnost prespajanja na primarnoj
strani (mogude je izvesti, ali je složeno zbog
ulaza na jednoj a izlaza namota na drugoj
strani)
• može se montirati u bilo kojem položaju
• izvodi se za nazivne napone do 35 kV
R. Končar, zamkasti SMT, 10 kV
52
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Izvedbe strujnih mjernih transformatora (4)
Štapni
• primarni namot ima jedan vodič
• koriste se gdje god je to mogude s obzirom na
veličinu primarne struje jer imaju gotovo
beskonačno veliku dinamičku graničnu struju
• za male primarne struje štapni SMT ima i malo
amperzavoja ( n
1
=1), pa su nepovoljni ako je
potrebna veda nazivna snaga
• normalno se izvode za primarne nazivne
struje od 100A i više
• mogu se prespajati samo sekundarno
• mogu se ugraditi u bilo kojem položaju
• normalno se izvode za napone do 35 kV
2 1 1
4.44 P I B f q n = · · · · ·
R. Končar, štapni SMT, 35 (30) kV
53
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Strujni mjerni transformatori – shema spoja
• spojevi SMT-a za mjerenje:
a) u jednoj fazi
b) u dvije faze
c) u tri faze
• u svim slučajevima, jedna od
sekundarnih stezaljki, kao i
metalno kudište, spojena je na
stezaljku za uzemljenje da bi se
poslužno osoblje zaštitilo u slučaju
spoja između primarnog i
sekundarnog namota
56
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Naponski mjerni transformatori (1)
Način rada
• izvedba “kao i normalan
energetski transformator”
• priključen paralelno potrošačima
na gotovo konstantan napon
(neovisan o impedanciji
priključenoj na sekundarni
namot NMT-a)
• osnovna razlika spram
energetskog transformatora–
relativno je slabo optereden kako
bi pogreška mjerenja bila što
manja
• struja magnetiziranja je ovisna
samo o primarnom naponu
57
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Naponski mjerni transformatori (2)
Osnovne karakteristike
• prijenosni omjer
• naponska pogreška
• klasa točnosti
• kutna pogreška
• nazivni teret ili snaga NMT-a
58
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Naponski mjerni transformatori (3)
Prijenosni omjer:
• omjer nazivnog primarnog i nazivnog sekundarnog napona
• nazivni primarni napon je jednak linijskomnazivnom naponu mreže
(npr. 110 kV) ako se radi o dvofazno izoliranom NMT-u
• nazivni primarni napon je jednak faznom nazivnom naponu mreže
(npr. 110/√3 kV) ako se radi o jednofazno izoliranom NMT-u
• u prvom slučaju je sekundarni nazivni napon 100 V,
a u drugom slučaju 110/√3 V
Naponska pogreška:
• definicija:
k = prijenosni omjer NMT-a=U
1n
/U
2n
2 1
1
100 %
k U U
u
U
· ÷
A = ·
59
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Naponski mjerni transformatori (4)
Kutna pogreška
• definira se analogno kutnoj pogrešci SMT-a
• razlika kuta sekundarnog i primarnog napona
Klasa točnosti
• jednaka je maksimalno dozvoljenoj naponskoj pogrešci kada je primarni
napon u granicama 0.8-1.2 U
1n
• prema VDE razlikujemo slijedede klase točnosti NMT-a:
0.1 0.2 0.5 1 3
dopuštene kutne pogreške za te klase točnosti su:
5´ 10´ 20´ 40´ (za klasu točnosti 3 nije definirana dozvoljena kutna pogreška)
60
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Naponski mjerni transformatori (5)
Nazivna snaga
• maksimalna snaga instrumenata na sekundarnoj strani kojom
je mogude opteretiti NMT, a da naponska i kutna pogreška
ostanu u granicama vrijednosti definiranih klasom točnosti
• pri vedim opteredenjima raste naponska pogreška NMT-a (npr.
za opteredenje koje je dva puta vede od nazivnog, naponska
pogreška može biti tri puta veda od one dopuštene klasom
točnosti)
• realno je granična termička snaga, kojom je mogude trajno
opteretiti NMT, a da se pri tome ne zagrije iznad dopuštene
vrijednosti, nekoliko puta veda od njegove nazivne snage
61
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Naponski mjerni transformatori (6)
62
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Izvedbe naponskih mjernih transformatora (1)
• dvofazno izolirani – ima dva visokonaponska priključka
• jednofazno izolirani – ima samo jedan visokonaponski priključak (drugi je kraj
visokonaponskog namota spojen s metalnim kudištem i uzemljen)
R. Končar, malouljni dvofazno
izolirani NMT, 35 (30) kV
R. Končar, malouljni jednofazno
izolirani NMT, 35 (30) kV
63
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Izvedbe naponskih mjernih transformatora (2)
• oba tipa mogu se upotrijebiti za
mjerenje u trofaznom sustavu i to
spajanjem u slog naponskih
transformatora
• da bi se ostvario slog naponskih
transformatora, potrebna su:
dva dvofazno izolirana NMT-a ili
tri jednofazno izolirana NMT-a
• u prvom slučaju mogu se mjeriti
samo linijski naponi
• u drugom slučaju mogu se mjeriti
i linijski i fazni naponi
64
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Izvedbe naponskih mjernih transformatora (3)
• suhi NMT-ovi se izvode za napone do 3 kV
• za napone do 35 kV NMT-ovi se izvode kao
uljni ili malouljni (prednost ima uporaba
malouljnih radi manje opasnosti od
zapaljenja ili eksplozije
• za unutarnju montažu i napone do 35 kV
izvode se i NMT-ovi s izolacijom od
umjetnih smola
• za napone do 35 kV upotrebljavaju se i
jednofazno i dvofazno izolirani NMT-ovi
• za napone iznad 35 kV ekonomičnija je
uporaba sloga od tri jednofazno izolirana
NMT-a jer najvedi dio troškova otpada na
izolatore
R. Končar, malouljni jednofazno
izolirani NMT, 220 kV
• svi aktivni dijelovi smješteni su u izolator
napunjen uljem, dok metalna glava
izolatora služi kao uljni konzervator
• na glavi izolatora nalaze se dvije stezaljke
između kojih je spoj s primarnim
namotom
Električna postrojenja
Sekundarni sustavi u električnim postrojenjima
2007/2008
67
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
ST
NT
P
R11 R12
R3
R2
S1
S2
3 50Hz, 110 kV
OP
~
800/5/5 A
110/\3 / 0,1/\3 / 0,1/3
DV
ZAŠTITA MJERENJE
Isključenje
Upravljanje
VOÐENJE
Nadzor
-Q1
-Q0
-T1
-T5
-Q9
-Q8
DV POLJE
Principna shema sustava zaštite i vođenja DV polja
S VN sabirnice
S1 sabirnički sustav 1
P prekidač
R rastavljač
R11 sabirnički rastavljač (kao i R12)
R2 linijski rastavljač
(rastavljač vodnog polja)
R3 zemljospojnik
OP odvodnik prenapona
ST strujni (mjerni) transformator
NT naponski (mjerni) transformator
68
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Sekundarni sustavi u postrojenju
• Signalizacija (svjetlosna, zvučna, ekranska; lokalna/daljinska)
• Mjerenje (pogonsko, obračunsko)
• Upravljanje (upravljanje aparatima, blokade)
• Regulacija i lokalna automatika (transformatora)
• Zaštita (transformatora, vodova, ...)
• Nadzor (transformatora, prekidača, ees-a)
69
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Pomodni strujni krugovi i uređaji
u elektroenergetskom postrojenju
• Pomodni strujni krugovi aparata
• Akumulatorska baterija
• Izvori izmjeničnog napona (SN ili NN mreža, transf. vlastite potrošnje, DEA,
DC/AC pretvornik)
• Razvodna ploča (ormar) vlastite potrošnje
• Razvod istosmjernog napona
• Razvod izmjeničnog napona
• Komunikacijski sustav
• Sustav za gašenje požara TR, GEN (CO
2
, H
2
0)
• Kompresorsko postrojenje
• Razvod komprimiranog zraka
70
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Sekundarni sustavi na razini polja
Na razini vodnog polja
• Zaštita voda (distantna, nadstrujna, zemljospojna, termička, APU, ...)
• Lokalno / daljinsko upravljanje
• Mjerenje izmjeničnih veličina (U, I, P, Q, f) i nadzor izmjerenih podataka (min/max)
• Registracija događaja u vezi s djelovanjem zaštite, nadzorom i upravljanjem
• Lokalno sučelje, komunikacija s nadređenom razinom, samonadzor
• Signalizacija događaja u pomodnim postrojenjima
Na razini transformatorskog polja
• Zaštita transformatora (diferencijalna, nadstrujna, termička, zaštita otpornika za
uzemljenje, zaštita od otkaza prekidača, zaštita od nesklada polova, Buchholz,
kontaktni termometar, termo slika)
• Lokalna regulacija napona i jalove snage
• Lokalno / daljinsko vođenje
• Mjerenja (U, I, P, Q), nadzor izmjerenih podataka, lokalni nadzor toka snage
• Obračunsko mjerenje
• Registracija događaja vezi s djelovanjem zaštite, nadzorom i upravljanjem
• Lokalno sučelje, komunikacija s nadređenom razinom, samonadzor
71
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
Na razini postrojenja
• Komunikacija s nadređenom razinom vođenja
• Komunikacija sa sekundarnim podsustavom i uređajima na razini polja
• Komunikacija pomodu lokalnog korisničkog sučelja
• Zaštita na razini postrojenja (zaštita sabirnica, zaštita od otkaza prekidača)
• Nadzor i upravljanje na razini postrojenja
• Prikupljanje i lokalna obrada podataka
• Izvođenje blokada u sustavu upravljanja
• Mjerenja napona i frekvencija
• Samonadzor i održanje baze podataka
• Podfrekvencijsko rasteredenje i kompenzacija jalove snage na srednjenaponskim
sabirnicama
Sekundarni sustavi na razini postrojenja
72
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
• Nadzor i upravljanje trebaju biti organizirani hijerarhijski na tri razine:
– razina polja,
– razina objekta i
– razina nadređenog centra.
• Funkcije nadzora i upravljanja, te zaštite, na VN razini,moraju biti potpuno
odvojene i nezavisne jedna o drugoj i raditi potpuno.
• Na razini polja upravljanje aparatima i osnovna pokazna mjerenja moraju biti
uvijek raspoloživa čak i u slučaju kvara dijela ili cijelog sustava nadzora i
upravljanja.
• Blokade su sastavni dio nadzora i upravljanja.
• Nadzor i upravljanje se uvijek moraju tretirati tako da se osigura
funkcionalnost cijelog sustava, od polja preko objekta do nadređenog
centra.
• Rješenje zaštite, nadzora, upravljanja i mjerenja projektira se uvijek tako da
se jednostavno može proširivati dodavanjem novih polja i funkcija, a da se
pri tome ne narušava do tada postignuta funkcionalnost sustava.
Sustav zaštite i vođenja
73
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
• Razine upravljanja su organizirane strogo hijerarhijski. U svakom trenutku
treba poštovati princip subordinacije, tj. u istom trenutku nadležnost za
upravljačkom akcijom može biti pridodijeljena samo jednoj razini. Najviši
prioritet ima najniža razina (lokalno na razini polja) i uvijek niža razina višeg
prioriteta može oduzeti nadležnost višoj razini nižeg prioriteta, dok obrat ne
vrijedi.
• Svi procesni podaci raspoloživi na razini objekta istodobno su raspoloživi i za
funkciju daljinskog upravljanja u nadređenom centru. Postrojenje se
povezuje s nadređenim centrom na prijenosnoj razini uvijek preko dva
neovisna komunikacijska puta, uz omoguden automatski izbor prijenosnog
puta.
• Blokade su sastavni dio upravljanja. Uzdužne i poprečne blokade bilo na
razini polja ili cijelog objekta rješavaju se ožičenjem i/ili programski. Pri
tome treba biti omogudeno da se u izvanrednim pogonskim uvjetima, uz
prethodnu autorizaciju pristupa, neposredno upravljanje aparatima provede
bez prethodne provjere zadovoljenja uvjeta blokade.
• Opde je pravilo da se sve izdane komande na svim razinama i upravljačkim
mjestima u normalnom pogonu moraju prije izvršenja podvrgnuti provjeri
zadovoljenja svih unaprijed zadanih uvjeta blokada.
Upravljanje
74
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
• Funkcija nadzora ostvaruje se na svim razinama, uz napomenu da je nadzor
mogud istodobno na svim razinama. Pravilo je da niti jedno stanje koje bi
moglo ugroziti siguran rad i pogon ne smije ostati neregistrirano. Svi
događaji se bilježe i arhiviraju na jednom od raspoloživih medija u samom
objektu.
• Unapređenje funkcije nadzora ostvaruje se kroz mogudnost trajnog
bilježenja procesnih podataka u objektu i njihov dohvat s udaljenih lokacija.
Arhivirani podaci se koriste za naknadne analize djelovanja zaštite,
pogonskih događaja, te pri održavanju.
Nadzor
75
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
• Pogonska mjerenja (energetska mjerenja)
• Obračunska mjerenja
• Pogonska mjerenja su sva ona mjerenja koja su u funkciji vođenja EES-a, tj.
samog objekta i prikazuju se na svim razinama
• Obračunska mjerenja služe isključivo za funkciju obračuna električne
energije i nisu izravno uključena u sustav nadzora i upravljanja, nego su
uključena u sustav za prikupljanje, daljinski prijenos i obradu obračunskih i
energetskih podataka u prijenosnoj mreži HEP-a
Mjerenja
76
© FER-ZVNE 2008/09 - Električna postrojenja
• Komunikacija unutar objekta se rješava pomodu ožičenih ili optičkih veza bilo
kao lokalna mreža (LAN) ili veza točka-točka vrlo visoke raspoloživosti i
kvalitete. Za komunikaciju s numeričkom uređajima (npr. zaštitom) danas se
najčešde koriste optičke veze.
• Komunikacijski protokoli moraju odgovarati međunarodnim IEC standardima,
odnosno normama (npr. IEC 61850).
• Pri rješenju ovog sustava, zbog izrazito narasle potrebe za komunikacijama na
lokalnoj razini potrebno je posvetiti posebnu pozornost broju podataka koji
se može pojaviti u havarijskom slučaju.
• Ni u kom slučaju se ne smije dogoditi da zbog problema u komunikaciji na
lokalnoj razini dođe u pitanje bilo koja funkcija lokalnog ili daljinskog sustava
upravljanja i nadzora.
• Zato treba koristiti komunikacijska rješenja koja višestruko nadmašuju (faktor
1000) izračunati informacijski promet.
Komunikacija