You are on page 1of 15

Šta znači pojam "ljudska prava"?

"Svi ljudi rođeni su slobodni, sa jednakim dostojanstvom i pravima" — tako počinje član 1 "Opće povelje o ljudskim pravima". To znači da svi mi od momenta našeg rođenja posjedujemo određena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zagarantirana svakom čovjeku na osnovu njegovog bivstvovanja kao čovjeka i ona su neotuđiva, što znači, ne mogu nikome biti oduzeta. Tekstovi koji slijede su dvije tipične definicije ljudskih prava, onakve kakve nalazimo u različitim leksikonima. "Ljudskim pravima smatraju se zagarantovana prava pojedinca na zaštitu od države, prava koja mu pripadaju na osnovu njegovog bivstvovanja kao čovjeka, prava koja u svakom slučaju ostaju održiva i ne mogu biti ograničavana od strane države. Iz perioda borbe protiv apsolutizma potiče oznaka “urođena” i “neotuđiva” prava. (...) Jezgri ljudskih, odnosno osnovnih prava pripadaju dostojanstvo čovjeka, pravo na razvoj ličnosti, jednakost pred zakonom i ravnopravnost, sloboda religije i rasuđivanja, sloboda mišljenja, sloboda štampe i informacija, sloboda učenja, sloboda okupljanja, sloboda ujedinjavanja, sloboda kretanja, sloboda izbora zanimanja i sloboda rada, nepovredivost stana, garancija privatnog vlasništva, garancija prava na nasljedstvo, pravo na azil i peticiju, kao i zakonska prava poput zaštite od neopravdanog hapšenja (...)."
[citat iz: Wichard Woyke (izdavaè), Mali riječnik internacionalne politike, Bonn 1994]

"U političkom rječniku pojam ‚ljudska prava‘ označava cjelokupnost prava na slobodu koja pojedinac može zahtijevati na osnovu svog bivstvovanja kao čovjeka i koja mu od strane zajednice pravno moraju biti zagarantirana iz etičkih razloga. U tom smislu riječ je o ‘prirodnim’, ‘nedržavnim’, ‘urođenim’ ili ‘neotuđivim’ pravima, kroz čije se poštivanje i osiguranje legitimira jedna politička zajednica (...)."
[citat iz:: Bertelsmann Discovery Lexikon]

KO? Ukoliko nas pokradu na ulici, obratićemo se policiji. Ona traži lopova i izvodi ga pred sud, gdje on biva kažnjen zbog prekršaja. Mi svoju imovinu dobivamo natrag. Ali, ko je nadležan za prekršaje protiv ljudskih prava? Ko nadgleda moja prava? To su zamršena pitanja. U traženju odgovora na njih doći ćemo s jedne strane do Ujedinjenih nacija, do unije praktično svih država svijeta, a s druge strane do tzv. INGOs (International NonGovernmental Organizations - Internacionalnih nevladinih organizacija), koje se u globalu bave zaštitom ljudskih prava. Da nam je potreban ovakav sudac kao što su Ujedinjene nacije, biće nam jasno kad se pozabavimo sa odabranim primjerima kršenja ljudskih prava. Svuda na svijetu dolazi do kršenja ljudskih prava. To nam pokazuje da su sa “Općom poveljom o ljudskim pravima” prava svakog čovjeka formulirana, ali da je ovo tek početak. Sad se radi o njihovom provođenju — svuda i uvijek.

sloboda i privatno vlasništvo za John Locke-a su nepromjenjiva urođena prava čovjeka. 1. Ali ipak. prije više od 2000 godina razvila se ideja o jednakosti svih ljudi. sa “Magna Charta Libertatum” iznuđena su određena prava od kralja. a prije svega engleskom filozofu John Lockeu. Već 1215. on svojom političkom filozofijom obavezuje državu na zaštitu ljudskih prava i time povlači odlučujući korak od apstraktne ideje o ljudskim pravima do njenog konkretnog ostvarenja u okviru države. Svrha svake države je da štiti ova prirodna ljudska prava.Kako su se razvila ljudska prava? Ideja o ljudskim pravima ima svoje korijene u grčkoj filozofiji antike i u religiji: Svi ljudi su pred Bogom jednaki. tek početkom novog doba. Radilo se o filozofskim promatranjima koja su zahtijevala univerzalno pravo. U jeku borbe za nezavisnost/neovisnost tamo je po prvi put u historiji/povijesti formuliran Katalog ljudskih prava i to pozivajući se direktno na zamisli . bio je odlučujući preokret za utemeljenje ideje o ljudskim pravima u konkretnom državnom pravu. Centralni značaj za to pripada novovremenskoj filozofiji prirodnog prava. korak: Filozofski korijeni (univerzalno pravo) 2. Život. Ova tradicija prirodnog prava doživjela je svoj dalji razvoj u ranom hrišćanstvu/kršćanstvu i drugim religijama: Sve ljude Bog je stvorio jednakima i po uzoru na samog sebe. dakle. 2. dokumentom “Petition of Rights” iz 1628. Razvoj ove ideje da se podijeliti u tri koraka: 1. ideja o prirodnom pravu koje pripada svakom čovjeku. Njegovo djelo značilo je odlučujući duhovni proboj ideje o neotuđivim ljudskim pravima. Korak: Filozofski korjeni Već u antičkoj grčkoj filozofiji. a “Habeas-Corpus-Akte” iz 1679. Tim aktom građanin je bio zaštićen od bezrazložnog hapšenja. Uhapšenik se morao u roku od dvadeset dana izvesti pred suca. Korak: Političko ostvarenje u okviru nacionalnih država Vodeću ulogu ovakvog razvoja imala je Engleska. zagarantirana je nepovredivost građanina. korak: Političko ostvarenje sa univerzalnim pravom u Ujedinjenim nacijama Filozofija prirodnog prava igrala je važnu ulogu u razvoju ljudskih prava. Ova prava važila su i u engleskim kolonijama. Dakle. Ove dvije niti čine korijen ideje o ljudskim pravima. korak: Političko ostvarenje u okviru nacionalnih država 3. ali koja su u svijet politike i prava bila prenesena postepeno. i u Sjedinjenim Američkim Državama. Ove zamisli prihvatili su ustavotvorci u Engleskoj i Sjedinjenim Američkim Državama i ugradili ih u svoje Ustave. one tada nisu imale mnogo toga zajedničkog sa političkom realnošću. dakle.

Ova protivrječnost uzeta je u razmatranje u trećem koraku. sada dolazi do slijedećeg problema: Ljudska prava iziskuju univerzalnu važnost. obavezujuća garancija za njih kao za osnovna prava bila je ograničena na uski okvir nacionalnih država. To je bio jedan od najvažnijih pokretača za osnivanje Ujedinjenih nacija. augusta 1789. Francuska revolucija iz 1789. kako bi se moglo osigurati važenje ljudskih prava širom svijeta. Ali. Njome se želi ukinuti protivrječnost/proturiječnost između univerzalnog zahtjeva i nacionalnog značenja ljudskih prava. Ona predstavlja listu ljudskih prava. dokument koji se pored Američkog proglašenja nezavisnosti iz iste godine ubraja u najvažnije dokumente istorije ljudskih prava. slobodu i privatno vlasništvo Sloboda okupljanja i sloboda štampe Sloboda kretanja i pravo na peticiju Pravo na pravnu zaštitu Glasačko pravo Ustavno-pravno ostvarenje ideje o ljudskim pravima krenulo je sa velikim zaletom iz Francuske u kontinentalnu Europu/Evropu. Korak: Univerzalno političko ostvarenje (Ujedinjene nacije) Prije svega užasni zločini u toku Drugog svjetskog rata potakli su ljude na razmišljanje. međutim. Ono što se desilo nije se smjelo više ponoviti.. juna 1945. koja je usvojena 26. sa svojom parolom “liberté. Međutim. . tj. U njoj se kaže da se sve države članice obavezuju. decembra 1948. vijeka i desilo u gotovo svim europskim/evropskim državama. koja se daju podijeliti u više grupa. Ona označava početak pokušaja univerzalne političke i pravne provedbe ljudskih prava. Ovo je sadržano u jednom ugovoru između država. fraternité” izvršila je izuzetan utjecaj. Ovim članom svaka država članica Ujedinjenih nacija. obavezuje se na poštivanje ljudskih prava. Povelji Ujedinjenih nacija. nego su postala prilikom međunarodne zajednice država. i to pokušajem univerzalnog političkog i pravnog ostvarenja ljudskih prava. a u ove ciljeve se ubraja zaštita ljudskih prava. égalité. u tzv. Ona sadržava patetički pokušaj naglašavanja univerzalne važnosti ljudskih prava. „Virginia Bill of Rights" iz 1776. godine. Političko i pravno ostvarenje filozofske ideje o ljudskim pravima u dobroj mjeri je uspjelo do sredine naseg vijeka. Da bi bilo jasno šta su to tačno ljudska prava sastavljena je "Opća povelja o ljudskim pravima". da će zajedno i svaka za sebe sarađivati/surađivati sa Organizacijom u smislu provođenja ciljeva Organizacije (član 56). Zaključkom svih država ljudska prava nisu više bila stvar pojedinih država. godine. 26. prihvaćena je „Povelja o ljudskim i građanskim pravima". što se u toku 19. Dokumentom „Virginia Bill of Rights" sljedeća prava proglašena su neotuđivim ljudskim pravima i od tada grade jezgro ljudskih prava: • • • • • Pravo na život. koja je usvojena 10.John Lockea. a to su danas gotovo sve zemlje svijeta. 3. najprije je riječ o tome da se u pojedinim nacionalnim Ustavima ljudskim pravima osigura značenje osnovnih prava. Svi ljudi na svijetu trebali bi imati osnovna prava i slobode.

Jedan od najvažnijih obrazovnih zadataka je upoznavanje i promicanje ljudskih prava. Kakvo djelovanje imaju lična/osobna prava na naš život. Na . bez straha da će zbog toga biti neopravdano kažnjen. neovisno/nezavisno od toga u šta/što on vjeruje i neovisno/nezavisno od njegovog pola/spola. Grupa 2: Politička i civilna prava Pored ličnih/osobnih prava drugu grupu čine politička i civilna. Primjer za to je pravo na život. u mjestu gdje stanujete ili u porodici. neovisno/nezavisno od njegove pojedinačne pripadnosti nekom narodu. Zbog ovog razloga ljudska prava su neotuđiva. Svaki čovjek ima pravo na njih samo na osnovu svog “bivstvovanja kao čovjeka”. čak i u demokratičnim/demokratskim zemljama bilo dozvoljeno nekoga tjelesno kazniti zbog prekršaja. što je osnova za sva ostala prava. da učitelj svoje učenike zbog lošeg ponašanja kažnjava udarcima! Lična/osobna prava su jezgro ljudskih prava.Ljudska prava Ljudska prava su u svim oblastima osnova mirnog suživota: kako u internacionalnoj. možemo vidjeti i po tome da je i u ovom stoljeću/vijeku. Zato ima smisla podijeliti ih u više grupa: Grupa 1: Lična/osobna prava Grupa 2: Politička i civilna prava Grupa 3: Socijalna i ekonomska prava Grupa 4: Prava treće generacije Grupa 1: Lična/osobna prava Prvu grupu čine tzv. Njihova najvažnija funkcija je da štite građanina od države. Ona bi svakom čovjeku trebala garantirati nesmetano učešće u političkom životu u okviru njegove zajednice. Koja ljudska prava postoje? Ljudska prava su urođena prava i jednaka su za sve ljude na svijetu. što znači ona uvijek važe i ne mogu nikome biti oduzeta. tako i u nacionalnoj politici. Ona se tiču svakog pojedinca i zagarantovana su svakom. i pravo na slobodan razvoj ličnosti. njih nalazimo u svim dokumentima i katalozima o ljudskim pravima. Ljudska prava obuhvataju mnogo različitih oblasti ljudskog suživota. odnosno građanska prava. Samo prije nekoliko desetljeća bilo je čak sasvim normalno. lična/osobna prava. U ova prava spadaju ona prava koja bi trebala brinuti o tome da čovjek kao takav bude zaštićen od napada svake vrste i da njegovo ljudsko dostojanstvo ostane netaknuto.

prije svega. onda vlada gubi pravo da demokratično/demokratski zastupa interese njenih građana. U oblasti prve diskusije predstavnici južne hemisfere. Doduše. prije svega. koje su nosili. kolektivnih kategorija ljudskih prava. Postulativna solidarna prava su bez izuzetaka odraz kolektivnih stanja i uslovljavaju/uvjetuju političko djelovanje pri . prava kao što je ljudsko pravo na zdrav okoliš sve više dobivaju/dobijaju na značaju – posebno kod dolazećih generacija. Grupa 4: Prava treće generacije Takozvana prava treće generacije tek se odnedavno ubrajaju u ljudska prava. a druga problematiku univerzalne obavezanosti na ideju o ljudskim pravima s obzirom na raznolikost svjetskih kultura.nisu neosporna. smanjile su se i ideološki preoštre kontroverze ljudskih prava. solidarna prava u pojam ljudskih prava. da bi. nego da su upravo dovoljno fleksibilna da reagiraju na nove izazove kao što su to globalni problemi zaštite okoliša. Ova prava imaju za zadatak garanciju da prirodni životni prostori čovjeka neće biti previše oštećeni ili èak potpuno uništeni. na šta/što ukazuje i sljedeći tekst: "Od sloma komunističkih režima i diskreditacije ideja uređenja. i prava iz dvije zadnje grupe . godine. te stoga trebaju naći svoje mjesto u katalogu ljudskih prava. Međutim. onda je neophodno za svakoga stvoriti polaznu osnovu. S jedne strane ova prava su prava činjenica. Ona se kvalitativno razlikuju od prava iz prve dvije grupe. Međutim. u prava treće generacije ubrajaju se. Grupa 3: Socijalna i ekonomska prava Socijalna i ekonomska prava čine sljedeću grupu. prava na zaštitu okoliša. spadaju: pravo na mir. koje ukazuju na to da ljudska prava nisu samo puka institucija. koja bi trebala pomoći smanjenju jaza koji vlada između bijede i bogatstva širom svijeta. mogao preživjeti. U prvi plan u svjetskom kontekstu došle su kontroverze: Jedna dodiruje pitanje novih. vidimo da ljudska prava nisu ustanovljena jednom za sva vremena.često nazivana i "solidarna prava". Dakle. nakon koje bi nešto mogao postići. da li se kod ovih kolektivnih ciljeva može raditi o jednoj jednako vrijednoj kategoriji pravnih zahtjeva kao i kod individualnih političkih prava. u najmanju ruku.primjer. Premda se tu radi o časnim i važnim političkim ciljevima ostalo je sporno to. pravo na razvoj i pravo na čist okoliš. ovim pravima pripada i pravo svakog čovjeka na obrazovanje. Od Konferencije na vrhu o zaštiti okoliša održane u Riu 1992. ali i "progresivni" pobornici ljudskih prava sa sjevera pokušavaju ubaciti tzv. Tu. jer se ovdje ogledaju stavovi ljudi prema njihovoj vlasti i njihovo zadovoljstvo njom. Ako polazimo od toga da životu dostojanstvenom čovjeka pripada nešto više od samo „ne biti gladan“. Ova prava prije svega treba da osiguraju da svaki čovjek bude opskrbljen najmanje osnovnim stvarima. nego da se ona razvijaju i mijenjaju. Pored prava na razvoj. sloboda mišljenja i sloboda štampe ovdje igraju važnu ulogu. a sa druge strane kroz ova prava se prepoznaju novi problemi koji ugrožavaju pravo na život svih ljudi. ukoliko se ovi stavovi više ne mogu izreći bez cenzure. koja se mogu uvijek i svuda održati.

rođena od strane pune Skupštine Ujedinjenih nacija ugledala je svjetlost dana. jedino onda kada je državni moćnik obavezan pravu. a ono pretpostavlja raspodjelu vlasti. zaštita manjina i nacionalna država u KSZE procesu. možemo ustanoviti da se osnovna i ljudska prava ne razlikuju sadržajno. I kako se putovanje nastavlja svi mi postižemo uspjeh sastavljen od iskrene univerzalnosti. Frankfurt/Main 1994. Dakle. do sredine našeg vijeka u njima se izražavao moralni zahtjev na prava definirana državnim redom. decembra 1948. Rezultat odražava jevrejsko-hrišćansku/kršćansku kulturu uključujući tendencije te kulture. 13f. Realna učinkovitost ljudskih prava pretpostavlja njihovo pravno važenje. Ljudska prava su u izvjesnoj mjeri osnovna ideja koja leži iza osnovnih prava. Osnovna prava su prava koja svaka država garantira svojim građanima i prava koja su sadržana u Ustavima pojedinih država. Po osnovu njih građanin se može obratiti sudu." [Ludger Kühnhardt. nego da je razlika mnogo veća u formalnom području. Od jedne univerzalnosti kao jednog procesa koji nikad neće stati. Ljudska prava. da ljudska prava moraju biti moralna i stalno pravno održiva prava svakog pojedinca koja se u svakoj državi moraju ispuniti odnosno. Novi putnici ulaze. raspodjele vlasti i demokracije/demokratije. Ljudska prava . Svaka kultura osjeća: "Ako nešto preuzmeš od mene. U autobusu dolazi do dijaloga. Uzmimo ovo kao jedno stajalište kod jedne duge. održati. Jer. Postoji još više takvih stanica i novih povelja (deklaracija). Svaka kultura daje nešto.čemu se mora uračunati i neuspjeh.. „Općom poveljom o ljudskim pravima“ putem Ujedinjenih nacija filozofska ideja se pokušava konkretizirati.drugačije gledana . Postoje još i druga takva stajališta. da samu sebe posmatra kao univerzalnu. Naučni/znanstveni istrazivač preduvjeta rata i mira Johan Galtung je našao jednu lijepu metaforu za ovaj proces: "Možda je ovdje jedna metafora od pomoći. a moguće i beskonačne vožnje autobusom. raspodjela vlasti i demokratija "Kvintesencija političkog prosvjetljenja novog vremena je jedinstvo ljudskih prava.. 10. i ja ću se ponašati odgovarajuće". može biti obavezan i ljudskim pravima. godine Opća povelja o ljudskim pravima. Ali . pri čemu ove svaki put odražavaju dublji i širi dijalog civilizacija. Ali za filozofiju ideje o ljudskim pravima bilo je stalno na centralnom mjestu to. a prava se pokušavaju smjestiti pod svjetska mjerila kao što je to urađeno sa osnovnim pravima na nacionalnom nivou. ljudska prava su prirodna prava. Svaka kultura je zahvalna zato što su druge nešto doprinijele. Možda neki putnici i izađu." [Johan Galtung. u: Iz politike i novije historije/povijesti 47/1994. dakle. 230f] Koja je razlika između ljudskih i osnovnih prava? Osnovna prava imala su funkciju zaštite građana od države i bili su centralni dio vladajuće mislilačke škole liberalizma. Ljudska prava. a koji obuhvata sve kulture.] Utvrdili smo da se ljudska prava mijenjaju i prilagođavaju.

UN). Ukoliko jedan od elemenata iskoči iz tog kruga. godine. Već tokom same igre njemu zvižde navijači oba tima. Sudac su Ujedinjenje nacije (United Nations. Trojstvo ljudskih prava. Političko ostvarenje tog jedinstva je uslov/uvijet humanosti i pravednosti. Freiburg 1980. Glavni sudac ima težak zadatak. (. . samo ako je ta egzekutivna vlast propisana od strane ustavotvoraca i zakonodavaca i samo ako neovisni/nezavisni suci nadgledaju održanje prava. Na fudbalskoj utakmici postoje glavni sudac i dva linijska suca. linijski sudac maše svojom zastavicom. odnosno. nažalost. raspodjele vlasti i demokracije/demokratije čini jedno pravno-institucionalno jedinstvo. Naravno. samo ako egzekutivna vlast ne raspolaže pravom niti ga može kršiti. Naravno. Bez obzira na to sta/što čini u svakom slučaju nije omiljen kod jednog od dva tima i kod navijača tog tima. tako da on uprkos svom previdu može odrediti kaznu. ne može odrediti kaznu. dakle. Zbog toga nam je – upravo kako je to slučaj sa fudbalskom utakmicom i nadgledanjem pravila igre – u području politike potreban sudac za nadgledanje ljudskih prava." [Martin Kriele.u sistemu/sustavu raspodjele vlasti on je obavezan pravu. Sami apeli za poštovanje/poštivanje ljudskih prava nisu dovoljni. Èesto je u oèima poraženog tima on „dežurni krivac“. nije slučaj. Da bi upozorio glavnog suca na previd. linijski sudac mu može skrenuti pažnju na njega.) Ali. naime slobodu naroda na samoodređenje svojih zakona i na javnu kontrolu sva tri oblika vlasti. oni ne mogu spriječiti prekršaje. Sve u svemu i ovdje iskustvo pokazuje da to. ukoliko je primijetio njihovo izvršenje. i to sudac kojeg će podržavati linijski suci. koji brinu o tome da se pravila igre poštuju. Ova svjetska organizacija stvorena je nakon strahota Drugog svjetskog rata. Pledoaje za dostojanstvo čovjeka. prestaje postojanje i ostala dva. ali glavni sudac prema pravilima igre može odrediti kaznu za prekršaje. Tako se zatvara krug: Raspodjela vlasti i demokratija proizilaze iz ideje ljudskih prava i završavaju u njoj. razvoj ljudskih prava ima demokraciju/demokratiju za pretpostavku. ali je dosadašnje iskustvo pokazalo da sami apeli za Fair-Play nisu dovoljni. Oslobođenje i političko prosvjetljenje. unija praktično svih država svijeta osnovana 1945.. Mnogo je teže nadgledati ljudska prava nego nacionalne zakone. Ukoliko glavni sudac previdi neki prekršaj. kada bi se pridržavali ljudskih prava. da bi preuzela funkciju očuvanja mira i poštivanja/poštovanja ljudskih prava. U kakvoj vezi to stoji sa ljudskim pravima? Najbolje bi bilo kada bi svi ljudi i države na svijetu poštivali/poštovali osnovna pravila igre. Pri tom je bilo riječi i o tome da se ljudska prava ne poštuju uvijek. 42] Ko nadgleda ljudska prava? Svaki čovjek posjeduje urođena prava. On sam. slobode i dostojanstva svakog čovjeka.. fudbalska utakmica bi bila najbolja onda kada bi igrači sami od sebe prestali praviti prekršaje. njegov zadatak je da glavnom sucu ukaže na prekršaj.

Pri pokušaju ispunjenja svog zadatka UN se susreću sa istim problemima kao i glavni sudac u toku fudbalske utakmice. u čije područje djelovanja spadaju prava djeteta. za njih je zadužen međunarodni Tribunal u Den Haag-u.Zbog kršenja ljudskih prava moguće je nekoga izvesti pred sud. podkomisije i odbore. želimo saznati ko podržava ovog sudca. pored ovih posebno obrazovanih grupa i ostale institucije UN-a bave se ljudskim pravima. koliko god je to moguće. Teskoća koja se pojavljuje pri tome je sljedeća: Ujedinjene nacije ne rade sa običnim fudbalskim igračima. dakle. Osim toga ona pokušava što više ljudi i država ubijediti u ispravnost ideje o ljudskim pravima. obrazovale različite komisije. Ujedinjene nacije su. godine Mary Robinson je na ovoj funkciji.Pod okriljem UN-a formulirana su – i kako smo saznali – formuliraju se pravila igre. ko UN upozorava na prekršaje. Međutim. 1993. koji/koja su širom svijeta veoma cijenjeni/cijenjena i od kojih strahuju mnoge vlade. naravno. Pošto se u okviru UN-a nalazi toliko različitih institucija koje se bave temom ljudskih prava. Međutim. Zbog toga je UN-u mnogo teže da očuva pravila igre. Ujedinjene nacije. postoji odbor za prava djece ili odbor koji bi trebao spriječiti diskriminiranje žena. Dakle. Od 1997. Ko obavlja dužnost linijskih sudaca. ukoliko „reklama“ zakaže. dok „maše svojom zastavicom“? Ovu dužnost obavljaju međunarodne nevladine organizacije (INGOs = International Non-Governmental Organizations). Godine 1948. da djeluju protiv tih prekršaja. Nakon što smo saznali ko je preuzeo težak zadatak suca. radi nadgledanja ljudskih prava. Ona je prvi partner za razgovor u . nego sa suverenim državama. Ove organizacije koriste internet da bi nečiste radnje otkrile javnosti. Donošenjem svake odluke UN bivaju neomiljene kod jedne od umiješanih strana. ali ne mogu za to odrediti nikakve sankcije. Kao i u fudbalu za to je zadužen samo glavni sudac. godine uvedena je funkcija Visokog komesara za ljudska prava. na primjer. Ukoliko je prekršaje načinila država. ove INGOs upozoravaju na prekršaje. One mogu staviti vlade država pod pritisak kad im javno spočitaju kršenje ljudskih prava. jer je u mreži nemoguća cenzura. u određenoj mjeri ona reklamira ljudska prava. one su „dežurni krivac“. Naravno. to je njihov najvažniji zadatak. U slučaju pojedinaca za to su zaduženi posebno osnovani sudovi za ratne zločine. ali mogu pokušati. da dođe do kršenja ljudskih prava. ovim možemo ustanoviti. primaju zvižduke uglavnom od svih i naravno. Tako. ni Ujedinjene nacije — kao ni fudbalski sudac — ne mogu spriječiti da dođe do prekršaja. ona je odgovorna. Dakle. da se UN vrlo dobro snalaze kao sudac. Primjer za to je UNICEF. države koje su zastupljene u ovoj svjetskoj organizaciji usvojile su „Opću povelju o ljudskim pravima" koja se od tada kontinuirano razvija. Sve u svemu. Njen zadatak je da koordinira rad pojedinih institucija. One održavaju mreže zaštitnika ljudskih prava svuda po svijetu i objavljuju izvještaje/izvješća o kršenju ljudskih prava.

21] Da li su ljudska prava samo jedna lijepa ideja? Ako već ima toliko kršenja ljudskih prava. Kad takvi ljudi čuju o kršenju ljudskih prava od muke i tjeskobe pomišljaju na „treći svijet“ ili na daleke diktature.. Međutim. Tamo se nailazi (nažalost) na mnoštvo primjera povreda ljudskih prava iz cijelog svijeta. Ljudska prava — Zahtjev i stvarnost. Države u kojima vlada diktatura ne poznaju ovaj instrument. općih i tajnih izbora koji se periodično ponavljaju stvoren jedan prikladan pravno-državni instrument. Pokazalo se da je zbog kontrole monopola vlasti države putem podjele vlasti na legislativnu. odnosno trpljenjem ili pod zaštitom vlade ugrožavaju u najvećoj mjeri unutarnji. Povrede ljudskih prava kao zločini koji se vrše po nalogu. one baš zbog toga povređuju ljudska prava i predstavljaju generalno jednu opasnost za svjetski mir. egzekutivnu i judikativnu kao i putem slobodnih. kao i vanjski mir svake države. skreću pažnju na svojim internet-stranicama na kršenje ljudskih prava. u: Gisela Klent-Kozinowski u. ukazuje li to onda na to da su institucije zadužene da nadgledaju ljudska prava zakazale? Ostaju li ljudska prava samo jedna lijepa ideja? U obranu/odbranu odgovornih institucija ovdje najprije moramo reći da bi bez njih bilo još više slučajeva kršenja ljudskih prava i da većina tih prekršaja vjerovatno nikad ne bi . niti na određene političke sisteme. Internacionalno djelotvorne organizacije koje su se posvetile zaštiti ljudskih prava. sa odobrenjem. Povrede ljudskih prava U prilikama koje se odnose na ljudska prava u Drugom svijetskom ratu u okviru Ujedinjenih nacija postignuti su tako veliki napreci. One truju političku klimu u kojoj ljudska prava i mir imaju slabe šanse za ostvarenje. društvene norme ili religije. Gotovo da ne postoji država u kojoj se u toku jedne godine ne desi niti jedno kršenje ljudskih prava.hitnim slučajevima kršenja ljudskih prava. Šta su i kako dolazi do povrede ljudskih prava? Sljedeæi isjeèak iz jedne knjige razumije povrede ljudskih prava kao zločin nad građanom od strane države i navodi instrumente koji bi mogli pomoći pri sprečavanju/spriječavanju ove posebno teške forme: "Pojam povrede ljudskih prava je ništa drugo do uljepšani izraz za najteže zločine koje država vrši nad građaninom. da za mnoge ljude na svijetu ljudska prava danas predstavljaju nešto samo po sebi razumljivo. 24 sata dnevno na broj u Švicarskoj/Ženeva/41-22-917-0092 mogu se javiti žrtve i njihovi bližnji da bi dobili pomoć od UN-a. Pravo na bivstvovanje kao čovjek. Apartheid-režim u Južnoj Africi ubraja se u širom svijeta poznate primjere kršenja ljudskih prava." [Helmut Frenz. Baden-Baden 1988.a. Za tu priliku posebno je ustanovljena vruća fax-linija. kršenja ljudskih prava nisu ograničena niti na kontinente. (Izdavač).

. Svako od nas može dati svoj doprinos. Ljudska prava su danas nešto više od puke lijepe zamisli i mnogo se radi na tome da što više ljudi uživa u njima. Visoki komesar Ujedinjenih nacija. UN-u i INGOs sa kojima UN sarađuje/surađuje moramo zahvaliti što uopće saznamo o kršenjima ljudskih prava. Ali. Kofi Annan.1789. today's human rights violations are the causes of tomorrow's conflicts.) "Povelja o ljudskim i građanskim pravima" Nacionalne skupštine Francuske (26. ako pogledamo šta se sve ostvarilo od Drugog svjetskog rata – dakle.) . ostaje još mnogo toga da se uradi. za relativno kratko vrijeme – onda možemo optimistički posmatrati/promatrati budućnost. 08.1776.12." DOKUMENTI Opća povelja ljudskih prava (10. 06. neumorno ukazuje na to koliko je važna zaštita ljudskih prava: ". podržavanjem ili radom u kampanjama INGOs. Na svakom od nas je da poštuje ljudska prava i dostojanstvo ljudi koji žive oko nas.1776) Američko proglašenje nezavisnosti/neovisnosti (04. u svojoj okolini ili učešćem. To je prvi važan korak da bi se prekršaji spriječili. Naravno.1948) Virginia Bill of Rights (12. Pri tome svemu od odlučujućeg značenja/značaja je da mi svi djelujemo u smislu tog cilja. Jedan pogled na internet stranicu tih organizacija pokazat će Vam kako je to jednostavno. Mi smo tek na početku djelotvorne i cjelokupne zaštite ljudskih prava.." I Generalni sekretar Ujedinjenih nacija. naglašava: "A United Nations that will not stand up for human rights is a United Nations that cannot stand up for itself. 06. da bismo na taj način na samom početku sprijčèili kršenje ljudskih prava. Mary Robinson.došla na svjetlo dana.

Zbog toga se prezentacija ovih znanja ubraja u najvažnije zadatke političkog vaspitanja. Demokratija živi od saradnje njenih građana. • • • • • • Šta je demokratija? Koje forme demokratije postoje? Kako se ona razvijala od samih početaka u antičkoj Grčkoj? Šta kažu najvažniji politički mislioci? Kada je jedna država demokratska? Koje bitne elemente sadrži takva država? Kako izgleda demokratično/demokratsko društvo? Sa kojim problemima se demokratija konfrontira danas? . dezembar 1966. ako izuzmemo sve ostale.) Opća povelja o ljudskim pravima u Islamu (19. Samo onaj ko poznaje mehanizme i institucije u demokratskoj državi može doprinijeti svojim angažmanom. I svugdje u svijetu.) Povelja iz Rija o čovjekovoj okolini i razvoju (Deklaracija iz Rija) (1992. decembar 1966. On time naglašava bitan faktor: nigdje ne postoji perfektna demokratija. ali uprkos svim sadašnjim kritikama demokratija je najuspješniji postupak mirnog rješavanja konflikata. čiji je cilj punoljetan građanin.) Demokratija "Demokratija je najlošija državna forma." Ovaj citat pripisuje se bivšem britanskom premijeru Winston-u Churchill-u. september 1981.) Zaštita ljudskih prava u Africi Banjul-povelja o ljudskim pravima i pravima naroda (27.Internacionalni Pakt o građanskim i političkim pravima (19. Preduslov bilo kakvog angažiranja je znanje. ljudi se pozivaju na demokratiju. kulturnim i socijanim pravima (19.) Međunerodni pakt o privrednim. Juni 1981. u najrazličitijim regionima i sistemima.

a samim tim i malo moći. dakle. Pri tome stanovništvo nema šta puno da kaže. Nepravedno. To sebi možemo predstaviti na sljedeći način. Mogućnost po kojoj svaki čovjek ima prava. On ne može početi sa nekim programom koji ograničava ili oduzima prava stanovništvu. Kad se baterije isprazne. odnosno ona osoba koja u ruci ima daljinski upravljač. može biti i drukčije. odlučuje koji će se program gledati na televiziji. mogućnost da se porodica odluči za jedan program. stanovništvom države. vladar može koristiti daljinski upravljač samo onoliko dugo koliko mu građani posuđuju svoje baterije. Tako. jer on vlada državom. Dakle. U svakom slučaju građani treba dobro da razmisle prije odluke da li će ili neće svom vladaru dati nove baterije. Ovaj vladar ima veliku moć i vlada ostatkom ljudi. a onaj ko u ruci ima daljinski upravljač samo bira program koji su svi zajdnički odabrali. koje poznaje svako on nas je porodica koju čine otac. I u tim zajednicama moraju se donijeti odluke. dakle. Svi zajedno odlučuju ko će biti vladar kojem na određeno vrijeme daju svoju moć. Ali. Mogu odlučivati svi zajedno. nego o državnom programu. Nazovimo tu osobu jednostavno vladar. U okviru države postoje iste mogućnosti koje smo imali u okviru naše male porodice. I ovdje je prva mogućnost da jedna osoba određuje šta će se raditi. Jedna je da odlučuje pojedinac. onda on ne može više vladati. Onda oni pronađu nekog od vladara kojem daju veliki daljinski upravljač. Zbog toga građani vladaru posuđuju svoje baterije. Međutim. koji će se program na televiziji gledati i slični. koje svi poznajemo. A tom daljinskom upravljaču potrebno je mnogo baterija da bi mogao funkcionirati. Jedna takva porodica stanuje zajedno. postoji i druga mogućnost. . o onome što se dešava u okviru jedne države. Ono ne dolazi u posjed daljinskog upravljača i zbog toga mora dopustiti vladaru da samostalno odlučuje o programu. živi zajedno. Svaki građanin ima jednu bateriju. tu se ne radi o televizijskom programu. Ko će iznijeti smeće. majka i dijete. zar ne? Ali. U našem primjeru postoji. vladar to može samo ako je stanovništvo saglasno s tim. npr. a vladar ne dobije nove od svojih građana. Jedno ovakvo ljudsko društvo. onaj ko drži daljinski upravljač od televizora u ruci. Ko odlučuje šta će se učiniti? Tu postoje dvije mogućnosti. predstavimo si jedno ljudsko društvo. jede zajedno. Pri tom nastaju problemi. da bi on mogao započeti sa vladinim programima. ono jedva da ima neka prava. jer se on može suprotstaviti ostalim članovima porodice. Jednako kao u našoj maloj porodici problemi u suživotu postoje i u većim zajednicama kao što je stanovništvo jedne države.Šta je demokratija? Da bismo odgovorili na ovo osnovno pitanje. Ipak. odnosno određuje program.

Rousseau) Šta su karakteristike demokratične/demokratske države? Idealna forma ne postoji. U 20. Pri tome ćemo se orijentirati po već uvriježenoj podjeli historije/povijesti na antiku. itd. zakone. Jedan bez drugog se ne mogu zamisliti. diktatura. . u kojoj građani jedva da imaju neka prava. Izbori Parlament Sva vlast u demokratiji proizilazi iz naroda. vijeka. Montesquieu. U ovoj osnovnoj sekvenci biće riječi o njenoj promjenljivoj historiji/povijesti. odlučivati o budžetu su oznaka demokracije/demokratije. Prva mogućnost. Izabrani predstavnici dolaze u parlament i Narod bira vladu na određeno vijeme. Sljedećih šest elemenata mogu se označiti kao jezgro demokracije/demokratije pri čemu svih šest elemenata ovise jedan od drugog. Vlada Opozicija Ni jedna država ne može opstati bez vlade i Opozicija stoji nasuprot vlade. Izbori moraju donositi zakone. Kako se razvila demokratija? Antički grčki gradovi-države. • • • Demokratija u antičkom Polisu Demokratija u Srednjem vijeku: "Gradski zrak čini slobodnim" Demokracija u Novom dobu (Locke. Tek tada unutar Evrope proširila se druga mogućnost. Tek tada ljudi su počeli shvatati nepravednosti tog sistema. prije svega Atina. bila je prisutna u Evropi do kraja 18. kontrolira je i uprave koja joj pripada i koja provodi pokušava da bude bolja alternativa za narod. Demokratija je nešto što je izraslo u tijeku/toku historije/povijesti i to je zadatak za svaku zajednicu koji se nikada ne završava. važe kao kolijevka demokracije/demokratije koja je po tome stara više od 2500 godina. Za obje forme može se naći mnoštvo primjera. iako je ona sama stara već 2000 godina. demokratija. Demokratično/Demokratsko društvo također spada u demokraciju/demokratiju koja funkcionira. vijeku ona se počela primjenjivati u sve više zemalja širom svijeta. Srednji vijek i Novo doba.To su dva načina kako može izgledati suživot između građana i vladara.

intermedijarne organizacije koje stoje između građana i države i povezuju ih. postoje neki bitni sastavni dijelovi moderne demokratije koji se najprije mogu svrstati u društvenu oblast. Kao što je to slučaj u radnom i privrednom životu jednog industrijskog društva. Čak i suverenitet naroda u osnovnim dođe do prevelike koncentracije vlasti. A šta to znači u konkretnim slučajevima? Koje funkcije ispunjavaju partije. te prepuštanje svega ostalog predstavniku koga je izabrao. pored partija i saveza. te pokušavaju iznjeti svoje brige i želje vladama i parlamentima ili preuzeti zadatke državnih organa i provesti ih u sopstvenoj režiji. tako su organizirane grupe i u politici odlučujuće sredstvo koje pojedinca oslobađa njegove nemoći i omogućava mu da djeluje kao član kompliciranog društva. u kojima pojedinac može djelovati. Oni predstavljaju intermedijarni sistem između naroda i ustavnih organa. građanske inicijative i socijalni pokreti pokušavaju utjecati na proces obrazovanja političke volje shodno svojim ubjeđenjima i interesima. U te dijelove spadaju tzv. Samo kratki pregled zapadnjačke demokratije osvjedočiće svakog da ovakvo karakteriziranje uloge birača ni u kom slučaju nije tačno. savezi i mediji u demokratskom političkom sistemu? Partije i savezi: Posrednici u procesu obrazovanja političke volje Odnos između birača i izabranih ne može se opisati kao obaveza birača da samo da svoj glas. savezima i medijima. U biti ovdje se radi o partijama. vlast vodi do njene zlouporabe/zloupotrebe. permanentno pokušavajući da se približe idealu demokratije. Šta sve spada u jedno demokratsko društvo? Uvijek moramo misliti na činjenicu da se u jednoj demokratiji država i društvo ne mogu razdvojiti jedno od drugog. . oni djeluju zajedno.Raspodjela vlasti Pravna država Sistem "Checks and balances" brine o tome U demokratiji je sva vlast vezana za zakone i da u demokratičnoj/demokratskoj državi ne pravo. Uprkos tome. jer pravima ima svoje granice. te socijalne pokrete. Političko djelovanje pojedinca seže i dalje ukoliko u clelokupnu sliku. još uključimo i građanske inicijative. Partije i savezi. i to direktno ili utjecajem na javno mnjenje. Sva tri dijela su neophodna za demokratiju.

[iz: Waldemar Besson/Gotthard Jasper. BpB Bonn 1990. Njenom uspjehu doprinose institucije i postupci. Kratko rečeno: demokratija nije stanje. Ona je u stalnoj opasnosti da će se suviše udaljiti od demokratičnog/demokratskog ideala. Ona živi od određenih preduvjeta/preduslova koji se uvijek iznova moraju ispunjavati. Sastavni elementi slobodnog državnog poretka. Vodič kroz modernu demokratiju.] Problemi demokracije/demokratije Već u prethodnim sekvencama naglašeno je da demokratija nije mašina koju treba jedanput instalirati da bi funkcionirala bez greške. ali prije svega angažman građana. nego permanentni zadatak. .