You are on page 1of 4

KAKO UCITI I NAUCITI Sigurno ste se i vi barem jednom našli u situaciji da ste učili za ispit, a da vam gradivo nikako

nije htjelo ''ući u glavu''. Iako jedan od starih trikova kaže da se znanje upija preko noći ako se knjigu stavi pod jastuk, takvo zavaravanje samih sebe baš i nije neka strategija za briljiranje na testu. U svakom slučaju, dobro je naučiti par strategija za uspješnije učenje, koje će vam svakako donijeti odličnu ocjenu u dnevnik ili u indeks.

Imate li i vi osjećaj da vam je mozak ponekad ovako malen?

Brže, bolje, efikasnije – kako to postići? Ići linijom manjeg otpora – čest je slučaj u učenju. Želimo naučiti što brže i više, a da pri tome ne uložimo veliki napor. Postoji li čarobna formula za to? Dakako da ne, no svaki specifičan način učenja se isplati, ako vam odgovara i daje pozitivne rezultate. Osim specifičnih strategija učenja, postoje i općenite zakonitosti koje pridonose efikasnijem učenju: 1. Dobro je imati stalno mjesto za rad.

Za njih je najlakše pripremiti kratke sažetke pojedinih tematskih cjelina. Kratki sažeci su od neprocjenjivog značaja za učenje. pa ga se stoga na ispitu ne mogu ni dosjetiti.. 7. važne ili neobične sadržaje.. jer čine smisleni ''kostur'' oko kojih se kasnije s lakoćom ''hvataju'' i ''zadržavaju'' i detalji. Građu valja učiniti što smislenijom. ( specifične načine upamćivanja o kojima ćemo idući put reći nešto više ). 8. Razlog tomu jest što su gradivo samo prepoznali. Često učenici dok čitaju kažu da im je sve poznato. nema gledanja TV. što vama može ići u prilog ako učite na ovaj način. Za vrijeme učenja treba smanjiti mogućnost pada koncentracije. Važno je učiti s razumijevanjem. Razumijevanje gradiva olakšava učenje i čini ga zanimljivijim. Međutim. puštanja zanimljivog programa na radiju ili razmišljanja o tome koje obaveze trebate izvršiti – njih je onda bolje obaviti prije učenja.2. i profesori tijekom usmenog ispitivanja žele čuti više od golih činjenica. Važno je u početku učenja što više puta ponoviti građu. Kako biste što lakše upamtili nove. . Učite tako da prepričavate gradivo svojim riječima: važno je zbog povezivanja različitih tematskih cjelina na dubljim razinama i traženja uzročno-posljedičnih odnosa među njima. Dakle. 5. na ispitu se ne mogu sjetiti onoga što su pročitali. što znači da je trebamo povezati sa starim gradivom. 3. ali ga nisu upamtili. Takva ponavljanja nam smanjuju mogućnost zaboravljanja upamćenog gradiva. koristite mnemotehnike. Samoispitivanje je ključan proces za upamćivanje gradiva. 6. 4. U većini slučajeva.

narodnjaci (novo) su nadvladali rock glazbu (staro). postoji proces koji se naziva interferencija. preciznije rečeno. čime ono postaje otporno na zaboravljanje . Naime. zapravo možemo doći i do uzroka neke pojave. bez da ometa prethodno naučeno gradivo. a kod ometanja unazad možemo reći da je Elvis Presley (staro) ovaj tjedan bio prvi na Billboardovoj ljestvici i tako spriječio Chrisa Browna (novo) da proda više albuma od njega. Kad govorimo o ometanju unaprijed. Isto tako. zar ne? Naučite li jedno gradivo. Isto tako postoji i obrnut proces – ometanje unazad. Kampanjsko učenje ima vrlo slab učinak – uči se u premorenom stanju. Navođenjem argumenata zašto je nešto takvo kakvo je. ponoviti 2-3 puta. znači da je novo gradivo ''izguralo'' staro iz pamćenja. Prevedeno. imaju problema sa upamćivanjem više različitih sadržaja u manjem vremenskom roku. Zamislimo da imate danas popodne za naučiti gradivo iz engleskog i njemačkog jezika. jer mozgovni theta valovi utječu na upamćivanje gradiva. Ono se javlja kada učenje novijeg gradiva. učenje idućeg gradiva će ''sjesti''. Ima logike. 10. rastresenost i napetost kada je to najmanje poželjno – u vrijeme ispitivanja znanja.. Gradivo koje želimo zapamtiti na dulje vrijeme treba prenaučiti. ali vodi dobrom razumijevanju i povezivanju činjenica. i sastavni je dio učenja. učite li prije spavanja novo gradivo. 11. kad se teže koriste prednosti samoispitivanja i mnemotehnika. Što je najgore. 12. učenje treba rasporediti u vremenu. Strategija postavljanja ''A zašto?'' pitanja se možda čini djetinjastom na prvi pogled. onda to znači da je učenje engleskog jezika omelo učenje njemačkog jezika. Srednjoškolci npr. Ova dva procesa si možete predočiti kao dva trenda u glazbi: kod ometanja unaprijed. ako je on logičan. kako se ne biste našli u vremenskome škripcu. Zašto nam je bilo važno naučiti što je ometanje u učenju? Zato što i njega možemo smanjiti: • • Ometanje unaprijed ( proaktivno ometanje) smanjujemo učeći nakon spavanja ili dobrog odmora. potom odspavate nekoliko sati. staro gradivo nije dopustilo da se nauči novo. jer trebaju naučiti gradivo iz više predmeta u jednome popodnevu. ono će se procesirati tijekom spavanja ( što je i znanstveno dokazano. 13.). tj. Općenito. no u svakom slučaju ćemo ju dobro upamtiti i povezati novo sa starim gradivom. Ometanje unazad ( retroaktivno ometanje) smanjujemo učeći prije spavanja ili odmora. ometanje. u našem slučaju njemačkog jezika ometa učenje engleskog jezika. odnosno treba stvoriti dugoročni plan učenja.9. Sličnu građu treba grupirati u kategorije. posljedica takvog učenja je umor.

dok učite. ali da vas netko sad upita koje je godine bila bitka kod Waterlooa. te koje su od njih najučinkovitije. ponavljaj! . Na primjer. za dva sata učenja nagradite se odlaskom na kavu s prijateljima. vjerojatno se ne biste sjetili. čitaj. bilježi. nagrađujte se za uspješno ostvareno učenje. Isto tako. jer je špricanje parfema u to doba zamijenilo pranje s vodom i sapunom. Naše pamćenje je organizirano poput ladica. I za kraj.14. a dok čavrljate. možete svi skupa razmijeniti informacije o naučenome gradivu. na koji način ih rabiti. Idući put ćemo reći nešto više o mnemotehnikama. 15. svaka grupa pojmova čini jednu od njih Znači. odvajajte bitne informacije od onih nebitnih. Uzmite samo za primjer povijest! Sigurno ste upamtili kako su se na dvoru Luja XIV. aristokrati rijetko prali. prepričaj naglas. ponovi. To je zato što smo svoje pamćenje opteretili nevažnom ( ali zanimljivom! ) informacijom i tako zaboravili važnu godinu.