v

I {
.it
i

i

1l'

\

NOVA MONUMENTALNA PORTRETNASTEI-AIZ RIMSKE LIBURNIJE*
ANAMARIJA KURIUC Filozofski fakultet t Zadtu in7adar F*r.lty of Philosphy

0 UDK/UDC:4M:9M+930.27
Izvorni znanstveni dlanak Origircl scbntifn pqq

Primlicno ,: 1993-10-ll
K6aNAt

I
C. F. Bianchi je krajem 19. st. ostavio kratku bilje5ku o- rimskoj arhitektrui i nekropoli u neposrednoj blizini Crkve Sv. Luke kod Skabrnje' Ulomak 16 km istodno od Zadra, na teritoriju municipija Nedinum. monumentalne stele s reljefnim portretom koji je u toj crkvi sluZio kao prag vjerojatno potjede s ove rimske nekropole' Na ulornku su saduvani dio polja na vrhu i natpis ispod njega. Stela_je m9g-la pllPadati ili ptrtittog nearhitekions[om tipu stela sa zabatom (njem. Giebel-Schaftste-le) ili "na katovei arhitektonskog tipa (njem. Stockwerkstele). Zena u varijanti portretnom polju obudena je u tuniku i palu a njena -upletena kosa je vierojatno biia polaivena ruPcem i jo5 palom iznad nje. Natpis je podijeljen J Ara ail"tu' prvi je dio bio uklesan u natpisnom polju, a drugi je' po svoj prilici jedno ili dva desetljeca kasnije, bio uklesan na gredu koja dijeli natpisno od portretnog polja. Sve osobe spomenute na steli ugledni su dlanovi domaCih obitelji i gotovo sve nose autohtona imena. U natpisnom polju se pojavljuju Titamocla ? f.l VoltisaiC. Titius l? f.l Vokes, a na gredi Voitisa 1? j.l Tresina i njena kd Camunia. Neka od tih imena' tj. obit€ljska lmenr Tresina, Camunia iTitamoca, dosad su bila potpuno nepoanata' dok su osobna imena Voltisa iVolses te gentilicij Titius ve9 dobro poznati u liburnskom imenovanju. Upotreba autohtonih imena, imenskih obrazaca i odjede usporedo s prihvaCanjem rimskoga gradanskog prava, jezika' odjede' vrste nadgrobnog spomenika i imenskog sustava, dokazuje da proces romanizacije jos nije bio u potpunosti dovrlen. Prema epigrafidkim i ikonografskim elementima moZe se zakljuditi da je stela bila podignuta u drugoj polovici l. st. n. e., najvjerojatnije u flavijevskom periodu'

6l

!d#.#!*d;i

24-27. dj. 'Onomastidke studije s teritorije Libuma.. C a mb i. 1 2 8 . tD. potwdivSi i s te stranezakljudkeprvih dvoje autora.. bilj.emesteletog podrudjapodwgaodetaljnoj stilskoikonografskoj analizi.iJoS je D.. "Aserijatska skupina liburnskih nadgrobnih spomenika. 1990. 7 a d a r u s t a r o m v i j e k u .lX. 25-53." Arheololka istralivanja . 13. KURILIC: FORTRETI{A STEIA xZRIIV|SKE LIBLJRNE RFTZZI 3209) (l 92t93r. skupina. F a d i d.' U nedavnoizallom radu o aserijatskimnadgrobnim spomenicima N. CaCi na svoj pomoci koju su mi pruZili te dr N.pokazujuii time kako svojebogatstvo svakomuT tako i svojepristajanje uz novi. Cambiju na njegovim savjetima. I s t i. Ko le ga. 12. samojednog.'Na taj nadin iako malobrojna ova. Fadi6u. 1989. -.N .od kojih samo detiri cjelovita ili sa cjelovitim natpisom.lZ9. 1960) (dalje: *Nekoliko mqrumentalnih. 13.K*. d j . Kolegaobavilastilsko-epigrafidku Liburnije. 'Krdka skupina libumskih nadgrobnih spomenika. M.vz Ev.na osnovi stilsko-epigrafrdke analize. l99l/1992. M. e M . Izdanja HAD-a. T . tM.7agrcb.prilog klasifikaciji. nav.agreb. RendiC-Miodevid.. S u i 6 .daje dragocjenespoznaje o iivotu domadeg stanovniStva.. dj.53.dijelove no5njeitd. posebice u svezi reljefa i njegove datacije. Radovi Filozofskog fahtltcta u 7adru. liburnskih cipusa". dj.::*.tzv.Prvi se njima pozabavio D.. i dr S. nav. "Rimski nadgrobni spomenici iz Aserije". nav. Rendid-MiodeviC obuhvativli sve dotad poznateprimjerke s kopnenogdijela je M. 46-47.i !o onoggospodarski dobrostojeieg dijela. sjevernoitalskimutjecajima.M i o I ev i6. rimski nadin livota . "Zadarska skupina libumskih nadgrobnih spomenika tzrr. a time je onemogudeno i istraZivanje njegovadaljnjeg Zivotapod rimskomupravom. 4 1 . Prilozi ilirskoj onomastici".l.tek sedampoznatihprimjeraka. Izdanja HAD-a.7adar. 5l-59. libumskih cipusa . Rabu i Pagu i u Hnalskom primorju. d j .-.ur.ove obitelji ipak iskazuju i privrienost tradiciji jo5 uvijek staradomada upotrebljavajudi imena. dj. 1959 @adar. Znanstveni skup . 24-2'l ."). Diadora.'Uzev5i druStveni za nadgrobni spomenik po monumenialnu stelunastalu uvezenim. Znansweni skup . R e n di 6. 1955 (dalje: studije . 37. Zbornik Instituta za "Onomastidke hbtorijskz nautz u 7z&u. 3l (1 8). a d a r .R en di 6 -M i o d e v i i. n a v . a odabiromtakvogspomenika moglesu zornoprikazatisvoj visoki poloZaj. dj. 66 na str. C a rn b i.elako se i vrlo rano gube pokazatelji na osnovi kojih se moZe prepoznati autohtono stanovni5tvo. ! ! I l 62 .:*iiaa:ia . I s t i. C a m b i. Kakoje ona u Liburniji bila dovr5ena golovo u cijelosti vei tijekom l. 1950-51. Cambi je porf. 169-205.36. I. e. "Nekoliko m o n u m e n t a l n i hn a d g r o b n i h s r e l a s portretima iz sjeverne Dalmacije". ED. nav. 2 D. 13. 45-50. nav. stoljeia n.. 107-13l.. Rabu i Pagu i u Hmatskom primorju. n a v . * Zahvaljujem I. V.. 1985. . 1985. a N.u trenucima neposredno prije njegovepotpune romanizacije.zakljudio da su ove stele podizali dlanovi bogatih autohtonih obitelji koje su rano prihvarile romanizaciju. ArheotoYka btralivanja na otocittu Krku. 35. 7 N. Rendii-Miodevid. D(.*:li. ----L. D iado ra. 'Libumski nadgrobni spomenik". 199 1.' najdojmljiviju skupinu nadgrobnih spomenika. 5N. I O libumskim je cipusima do sada objavljena dosra opseZna literatura. dodu5e. 2 5 2 ...ut otocinu Krhr. 59-97t l.Krk. kustosu Arheolo5kog muzeja u 7adru. Diadora. C a m b i . 1989. libumskih cipusa".C am bi. S u i d. D .' a mnogokasnije analizudvaju otodnih primjeraka. tzv.liburnske cipuse.A.1 9 8 1 . 'Dvije rimske stele arhitektonskog tipa s oroka K*a". N. . Ko I eg a. Vjesnik za arlwologiju i historiju dalnutinsku (dalje: VAHD). 26-299.R en di 6 -M i od e vi d .6r-7t i Na podrudjuantidkeLiburnije porfiehe steledine. 132.o dija cijena svakakonije bila dostupna .").7.

d j ' ' 3 9 i d. B i a n c h i . t8 C.. nav. M e d i n i. 2 o C . bilj. 63 . 4ll). . s l . Turanija. 13296). s u i 6. B i a n c h i.. Dvije supoznatei u JurandvoruJ' Lucije grada Sv.. r i D . Stelase danasnalazi ANUBiH. nav. T. R e n d i 6 . n a v . 7-zra. n a v . vol. CIL II 3134 (l0ln.l .Njen antidki dio objavio-_je obuhvadala 'Antidka nelropola u Biljanima Donjim kod 7'adn".7. 5 . 125 i d.dea izdanja Neditarum.O tom lokalireu v.A Z RIIVTSKE . rr M. dj.Renale -Miodev l7 m o n u m e n t a l n i h .. no sam poloZaj antiCkenekropolejo! nije ustanovljen. Posebna 19s4. Luke'kod Skabrnle. R e n d i 6 .'o muzejuu Splitu.d j . l. nav.. t? Na njeno je postojanje struCnujavnost ved upozorio J. "Nekoliko C a m b i.{..Irhodi p"r". . tr. 12D.M i o d e v i 6.123-124. 11 D. KI'RIUC LIBIJRNIJE FORTIETNA STEI. 108 i d'. 199111992.. l.. sl..diju gradnjuspominje hramautohtonog to M. dj. dj'. nav' dj'' 35 i d.i d . T. 2rJ. F. Herceg-Novi. Ie S nadinske nekropole su poznati rimskodobni nadgrobni spomenici. 122.bilj. nav. Krkaro. . n a v . II. iirrrpoiii"^ Dihovna kultura llira.. II.'? nadena prikljudila nizu se tom Odnedavna Kalidart i iz okoliceNina. . cigala I I X 7 cm jugozapadno od tzv.l 2 2 i d . Zahvaljujudiopisuokolice crkve s kraja Gradine. C a m b i. Diadora. dj. foruma. .'. ll.: Zanimljivo je da niti jedna stela nije nadenau glavnom urbanomsredi5tu. L B el bI ev iC. V. knj. 3 : N . sl. 2. gdje su RadoviFitozofskog fakutteta u 7tdru. 223-243' Na lokalitetu Crkvina kod Galovca pronadeni i srednjovjekovnom kompleksnomstarokrlCanskom su i brojni ulomci antiCkih nadgrobnih spomenikai kamenih dijelova arhitekture. ll. 21. Mediniju natpisT.nadenu podsjeiana kvalitetnupodnicusazadarskog nimfela.r6 na nadinskomteritoriju kao spolija u grobi5nojcrkvici-Sv. LXVtr.'rte po jednaiz Ostrovice duvau Arheolo5kom jo5 jedna. 2. It N.a i tamo destoizvan gfadskih u kulu srednjovjekovnog na otokuKrku: jednaje uzidana Dvije su nadene sredina. 20 na str' 231. Sarajevo. zavrlne kampinje istralivanja lokaliteta Crkvina u selu Galovcu kod Zadra".s l ' 4 . vezanih poloZenih na noZ. K o I e g a. a ne udaljenije (v.F . N . 22v.. di. 38. d j . di. 20 na str. K o I e g e. T. 6.odmalih bio svoj oArciin a koja vapnomi lijepo sloZenih.6r-7t A. "Latra .3l (18).M i o C c v i d .l88O' 3O.. nav.sFEzj}. 45. F adi6' je antidkei ranosrednjovjekovne ukope. navedeneobjave prethodnihkampanja. I. knj. C a m b i . Nekropola u Biljanima Donjim I. u Arheololkommuzeju u Zadru (inv.veCu njezinu zaledui na otocima. 244). Biljanima Donjim i Galovcu'e Bianchi navodi da su sjevernood ogadnog zida groblja oko Sv. 46.. sl. kartu l). Luke Objektje imaopodnicuod pet slojeva' pronadeni objekti nekropola. iC. od nadinske oko 5 km zapadno iz ugadnje bila donesena proslogstoljeiars dadesezakljuditidaje stelaza potrebe neSto u bliZih ili onih neklopole nadinske iz neposredne okolice. 231. bilj. dj. nav. I na str. dj.R e n d i 6 .7ara Cristiau. . br. nav. M e di n i. koloniji Jader. ' T. u Crkvu a druga bedema iz Aseriji: destoobjavljivanaslela Vadike Titue'2i jedan manji ulomak koji se iz kod Varvarije. vL r6D. N. CBI. rl. nav. " .adar' 1989."20).. Iv. ali ona sama nikad nije bila sustavnoistialena (M.a koji htanstva Latre. studeni 1982.M io C ev id. arhitektonski je jedan prilici po izveden tehnikomopusspicatum(".. antidkog zidovimaztakotlerpotvrduju postojanje je monumentalni nalazio crkvice posbjf u okolici da se moguinost J. C a m b i.r' Brojni ostaci antidkog materijalana okolnim njivama i ogradnim Po lokalitetana ovom poloZaju. 27 i d.rgD09wvr. 3 4 2 . i bilj.

E $g $s s s5 _-e i$ s-q iE ss E: S.* :F $s & . 6r-7t f.13 $: fs N-i . KLJRIUC: PORTREINA STEIA U RIIVISKE UBLJRNUE RFFZd 32(l9) 0992t93r. 'g.A.J ss sF IE :i 5e8 i$ Ei sS ! E .dN f a. $i k .(.t= . :t5 $$ Q+ E! i$ is t. .

"21Nekropola nikad nije bila arheolo5kiistraZena. zbog zabata je najbliZasteli Medu stelama ovog tipa kompozicijski elemenata. 230 i bilj. Ovu volumen udubljeni okvlr u diji su gredena okomitu.Ta tri elementa i natpisnopolje i portretna niSa. na vrhu blizak arhitektonskima.Srednjovjekovne Kamenjane s crkvama Sv. odnosnona poOruC. .'s varijantu arhitektonskih medu nema njih drugih za tazliku od ali.. i sl' 1). zasad spomenik u nju zacijelo U svojoj sekundarnojfunkciji stela je posluZila kao prag i za tu je samodonji lijevi dio.2t9r. nosi poryai portremeni$e na vrhu ulomka nalazi se ravna gredakoja tako<ler natpis. natpisas vodoravne zadiranje narusava kompakrrost dijelom Zbog fragmentarnogstanja nedostaju vaZni elementi za odredivanje mogufeju je okvirno elementima tipololke pripadnostistele. nekoliko rijedi moZezakljuditi da je trajala baremkroz prva tri stoljeia n.Luke. Pfluga za podrudje sjeverne Italije v. 36. 25 Prema tipologizaciji portretnih stela H. 3 4 2 . a debljinavariraod visinajoj iznosi130cm.po svoj prilici su bili sekundarno nekropole od Crkve Sv. d j .Sve povr3inepokazuju podjednaki. 230. preklesan i samdonji dio. Sirina Saduvana dugorajnog cm na desnojstranikao posljedica 11 cm na lijevoj stranido 16.obje gredei donji dio . H. Iznad pojaseva u vile vodoravnih Stelaje koncipirana je natpisnopolje uokvirenodvostrukom neukra5enog donjeg dijela postavljeno Izmedu natpisnog profilacijom i 2 cm udubljenou odnosuna okolne povrSine.1987 (Split 1988)' lll i d.dine kompaktni donjim dijelom stele. .- rHEan$9'0vt.540 cm.u danalnjegseh Skabmje.26 arhiiektonskih ! J. Luke. I. takoda zub za usadivanje (v. onoje ostalovrlo dobrosaduvano. a na neukra5enom zaplaju tragovizubade. Deraljnije o ubikaciji Kamenjana v. ulomaksteleugmden antidke na nevelikuudeljenost je jedini poznati ove nekropole. Problem ubikacije N. 17. Maina 1989. 2 4C .pogotovoonom lijevom. sv. Unlersuchungen zw Chronologie.Premasaduvanim ili ("Giebel-Schaftstelen") zabatom sa stele iii metlu nearhitektonske smjestiti "Giebel-Schaftstelen" "stockwerk'r je Tip stela.ali bez finalnog gladanjaplohe. P f I u g. nav. T. uredenaza profilaciju praga. oko 150 m od groblja NeStosjevernijeod arhitektonskihostataka keramidkih je nekolikozidanihgrobva. primjenu bila preklesana.kvalitetni stupanj se donjem dijelu obrade. dj. ser.St€laje izradena oStedenja osim neznatnih od domadegvapnenca. III. nadgobnihspomenika i ulomaka nadeno ali se na osnovi ovih urni.S obzirom iskoriSteni nije poznata. n a v . F .'3 ". e.. po rubovima.J ak 5 i 6. KURIIJC: PORITETNA STEA IZ RII'SKB IIBURNIJI je po Cirijaku iz Ankone nadenu srednjovjekovnim Kamenjanima. Jurja i sv. Typologie und Ikonographie. Rdrzische Portriitstelen in Oberitalien. B i a n c h i . P f I u g.. Natpisno polje i portretna nila flankirani su s lijeve strane ravnom gredom koja se gotovo bez iklkva prekida stapas neukraSenim neukra5enom . tako da je od nje ostaosaduvan Kakoje ulomakbio licem okrenutpremadolje. bududida su zastupljena ili uni5teni. 65 . dj..30 i d. nav.5-17 Upravo je desnabodnastranabila preklesavanjem trosenjakamenahodanjem.6r-7t A. kamenja Sudbinanadgrobnog oba ritusa sahranjivanja. M e di n i.. Starohrvatska prosvjeta. hilikom sekundameupotrebebio je otuden i steleu bazunije satuvan. i identifikacije". 18 na str. 35-36. 25H..

e Karakteristika "Stockwerkrf varijante arhitektonskihstela je slaganje jednog konstruktivnog elementa iznad drugogana nadinda dine odjelite katove (Stockwerk). R i n a l d i . te na neukra5enom donjemdijelu. 1 3 6i d . bilj. l) = 29.. Memoria di scienzemorali c ftlologiche. 7 9 . t. 1 .a t . i "na katove".3. nav.a natpisje rasporeden na dvjemaIirokim gredama izme<lu niSai ispodnajniZe niSe. polja poslavljena neukralenihgreda.dj. T . P f I u g .Sirina dimenzije: je samopoprsjeZenske portreEte Unutardetverokutne ni5esaduvano osobe. 1 . Svakakobi bilo presmjelona osnovi ovako malo saduvanihelemenata donositi zakljudkeo tipu steleiz Sv.Atti della Accademia Naziomle dei Lincei. dj. i sl. bilj..5cm. 44 i bnj. Osim toga.laziu Dalmaciji.obudene u tunikui ogrtad(palla) iz kojegizviruje desna u 2 ? H . 3 5 H .'0 Lijepi primjer ovog tipa pruZastelaiz KaSiCa. upravokao i ulomaksteleiz Sv. br. Luke monumentalna jedno iznaddrugoga. ser. 3.15. dj.3ra istide se i meduliburnskim st€lama s portretima(stelaiz KaSiCa. .92.) (Saduvane visina= 22 cm. . xH. P f l u g .A.d j . Pa ipak. nav. za razliku "gornjega". Ostrovice. posebno naglaSena reljefom po gredama okvira. 271 na str. vol. 2e S. smatramda je ne5toveda vjerojatnost daje pripadala tipu "na katove"(vidi prijedlogidealnerekonstrukcije na sl.5 l .Wlrazuje arhitektonske odlike. P f I u g. P f I u g. Tek "gornji kat".U ovomje sludajuvaZno upravoto da "donji kat". T.moguieje da su okomitegredeokvira stele iz Sv. koji dini pravokutno portretnopolje flankiranopolustupovima.d j . Luke predsavljale"krnje pilastre". R i n a I di .T u f i . b r . ali je kod nje nastupila pokazujera5dlanjenost stela iz Ostrovice!3 potpunadearhitektonizacija vegetabilnim tijela. "Stele funerarie con ritratti di eti romana nel Museo Archeologicodi Spalato. 2 5 0 .. Luke.T .. . t53-154.255-256 k. jednim ne raspolaZe niti od arhitektonskim elementom. Luke. 2). nav. 'r v.. P f I u g. 1971. 2 .koji su.koja su takoderudubljenau okvir od ravnih. t2 H.1 8 8 k. rr v. T. r[4. dj.d j . slidnosteli iz Sv. nav. porEetrtaslela obitelji Barbii nTrctan s tri portretna iz Sv. br.I. inadevrlo rijedak(samo8 u sjevernoj Italiji). Anno 368. XVI. a moZda Portretna nila(T.pilastrinemaju bazuveCsamokapitele. P f I ug. t1 H. KURILIC: PORTREIIIA STEIA IZ RII'ISKE LIBI RNIIE wEzd 3209D 6r-1t Q9y2t93r.a t . 1.na steli iz Ravene. i iz Jurandvora).VItr. S . Slidnukoncepciju alternacije portretnih polja i natpisa pokazuju arhitektonskestele poput one iz Verone (portretna ni5a je flankirana pilastrima}r ili veteranaT. n a v . b r . kat. 44-45. udubljeniu odnosuna okvir od ravnih geda i neukraSenoga donjeg zavr5etka.n koja takotler pripada"Stockwerk"varijanti. 6 . l. 1 8 . n a v . Konadno. Luke. 14. Ovaj tip.Saggiodi una tipologia strutturale".r' kod koje "donji portretnomni5om i grubo obratleno kat" dine pravokutnopolje s polukruZnom postolje. 30H. 1 8 7 . ruka savijena bezglave. n a v . 3 7 ." destose rn. Naime.Tu f i. Fuficija iz Salone (portretneni5esu flankiraneordiranim stupovima).kat. I. iznad kojeg je trokutasti zabat.

67 . 6t-7I wfi/a 32119) A.The"stele[ragrnen from St Lukas church rcar Sl<abrnja (drawing by author). I. Ulomak stele iz crkve Sv.F'fV IAA^O CItTiVS' VOL'E ' 5Ocm Sl. Luke kod Skabrnle (crteZ autorice).(rry2l93). KURILIC: PORTRETNASTEIA Z RIIVTSKELIBURNUE VOLTIJATRB CAMVNIAF. l. Fig.

od kojih seprva nalazina gredi izmeduportrernog polja..'*Glavalene Ostrovice. dok bi ostacifrizure moZdamogli govoriti u prilog ne5toranijegdatiranja.5 cm. Od slova A na kraju 2. Kraj desnepleteniceje wlo o5teCen.a u natpisnom a drugau samom natpisnom polju preostalih pet. 6t -7t & laktu.5cm. redak = 4.5 cm.Zawleak lijeve pletenicebolje je saduvan. ali se ipak vide tri pramena. Plastidnijuizradu pokazujedio ogrtaJa koji padas lijevogramena. 1) (Saduvane dimenzije polja: visina= 4l cm.5." On pokriva i glavu Zenesa stele iz joSi pala. rTD. Priljubljenje uz deloa iznadnjegaje prebadena je velomdiji zadebljani sazavjetnog Zrtvenika iz Nadina(CILII l5C42)pokrivena krajevi seZudo ramena. R e n d i d . rr N. br. Na ramenima semoguvidjeti krajevipletenica. C a m b i.teSko pokazujestanovitushematidnost. n. i sl. Stose s obziromna naprijedredenomofu uzimati u obzir samos velikom dozom opreza. Na kraju 4. Natpis Cr.pridrZavajunabore ogrtada. nav. 36. { N.bududida linije naboraovog polaivalane odgovaraju onimas donjegdijela ogrtada. Sirina= 27 cm. 1989.5 cm. F H 68 . Kao valan elementdomade nolnje rubacse obidnonalazi na prikazima iena iz unutraSnjosti rimske Dalmacije. reda saduvanaje lijeva kosa crta i dio vodoravne crte slova A. Samkraj upletene kose zavija premadesnoi gubi se pod naboromtkanine. dj. odjeCe Slobi moglo upudivatina flavijevskoili rano trajanskorazdoblje.a ne skutom pale. redak= 2. st.SJKE LIBI. Sirina natpisnog = 2 cm. redak = 3.a nakonsvake rijedi slijedi pravilantrokutastiznakinrerpunkcije.A Z RII\.JRNUE nFFZd 32(1 9) (rry2t93). reds nedostaje samo donji dio desne kose crte. nav. nav. s Gomii dio portretnog polja nije saduvan je re teoretski mogu6e da je bila polukruIna lroput <xre sa stele iz KaIiia. redak 3.'o je govoriti o datacijireljefa.2.4. Splir. pokrivalaza glavu. 485. bez olteCenja osim kod slova na desnomrubu ulomka. e.Po svoj prilici je kosabila pokrivena rupcem. i 5. tr. 'J. Paralelninabori ogrtadasu uparanirazmjerno duboko.8grede = 2. C ili Q.aobljene dok palacz^lazi ppfl nabore podlakticai saka izradenesu u dubokom reljefu. kao i nelto razigraniji nabori tunike... rcda vidljiva je lijeva polovica slova T.7.M "silvan io C ev i C. na drugu polovicu l. a od zadnjeg slova 3. polovice l.Visinavodoravne profilacije = 8.A KTIRILIC: FORTRETNASTEI.24. I. T. Visinaslova:1. l lliri i antitki svfiel. i njegova kulrne zajednica u mitologiji trira.24A.84 cm.2= 3.. i natpisnog polju. st.Na grediseditajuprva dva retka.. reda vidljiva je lijeva polukruZnica koja je podjednako mogla pripadati slovima O.) 4. osim laganoodvojenogmalogprsta. Ikonografska studija o spomenicima s teritorija Dalmata". ar Na kraju l.t Slovapokazujuodlike kvalitetneprovincijalne ranocarske kapitale.tj.a takavje nadindeSljanja bio poznat kod Zenaiz l.5-3cm. dj. redak Tekst je ditak.do sredinel.redak = 4 cm.2 cm. dj.r Stisnuti prsti Sake. 39. je podijeljenu SadrZaj narpisa dvije cjeline.T. M e d i n i.. st.6. 5.3.Izradanabora Bududida nedostaje glava. redak = 4. C a m b i.3e Kosu razdijeljenu po sredinii spletenu u pleteniceima Zena s ulomkasteleiz Aserije.

dok se u natpisnom polju ono moZeupisatiu zami3ljeni okomiti stupac.1 | Camuniae f(iliae) swt[e et sibifecitl il Titamoc[a . T.Naprotiv O na gredi je usko i lagano nagnuto ulijevo. f(ilia) . slovo O u 6. 79. kao npr. l ) . nije uspio.b r . polju. retka). Naime postoje odredene razlike gledeoblika slovaizmedutekstana gredi i onogau natpisnom polju.R i n a l d i .kod slovaA ili V.REEz/dt4rr[gnlyr. Na isti zakljudak bi upudivali i oblik i duktus slova.l) ili stelu T. retku koje je spljoSteno sva savr5eno na bodnim stranama). dj. 9 2 . FuficijaizSalon . l . ordinatio. lE. naprotiv. razmjernoSirokoC ne uspijevapostiii pravilnu zakrivljenost dime ostavljadojam lo5euspjeleimitacije donjegdijela natpisa.madanisu pravilne izrade (v. ne poStuje kompozicijske dalostistele.vei su prije samogklesanjaobavljenipripremni radovi "grafidkoguredenjateksca".no u pravilu je odredena cjelina natpisavezanauz dotidno portretnopolje.) 69 .time 5tozadireu okomitugreduokvira..6r:tt A. odnosno.samopo pisanompredlo5ku ili dak bez njega. C i S. Stonikako nije posljedica polje raspolaZe sludajnosti bududida natpisno s prostoraza joS teksta. KLJRILIC: FORTREINA STEL. br.. Dodu5e. . a "trbuha"." Ovdje su.. Po tome se moZe zakljuditida ove dvije cjelinetekstanisunastale istowemeno. diji je konadnirezultat vidljiv u simetridnom.: ' a2Vidi npr. To se naroditozapalau situacijama kad granideV i O. f(ilius)l I Volses [sibi et] / suisfe[cerunt]) Tekst spomenikapodijeljen u vi5e cjelina nije neuobidajena pojava na portretnim stelama. ili nije znao postidi pravilnost klasidne kapitale.. tj. Razmaci pogotovona dijelu tekstau natpisnom su izmeduslovanerazmjemi. unatodZelji i trudu.. U natpisnom polju su slovaO i C pravilnogkruZnogoblika koji se moZeupisatiu zami5ljenikvadrat.tekst u natpisnom dovoljno slobodnog polju nije klesandirektnona kamen. kat.K tome. nalazila na dovoljno velikom natpisnompolju. steluiz Tnta (H. To seprije svegaodnosina slovaO. n a v . nrv. T . d j . VOLSES SVIS' FE (Voltisa Tresina t.AZ R[ttSfE UBUX$(JE c . .. Slovo S je u cijelom tekstu asimetridnona nadin da je gornji dio nagla5enijiu odnosu na donji (s izuzetkom5. buduii da bi seoba. (e S . SVA TITAMOC VOLT 5 C.u sludajuda su bili istovremeni.Osim toga i kod ostalihseslovazaryIa neujednadenost izrade. centriranom rasporedu redova i dosljednompoStivanjuprofilacije natpisnogpolja..uz jedno portreho polje vezane dvije cjeline natpisa. npr. Odito je da majstorklesar.ali. f(ilia)] | Vok[isa (et)] I'C(aius) Titius t.. tS?-8.na gredi je laganonako5eno na desnustranu.Stobi takotlergovorilo u prilog kasnijem datiranjuovog dijela natpisa.l : : VOLTISA.ali protiv toga bi mogude govorilaokolnostda u ovom sludaju tekst.TRESINA CAMVNIAE F . TITIVS .T u f i . k a t . P f I u g. je da je i tekstna gredi pro$aoslidnepripremnefuze. ili O i C.. daje tekst na gredi nastao nakononogau natpisnom polju..

D(.po demubi seobanatpisa s onompredloZenom mogla radije smjestitiu vrijeme dinastijeFlavijevaca. na osnovi Eega tekstau natpisnom koliko je slova nedostajalo svakom retku.Porodilnai rodovska imena u onomasticibalkanskihllira". C a g n at.3.M i o d e v i 6 .andimbenikpri rekonstruiranju tekstasu prisutnasu dva formule. e. No jedva vjerojatnijeje dva dijela tekstadijelio vrlo mali vremenski razmak. Prvi obrazac. " O n o m a s t i ds udije.M i o de v i 6.dok bi onaj na gredi mogao natpisnompolju mogaonastatizaYespazijana njegovihnasljednika..a kod drugeimenske formule osobno se je ime nalazilo ispred obiteljskoga(npr.'3tako i u flavijevskomrazdoblju. CIL lll3058). redova odnosnosimetridnost je bilo moguie izradunati polju. te ga niti radira niti se on sam koristi natpisnimpoljem. st. KURILIC: POkISETI{A STEIA Z RII\ISKE LIBLJRNITB wEzd3'4. biti iz wemena Tita (79-81)ili Domicijana(81-96). Rendid-Miodevii.. n.'c.nE zbog 43R.moZda desetljeieili dva. SadrZajnatpisa ne odstupaod uobidajenihformulacija na nadgrobnim spomenicima. 1991.BibliotekaLatinaetGraeca. Tagreb. nav..vjerojatno kako u kasnom u wijeme Klaudija ili Nerona. Prvi je predstavljen dvoimenomformulom: obiteljsko ime + filijacija + osobnoime (npr.Radovi.Pais 1898. desta susjednih Histra.{ S obzirom na veliku slidnostoblika je da ni natpis na gredi nije nastaomnogo slova na oba dijela teksta. 1?M. l2).aenDr. s time da je natpis u (69-79).A.Rimskainutuulstri. i u2.R e n d id . Avita Suioca Vesclevesis /. 168. S druge stranenije iskljudenoda je tolika slidnost posljedica naruditeljeve Inlje da novi dio tekstaStomanjeodstupa specifidne od staroga. pomd ona moZepruZiti odredenu u postavljanjuokvirnih kronolo5kihparametara s obzhom na stilska strujanjaiz Rima u provincije. I.'Ilirske onomastidke studije.6l-7t Samtekstne dajepodataka za mogudnost apsolutnog datiranja.Ziva antil<a..Druga olakSavajuCa okolnostpri rekonstrukcijije izrazitacentriranost. VadicaApli f.izd. dj. karakteristidan Liburnije.U imenovanju onomastidke autohtonog stanovniStva primarnaobrasca.Iako daacija samopomodupaleografijenikako nije dostatna. Takvase datacija natpisd dijelompodudara zareljef. SliCnuSirinu (66-67 crn) ima stela Vadike Titue iz Aserije (v.200-203.10. C a gn tr. Asseria). bilj. Tilua.knj. R e n d i i .vrlo blizak istowemenom je za imenovanje rimskom. polovicu l. koji je D.'r Tre(i vai. U. Albona.dok na drugim podrudjima Provincijeili uopie nije potwtlenaili sejavlja samo sporadidno. a5 U. n. vrlo je vjerojatnoda joS Zivi i Stujese uspomena na osobe polju.koja je po ovakvorn radunuimosila 68 cm (vidi prijedlog idealnerekonstrukcije na sl. l. 1960 (dalje: "PorodiCna i rodovska. domadeg stanovni5tva posebice po demuje D. kte { 6 D . 70 .n'Osim u Liburniji. dok su jo5 uvijek vladale bliske stilske vrijednosti. ovu formulu nazvao i "liburnska je i u imenovanju onomastidkaformula". n. 2). Rendid-Miodevid Zena..n? Naprotiv. 4. st.Premaobliku slova tekstu natpisnom polju mogaoje nastati julijevsko-klaudijevskom periodu.S obziromna to da novi naruditeljteksta po5tuje napisanou natpisnompolju. Stoje olak5alorekonstrukciju cijelogateksta. spomenute u natpisnom Stogabi se prema paleografskim osobitostima natpisi mogli smjestiti u razdobljeoko sredinel.mogude kasnije od onoga u natpisnompolju. Pl. *D. drugi obrazac. moZdadak i manje.")..Cours d'Epigrapiclatine. 1"3 . e.KriLman. {R. m.edno je bilo mogu6e izradunati i Sirinu samog spomenika.

6r-78 A. Propositionfor an idcalreconstrtrctionof tlw stele front St Lukaschurchruar Skabrnja.wEzd 3419)(rW2D3). Prijedlog idealnerekonstrukcijestele iz crkve Sv. KURILIC: FORTRE1NASTEIA Z RII\{SKE I IRTJRNIJE l00cm Sl. Fig.2. 2.- 7l . Luke kod StaU.mie.

Untermann. ono se moZe rekonstruiratiu obliku Ceuni rli Oeplis f(ilius).").5. Radovi Filozofs kog fakulteta u Tadru. Ljubljana. br.s. 1991 11992.. ona nije bila navedena.t2 Zena. 1969. 1970' l0). G . A. A l f 6 l d y ' s. Sirnla.5. Iako je u retku bilo dovoljno mjestaza iznoSenie imenaodmah vgc. 50.a kod Hisra sejavlja gotovojednakodestokao i liburnski imenski obrazac.bilj. A I f i! I d y. 3l (1 8). nakon degaje slijedila samo skraienicaf(ilia). 72 . usfanovitiizvorni izgled natpisa.Zt "riderskom izrazite zastupljenostiu imenovanju delmatskih Ridita. br. kao npr. skradenog redanalazilose osobnoime kieri u dativu.trebalabiti sasavljena ili od nekog kratkog (poput Turuse i sl. zavr5ni obrazacnadgpobnih pokojnika. 5t ZarnteTurus v. KIJRILIC: FoRTRETNA STEIA ZRII\AII(E LIBURNIIE (rW2O3r.23nastr. Za "Nadgrobni spomenik obitelji Queresii iz Varvariju kao mjesto nalaza v. Heidelberg. 1970. nedostaje raspolaganju. ved ima Mulkarac filijacija. koja je s obziromna prostorkoji je stajaona cijelosti.D. 80).Na natpisnojgredi su spomenute obje imenovanepo riderskom obrascu.. Majdino je ime saduvanogotovo u jedino filijacija. isklesana tekstatelko je reCida stanjusaduvanosti lraticama.Aet(oris).16. studije.. domadeg odevaimena.Zena je imenovana Ime ocaje i ovdje moralobiti neko ali ni kod nje filijacija nije saduvana. od kacih .Ceuna i Avita su viSeputa potvrdena jedne Nakon njezina osobe.npr. 646 i d." cev i6. prozvao imenskomformulom". at Ovaj se imenski obrazac nalazi rakoder i u obje Panonije. knj. s. ll4 i d. Diadora.v. ie izz njezinaobiteljskog po svoj prilici punim rijedima umjesto slijedila zavr5naformula. no kakoje prvo slovoodevaimena u genitivu imena. Dilmacije". "Onomastilke 52D.. ali se javlja i drugdje u Dalmaciji. Turus. S u i 6 ("Noviji natpisi iz Bumuma".' 175. dj.l' PoStujudisve naprijed navedenomogao se je s prilidnom todno5du majka i kii. kod liburnskih Titua.V .) ili Na kraju l.koje se nalazi odmahna i komemoratora odnos koji obuhvaia spomenika. Na kraju je zavr5naformula iskazana cijelim rijedimaa ne slnadenicama. v. 5t lrne Aetor je karakteristiCno za podrudje Libumije (J. bilj.split.nav. filijacije kieri. 122. Ta njegowr"rpiortranl"nostv. IV' 4) i A' i L rePerrlc S c I e I flnscriptiones latinae quae in Iugoslavia inter annos MCMIX et MCMIXX et editae sunC'.91. Titusss autohtona ali su u nj ukljudena pravi rimski troimeni obrazac. U n t e rm ! n n. t: Iliri i antitki sviiet. Vtr. 315. koji M. Godilnjak ANUB|H. CBI. 16' T. Kra6enje ovog imena u filijaciji poznato je s jednog napise iz Vawarije: T. G. 79 dva 'puta 5tOb a .v.hema sadalnjem uobidajenim je posljedica ili sludaja.po svoj prilici i ono tratko.{. i-"n" n ail a ze nav. 1978.Rendid-Miodevi6. V. Sarajevo.to i na natpisnompolju spomenutesu dvije osobe.dj.I njemunedostaje bilo O ili C."Ilirskaonomastikanalatinskim "Ilirska onomastika-. i glagolfecil ili st. Beitriige ztr Namenforschung. Queresius Aet(oris) /(ilius). Die Personennamen in der rijmbchen Provinz Dalrnatia. 19. u Liburniji je prisutanu znatnomanjem opsegu.Turus. obrascu. Ime Titus je u Libumiji potvrdeno samo jedanput ili molde (v. g o t o v o i s k l j u C i v o u L i b u m i j i . Venetiji i gomjoj ltalilr.Oeplus. Beiheft 4. 6r-7t 32(19' Pr. Varvarije". dina smi5ljenog li .mulkarac i Zenadiji po tipidnom liburnskom medusobniodnos nije poznat. K u r i I i d..' i skradenicef(ilia).knj. Neue Folge. 'Venetisches in Dalmatien". Ceuna ili Avita. "bilj.v. drugog obiteljskogimena.Ceunusi255.F.Rendi6 -Mio 1' 3 5 .1 3 6 . i sl.dok je ime Titua zasadpoznatokod samo podinje ved podetku retka. 846) pogrelno smjeltaju u Bumum.. 1989 (dalje: napisima ^ 50Ime Turus je poznato na 5 libumskih spomenika.takoderJ. te kako u nastavkureda nedostaje5-6 znakova.

untermannega poistovjecuje s imenomvoltietis..1 0 / . definirao je p"j"rn sjevemojadranskog imenskog podrudja koje obuhva6a prostor Veneta.3322\ f.6t -7t l. SimPoziutn o tcrilorijalnom i hronololkom razgranitenju ltira u praisiorijsko doba. d j . nav. . IV. . 25 i d.ali ne i u samojantidkoj H]striji. nav.J . Godifinjak ANIJBiH.. navodeci da se imenskipar voltietislvolselis pojavljuje samo u venetiji i Histriji. Naime.M i o d ev i 6.a svih Sest poznatih do sada osoba zabilj-ezene su ni njezinu sredi5njem dijelu. dj.Katidic.. f". 13. "Onomastidke snrdijc.V7. U n t erm a n n. pa se za njega bez ikakve dvojbe moze tvrditi da iskljudivo pripada imenikom blagu liburnskog stanovniStva. 1 0 2 .1 0 2 . 13.izmeduZtmanjei Krke.U n t e r m a n n.. tt D. Sarajevo.'knj. "Die einheimische Namengebung volr Ig".uznalaziz Albone. 5eR.. Voltisa.. knj. 13.s Na ovom su spomenikunjime imenovane dvije rene: vortisa Tresina i Titamoca voltisa.. katakteristidnoj za sjevernojadransko imensko podrudje55 i rasprostranjenoj u venetiji. "Die e i n h e i m i s c h e . Krri C id.' Samoime Vortisapotwtreno je jedino na podrudju Liburnije.K a ti C id. 1 9 6 8 ( d a l j e : " D i e e i n h e i m i s c h e .e J.1 0 4 .l. 331. Quartae(Albona. dj. Pripadagrupi imenas korijenom volt-lvols-. i to upravo na podrudju sredilnje Liburnije. Sarajevo.C/t III. . v. CBI. A lf ti I d y. J. d1. R e n d i d . nav. CIL m. " )1 . knj. amoildai u Histriji. U nr e rma nn.u funkciji patronimika: TaeliaeVolsetis f. . nav. " . 73 . ime volses (gen. dj..Ka ti C i6.camunia i Titamoca).. 5?R.lUna ira*ia MuCnog druItva SR BiH.doksu ostalavecpoznata u liburnskom imenskom repertoaru.vremena 55R. oJ. 129.ft E g Igu i Smarari u stoventll. dj. knj. 1964.. dime je broj potvrda imena Voltisa porastaoza jo5 dva primjerka.volsetis)potvrtleno je u istarskom dijelu Liburnije. Ime je do sadabilo poznatou samodva sludajai u obaje danou genitivu. n"". 4. Histriji i Liburniji. . nav. voltisa. Medutim. . volses. pa bi bilo todnije reii da se ovaj imenski par javlja samou venetiji i Libumiji. s. 3055) OplusLaepocus Volsetis Pan. liburnskom imenskom blagudok imenska formulai kognomen pripadaju rimskomimenovanju "Su. KtrRuC: PORTREINA STEIA [Z RIII/SKE r TnURNIJE Idealnarekonstrukcijat€kstabi prematome bila sljedeca(s tim da su imena u rekonstruiranom diplu tekstauzelasamoprimjeraradi): Vohisa Tresina[Aet(oris)f(ilia) Ceunae] Camuniae f(iliae) sua[e et sibifecit] Titamoc I a Turi f( ilia)] Volt[isa (et)] 5 C(aius) Titius [Oepli f(itius)] Volses[sibi et] suisfe[cerunt] Na ovom se spomeniku nekaimenajavljaju prvi put (Tresina. Libuma i okolice f g_a.4gripednostimenskegrupevolt-lvo/s-ovomimenskompodrucjuvidiR.gdjetek mjestonarazai neskraceni oblik imenau filijaciji ukazujuna pripadnost autohtonom.CBI. (Lussonium. Histra. 13. l.Inf. 04.G. I ono pripadasjevernojadranskoj skupini imenas korijenomvols-lvolt-.RFEZi3\19' (r991t9r. istralivanja o jeziku starosjedilaca ilirskih provincija". Un te rmrn n. 5 6 J .

nav. a i samo mjestOnalaza. Ime seprematomcmoZe stanovniStvu. @R.. ovakvo osnaZuju okruZenje.66a u talijanskim se Alpama. od tri poznatepotwde imena. po svoj prilici u po imenima sudeii oplus Lepokus dijela Liburnije ili iz Hisrije. imensko distodomade osporiti Osim toga.dva 6r G.Ujedno. Laepocus.' upravona podrudju oko-Buzeta. R e n d i i . na histarsko samo zasadrogranideno prvi put Novi nalaz ovog osobnogimenana steli iz Sv.Zilrich' Dublin 1966.osobnoimeVolsesseosim u I-iUo-iii vjerojatnokoristilo i u Histriji. a Entue Trasil (Rogno. aM.o kao i iz Liburnije.. tako i u ostalim Voltisa Tresinaje vei svojim imenski iond domaieg.a njegovi imenskom pripisatiliburnskom uivrditi. i to sve njegovepotvrdePotjedl s^podrydjl Buzeta formulariderskog Njegovaimenska Uid*uui") na sjeveruijtarskogpoluotoka. A I f o I d y..'"."rt"ttladi Corpusanisu bili u prilici osobno vidjeti. 256. RFUFzd f } imevolses sejavlja i u Donjoj Panoniji. nav. gdjeje osobatakodermoglabiti stranac. @omo. S9. Luke.M i o d ev i 6. A I f 6l d y.i-mogle je podrudja.2. liburnski ili potvrditi njJgov 'Ui-odgovaralo grisnai koje u Eruriji i sjevernom gentiliciju Tresiuspotvrdenom camunni (val Laciju. Oplus' -I 63M. c/L v 4958).97.. se obiteljsko gradovima dok velikim u strukturustanonni5iua javlja iskljudivo u Histriji.Prematome. osobnim imenompfetozna[akao Liburnka. s obziromna heterogenu koloniji Pola.1"KIJRIUC: PORTRETNASTETA U RIIIIIKE UBURNUE 6r-7t 3209) (1992193). nav' dj.. ime.aric u ftistrill najdeSienalazina njezinusjevernom imena i nalazi gdje su skoncentrirani Rodai dr. dj. liburnskogstanovnistva.poznato ime S etru$danskog karakter. uz to S0o i u oUtit.Oba su Niti tekstau C/L-l doneienaprcma starijim prijepisima koji daju radidita ditanjaspomenika' jJnog . liburnskomautohtonom nositelji 'Tresina. s' v. i imenskojformuli. ln-l2t' * W. K a ti C ii. u uvrstiti ga moZe tu44o se ali Carstva. r. Njegovoje osobno Lusonij stigaoiz kvarnerskog tri putapotwdenona otocimaKvarnerate jednomu Histriji'.au Liburniji na je ujednoi veiina potwda imenaOplus. kojima na Kvarngrl i otocima dijelu iitarskom njezinu Laepocus.clLv 496\iTresus Endubronisf. 124. K r i Z ma n. pa je mogu6e da je ime moglo a ne Tresus..6' je. dj. 62 i 2ffi-261. 65D. Berlin . G. a gentilicij nigdje drugdjenije poznat. K r i i m a n.izd. na podrudju.Oplus-.kako dlonose 74 .plemena imeTresus. nav. buduii da je obiteljskoime Laepocus podrudje.nemapourdanihanalogijaovom imenukoje b. kako u ovo je obiteljsko ime dosadbilo potpuno nepoznato.6T nalazi imena nerimskih puta okruzenju u camonica). dj. Taelia. sredi5nju"I-Iburniju. nalazia liburnsiom podrudju. kako je prihvaCetou CIL-u i neki od prepisivada. gotovo i obitelji. 203 i d. dvije su s treie potvrdene moZesasigurnoSdu osobe sigurnoiz Liburnije dot sepoOtijetto fondu. nav. dijelovima Liburniji. ilasiri Tresins-..Zur GeschicireLateinischerEiginnamen.i to u ime. Siri podrudjenjegove_rasprostranjenosti donosinjegov nomina-rivni izolirani viSe nije Albone potvrda iz juZno dime od Trmanje. "Onomastilke studije.. dj. Tvorba obiteljskogimena pomo{u (Boninus -ina potwtlena je u libumskomonomastikonu u joS dva sludaja nastavka prisutnost na vrsti te formula imenSka iPasina)"s. potjecati Histrije je iz podjednako mogao da utazuje tat<oCer tipa dijelu Ovaj se imenskioU. S c h u lz e. kod domaiih je samo koja u Liburniji zastupljena spomenika miSljenje. v.

Zasigurnose i ovo obiteljskoime ima smatratiriburnskim. S c h u I z e.latinguavenetica. 77-7g. natazisamgna podrudjuKamuna. II. "Oromasridke studije. 236. Padova..drugdjg ne pojavljuje.-. onaj iz Rogna donosi se kao cjelovit s portretima muikarca i Zene pa je mogu6e da je i on bio u obliku portrerne stele.* a Plinije euganejskim narodom. 7 1M . 6r:7t l. 253...poput Camonius. ispred). iako se nigdje. 75D. popoli c civilt.Caminius.E.n .Geog. Za detaljnije obavijg-sti o ova dva spomenika vidi CIL Y. tl Ou" se imena uglavnom nalazn.iti ime Tresus ne mozeuzeti u obzir kao paralelaimenuTresina. 5. h. @ navJdenim brojevima. 249.3." Zanimljivo je s obziromna bliskostivenetske i liburnske onomastike. 1952).br.Njihove pojave su ogranidene na podrudjazemljopisno medusobno vrlo udaljena @nurija i sjeverniLacij : Liburnija) i koja ne pok-azuju bliskostikod starosjediladkog iezi(nei onomastidke stanovni5tva. s. Stogasepremasadasnjim saznanjima . koji je posljednji vidio spomenik iz Boma. Roma. vol. VI.53. Kamunija je nedvojbenopripadala domadoj. 72L.. vol. ali ne i venetskoj. deW'ltalia antica. Njihova je etnidkapripadnostbila nejasnavec u antici: Srrabonih smaLa tg!l!i. aS tra bon.pa se mozepomisljatii na srodnost ovih dvaju imena. na talijanskom poluotoku. p ro s doc i mi.posebno jedneoslobodenice valja napomenuti sludaj iz Aserije: volltisa caminis /. liburnskoj obitelji. Tresine Od imennslidnogoblika .. 1978. l4l.takoderjedinstveno na podrudjuRimskog carstva. da se ime Tresus na jednom od spomenika(cILY 4966) javtja u filijaciji zenedije je osobnoime (Enna)karakteristidno za venetsko imenovanje. dj..6e To pitanjeni danasnije u potpunosti jezidni ostacisu malobrojnii osebujni. Ka t iC i d.214 i d. Stoganije neosnovano zakljuditi.P ro s d o c im i. i le tt i Brun o.'o Predrimski a u njimaje moguie utvrditi retske.134. VI. dj.Re n did .0 tom je smislu indikativno javljanje imena voltisa u oba sludaja:tako se zove majka Kamunijei Kaminisova oslobodenica. L. ?r M. Enno.522-523. nar. p$. "Novi natpisi iz Sjeveme Dalmacije". nav. Ime Tresinanije mogucedovesti u vezu s gresnai irresius unatod prividnim slidnostima. nav. VAHD. 78-80. G n o c c h i. Roma.4.6. camunia.N. nav. 1967. retico e pararetico".Mio C ev i6. C. 75 .vol. oPlinije. 1978.NFH/j 32119'(199?193>. V.?' Ime patrona. XtntrJC: FORTTEINA STEIA IZ RIr/iSKE LIBIJRNITE l (.u prilidno izoliranomplaninskompodrudju. 140. pripada liburnskoj antroponimiji. W. navodi da je ovaj tada ved bio priliino fragmentiran.. str.vei ostajezakljuditi da je ovo obiteljskoime izoliranapojavana srediSnjem liburnskom prostoru i da ga semoze smatrati dijelom liburnskoga imenskog blaga. lme *esns sL. rijeseno.. gdje donosi ta i ostda njima srodna imena. 1950-51 (Split.? no na drugomsespomeniku (c1L v 4958) ime Tresusnalazi u okruzenjuimenakoja pripadajudrugim imenskim grupama. jezidnei onomastidke etruldanske i venetske elemente.s obzirom na liburnskopodrijetlo nositeljicei na vjerojatnusrodnost s liburnskim imenom kako ce se ovdje koristiti.?j Nije poznatokako je glasilo u nominativu. v. buduii da je na spomeniku jasno oznadena kao kii Voltisl (v. cammicusi dr. S u i 6 .i dcll'Inalia antica.27 i3l-32. dj.Cammius. R. T ib "Camuno..

imenovanju pripada autohtonom dokazomda gentilicij Titins pr:rvamogaoprimiti i gentilicij onoga Volsesje primitkom rimskoggradanskog je je pak mogao svoje staro obiteljsko ime ili gi srekaos' .agono.sudefi po njihovim imenima. uvrltava ovrj !1 D. u Aseriji su osralim dijelovima rimske Dalmacije.2 ttpa:Dalnioczs (Varvarija . K a t i I i C. dj. "Onomastilke studije""'.ena njezinanastanka. biti ni ovaj primjerne moZe Stoga pokazuje daje utivao pravi rimskoggratlanina. -ocus nalaze zavrletkom imena sa specifidnim imena.nav' di'. Titius. 3: Trlru Mamaester.172:G. dj. sv' I. Rasprostranjenost imena unutar provincije v' 1963 (dalje: kod.Onomastidke s t u d i j e . v. gentilicijem.ilj. nav.. A I f 6 ld y-. Ticije Liburna. . o demu v. Obiteljska doma{egosobnog gotovo cijeloga sjevernojadranskog se u imenovanjuautohtonogstanovni5tva U Liburniji su dosadbila poznatatri obiteljskaimenaovog imenskogpoOruCla.' 2 puta)i Viniocus(Cres.A. roD. R e n d i 6 . sr'M. 129.. Luke takodermoZedoprinijeti osobanavedenih Imenovanje Sve osobe.. na stranicama 312-313. "b . 260. Riditinum". domade primjer. da i obiteljsko ime Camunia pripada domaCemimenskom repertoaru."' 29O. Rcndi6-Mi.. Rendi6-MioCevi6. l97l . Suioca(Flanona. kod R.. tr R.M i o I ev i d. ovom se popisu s pravom moZe puta).. nw.s'Dasu ga u Liburniji kao i doseljenici stanovni5tvo. odredivanjuvre. Titius. gentilicij u reperioar libumskih imena..'OnomastiCke studije. C. 75-77. . iako je to u najmanju ruku dvojbeno. l1 na str. U rimskoj provinciji Dalmaciji ovaj gentilicij nose ltalici.234-235.Kriima n. hiva anrika. nav.D a ovo drugo ime se vjerojatnomoZepretpostavitii u vec varvariji. domadem kognomenu. na steli iz Sv.". di. sudedipo potwduje i ovaj nosili i domorocif njegov ing.. e D. S u i C. ali mu se mogu ustanoviti paralele medu domafim osobnim i obiteljskim imenima. 'Das mitrcldalmarische.. No na lom su podrudju ovakva imena ogranidena samo na municipij Rider' 'Das mitteldalmatische.Osobnasu imena s osnovomTit. D M. K a t i C i d.. A I f ti I dy. di. ?6 v. A I f ti I d y. histarsko i liburnsko podrulje dodaje i delmatsko. ali i iz drugihprovincija. gdje ono po svoj prilici nije imalo funkciju rimskogprenomena. KTJRILIC: FORTRETNASTEI.lmeTitamoc4je potwdenosamona zorno svjedodi ovoj steli.kod autohtonog ali se nalazei u za podrudjeDelmata.). Nositeljica ovog obit€ljskogimena bila je Liburnka o demu njenoosobnoime Voltisa.god. bilj..filijagijom i kognomenom rimskog troimenogtipa s prenomenom. .. s.n. br." a prema svemu naprijed redenome Luke. dj. 146 . gdje uz venetsko. nav. pridruZitii imeTitamocasa steleiz Sv. " I l i r r k c o n o m a s t i E k es t u d i j c t r I . sv. nev. O n o m a s t i c o n t6 D. ziva antika. Vidi imena osobe navedenih kod G.Cevi6. dj. 76 .2 ptta).. s' v' Titus' ?7R..A ZRIIIiSKE UBIJRNUE RrFZt 3209)(192D3r.RendiC-irtioCevid.\i obrazacklasidnoga a pripadao stanovniStvu..lVolses je. A I f ii I d y.?? potvrdeniTiuao iTitus.6r -7t I Caminis (gen. 12.Das mitteldalmarische Namengebiet". l3l litr tckst natpisa T(itw) Darmo(cus).. G. od kojih niti jedna u svotn imenovanju nerna neko od autohtonih libumskih imene. Titius l? f. 12.").om dijim preinaditiu nekoslidnoi Rimljanimalako prepoznatljivo.312. mj.2l. Titamocc.?6 prije svegakarakteristidna stanovniStva metlu kojima i u Libumiji. c " g n at. nav. nav. 2. 128-129' 13G. 127. god.

usvajanje * r F t portretnesteleu Crkvi Sv. Stockwerk) arhitektonskogtipa. paleografsko-itilstim osobinama U iarmat koji ih dijeli po svoj prilici nije bio veii od jednog ili dva desetljeda." pojavljuje uz rimsku odnos. 633. D(. dj. R c n d i 6 . Luke kod Skabrnje Nalaz ulomka monumentalne prije predstavlja svega znalajan doprinos poznavanjuliburnske onomastike.domaCeg ka5njenje u odnosuna obalu pa bi se i prematome spomenikmogaodatirati nakon sredinel. 132. Nedinum.zan4.Iako nije poznatnjihov medusobni uZeobitelji (moZdamajka ili Titamoka Voltisa je jamadnobila dlan Volsesove i ugled pravozacijeloje porastao Time 5O je on dobio rimsko gradansko Lena?). a liburnska mlada. 19'18-79. Ticija Volsesa. d. KLJRILIC: PORTRETNASTEIA Z RIIIISKE LIBURNIJE t. st.a kosuJe ispodsame je podijeljen polja uklesana su dva reaa.s6 od staroga.M i o d e v tTD. obrascu l. za koji se smatra dald na viSem stupnju razvoja od riderskoga. n."Ilirska onomastika aD. l4?. vol. A. uspostavlja medu njima i kronololki odnos: starija je riderska inadica.. te O lome oplimo vidi kod L M t r g e ti d. takvoj sredinimole se odekivatiprevaga nazodnostosoba s rimskim gradanskimpravom te Sirenjelatinskog jezika i drugrhtekovinarimskekulture."' 77 .6r-7 t wr.301 i d. n. pteienica na koji trilevi saduvani palepo svoj prilici pokrivaojo! i rubac.'Onomastidke 134' M. Zenski imenski obrascijoS nisu dovoljno istraZenida bi se Dvojbenoje mogli koristiti kao elementrelevantanza datiranjenekog spomenika.. st.a -nje u dvije cjeline:u gredi ispodportretnog jos pet Prema redova. donji lijevi dio spomenikate stelu nije moguCetipolo5ki samo Saduvan le je ili tipu nearhitektonskih stelasa preciznooOteOiti. . -a gratlanima postali rimskim nisu njegovih najblitih dak ako i oni samitakoder isticanjem je naglasiti upravo mogao poloZaj drultvu izdignuti u se takiv na rimski nadin. 6.i premdaje u njemu bilo dovoljno natpisnom s D . bududida se na razliditi imenski obrasci.R e n d i 6 . e.Od frizure su je polju prikazana Zenska osobakojoj nedostaje portretnom je u tuniku i obudena padaju Tnna bila ramena.'. polju nalazi se isfioO u profiliranom natpisnom ali wemenski tekstovinisu nastaliis[ovremeno..Natpisna steli palu.. Luke gdje se liburnski obrazrcu imenovanjuTitamoke Voltise... Q992193r. kad seimenskom U zaledu se moZeodekivati odredeno osobnogimena.. e. imenovanja Opisani odnosi bi se mogli dobro objasniti ako se pretpostavi da je op{ine u zaledu(Asseria. Rovigno.'Slo bi se moglo dobroprimijeniti na tekstsa steleiz Sv. lt' bio rimski gradanin.te osobas domaiim imenskimobrascem. javljati jednom znaju desto spomeniku Aa ii ro uopie mogu biti. Po svemusudedipripadala "na katove" (njem. razvio oko sredine Na liburnskoj seobali troimeni sustavu imenovanjumu5karaca nastao koji je najde5ie pridruZuje kognomen.kao i neke drugerazvijenijejuZnoliburnske U Varvaria). K ri Im an' nav' studije. Titius Volses pripadajudomadem stanovni5tvu.Rendi6-Miodcv je dj.tijekom prvog stoljeia ueden kao municipij s latinskimpravom. Atti del Centro di ricerche storiche di Rovigno.M io d ev i 6. Jedinoje C. U iabatom ili varijanti glava. Ovo mole biti posljedica nejednakogadru5tvenog poloZajanjihovih nositelja.'Plinio e le cqnuniti della Libumia". troimenuformulu G. nav. je polju nastaostariji dio natpisa.

All the persons menrioned on the rtil" "re diJtinguished natives and almost all of them bear native name.volses and nomcn gentile Titius are well known in Liburnian nomenclature. ritius [?f'l-volses appearintheinscriptionfield.the portrait field on the op and below it an insiription.d yet.G-otovo svi osobeloje se spominjg q rytpisu nose autohtonaimena: u natpisnomse polju spominju Titamoc[a ?f. F.rwana her daughter camunia. the other one was chiselled probably a decade or two later on the beam separating the inscription field from the portrair field.Te su osobepripadaleuglednijem i imucnijem dijelu liburnskogstanovnistva.l voltlisa) anaC.Titius [?f.dok su na grediimenovane malka voltisa [? f. most probably during the Flavian period. The fragment embodies a part of. Giebel-schifstele) oi to a variant "with storeys" of architectonic type (Germ. 78 . stilsko-ikonografska i onomastidka analizaukazuju daje spomenik nastao nakon sredine l. Stockwerkstele). Paleografska. Bianchi left a short norice about Roman architecture and the cemetery in the immediate vicinity of st Luke church near Skabrnla. Some of these names. Kako pokazujeupotreba domaiih imena. odjeie. A fragment of a monumental -stele with a relief portrait that served as a door-step in this.s: Titamoc[a ? f.. clothes. The inscription is divided into two parts: the part in the inscription field was engraved first. 16 km east of zadar.te domace nolnje usporedo s prihvaianjem rimskoga grailanskogprava.dime je liburnski onomastidki fond obogacens jos tri obiteljskaimena:Tresina. confirms that the process of romanization was not finish. st.camunia iritamoca.imenskihobrazaca. n. st.) Tresinci kci joj camunia.1 Tres. tombstone-type and onomastic system.na gredukoja je dotadsluzila samokao konstruktivnielementtijela stele. in the territory of the municipium of Nedinum. latinskog leiixa. that is. language.church probably came from that Roman cemetery. Neka od ovih imena su dosadbila potpuno nepoznata. camunia andritamoca. while the personai names valtisa and. The stele might belong either to an unarchitecronic type of srele with a gable (Germ. The woman in the portrait field was lresled in tunica andpalla and her tressed hair was probably covered with a kerchief and then with a palla above it.]voltisaic. AnanarijaKnrilac: THENEWMONUMENTAL srELE wrru poRTRAITs FROM ROMANLIBT. D. the family naies Tresina.. a prostoraza jo! 2-3 reda-mlatli ie dio narpisauklesanizvan njega. b.lvotses. According to ep-igraphic and iconographic elements the stele was set up in the iecond half ol the lst century A. The use of native names. najvjerojatnijeu vrijeme vlidavine dinastije Flavijevaca. dobro poznati u liburnskomimenovanju. KURIUC: PORTRETNASTEIA Iz RI]VISKE LIBI'RNIIE RFFA n4' 6t-7t flgEztgs).JRNIA Summary At the end of the lgth century c.po demu se spomenikmoZe datirati u l. dok su osobna-imena vottisa i volses te gentilicij ritius ve(. were until now completely unknown. together with recieving Roman citizenship. andonthebeam vittitoi?f.. onomastic formulas and clothing.rimske nomenklature i tipa nadgrobnog spomenika.A. procesromanizacije jos nije too nyitr u potpunosti dovrsen.

The stele fragmen from St Lulqs church ncar Skabrnja (photo: Deutschcn archaeologisclvn Institas.Rom. BFEzd A.6r-7t 32Q9'(rry2t93).4186).rcg. I.824186). Ulomak stele iz crkve Sv.Rom. neg. Tab. Luke kod StaUrnje (foto: Deutschenarchaeologischen Instituts . 82. . I. KIIRIUC: PoRTREINA STELA E RIMSKE UBURNUE I T.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful