Sesvetsko Prigorje

PO DRAGOM KRAJU
SESVETSKO PRIGORJE

Morti je i vnogi kraj Lepši, neg bogi je taj, Ali dom je dragši, je li, Neg i svet taj celi! Dragutin Domjanić

Brojna mala sela i seoca sesvetskoga Prigorja smještena su po istočnim obroncima Medvednice, po šumovitim i vinorodnim brežuljcima uz gajeve i lugove. Lijepi su to krajevi, u kojima će posjetilac uz mnogo prirodnih ljepota naći svašta pomalo, ali je štošta od toga vrlo zanimljivo. Četiri glavna vodotoka: Vuger-potok, Črnec, Kašina i Glavničica, s mnogim potočićima, kao i brda, terase i doline uvjetovali su razvoj prometnica i naselja.
1. 2. 3. 4. 5.

Cijelo područje sesvetskog Prigorja obuhvaća pet manjih dijelova: Vugrovečki kraj – oko gornjeg toka Vuger-potoka s pritocima Gorancem, Kučilovinom (Kostanjcem) i Dobrodolom (Melincem); Kašinski kraj – oko gornjeg toka potoka Kašine spritocima Bjelekom i Blagušom; (Domjanićev) adamovečko-moravečki kraj – oko gornjeg toka potoka Glavnice (Glavničice) s pritocima Moravčakom i Jesenovcem; Šašinovečko-cerski kraj – oko donjeg toka potoka Kašine i Glavničice do njihova ušća u Zelinu, i Sesvetsko-kraljevečki kraj – od lijeve strane Vuger-potoka i pritoka Rijeke (Čučrja) i Sopnice, te gornje slivno područje Črnec-potoka do autoputa Zagreb-Sl. Brod.

Prva se tri kraja prostiru sjeverno od varaždinske ceste i pretežno su brdovita, a ostala su dva – istočno od varaždinske ceste i sjeverno od autoputa Zagreb-Sl. Brod – uglavnom nizinska. Sesvetsko Prigorje nema većeg centralnog mjesta, pa dugo vremena nije imalo ni središta okupljanja. Svi su interesi i putovi vukli prema Zagrebu, pa stoga središtem nije moglo biti staro kotasko mjesto Prigorja – Sv. Ivan Zelina, a još manje pretežno posavsko Dugo Selo. Sesvetska se općina ubraja među rijetke općine koje se nisu razvile oko nekadašnjeg kotarskog središta, a ima najbrži razvoj, barem po porastu stanovništva. Antun Nemčić u svojim je Putositnicama na putu od Ludbrega ovdje zabilježio samo neobrađena polja obrasla grmljem.Ovdje iznesene sitnice izvađene su iz stare “pisane” putne torbe “čriepom pokrite” (od crvene vune) i “svinskim pačkima” ukrašene, u koju su nekadašnji seoski panduri, idući pješice po selima, sakupljali i tako prenosili svakojake spise i vijesti. To je pokušaj putnog mjestopisa – kako bi rekao Vinko Sabljar, autor knjige Miestopis kraljevinah Hervatske i Slavonije, izdane u Zagrebu 1866.

IKor

-1-

izgrađena je dionica željeznice Zagreb-Dugo Selo.) izgrađena je postaja diližanse (danas zaštićena zgrada bivše stare općine od 1903. Biskupski je vizitator izvještavao: “Godine 1622. Sadašnja je župna crkva barokna građevina sagrađena u drugoj polovini 18. Novake. Cesta preko Medvednice za Zagorje izgrađena je 1879. konja i vola”. stoljeća. Grof Baćan uveden je na ustoličenje za bana po Franji Tausiju. Mnogi se od njih nastanjuju na području Sesveta. bila je crkva ruševna i neuredna. postalo je istočnim vratima i predgrađem Zagreba te središtem sesvetskog Prigorja. pokrštenog u Marko. Godine 1937. godine. Gjurekovec. godine. Selnicu. a 1861. pače je župnik upotrijebio kapelu za žitnicu”.. vodio u Popovec na varaždinsku cestu da vide “kako će ići kola bez ruda. Godine 1811. Živec i Cesar) činili dugo vremena gotovo čitavo stanovništvo Sesveta. Prilikom obnove šezdesetih godina otkrivene su vrijedne stare freske. to jest Episcopus Zagrabiensis”. 1954. a “poštarna” u Zagrebu. Talijanski graditelji Senpieri vjerojatno su se pridružili starosjediocima i kao Šemperi. Lucin. onda je sasvim razumljivo da su Sesveta glavna zagrebačka vrata za čitavu subpanonsku Hrvarsku. Križan. rođeni Šimunčevčanin. vugrovečku crkvu). Lahonjek. Stara škola izgrađena je 1864. na Trgu Dragutina Domjanića) s konjušnicom . a već 1334. U 18. Dikmić. Varaždinskih toplica (Aguae Iassae) za Ptuj (Poetovium). Kad još spomenemo da nedaleko ispod Sesveta autoput Zagreb-Lipovac dijeli sesvetsko Prigorje od dugoselske Posavine. Fuček. Marcislavci se spominju 1328. Novoselec i Sopnicu. Svim tim putovima preko Sesveta Zagreb privlači tisuće novih povremenih i stalnih stanovnika. Rimokatolička je župa obuhvaćala sva sela “sudčije” osim Novoselca. ili 1784.Sesvetsko Prigorje SESVETSKO-KRALJEVEČKI KRAJ Jedno malo selo kraj crkve Svih Svetih. a dočekali su ga “kod Sesveta slobodnjaci biskupa zagrebačkog. gdje se jedan krak odvajao desno iznad novog groblja preko šume Podobranek (gdje se još vide ostaci) prema Obrežu i preko Komina (Ad Porros). Danas njome prolazi velik broj podravskih i slavonskih vlakova. imao je u Brestju predijalni posjed. Ubraja se među rijeke seoske crkve u Hrvatskoj koje imaju na glavnom pročelju dva zvonika. a još deset obitelji (Kušeković. premda blizu većih sela i dugih sela. To je i razlog što općina Sesvete nosi po prirastu stanovništva u posljednjih četrdesetak godina primat u Hrvatskoj. Seoce Marcislavci. a drugi krak uz Vugrovec preko Kašine i Laza za Zagorje. Kobiljak i Dumovec s 855 stanovnika. gdje su se hranili i mijenjali konji. Gajišće. bilo je 15 kuća sa 169 stanovnika. “Bilježničtvo” je bilo u Dubravi. “Firma Antun Res” izvršila je rekonstrukciju i betoniranje ceste Zagreb-dugo Selo. i još Sela. a slijedećih godina nije bilo bolje. god. “Sudčija” Sesvete obuhvaćala je i sela Brestje. Poplavljeni IKor -2- . a jedna se ulica i danas zove Rimski put) uza Sesvete Markovim Poljem. stoljeću (1724. godine i služila je sve do otvorenja novije kraj Gajišća. Time je na neki način nastavljeno funkcioniranje starog rimskog puta iz Ščitarjeva (Andautonium) preko Jelkovca (tu je nađen rimski miljokaz. nije dugo čuvalo spomen na plemenskog gospodara. pod pernatim kalpakom. a lokalni vlak “zec” – za željezničare i đake – bio je dugo najvažnija veza sa Zagrebom. zagrebačkom biskupu (sagradio 1759. autor kronike Annuae. spominje se “selo kod crkve Svih Svetih”. a nadvožnjak ga preko pruge spaja sa Sesvetama. plavetni husari nakićeni bijelim gajtanima.Z. Kralj. živjelo je u 13 kuća svega 120 stanovnika. August Šenoa u svom historijskom romanu Diogeneš spominje Sesvete kao vrata Zagreba. godine kao posjed zagrebačkog Kaptola. kao što to čuvaju Markuševec i Markovo Polje. Kasnije je selo po crkvi dobilo ime Sesvete (kao i još četiri mjesta u Hrvatskoj. Kanonik Baltazar Adam Krčelić. Još stari Vugrovčani pamte kako ih je učitelj Đuro Popović. na posjedu roda slavenskog imena Marcislav ili Markuš. Jelkovec. Godine 1870. na kojem je bilo čitati E.

Nekad osamljeni zaselak Novaki Kraljevečki spušta se na dugoselsku cestu k novodoseljenim susjedima. partizan Marijan Badel s Turopoljsko-posavskim odredom minirao veliko njemačko skladište municije. To je često narodno ime. Godine 1313. “začelci” i “podlavke” s imenima tesara i gospodara. te Selih ili Želin u Turopolju. Kebela. kolovođa seljačke bune kaptolskih kmetova gospočije Kraljevec za šumska prava. blizu autoputa Zagreb-Lipovac. U selu je za cijelo vrijeme njemačke okupacije uspješno funkcionirala tzv. Vodovod sve više istiskuje zdence sa zidanim “stublima”. te bi značilo ili ždriebalnicu (hergelju) ili konjski pašnjak” (Tkalčić). prosinca 1943. Od malih ciglana u Selima i Soblincu nastala je “Prigorka”. farfora i marofa) zamijenile su zidanice od cigle i betonskih blokova. Kaptol je uspio parnicom dobiti u posjed cijelo područje od Cerja do Save i Sesveta.d. Jelkovec je selo niže Sesveta. “mišja rupa”. Ime mu je po kralju što je taj posjed oduzeo plemićima radi neke kazne i darovao ga zagrebačkom slobodnom gradu Gracu. Međutim. što je često starohrvatsko ime među okićkim plemićima. U selima se 1846. Kobila. Postaju nepotrebne i velike zemljane krušne peći. Kasnije (1434. Nestaju rezbarena vrata drvenih “palutana”. “gusilnak”. do 19. Do Novaka je staro naselje Kobiljak (Kobiljnak. kao i naziv Sopnice Kašinske. 1275. Narodni naziv “kobilnak” znači “staja za kobile” (slično “kokošilnak”. a agrarnom reformom 1945. započeta je gradnja “Tvornice mesnate robe i masti d. U srpnju 1898. godine nacionalizirana. Tu je u noći od 18. koja je poslije spajanja sa “Stanogradnjom” počela i gradnjom stanova za tržište. Nekadašnje gotovo isključivo drvene kuće s “hrvatskim ili nemačkim vugličima” osim škola. tvornica je preuređena i pregrađena. “purilnak”). Osel ili Oslavić. Od istog su imena nazivi Salovec kraj Zeline. bez zemljišta. Krenimo ipak najprije u Sopnicu Sesvetsku. Kralj Ladislav IV. Ime sela potječe od starohrvatskog porodičnog imena Osal. Uz potok Črnec. Asellus. Godine 1921. Ovrašnja je marvogojska udruga za uzgoj čistokrvnog simentalca utjecala na razvoj mljekarstva kantarenjem. a ostali doseljenici “poplavili” su stara sela toliko da se seoske stare granice vide samo u katastarskim mapama. a iz nje se razvio PIK “Sljeme”. IKor -3- . Privučena brzom izgradnjom. u Sesvetama su otvorena velika skladišta i prodavaonice građevinskog materijala. no Kaptol zagrebački stalno se otimao za taj posjed. u Sesvetah”. Ime nosi po Jelku. jer su ga njemu navodno darovali bivši vlasnici velikoga posjeda Kašina južna. kod Šavuka i mlinara Genzića skrivao odbjegli vojnik Ivan Goleš. veza za prebacivanje partizana u Posavinu. držao ga je sve dok nije 1848. porodica Peta i Veta. kao što je i električna rasvjeta izbacila luči i petrolejke. smještena su Sela koja se sve više šire oko dugoselske ceste. Ime sela dolazi od prvotnog plemenskog gospodara Sepena. na njegovu izlasku iz Glibokog jarka i šume Selčina. Mala tvornica špirita i octa obitelji Badel razvila se u veliko poduzeće za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih pića. što ga nosi i crkva hrvatskog biskupa u Ninu. koje kod pokrštavanja oponaša ime sv. gdje se peklao okrugli kukuruzni kruh. Nekad najveće naselje u ovom kraju i sjedište provizora “presvijetle kaptolske gospočije” bilo je selo Kraljevec Sevetski. selo na zapadnoj granici općine uz potok Sopnicu (Granešinu). Salnik pod Kalnikom kao i Zelina. “Tomu posjedu potiče bez dvojbe ime od kobile. smjestila se Selnica Sesvetska. tvornica građevnog materijala. ostao bez kmetova. Kaptol je izgradio utvrđeni kaštel koji Turci nikad nisu uspjeli osvojiti.Sesvetsko Prigorje Zagrepčani naselili su tada novo naselje Dubec. a vodilo ju je poduzeće “Kata Rabus i sin”. Kubilia). pritok Vuger-potoka. jer je nekad skupi pšenični bijeli kruh “cipov” postao jeftiniji od kukuruznog. Nedaleko Sesveta. niže željezničke pruge. za nagradu zagrebačkim građanima. VIII. dao je taj posjed 11.-1847. kastelan Martin vratio je građanima zagrebačkim u posjed njihova imanja Kobile ili Kobiljak i Svibljan (danas Svibje).) Kaptol dobije parnicom posjed i cijeli kraj. “čigama” i zejmačima” za vučenje vode. Ta je tvornica 1945.

Selnica. Kobiljak. dej si ga vži!” Put u Vugrovec vodi nas nekad nenaseljenim Markovim Poljem. Otok. Nove Sesvete kao da su širenjem u Markovo Polje tu staru posjedovnu vezu htjele obnoviti. SRZ “Vladimir Bakarić” – jedna od prvih u Hrvatskoj. Jablan kak traža stoji. Mihalja. Kada pak dojde Sveti Martin. Sop. Na kaptolsku “gospočiju” podsjeća još marofska zgrada i betonirana “raka” posljednjeg provizora na cerskom groblju. stoljeću još ima ostataka od sprava za mučenje neposlušnih podložnika. pošta. godine kaptolski su podložnici (zvani “štibrenci”. Starinska narodna vinska popijevka spominje Mihalja (vugrovečko vinogorje) i Martina (martinsko vinogorje) kao “vinske svece”: “Kada pak dojde Sveti Mihal. a danas osnovna škola radi u novoj zgradi. Mirno počivaju grobi. U Kraljevcu je mjesni ured. Druge nas nebu. Zbuditi grobje boji. U vremenu od 1608. Kumek moj dragi. “Tu gospočije več ni. kad je počela škola u kući Palčića. Čista Mlaka. Na bivšem kaptolskom dobru osnovana je 1945. grozdje dozrele. ja ga bum pil. U pripovijesti “Jesu li kravama potrebni repovi?” književnika Slavka Kolara – koji je kao agronom službovao u nedalekoj Božjakovini – mnogi detalji o španu Mišku Banu i biku Barutanu podsječaju na život kraljevečkih marofskim “štalara i švajcara”. koje su ugušene ognjem i mačem. Veter se igra po zobi. a sebe “purgarima”. dom kulture i vatrogani dom. U podrumu marofske zgrade što je sagrađene u 19. sesvetskog Marcislava. dej se napi. Taj dio već zaposjeda novim kućama i gostionicom selo Dobrodol. a kotar i “poštarna” u Dugom Selu. Novaki Kraljevečki i Nartski. “Bilježničtvo” je bilo u dragušićki. kojemu je stari dio u gornjem toku potoka. Osim željeznički postaje Kraljevec ima dobre autobusne veze. Hruščica. godini. pa se sesvetske nove kuće prostiru sve do potoka Dobrodola. Od škole u Cerju odvojio se Kraljevec 1928. Ivanja Reka. a zagrebačkoj ga je biskupiji poklonio neki IKor -4- . Dumovec. ja ga bum bral. a koja je nakon reorganizacije radila kao proizvodna zadruga sve do spajanja s PIK-in “Sljeme” i postala ekonomija s tovilištem goveda.Sesvetsko Prigorje Kraljevčani su svoju naseobinu ispod kaštela zvali “purgom” (danas Stara ves). Svibje i Trstenik s 1738 stanovnika u 1861. Selo se vjerojatno nekad zvalo Dolac. do 1654. Kasnije je sagrađena zgrada stare škole uz cestu. Pogon “Končar” povezao je i selo Dumovec s Kraljvecem u jedinstveno naselje. U Kraljevcu je nekada bilo sjedište “sudčije” kojoj su pripadala i sela Sela. jer su pored ostalih daća plaćali i “štihbu”) digli tri neuspjele “štihbenske” seljačke bune. Mošta bum krstil..” VUGROVEČKI KRAJ Već na samom početku kašinske ceste u Sesvetama podsjeća nas gostionica “Kocil-breg” na poznate vugrovečke vinograde iznad stare kapele Sv. koje nosi ime bivšeg plemenskog vlasnika. zdravstvena ambulanta. Ona za cintorom spi.

Župna crkva spominje se prvi puta 1343. Kroz vugrovečko područje prolazile su stare rimske ceste prema Ptuju i prema Zagorju preko Laza. godine. pretvorena u župnu crkvu. U susjednoj Kašini bilo je od starine trgovište koje je biskup privremeno dokinuo. a otvorena je subotom. koje se nalazi iznad kapele Sv. Imena Ugra i Vugrovec najvjerojatnije ne potječu od imena naroda Ugra ili Mađara. U 18. Na Lipi su dva istoimena vrha – Rog. komesar Ante Dobrila). U Dobrodolu se sve do 1918. stoljeća nove ere. godine je podinuta i 8 m visoka željezna piramida koja omogućuje lijepe vidike. Markova Polja i Novoselca nalazi se šuma Divjača. najčešće je prezime Vuger. povodom 30. Tržni je dan bila nedjelja. održala stara kućna zadruga Puđak. služila je za stanovanje provizora. a zatim se lijevo odvaja put za Vugrovec. a prije se zvalo Slatina. nedjeljom i praznikom. bio logor Zagerebačkog partizanskog odreda (komandir Silvestar Pelcl. Biskup Tausi sagradio je 1759. Već 1200. kasnije se uz nju navodi i kapela Sv. Između dvanaest hrvatskih plemenskih starješina koji su 1102. Lipa se ističe u istočnom dijelu Medvednice kao posebna cjelina. godine. Ali i na brijegu Kontaš. U mjestu su građani sami birali suca. godine. U zgradi je bilo vrijednog starinskog pokućstva i keramika. Biskup Timotej podigao je u Vugrovcu grad koji se vjerojatno nalazio na zaravnaku povrh današnjeg planinarskog doma. U selu Markovo Polje ulazi na kašinsku cestu put iz Popovca. Vugor ili Vugriša. u toj je zgradi uređen planinarski dom. a materijal je iskorišten za gradnju sadašnjeg župnog dvora. dok je sliku na glavnom oltaru izradio Mihajlo Stroj 1838. Gostionica “Dvije vrbe” sjeća nas na sve više potiskivane livade i vrbe uz Vuger-potok. na kojega podsjeća rudina toga naziva kraj sela Degidovec. a u bugrovečkom selu. za biskupa zagrebačkog Stjepana Babonića. kao i Hogor. Slijedeće se godine predio Ugra navodi kao kanonički posjed. kod rigolanja za vinograde našeni su ostaci starih građevina. Bendikta na brdu Bedenik iznad buskupova grada (srušena 1779.. obljetnice. Franje Ksaverskog koja je 1803. a 1821. Hugor ili Vogor. a i biskupi su tu dolazili na odmor. pa se sada naselje zove Vuger-selo. blagovaonicu i spavaonicu s desetak ležajeva. Između sela Dobrodola. preko Mačjeg kamena. Veće kaznene postupke sudili su zajedno sudac (načelnik) i biskupov kastelan ili župan. IKor -5- . putem pored gospodarske zgrade mimo bunara i raspela. Spomen-ploča je postavljena 1971. kapelu Sv. Središnje je naselje ovoga kraja Vugrovec. koju je 1967 sagradilo PD “Lipa” iz sesveta i mještani Planine. Biskup Mihalj (1296-1303) proglasio je mjesto Ugra slobodnom općinom i osnovao trgovište. godine potpisali ugovor s kraljem Kolomanom nalazio se i župan Ugrin od roda Kukara. Tu je nađena skulptura Ikara. Godine 1951. stoljeću sagrađena je gospodarska zgrada nadbiskupijske gospočije kao visoka prizemnica s potkrovljem i podrumom na brijegu (235 m). godine u listini kralja Emerika spominje se posjed Ugrina. dolazi se za dva sata na brijeg Goranec odakle najprije zapadnim. Ivana Evanđelista. Mihalja. Kuća ima kuhinju.Sesvetsko Prigorje Hules. a stara golema vinska preša danas se čuva u Tehničkom muzeju u Zagrebu kao jedan od najatraktivnijh ekspozita. Osobita flora planinskih livada i daleki vidici privlače brojne posjetioce. a zatim sjeverozapadnim smjerom po grebenu kroz šume i livade. Niži Rog ima na vrhu čistinu. a i rimski novac iz 3. i Rog sa 709m. Ime Ugrin iste je osnove kao Okor. Ova je srušena 1796. Od planinarskog doma nad Vugrovcem. a ispod nje se nalazi planinarska kuća. Tu je u srpnju i kolovozu 1941. koji je dovršen 1801. koja se strmo ruši južno prema Čučerju i sjeverno prema Stubici. Selo je novije naselje i uz njega se nalazi groblje. 1970. Crkva i drveni oltari u njoj izvedeni su u baroknom stilu. Prezime Vugrin nalazimo među plemićima Šašinovca. gdje je škola. Ugra prelazi u vlast biskupa. Nešto kasnije. nadograšen joj je toranj i sakristija. godine. njezino se malo zvono čuva u sadašnjoj crkvu) te ispod grada kapela Sv. Okroša. visok 742 m. stiže na planinsku kuću na Lipi.

voćnjak i vinograd. s ukupno 170 kuća i 2399 stanovnika.” Kralj Emerik (Imre. gdje su 19. Vugrovečka je župa obuhvaćala. a spominje se i kao Goranci ili Gorjanci. čija listina prvi put spominje posjed Ugrina. Goranec se nalazi na istoimenom potoku. gdje uz stare klijeti sve više niču i klijeti-vikendice. a 1855. IKor -6- . Okruženo je vinorodnim bregovima. “Imbrina” daje lagano pitko vino koje je omogućavalo dugotrajne svadbe s mnogo napitnica. Od vugrovečkih Vukasa. Đurđekovec. K njemu se ubraja i zaselak Limbuš.Sesvetsko Prigorje Godine 1836. oružnici ubili pet Vugrovčana. a zatim je sela zaposjela vojska. prepustio je Stjepan. Nešto više u lijepoj kotlini smještena je Sopnica Kašinska. kad je na brijegu Kontaš sagrađena nova škola. je izgrađen vodovod na prirodni pad. Godine 1271. Na istočnoj strani od nove škole. kao međaš Čučerja. osnovano je kulturno-umjetničko društvo. rođaka vugrovečkih Hugora ili Vugora. godini. kašinskih plemića. Put na lijevo dolinom potoka Kostanjca vodi nas u Prekvršje. Godine 1875/6. “najsuptilniji i najprofinjeniji nogometaš”. sina Hodova (ime sačuvano u nazivu Črnomerec). porušena za potresa 1880. Dom kulture izgrađen je 1970. sa svega 2491 stanovnikom u 1861. Ime mu vjerojatno potječe od imena plemeskog vlasnika Haranka koji se spominje 1201. koji je 1861. Provizor Vugrinčić sagradio je 1881. osim čitave “sudčije” i sela Paruževina. U selu je kapelica Srca Isusova. Vurnovec i Popovec. a brojio se k Slatini (danas Vuger-selo). a 1970. za vrijeme nezasitnog i krvoločnog provizora Vugrinčića. Kučanci. sin Nikole iz bratstva Hutivoja. godine posjed bratstva Bratena. leži selo Đurđekovec. U Vugrovcu je nekada bila “sudčija” za sela Dobrodol. godine. a služila je sve do 1962. došlo je do vugrovečke bune protiv plaćanja gornice. imao dvije kuće s 23 stanovnika. Godine 1950. koji je godinama bio najbolji igrač splitskog “Hajduka”. koja daje poznata kvalitetna prigorska vina. koje se prezime spominje već 1343. Otpori u Đurđekovcu i Gorancu završeni su krvavo na trgu kraj crkve. počela je škola u Vugrovcu. siječnja 1876. uz cestu prema Kašini. zagrebačkom načelniku Perinu dio posjeda u Sopnici koju je imao na zalogu od Črna. Šimunčevec ima dom kulture. goranci. koju je opisao seljak Andrija Galović. “imbrini” ili “kraljevini”. ostavio je ime i najpoznatijoj vrsti grožđa ne samo na vugrovečkom već i na ostalim prigorskim vinogorjima. Kučilovina. “I krovi od kletih črleni I svetle na bregih kapele I travniki plavi po nebu I oblakov očice bele. Istog su podrijetla i nazivi Sopnica Sesvetska i Sop na Savi. ime joj dolazi od plemića Sepena. Krekveržje. dvorac koji je 1902. Nešto više uz istoimeni potok nalazi se Kučilovina. kupio poznati pravaš dr Ružić i uz dvorac zasadio park. potječe i Bernard Vukas. Iste je godine dio posjeda preuzeo blaguški kastelan Martin od nekog Domalda. Neki vinogradari kažu da ime “imbrina” nosi zato što nije goropadna već dobroćudna kao i si Imbre i Imbreki. kao i ime sela Kučanca. Slatina. Osim mnogih tadašnjih političara. Mnogi su Gorančani sudjelovali u Hrvatskom seljačkom pjevačkom društvu “Bosiljak” iz Čučerja. u dvorac je kasnije navraćao i naš slavni violinist Zlatko Baloković. Sopnica i Šimunčevac. a i pajdaške ceremonije po “križevačkim štatutima”. Zatim je sagrađena zgrada škole koja još danas postoji. ugrovečki plemići Lastići i Stankovići. što su odobrili njegovi rođaci. selo čiji naziv sjeća na porodicu Kuča. sagrađena školska zgrada. Oko sela Šimunčevec (Šimunkovec) spominje se 1221. Imbro ili Mirko).

zdravstvena ambulanta. Vučko. a Vet Kučmana. Ime Pet zamijenjeno je kod pokrštavanja kršćanskim “Petar”. Posjednici dijela Planine gornje bili su križari. i Kašina donja ili južna. i 1926. rata. a znači izvor. Gajci i Žerjavinec s 21. Na porodicu Kuča sjećaju nazivi njihovih posjeda sačuvani u imenima sela Kučilovina i Kučanec kao i zaseoka Kučićev brijeg. 1905. Zna on da sunca bu vani. No Sabljar navodi da je na mjestu Kašine donje bila “Rimljanima Cassandria”.997 stanovnika. Tu je bilo “bilježničtvo” za “sudčije” Kašina donja. Makar je put mu još dug. stoljeću. Jurja koja je dobila od pape velikih oprosta i postala prošteništem. Dalje od Kašine gornje. Ti su tereni osobito pogodni za zimske sportove. zagorskom cestom preko Kobiljaka uz kamenolom. obitelj Kuča imala je posjede u Kašini. Vurnovec i Šašinovec. izgrađen je vodovod. kao međaši zemlje Vuka Dobrolića. prosinca 1880. Križari su sagradili crkve Sv. Naziv mu potječe od narodnog imena Blagonja. u gornjem dijelu. s osam kuća i 107 stanovnika. u donjem dijelu potoka. Jesenovec. ali je nažalost arhiva propala za vrijeme Drugog svj. U “sudčiju” Kašina pripadale su i Planina i Blaguša sa svega 1959 stanovnika. čazma (češki kašna = izvor). Kasniji potresi s epicentrima u Medvednici 1901. Vugrovec. Samo ime Kašina stara je slavenska riječ. Njezina je škola proslavila 130 godina postojanja. čiju su zemlju preuzeli kanonici. a oni su sizali sve do crkve. a posebno Zagreb. Oko godine 1278. Istočno od doline potoka Kašine nalazi se dolina potoka Blaguše. Kasnije se obitelj Kuča stavila pod vrhovnu vlast zagrebačkoga Kaptola. Pet je imao sina Petra. preko duboko uleknutoga Kašinskog prijevoja (347 m) Medvednice. U Kašini je bio epicentar potresa jačine 9 stupnjeva što se dogodilo 8. U crkvenu župu ulazila su i sela Sopnica. Preko Planine vodi put k već spomenutom planinarskom domu “Lipa” ispod vrha Roga (709 m). Godine 1970. sin IKor -7- . Nazivi Kašina i Čazma imaju istovjetno značenje. Kašinska je crkva bila jako oštećena. Blagus. pa odatle crkva Sv. Danas u mjestu postoji nova osnovna škola. koje kršćansko “Blaž” (Blaškovec kraj Zeline) samo oponaša. prolazila je još Rimljanim poznata cesta koja je povezivala Hrvatsko zagorje preko Prigorja s Posavinom.” Gotovo cijelo slivno područje potoka nekada su obuhvaćala dva posjeda: Kašina s Blagušom. Kašina je bila dugo vremena središte velike općine u srednjem dijelu današnjeg sesvetskog Prigorja. Na tom se posjedu spominju ograđeni slani zdenci. a spominju se 1297. Godine 1262. Prepuštovec. Posjedi su bili u vlasništvu starih hrvatskih obitelji Peta i Veta. zemlju Blagušu traže Berislav. Petra u Kašini. 1906. Iznad gornje Kašine odvaja se lijevo od zagorske ceste put za sela Planina donja i gornja. Vurnovec. Tu su im bili međaši Borić i Budić. To je najdulji vodotok sesvetskog Prigorja koji se – od izvora blizu općine Donja Stubica pa do ušća u Zelinu na granici općine Dugo Selo – čitav nalazi u općini Sesveta. Kod kamene klisure u Kobiljaku nastaje iz više izvora potok Kašina. kroz divne predjele prepune šumovitih brežuljaka dolazimo do livada i pašnjaka oko serpentina ispod Laza. Kuč je kratica imena Okuč. prodali su plemići Hačići biskupu Timoteju posjed nad Planinom. Kašina donja i gornja stara su naselja. dom kulture. bili su jačine 7 stupnjeva. Uz lijepe šumovite obronke Medvednice žuri potočić preskačući brojne prepone koje mu je čovjek postavio da se voda prenaglo ne slije i ne poplavi livade i polje: “Potok si skače čez lug. Kašina donja bila je trgovište kanonika već u 13. gdje je i staro selo Blaguša. Tada je stradalo cijelo područje Medvednice. pošta i vatrogasni dom s vatrogasnim društvom koje je aktivno već više od 70 godina. koji se spominje 1861.Sesvetsko Prigorje KAŠINSKI KRAJ Sredinom sesvetskog Prigorja. česma.

Selo ima lokalni naziv Jadanovec. počela je gradnja vinskog podruma po uzoru na podrum Vinarske škole u Koelnu. rujna 1875. na varaždinskoj se cesti nalazi selo Belovar. Prozvano je po Parisu koji je tu bio kastelan u službi biskupa Augustana. a i s posjedom Vugrovcem. Samom su Adamovcu pripadali i zaseoci Belevčev brieg. Selo je nekada pripadalo pod “sudučiju” Paukovec. kroz koje prolazi asfaltirani put što izlazi dalje na varaždinsku cestu u Soblincu i nastavlja se preko Šašinovca i Cerja u Kraljevec. dolazi se u selo Paruževina. koji su uz osam Nijemaca luteranske vjere u Blaguši bili tada jedini nekatolici na današnjem sesvetskom području. Samo je ime vjerojatno istoga podrijetla kao i ime drugog zaseoka Adamovca. tu je zabilježeno šest stanovnika grčkoistočne vjeroispovjesti.Sesvetsko Prigorje Resa. gdje je umro 7. na povišenoj terasi uz desnu obalu potoka Nespeš. djelovao je kao sudac u rodnom kraju i u Zagrebu. sin Radoša iz bratstva Krasuna. Kao posjednik predijalac biskupa Jakoba spominje se Nikola Morić koji je uživao polovicu posjeda. Nekad je tu postojao utvrđeni grad. Moravče. Glavnica gornja i donja. a njegova livada i voćnjak pružali su djeci mogućnosti za igru i zabavu. Adamovcu je pripadao i plemićki dvor Krče (Kerči. U selu je podignuta prva veterinarska ambulanta na ovom području. Selu je 1861. Crkvena ves. godini. Paruževina i Prepuštove. Selo Prepuštovec nazvano je po zagrebakom prepoštu Cirijaku iz obitelji Kuča. pravni fakultet Sveučilišta) u Zagrebu. Kerčelik). a na lijepom brežuljku nalazi se vila bivšeg soblinečkog tvorničara Peške. Na putu iz Belovara za Moravče smjestilo se selo Adamovec. njihovo ime potječe od riječi “lug”. a ne po kralju Beli koji je ovuda bježao pred Mongolima i dijelio plemićke naslove. Školovan (gimnazija. Kerče. Iznad sela je poznato vinogorje. i Vučej. sina plemenskog gospodara Jakoba moravečkog. Nešto dalje na cesti prema Zelini. U Prepuštovcu je 1936. Ovo je selo vrlo aktivno učestvovalo u zelinsko-kašinskoj buni u rujnu 1920. Tu je nekad bilo “bilježničtvo” i “sudčija” kojoj su pripadala i sela Jesenovec. U tom se izletištu pekla poznata “kotlovina”. gdje je 12. što je i razumljivo jer je buna bila u prvom redu otpor protiv popisa stoke i bojazni od “rekveracije”. godine. pripadao i plemićki dvor Čanjevo kao i zaselak Foričko selo s tri kuće i 42 stanovnika. Jakuševac (nosi ime po nekad najvećem plemenskom posjedniku Jakušiću iz obitelji moravečkoga plemića župana Gurka). koji je tu bio posjednik. Tu se nalazila “sudčija” za sela Gajci. a ime mu potječe od Adama. Blaškovec i Drenova gornja i donja s 293 kuće i 2. Resakov brieg. U Hrvatskoj se spominju još tri istoimena sela. Godine 1939. Posjed Blaguša često se spominje s posjedom Kašinom. rođen kajkavski pjesnik Dragutin Milivoj Domjanić. Belovar. Preko drvenog mosta na Kašini. smješteno je veliko selo Lužan ili Lužani. Donedavno je tu bilo izletište “Zagrebački plavi” i rekreacioni centar s bazenom. Njegov sin Ivan dobio je 1345.777 stanovnika u 1861. Belevčev-briega ili potočića Bjeleka – po plemenskom gospodaru Belušu. To je poznato mjesto. godine. Na dobru Ferljur bio je plemićki dvor još 1861. a u selu je oduvijek bilo jako razvijeno stočarstvo. godine čitav posjed. bilo po svom velikom imenjaku Bjelovaru bilo po svom čestom dodatku Moravče kao oznaci za bivšu općinu. lipnja IKor -8- . lijevo od Vurnovca. Na povišenoj diluvijalnoj terasi ispod šume Vurnovečine smjestilo se selo Gajci. Vukovdol i Zenkovsko selo. ADAMOVEČKO-MORAVEČKI KRAJ Na samom ulazu u adamovečko-moravečku kotlinu. u predjelu gdje se spajaju potoci Moravčak i Jesenovec s Glavnicom. Slijedeće je selo prema Soblincu Vurnovec. osnovana Prva vinogradarska zadruga prigorskih vinogradara. Godine 1861.

Martina nad Dugim Selom. “Al ceste vu draču vse stajeju A cucki na mene tak lajeju I Krčim kad došel sem bliže Ni bilo dvorišća nit hiže. Njemu je vjerojatno pripadala i Jasenovska šuma nad Lužanom. zaselak sa šest kuća i 65 stanovnika. godine. Staro slavensko svetište ovoga kraja prije pokrštavanja bilo je na brijegu Kozelin (507 m). Svi ti zaseoci danas čine Moravče. knjige se vode od 1622. Gradac. gdje je pjesnik provodio djetinjstvo. sina Negovanova. Sadašnja je crkva građena 1814. Na jugu je Moravce sezalo do međe zemalja koje su 1209. rad akademskog kipara Rudolfa Valdeca. a rakovečko je vlastelinstvo međašilo na Lonji s moravečkim županstvom. koji je 1467. Tu se godine 1334. Tu se spominje 1357. više je knjiška fraza nego neki socijalno određeni “plavokrvni” stav. Njegov uzvišeni nehaj spram “profane svjetine”. Plemićki dvor njegova djeda po majci. godine doktorirao u Padovi. Stari plemenski rad vjerojatno je bio na Budinjaku. obljetnice Domjanićeve smrti (1968) otkrivena je na postolju pred osnovnom školom u Adamovcu pjesnikova bista. Fodine 1851. nestao je još za Domjanićeva života. U selu je 26. spominje župna crkva Sv. a 1484. a tko se zvao i prostrani posjed uz potok Glavnicu sve do posjeda templara na ušću Glavnice (Glavničice) u Zelinu. po rođenju starješine plemena i župani. srpnja 1943. Njegovi stihovi. prozvala Rakovečki. osobito kajkavski. Još 1256. a bilo je posjed nekog Ivana. Godine 1279. godine rođe zagrebački kanonik Blaž Moravčanin (de Moracha). kao što je učinjeno i sa svetištem na Kozinščaku. obitelj župana Gurka. u susjedstvu Sv. Barabaš osnovao je školu koju je sam vodio u župnom dvoru. Trojstva. Među moravčke plemiće pripadali su Krasun i Brokun. formirana Prigorsko-posavska partizanska četa. a češće samo Moravče. dobili templari. njegovim je nastojanjem u Mlecima štampan zagrebački brevijar. župnik Gustav pl. godine. u Moravču je bio najveći posjednik uži rod Jakušića. Godine 1242. katkad samo Glavnica. Godine 1848. Kralj im je darovao Rakovec. a pripadalo je selu Crkvena ves (Cirkvela ves ili Cirkveni jarek) sa 46 kuća i 455 stanovnika. Cuvaj spominje da je tu škola postojala već 1669. Nakon pokrštavanja radi poruge je nekadašnje narodno svetište nazvano Kozelin po kozlu.Sesvetsko Prigorje 1933. pa je čitav niz njegovih pjesama uglazbljen i vrlo se rado pjeva i u najširim slojevima naroda. studenog 1943. škola je premještena u općinsku kuću tzv. zagrebački je biskup kupio posjed Kozelin. Ovdje je 1440. Ivana Zeline izabran je kotarski NOO s predsjednikom Josipom Kurmanom. te se kasnije grana moravečkih plemića. Selo Moravče bilo je 1861.” (Na Krče) Povodom 35. IKor -9- . Selo je smješteno u lijepoj dolini među brežuljcima obraslim vinogradima i šumarcima. izražavaju specifičnu lirsku toplinu i proginjenu muzikalnost. kao i posjed iznad sela Planine. Ivana Krstitelja. Najstarija su naselja u ovom kraju Moravče i Glavnica. na kojega sjeća Gurkovec kraj Zeline. Susjedno selo Jesenovec zvalo se prije Jasevac. jer se spominje kao brdo “Crnoga”. što je bil plemenska tvorevina u koju se uvukla javna vlast. Cijeli kraj stare zagrebačke županije istočno od kaptolskog kašinskog posjeda činio je zasebnu cjelinu zvanu Glavnica i Moravče. plemići iz bratstva Bratila i Jaka prodali su svoju zemlju na donjem toku Moravca (danas Moravačak) županu moravečkom Abramu (1242-1296) i njegovom bratu Nikoli. Na ulazu u školu nalazi se mramorna ploča s uklesanim stihovima njegove pjesme Sunce. a u selu se nalazi i kapelica Sv. današnjem Bunjaku. na kojega sjeća ime sela Brekunjevec. Moravče je najprije bio naziv županstva. osjećala se “poganština” Kozelina. kao su pripadali i zaseoci Kremenje i Mirakov brieg. od predstavnika 55 mjesnih NOO-a tadašnjeg kotara Sv. a 27. koji je očitovao u nekim štokavskim pisanim pjesmama.

Glavnica gornja obuhvaćala je 1861. ali je kasnije (1434) zagrebački kaptol uspio sve to prisvojiti.10 - . 1940.” U to se vrijeme u župi spominju i sela Budenci. Zajedno s Kobiljakom i Kraljevcem. Cerje je već od 1275. Glavnica. Drenčinci.Sesvetsko Prigorje “školničiju”. CERSKO-ŠAŠINOVEČKI KRAJ Gotovo dva kilometra iznad Kraljevca. Već 1930.” No danas sve više rastu “nove zidane hiže z velikemi obloki”. a postojala je još i 1642. a i drugdje. ovom Cerju se može za razlikovanje od drugih dodati pridjevak “Veselo”. IKor . 1928. zagrebačkom načelnikuPerinu pod izlikom da je vlasnik Veleslav ostao bez muškog potomstva.. spominje se “jedan vrlo ružan običaj”: “U jesen bogati seljaci jednostavno ispumpavaju sve bunare i prave patvorine vinske. Ako bude potrebno. X. Ivana Evanđelista spominje se 1501. Među njima i cerje Tužno i Cerje Nebojse. Ovim načinom je potpuno uništen glas Moravečkog vinogorja. Zrinec). Tadašnja općina Popovec-Moravče osigurala je godine 1877. Glavnica donja smještena je uz gornji tok istoimenog potoka koji izvire ispod Kozelina nedaleko kamenoloma. a slijedeće godine 40 forinti za nabavu pčelinjaka i dva pčelca. škola koja danas djeluje kao područna. IX.. gdje moravečki vinogradari dobivaju medalje za kvalitetna vina (npr. nagodili su se plemići od Glavnice i Moravča s Nikolom od Ludbrega u sporu radi gračanskih zemalja oko Zelingrada. pa bi trebalo tome na kraj stati. Drvena župna crkva Sv. Tada je biskupski vizitartor Vinković izvještavao: “Bila je to jedna od rijetkih crkava arciđakonata za koju mogu kazati da je izvana i iznutra čista. radila je u kući Nikole Kralja – “Špinka” partizanska tehnika. u kupljeni dvorac Vjekoslava pl. preseljena u susjedno Omilje (danas općina Zelina).. prebačena iz Šašinovca. a 1872. a budući da se za uveseljavanje prilično koristi i vinski duh. Aktivno vatrogasno društvo radi već više od 40 godina. Šijavrh.” No dobar glas moravečkih vina obnavljaju i priznanja na izložbama prigorskih vina u Zelini . Štauduara. “Starinske si hiže z visokimi krovi Z obločecom k cesti gledaju. Spomenica škole Omilje brižljivo je vođena i sadržava mnogo zanimljivih podataka. devet forinti za školski vrt. na šumovitom brežuljku. koji je bio podignut na posjedu plemića od Glavnice i Moravča. U selu je 9.. Na malom brežnjaku nad njimi Cirkva još zdaleka se vidi. Šašinovec i Laktec. U lipnju 1941. otvorena škola u novosagrađenoj zgradi. vjerojatno na krčevini hrasta cera. godine 1343. Kraljevec. Stj. Čudno je da se svaki takav napoj u Zagrebu dobro unovči. Posjed Glavnicu između Moravča i Blaguše dao je kralj Bela 1271. i zaseoke Čumigašev brieg i Šijanski brieg. U Hrvatskoj se spominje još 13 sela istog imena. U novoj zgradi u Moravču otvorena je 13. posjed grada Zagreba. proštenja i zabave su do nedavna najčešće završavale u znaku Cerje Nebojse. Posjedi i plemenski gospodari Glavnice i Moravča u starim se listinama najčešće spominju zajedno. smjestilo se Cerje. godine.

a kamioni ga voze u Zagreb. Pod šumom Podgorušnicom ispod Cerskog brijega malo je selo Drenčec (Drenčinci. Niti jedan kilometar zapadno od Cerja leži selo Budenec (Budenci. Loven kratica je od Halov tj. Na oranici niže šume Marin Bojničić iskopao je više velikih komada cigle i ugradio u kuharnu. a prema jugu na dugoselsku Posavinu. gdje je po predaji bila crkva. “Drienčece”). a 1925. Godine 1851. počela je osnovna škola u kući Pavla Tukca. jer su drvene kuće zamijenile zidanice.11 - . asfaltiran put. a u jednoj IKor . na sjenokoši Kašina bio je nekada kaštel-grad. a 1857. godine. U selu je kapelica Sv. Zanat cerskog majstora “vlekiča” Vajdića.Sesvetsko Prigorje “Dve ja murve rodne imam bela ta je mlajša. stoljeću posjed na istoimenom potoku koji se 1209. a glavnim su proizvođači sela Glavničica i Drenčec. Nekad su bila potrebna tri para dobrih konja da u Cerski brijeg po ilovastom blatu do koljena izvuku voz zelja. Kao skojevac i rukovodilac partizanske udarne grupe izvršio je po čitavom Prigorju niz akcija. nekadašnjem plemenskom gospodaru. Sjeverno od Glavničice prema Laktecu nalazio se nekada marof Ladomer koji je čuvao ime plemenskog vlasnika Radomera. izgrađen je vodovod. a 1971. cerski učitelj od 1863. Ime sela podsjeća na utvrđeni grad. prestala s radom i profesor Dumbović je napustio Cerje. Ime Lov. Nešto dalje od Drenčeca. uvedena je električna rasvjeta. oru za zelje. nekad zvanim Lutorovec. Lomen. i u Glavničici se još većina stanovnika bavi poljoprivredom. rođen Slavko Stančir-“Jurek”. Naziv je istog podrijetla kao i Lovnica (potok kraj Sv. jedan lugar i jedan pandur (ne računajući podvornika škole i zvonara). Tada je slijedilo čišćenje kola i konja. kako bi se ranom zorom moglo krenuti u Zagreb “na plac”. koji je pomoću drvenih valjaka i vitla (zvanog “bik”) “prevlačil hiže” kod diobe. “Budience”). Zgrada stare škole izgrađena je 1858. koji pripada Halu. pokušao je uvesti svilogojstvo i tako su se murve na “pijacu” pridružile prastarim klenovima kod donjeg zdenca. do 1903. vjerojatno nastalom na grobovoj krčevini (graber=grab). Uz nedaleki Lužan. ali je već 1803. ali črna blizu plota ta je puno slajša. nalazio se ribnjak koji su možda nekada plemići Kindri i Bojaničići i koristili. sa starom crkvom nad Prozorjem. Domjanić Praktična gospodarska škola osnovana je u Cerju 1789. a danas još tolik broj obitelji živi jedino od poljoprivrede. U Zagrebu je Cerje odavno poznato po dobrom cerskom zelju. Helene) ili Lomnica u Turopolju. Narodni je nazi sela Glavnica. a kasnije Glovnica i Glavnica. U Budencu je 1925. preseljena je u crkvenu klijet – staru krčmarnicu. Nije utvrđeno nose li Drenčec i Drenova kraj Moravča ime po drenu ili po plemenskom gospodaru Hadranu. zvao se u 13. 1970. spominje kao međa posjeda Sv. S istoka šuma zaklanja pogled na gotovo dva kilometra udaljen Martin-breg. danas je sasvim izumro. Dio cigle pekli su sami seljani na Zavrtki ispod donjega zdenca. vrbe i livade. zaslužan za razvoj voćarstva. naći ćemo selo uz potok.” D. ali danas traktori kose sjenokoše. su zasađene i tri lipe “kao spomen na milenij hrvatskog kraljevstva i sjećanje budućim generacijama”. Prema predaji. Godine 1959. To je Glavničica. a istovjetan je nazivima sela u gornjem tijeku istoga potoka – Glavnica Donja i Gornja. Na kraju sela. Prije Drugog svjetskog rata bila su tu zaposlena svega tri željezničara. Marljivi Pero Župančić. Iznad Drenčeca stoji rudina Cirkvejnak. Sa cerskoga brijega pruža se prema sjeveru pogled na dolinu potoka Kašine i Glavničice. Križa. a dio je iz ciglane na Plavišču ispod Kraljevca (tu je danas spomen-park). Martin što je pripadao templarima ili božjacima (odatle naziv Božjakovina). Glamlica ili Glamnica. prema susjednom Graberju. kao i ime sela Bunjak (prije Budinjak) iznad Moravča. u dolini ispod šume Biškupski lug.

pa ga je Puniša Račić ranio u ruku.Sesvetsko Prigorje – na cesti kraj Popovca – ubijen je njemački general. Staroga “štacuna” i drugih drvenih kuća “na trijem” nestalo je. Antuna. Žeravan. a siromakem daval”. imao svega 15 stanovnika. u bivšem kotaru Mihovljan. Vernera osnovana je godine 1851. Idući dalje prema Šašinovcu. narodni zastupnik radićevac. Prilikom atentata na Stjepana Radića u beogradskoj skupštini htio ga je Granđa svojim tijelom zaštititi. ožujka 1953. Plemići su činili petinu stanovnika. koji je 1861. U Žerjavincu ima kapela Sv. imao četiri kuće sa 47 stanovnika. te obješen na željezničkoj postaji u Kraljevcu. Šinajverh). jer je po završetku radova priredio “aldomaš” za radnike i građane – pečenjem vola na ražnju na Jelačićevom trgu. U kući Kos-Fršteka otvorena je 1928. Naselje sličnog imena. U selu je bila “sudčija” i za plemiće iz Budenca. tu je bila samo krčma i četiri stanovnika. od čega 15 plemićkih. Na varaždinskoj cesti prema Sesvetama. Šašinovec se pomalo primiče Soblincu. Gliboki jarek bio je nekada poznat kao mjesto gdje je izginulo mnogo konja dok su izvlačili teške terete uza strmi brijeg. koji je imalo 15 kuća sa 229 stanovnika. Uz Obrež (sličnih naziva sela ima još 10 u Hrvatskoj) su nađeni ostaci rimskoga groblja. a za vrijeme okupacije ustaško uporište. Popovec se sve više širi prema Glibokom jarku i da mu ne priječi šuma Selčina. a pokopan je uz Stjepana Radića u arkadama na zagrebačkom Mirogoju. kasnije premještena u Popovec. Na “marofu” braće Frigan bila je octara. a metak se zaustavio na satu u džepu prsluka. a sa zapadne preko Svinjarjeva s kašinskom cestom Markovim Poljem i Vugrovcem. na kilometar od Soblinca.i čak mu IKor . u Šašinovcu je 1870. kao i nedaleka rudina Popovčica. djeda poznatog pjesnika. seljak. Godine 1200. U narodu je bio poštovan jer je “bogatem zimal. Laktec i Banjasela. i selom Žerjavinec.12 - . Trojstva. godini života. pa mu odatle i ime. škola. godine. Karlek Peška bio je starijim stanovnicima Zagreba poznat kao rušitelj Zakladne bolnice (na mjestu današnjeg kompleksa novogradnji u Ilici. Godine 1861. ali su “milostiva gospoda” kao i ostali slobodnjaci i kmetovi kopali zemlju. a nema ni “Kosovog melina” na Kašini. Jednom je tu Joco “posudio” kočiju s bijelcima Dragutina pl. a ime podsjeća na bivše vlasnike – popove. Soblinec je gotovo spojen sa zaseokom Obrež. Ovamo su pripadali šašinovečki. smjestio se Popovec. vugrovečki i kašinski kraj. “Sudčija” za neplemiće obuhvaćala je još i sela Cerje. nalazi se kraj Zadra. Godine 1861. suda svetoivanjskog. To se selo nalazilo negdje na sjevernoj strani diluvijalne terase što se od Popovca preko Šijavrha. iznad Levakova brijga dolazimo u Šijavrh (Šinaćvrh. u Cerju opkoljen i ranjen zarobljen. Popovec. tu je dočekivao svoje bogate žrtve moslavački hajduk Joco Udamanić. a prostire se uz potok Kašinu i njegov pritok Soblinec (Tečal). Prema predaji. Umro je 31. rođen Ivan Granđa-Kozjak. U selu je kapelica Sv. S. S istočne strane većže ga put preko šume sa Šijavrhom. u 74. Plemićki dvor istog imena spominje se kraj Šemnice. “Bilježničtvo” za obje sudčije bilo je u Kašini. Prema predaji. Ovdje živi i više pripadnika vjerske sekte “svjedoci Jehove”. Ispod sela Resnik postoji rudina Šašinec. Domjanića. između gajeve i Marinkovićeve ulice). Budenca i Cerja uzdiže prema Martin-bregu. imalo je – bez Šijavrha – 40 kuća. jugoistočno preko Novačice s Novakima i cestom Sesvete – Dugo Selo. “Predium Popouch” spominje se već 1334. spominje se selo Peta i Veta na posjedu Kašina donja ili južna. Glavničica. Najveće je selo u ovome kraju Šašinovec. Samo je ime skraćenica od Kašinavrh. a dugo vremena jedina “poštarna” u sesvetskom Prigorju. sa svega 132 kuće i 1575 stanovnika. hranili stoku i vozili gnoj. Popovec je nekada bio upravna općina (za načelnika F. selo se razvilo oko plemićkih ribnjaka obraslih šašem. koji je 1861. brzo bi se spojio sa Sesvetama. Drenčeca i Žerjavinca sa 40 kuća i 313 stanovnika plemića. Stančir je 1944. škola Cerje usprkos protivljenju plemića šašinovečke “sudčije”). Kasnije je Antun Peška sa sinom Karlekom osnovao ciglanu.

Jaka hrastova greda za ojačanje ulaznih vratiju cerskog “farofa” sjeća na to vrijeme. na kojem izvoru i pokraj kojeg trsja – rođeni i ovi Domjanićevi stihovi: “Zvira zviranjek moj zmir. Biškupski lug. zazvonel bu smeh. Popevkah razlejal se val.13 - . Popović i mnoga druga.Sesvetsko Prigorje dao dva forinta da se diližansom odveze u Zagreb. No ovi lijepi krajevi uvijek su lijepi i dragi. iznosila je – prema cjeniku iz 1862.” Autor-Franjo Šatović IKor . ili prezimena bivših podložnika Kralj. Biškup.. Čuvari ga propustiše u župni dvor. Veselo čut ga je z hlada. Kraljevečki lug. gdo nebu navžiti se znal. da grozdje zreli I skoro ves kraj zadišal bu taj. Car. kaptola. Jođ na njih sjećaju imena Kraljevec. Joco se kočijom odvezao k cerskom župniku Luki Celiniću. kako se diližansa službeno zvala. plemića. Vrativši kočijaša natrag Domjaniću. – 1 forint i 12 novčića). prepošta i biskupa. A sunce gori. (Cijena za “carski kraljevski brzovoz”. Tu su negdje – tko zna na kojem mjestu. prepuštovec.. Kraljev hrast. Cesar. Popovec. Carić. Joco je vjerojatno navratio svom jataku Đurišu u Kraljevec. Rezultat toga posjeta: župnik Luka ostao je bez novaca. jer je preobučen u ženu tobože nosio dijete na krštenje. provizora i špana. Nestalo je vlasti kraljeva. I čisto bu greh. kastelana.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful