PREKRAJNI ZAKON

(Uredniki proieni tekst, Narodne novine, broj 107/07 i 39/13) PRVI MATERIJALNOPRAVNE Glava TEMELJNE Odreenje prva DIO ODREDBE (I.) ODREDBE prekraja

lanak 1. Prekraji i prekrajnopravne sankcije propisuju se samo za ona ponaanja kojima se tako povreuje ili ugroava javni poredak, drutvena disciplina i drutvene vrijednosti zajamene i zatiene Ustavom Republike Hrvatske, meunarodnim pravom i zakonima ija zatita nije mogua bez prekrajnopravnog sankcioniranja, a njihova se zatita ne ostvaruje kaznenopravnom prisilom.

temelju svoje nadlenosti utvrene Ustavom i zakonom i tu ovlast ne mogu prenijeti na drugoga. (3) Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija za djelo koje prije nego je bilo poinjeno nije bilo zakonom ili meunarodnim pravom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odreeno kao prekraj i za koji zakonom ili odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave nije bilo propisano koja se vrsta i mjera prekrajnopravne sankcije poinitelju moe izrei, odnosno primijeniti.

Naelo primjene blaeg propisa i vremensko vaenje prekrajnog zakonodavstva lanak 3. (1) Prema poinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme kad je prekraj poinjen. (2) Ako se propis nakon poinjenja prekraja, a prije donoenja pravomone odluke o prekraju, izmijeni jedanput ili vie puta, primijenit e se propis koji je najblai za poinitelja. (3) Ako se u sluajevima iz stavka 2. ovog lanka izmijeni naziv ili opis prekraja ili izmijeni naziv propisa, sud e ispitati postoji li pravni kontinuitet tako da injenino stanje podvede pod bie odgovarajueg prekraja iz novog propisa pa ako utvrdi da postoji, primijenit e propis koji je blai za poinitelja. Nema prekraja ako pravni kontinuitet ne postoji. (4) Izmijeni li se propis za vrijeme trajanja poinjenja prekraja, primijenit e se propis koji je bio na snazi u vrijeme dovrenja radnje.

lanak 1.a
Ovaj Zakon sadri odredbe usklaene sa sljedeim aktima Europske unije: Direktivom 2010/64 od 20. listopada 2010. o pravu na tumaenje i prijevod u kaznenom postupku, Direktivom 2012/13/EU od 22. svibnja 2012. o pravu na informaciju u kaznenom postupku. Naelo zakonitosti

lanak 2. (1) Prekraji i prekrajnopravne sankcije mogu se propisivati zakonom i odlukama jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. (2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave mogu propisivati prekraje i prekrajnopravne sankcije samo za povrede propisa koje ona donose na

(5) Propis koji je na snazi samo za unaprijed odreeno vrijeme ili unaprijed odredivo vrijeme, primijenit e se na prekraj poinjen u tom vremenu i nakon njegova prestanka vaenja ako tim propisom nije drukije propisano.
Naelo krivnje

Opa svrha propisivanja i izricanja ili primjene svih prekrajnopravnih sankcija jest da svi graani potuju pravni sustav i da nitko ne poini prekraj, te da se poinitelji prekraja ubudue tako ponaaju. Ogranienja u propisivanju i primjeni prekrajnopravnih sankcija lanak 7. Odreujui sadraj prekrajnopravnih sankcija i nain njihove primjene, poinitelju prekraja mogu biti ograniene njegove slobode i prava samo u mjeri koja odgovara vrsti prekrajnopravne sankcije i njezinoj svrsi odreenoj zakonom, bez prouzroenja tjelesnih ili duevnih patnji, neovjenog postupanja ili poniavajueg odnosa, uz potovanje ljudskog dostojanstva i osobnosti. Pravo na rehabilitaciju

lanak 4. Nitko ne moe biti kanjen niti se prema njemu moe primijeniti druga prekrajnopravna sankcija ako nije kriv za poinjeni prekraj. Vrste prekrajnopravnih sankcija

lanak 5. (1) Prekrajnopravne sankcije koje se mogu propisati zakonom kojim se propisuje prekraj i koje se mogu izrei odnosno primijeniti prema poinitelju prekraja su: 1. kazna (novana i zatvor), 2. zatitne mjere, sukladno lanku 50. stavku 2. ovoga Zakona. (2) Prekrajnopravne sankcije koje se propisuju ovim Zakonom su: 1. mjere upozorenja (opomena i uvjetna osuda), 2. zatitne mjere (lanak 50. stavak 1.), 3. odgojne mjere. (3) Prekrajnopravna sankcija koja se moe propisati odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave kojom se propisuje prekraj i izrei poinitelju prekraja jest novana kazna. (4) Za svaku vrstu prekrajnopravnih sankcija propisom se odreuje njihova visina, odnosno trajanje i nijedna se prekrajnopravna sankcija ne moe propisati ni izrei, odnosno primijeniti u neodreenoj visini ili na neodreeno vrijeme, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije. Opa svrha prekrajnopravnih sankcija lanak 6.

lanak 8. Poinitelj prekraja koji je pravomono proglaen krivim i prema kojem je primjenjena prekrajnopravna sankcija ili je osloboen kazne ima pravo, nakon proteka odreenog vremena i pod uvjetima koji su odreeni ovim Zakonom, smatrati da nije poinio prekraj a njegova prava i slobode ne mogu se razlikovati od prava i sloboda onih koji nisu poinili prekraj. Glava druga (II.)

PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE Prekrajna neodgovornost djeteta

lanak 9. (1) Osoba koja u vrijeme poinjenja prekraja nije navrila etrnaest godina ivota ne odgovara za prekraj. (2) Kada se osoba iz stavka 1. ovoga Zakona uestalo ponaa na nain kojim ostvaruje obiljeja teih prekraja, nadleno dravno tijelo za postupanje povodom poinjenih prekraja obavijestit

e o ponaanju te osobe roditelje ili skrbnike i Centar za socijalnu skrb prema njezinu prebivalitu ili boravitu njezinih roditelja ili skrbnika. (3) Za poinjeni prekraj osobe iz stavka 1. ovoga lanka kaznit e se roditelj ili drugi tko je nadzire ako je taj prekraj u izravnoj vezi s proputenim nadzorom roditelja ili drugog tko je nadzirao tu osobu.

kojem Republika Hrvatska ima odreena suverena prava i pravo jurisdikcije. (3) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave prekrajni e se postupak voditi ako je prekraj poinjen na podruju te jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave.

Iskljuenje primjene prekrajnog zakonodavstva u posebnim sluajevima lanak 10. Ako je protiv poinitelja prekraja zapoeo kazneni postupak zbog kaznenog djela kojim je obuhvaen i prekraj, ne moe se za taj prekraj pokrenuti prekrajni postupak, a ako je postupak pokrenut ne moe se dalje voditi.
Primjena materijalnopravnih Prekrajnog odredbi zakona

Zastara

prekrajnog

progona

lanak 13. (1) Prekrajni progon zastarijeva nakon etiri godine. (2) Prekrajni progon zastarijeva nakon tri godine za prekraje za koje je ovlateni tuitelj obvezan izdati prekrajni nalog. (3) Propisi o zastari odnose se i na stegovno kanjavanje tijekom prekrajnog postupka. Tijek zastare prekrajnog progona lanak 13.a Zastara prekrajnog progona poinje tei danom kad je prekraj poinjen. Zastara prekrajnopravnih izvrenja sankcija

lanak 11. (1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona odnose se na sve prekraje propisane zakonima i drugim propisima kojima se propisuju prekraji. (2) Ako zakonom nije odreeno drukije, propisi o prekrajima koji se odnose na fizike osobe primijenjuju se i na odgovorne osobe u pravnoj osobi, obrtnike i osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost. Primjena prekrajnog prava Republike Hrvatske za prekraje poinjene na podruju Republike Hrvatske, njezinu brodu ili zrakoplovu lanak 12. (1) Prekrajno zakonodavstvo Republike Hrvatske primjenjuje se na svakoga tko poini prekraj na njezinu podruju. (2) Posebnim zakonom moe se propisati primjena prekrajnog zakonodavstva Republike Hrvatske i u prostoru mora u

lanak 14. (1) Izreena prekrajnopravna sankcija ne moe se izvriti kad od pravomonosti odluke kojom je izreena, protekne tri godine. (2) Zatitna mjera obvezno lijeenje od ovisnosti iz lanka 53. ovoga Zakona ne moe se izvriti kad nastupi zastara izvrenja kazne uz koju je izreena, odnosno kad protekne vrijeme provjeravanja iz uvjetne osude. (3) Odredbe o zastari izvrenja prekrajnopravnih sankcija

primjenjuju se i na zastaru izvrenja stegovnih kazni koje sud izrekne tijekom postupka. Tijek zastare prekrajnopravnih izvrenja sankcija

Glava PREKRAJ Nain

trea

(III.)

poinjenja

prekraja

lanak 14.a (1) Zastara izvrenja prekrajnopravne sankcije poinje tei danom kada je odluka kojom je prekrajnopravna sankcija izreena postala pravomona. Ako se radi o kazni zatvora iz opozvane uvjetne osude, zastara poinje tei danom pravomonosti presude o opozivu. (2) Zastara izvrenja kazne zatvora, rada za ope dobro na slobodi odnosno zatvora kojima je zamijenjena neplaena novana kazna i zastara izvrenja zatitnih mjera ne tee za vrijeme njihova izvravanja. Zastara izvrenja oduzimanja imovinske koristi, oduzimanja predmeta i trokova prekrajnog postupka lanak 14.b Izvrenje odluke o oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta i trokovima prekrajnog postupka zastarijeva po proteku pet godina od pravomonosti odluke kojom je isto izreeno. Primjena rokova zastare

lanak 15. (1) Prekraj se moe poiniti injenjem ili neinjenjem. (2) Prekraj je poinjen neinjenjem ako je poinitelj koji je pravno obvezan sprijeiti nastupanje propisom opisane posljedice prekraja to propustio uiniti, a takvo je proputanje po djelovanju i znaenju jednako poinjenju tog djela injenjem. (3) Poinitelj koji je prekraj poinio neinjenjem moe se blae kazniti, osim ako se radi o prekraju koji moe biti poinjen samo neinjenjem. Vrijeme poinjenja prekraja

lanak 16. Prekraj je poinjen u vrijeme kada je poinitelj radio ili je bio duan raditi, bez obzira na to kada je nastupila posljedica prekraja. Mjesto poinjenja prekraja

lanak 17. Prekraj je poinjen u mjestu gdje je poinitelj radio ili bio duan raditi i u mjestu gdje je u cjelini ili djelomino nastupila posljedica prekraja, a u sluaju kanjivog pokuaja i gdje je posljedica trebala nastupiti. Nuna obrana

lanak 14.c Na zastaru prekrajnog progona i zastaru izvrenja prekrajnopravne sankcije primjenjuje se rok zastare propisan u vrijeme poinjenja prekraja.

lanak 18. (1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao u nunoj obrani. (2) Nuna obrana je ona obrana koja je prijeko potrebna da poinitelj od sebe ili drugoga odbije istodobni ili izravno predstojei protupravni napad. (3) Poinitelj koji je prekoraio granice nune obrane moe se blae kazniti. Krajnja nuda

lanak 19. (1) Nema prekraja kad je poinitelj ostvario njegova propisana obiljeja radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo manje od onoga koje je prijetilo. (2) Poinitelj e se osloboditi od kazne za poinjeni prekraj kad je postupao radi toga da od sebe ili drugoga otkloni istodobnu ili izravno predstojeu neskrivljenu opasnost koja se na drugi nain nije mogla otkloniti, a pri tom je uinjeno zlo jednako onom koje je prijetilo. Sila ili prijetnja

(4) Poticatelj i pomagatelj su sudionici koji ne vladajui poinjenjem prekraja, poticanjem ili pomaganjem pridonose njegovom poinjenju. Odgovornost i kanjavanje sudionika

lanak 20. (1) Nema prekraja kad je poinitelj postupao pod djelovanjem neodoljive sile. (2) Ako je poinitelj poinio prekraj pod djelovanjem sile kojoj se moglo odoljeti ili pod djelovanjem prijetnje, primijenit e se odredba lanka 19. stavka 2. ovoga Zakona, uzimajui tu silu ili prijetnju kao neskrivljenu opasnost. Pokuaj lanak 21. Pokuaj prekraja je kanjiv samo ako je to propisom o prekraju propisano. Pojedinani sudionici poinitelj prekraja i

lanak 23. (1) Svaki supoinitelj odgovara u granicama svoje namjere ili nehaja. Poticatelj i pomagatelj odgovaraju u granicama svoje namjere. (2) Stvarne ili osobne okolnosti poinitelja koje predstavljaju obiljeje prekraja ili utjeu na visinu propisane sankcije, primjenu sankcije i njezino odmjeravanje uzimaju se u obzir i sudionicima, a strogo osobne okolnosti zbog kojih propis iskljuuje krivnju ili predvia ublaavanje kazne, mogu se uzeti u obzir samo onom poinitelju ili sudioniku prekraja kod kojega postoje. Poticanje i pomaganje

lanak 22. (1) Poinitelj prekraja je osoba koja vlastitim injenjem ili neinjenjem ili posredstvom druge osobe poini prekraj. (2) Sudionici u poinjenju prekraja su poticatelj i pomagatelj. (3) Supoinitelji prekraja su dvije ili vie osoba (poinitelji) koje na temelju zajednike odluke poine prekraj tako da svaka od njih sudjeluje u poinjenju ili na drugi nain bitno pridonosi poinjenju prekraja.

lanak 24. (1) Tko drugog s namjerom potakne na poinjenje prekraja ili mu pomogne u njegovu poinjenju bit e kanjen kao da ga je sam poinio, a za pomaganje se moe i blae kazniti. (2) Nema prekrajne odgovornosti poticatelja i pomagatelja ako je prekraj ostao u pokuaju za koji nije propisana prekrajna odgovornost. (3) Pomaganjem u poinjenju prekraja smatra se osobito: davanje savjeta ili uputa kako da se poini prekraj, stavljanje poinitelju na raspolaganje sredstava za poinjenje prekraja, te unaprijed obeano prikrivanje prekraja, poinitelja, sredstava kojim je prekraj poinjen, tragova prekraja ili predmeta pribavljenih prekrajem.

Beznaajan lanak 24.a

prekraj

Nema prekraja, iako su ostvarena njegova bitna obiljeja, ako je stupanj ugroavanja ili povrede javnog poretka,

drutvene discipline i drutvenih vrijednosti neznatan i ne postoji potreba da poinitelj bude kanjen. Glava etvrta (IV.) KRIVNJA Sadraj krivnje

droga ili drugih sredstava ako je u vrijeme kada se dovodio u takvo stanje kod njega postojao nehaj glede prekraja to ga je poinio, odnosno namjera kada je propisom o prekraju propisano kanjavanje za taj oblik krivnje. Nehaj i namjera

lanak 25. (1) Kriv je za prekraj poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio ubrojiv, koji je postupao iz nehaja, a bio je svjestan ili je bio duan i mogao biti svjestan da je djelo zabranjeno ili s namjerom, kad je propisom o prekraju propisana prekrajna odgovornost za taj oblik krivnje. (2) Iznimno, propisom o prekraju moe se propisati odgovornost samo za namjeru. Neubrojivost i u znatnoj mjeri smanjena ubrojivost lanak 26. (1) Neubrojiva osoba nije kriva i prema njoj se ne moe izrei ili primijeniti prekrajnopravna sankcija. (2) Neubrojiva je osoba koja u vrijeme ostvarenja propisanih obiljeja prekraja nije bila u mogunosti shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogla vladati svojom voljom zbog duevne bolesti, privremene duevne poremeenosti, nedovoljnoga duevnog razvitka ili neke druge tee duevne smetnje. (3) Poinitelj koji je u vrijeme poinjenja prekraja zbog nekog stanja iz stavka 2. ovoga lanka bio u znatnoj mjeri smanjeno ubrojiv moe se blae kazniti, ako do znatne mjere smanjene ubrojivosti nije dolo samoskrivljeno. Samoskrivljena neubrojivost

lanak 28. (1) Prekraj se moe poiniti svjesnim ili nesvjesnim nehajem. (2) Poinitelj postupa svjesnim nehajem kad je svjestan da moe poiniti prekraj, ali lakomisleno smatra da se to nee dogoditi ili da e to moi sprijeiti. (3) Poinitelj postupa nesvjesnim nehajem kada nije svjestan da moe poiniti prekraj iako je prema svojim osobnim svojstvima i okolnostima bio duan i mogao biti svjestan te mogunosti. (4) Prekraj se moe poiniti izravnom ili neizravnom namjerom. (5) Poinitelj postupa izravnom namjerom kad je svjestan svoga prekraja i hoe njegovo poinjenje. (6) Poinitelj postupa neizravnom namjerom kad je svjestan da moe poiniti prekraj pa na to pristaje. Zabluda o protupravnosti prekraja

lanak 27. Ne smatra se neubrojivim poinitelj prekraja koji se svojom krivnjom doveo u stanje u kojem nije mogao shvatiti znaenje svojeg postupanja ili nije mogao vladati svojom voljom uporabom alkohola,

lanak 29. (1) Nije kriv poinitelj koji iz opravdanih razloga nije znao i nije mogao znati da je djelo zabranjeno. (2) Ako je zabluda bila otklonjiva, poinitelj se za poinjeni prekraj moe blae kazniti. (3) Zabluda e biti smatrana otklonjivom ako bi svatko pa i poinitelj mogao lako spoznati protupravnost djela ili ako se radi o poinitelju koji je s obzirom na svoje zvanje, zanimanje ili slubu bio duan upoznati se s odgovarajuim propisom. Zabluda o biu prekraja i zabluda o okolnostima koje iskljuuju protupravnost lanak 30.

(1) Nije kriv poinitelj koji u vrijeme poinjenja prekraja nije bio svjestan nekoga njegovog zakonom ili drugim propisom odreenog obiljeja. (2) Ako je poinitelj bio u zabludi o propisanim obiljejima prekraja iz nehaja, kriv je za taj prekraj. (3) Nema prekraja iako je njegova propisana obiljeja poinitelj ostvario s namjerom, ako je u vrijeme poinjenja djela pogreno smatrao da postoje okolnosti prema kojima bi djelo bilo dozvoljeno da su one stvarno postojale. (4) Ako je poinitelj bio u zabludi o okolnostima koje iskljuuju protupravnost iz nehaja, kaznit e se za poinjenje prekraja. Glava KAZNE Vrste I peta (V.) KANJAVANJE kazni

lanak 31. (1) Za prekraj propisan zakonom moe se poinitelj kazniti: novanom kaznom ili kaznom zatvora. (2) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave moe se poinitelj kazniti novanom kaznom. (3) Kazna zatvora zakonom se moe propisati samo kao stroa kazna uz propisanu novanu kaznu. Svrha kanjavanja

lanak 32. Svrha je kanjavanja da se, uvaavajui opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, izrazi drutveni prijekor zbog poinjenog prekraja, utjee na poinitelja i sve ostale da ubudue ne ine prekraje, a primjenom propisanih kazni utjee na svijest graana o povredi javnog poretka, drutvene discipline i drugih drutvenih vrijednosti, te pravednosti kanjavanja njihovih poinitelja. Novana kazna

lanak 33. (1) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 2000,00 kuna ni veem od 1.000.000,00 kuna. (2) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi s obavljanjem njezina obrta ili samostalne djelatnosti ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 1000,00 kuna ni veem od 500.000,00 kuna. (3) Za prekraj propisan zakonom, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 50.000,00 kuna. (4) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja pravnu osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 500,00 kuna ni veem od 10.000,00 kuna. (5) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost koji je poinila u vezi obavljanja njezina obrta ili druge samostalne djelatnosti ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 300,00 kuna ni veem od 5.000,00 kuna. (6) Za prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, za poinitelja prekraja fiziku osobu ne moe biti propisana ni izreena novana kazna u iznosu manjem od 100,00 kuna ni veem od 2.000,00 kuna. (7) Za najtee prekraje propisane zakonom u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode, sigurnosti i zdravlja na radu, rada i zapoljavanja na crno, socijalne sigurnosti,

poreza, carine i financija, telekomunikacija (elektronikih komunikacija), ugroavanja trinog natjecanja, dravnih robnih priuva, bioloke raznolikosti te unoenja u okoli i stavljanja na trite genetski modificiranih organizama ili proizvoda od njih te u podruju graditeljstva neispunjavanje bitnih zahtjeva za graevinu moe se propisati i izrei novana kazna u visini najvie do dvostrukih opih maksimuma propisanih stavcima 1. do 3. ovoga lanka, a za prekraj u podruju ugroavanja prirodnih bogatstava, okolia i ouvanja prirode iznimno je mogue propisati i izrei novanu kaznu do 1.000.000,00 kuna okrivljeniku fizikoj osobi. (8) Za prekraj iz koristoljublja kojim je ostvarena imovinska korist poinitelj se moe stroe kazniti, najvie do dvostruko propisane kazne za taj prekraj. (9) Propisom o prekraju moe se, za najtee prekraje iz stavka 7. ovoga lanka, propisati i izrei novana kazna u postotku od 1% do 10% prema povrijeenoj zatienoj vrijednosti, s naznakom posebnog minimuma i maksimuma postotka novane kazne. U tom sluaju ne vrijede ogranienja o maksimumu novane kazne iz stavka 1. do 8. ovoga lanka, ni prigodom utvrivanja kazne ni prigodom izricanja ukupne novane kazne. (10) Rok za plaanje novane kazne odreuje sud u samoj presudi vodei rauna o visini novane kazne. Rok ne moe biti krai od osam dana ni dulji od tri mjeseca, a u opravdanim sluajevima (ovisno o visini novane kazne i imovinskim prilikama okrivljenika) sud moe odrediti obronu otplatu novane kazne u vremenu do est mjeseci, osim ako propisom o prekraju za to nije odreen dulji rok. Ako se radi o okrivljeniku iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona, rok plaanja izreene novane kazne se moe odrediti odmah. (11) Opi minimumi novane kazne propisani ovim lankom primjenjuju se i prilikom utvrivanja novane kazne za prekraje u stjecaju.

Prisilna naplata i zamjena novane kazne lanak 34. (1) Ako novana kazna, trokovi prekrajnog postupka i oduzeta imovinska korist nisu u cijelosti ili djelomino plaeni u roku koji je odreen u odluci o prekraju, naplatit e se prisilno, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Novana kazna iznad 2.000,00 kuna koja nije u cijelosti ili djelomino naplaena ni prisilno u roku od dvije godine od podnesenog zahtjeva za prisilnu naplatu zamijenit e se radom za ope dobro osuenoj fizikoj osobi. (3) Ako osuenik ne pristane na rad za ope dobro ili ga ne izvri svojom krivnjom u roku koji je za to odreen, novana kazna zamijenit e se kaznom zatvora. (4) Iznimno, ako teina prekraja i osobine linosti osuenika ukazuju da zamjena radom za ope dobro na slobodi nee ostvariti svrhu kanjavanja, u sluaju iz stavka 1. ovog lanka, osueniku fizikoj osobi neplaena novana kazna iznad 2.000,00 kuna odmah e se zamijeniti kaznom zatvora. (5) Kada okrivljenik koji nema prebivalite ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj nije uplatio novanu kaznu u roku odreenom odlukom o prekraju, novana kazna odmah e se zamijeniti kaznom zatvora. (6) Neplaena novana kazna zamijenit e se na nain da se svakih zapoetih tristo kuna novane kazne zamijeni s dva sata rada za ope dobro odnosno jednim danom zatvora, pri emu rad za ope dobro ne smije biti krai od est sati niti dulji od 240 sati, a zatvor ne smije biti krai od tri dana ni dulji od 60 dana. (7) Plati li osuenik novanu kaznu nakon pravomonosti odluke o zamjeni, izvrenje rada za ope dobro ili kazna zatvora e se obustaviti. U sluaju djelominog plaanja, izvrit e se samo

preostali dio rada za ope dobro odnosno kazne zatvora. (8) Rad za ope dobro izvrava se bez naknade. (9) Ako odluku o prekraju nije donio sud, odluku o zamjeni novane kazne donijet e nadleni sud, na prijedlog tijela koje je donijelo odluku o prekraju. Kazna zatvora

Ublaavanje

kazne

lanak 35. (1) Kazna zatvora se moe propisati i izrei u trajanju od najmanje tri dana do najdulje trideset dana a za najtee oblike prekraja i do ezdeset dana. (2) Za prekraje nasilja u obitelji, druge prekraje povezane s nasiljem, teke prekraje protiv okolia i teke prekraje vezane za zloporabu opojnih droga zakonom se moe propisati kazna zatvora do devedeset dana. (3) Kaznu zatvora poinitelju prekraja moe izrei samo sud. (4) Kazna zatvora izrie se na pune dane. Ope pravilo o izboru vrste i mjere kazne lanak 36. (1) Izbor vrste i mjere kazne poinitelju prekraja odreuje sud u granicama koje su odreene propisom za poinjeni prekraj, a na temelju stupnja krivnje, opasnosti djela i svrhe kanjavanja. (2) Odreujui vrstu i mjeru kazne koju e primijeniti, sud e uzeti u obzir sve okolnosti koje utjeu da kazna po vrsti i mjeri bude laka ili tea za poinitelja prekraja (olakotne i otegotne okolnosti), a osobito ove: stupanj krivnje, pobude iz kojih je prekraj poinjen, ranije ponaanje poinitelja, njegovo ponaanje nakon poinjenog prekraja, te ukupnost drutvenih i osobnih uzroka koji su pridonijeli poinjenju prekraja. Izriui poinitelju prekraja novanu kaznu, sud e uzeti u obzir i njegovo imovinsko stanje.

lanak 37. (1) Sud moe izrei kaznu blau od propisane za odreeni prekraj kad to ovaj Zakon izriito propisuje. (2) Blau kaznu od propisane za odreeni prekraj sud moe izrei i kad postoje naroite olakotne okolnosti, osobito ako se poinitelj pomirio s oteenikom, ako mu je u potpunosti ili veim dijelom naknadio tetu prouzroenu prekrajem, a svrha kanjavanja moe se postii i takvom blaom kaznom. (3) Sud moe ublaiti kaznu sukladno stavcima 1. i 2. ovoga lanka u sljedeim granicama: 1. ako je za prekraj propisana novana kazna do 40.000,00 kuna ili u tono odreenom iznosu do 40.000,00 kuna ili u minimumu do 10.000,00 kuna, kazna se moe ublaiti do opeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuu vrstu okrivljenika (lanak 33. ovoga Zakona), 2. ako je za prekraj propisan minimum iznad 10.000,00 kuna ili u tono odreenom iznosu novane kazne iznad 40.000,00 kuna, kazna se moe ublaiti do etverostrukog iznosa opeg zakonskog minimuma kazne propisanog ovim Zakonom, za odgovarajuu vrstu okrivljenika (lanak 33. ovoga Zakona), 3. ako je za prekraj propisana kazna zatvora, kazna se moe ublaiti do opeg zakonskog minimuma kazne zatvora propisanog ovim Zakonom. Osloboenje od kazne

lanak 38. (1) Sud e osloboditi od kazne poinitelja kad to zakon izriito propisuje. (2) Sud moe osloboditi od kazne poinitelja: 1. kad ga posljedice prekraja tako pogaaju da je njegovo kanjavanje nepotrebno radi ostvarenja svrhe kanjavanja,

2. kad je otklonio ili umanjio posljedice prekraja ili naknadio tetu koju je njime prouzroio, ili je platio ili je ispunio propisanu obvezu zbog ijeg neplaanja odnosno neispunjenja je pokrenut prekrajni postupak, 3. kad se pomirio s oteenikom i naknadio tetu. Stjecaj prekraja i produljeni prekraj lanak 39. (1) Ako poinitelj prekraja s jednom ili vie radnji poini vie prekraja za koje mu se istodobno sudi i sud se odluio kazniti ga, sud e za svaki poinjeni prekraj utvrditi kaznu prema zakonu a zatim e za sve te prekraje izrei ukupnu kaznu, pri tome sud je duan drati se ovih pravila: 1. ako je za svaki prekraj utvrdio kaznu zatvora, izrei e ukupnu kaznu zatvora koja je jednaka zbroju pojedinano utvrenih kazni zatvora, time da ona ne moe premaiti sto dvadeset dana, 2. ako je za svaki prekraj utvrdio novanu kaznu, izrei e ukupnu novanu kaznu koja je jednaka zbroju pojedinano utvrenih novanih kazni, time da ona ne moe premaiti dvostruke ope maksimume novane kazne propisane odredbom lanka 33. stavcima 1. do 8. ovoga Zakona (osim u sluaju iz lanka 33. stavka 9.), 3. ako je za neke prekraje utvrdio pojedinane kazne zatvora a za neke novane kazne, izrei e ukupnu kaznu zatvora i ukupnu novanu kaznu, sukladno pravilima iz toke 1. i 2. ovoga stavka, 4. u sluaju iz toke 3. ovoga stavka, ako se ukupna novana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, ta kazna zatvora i izreena ukupna kazna zatvora skupa ne mogu premaiti stodvadeset dana. (2) Odredbe o stjecaju prekraja nee se primijeniti kod produljenog prekraja. (3) Produljeni prekraj je poinjen kad je poinitelj poinio vie istih ili istovrsnih prekraja koja s obzirom na nain poinjenja, njihovu vremensku povezanost i druge stvarne okolnosti to ih povezuju ine jedinstvenu cjelinu.

Uraunavanje oduzimanja slobode u kaznu lanak 40. (1) Vrijeme provedeno u uhienju, zadravanju i svako oduzimanje slobode u vezi s prekrajem uraunava se u izreenu kaznu zatvora, kaznu maloljetnikog zatvora i novanu kaznu. (2) Prilikom uraunavanja izjednauje se svaki zapoeti dan uhienja, zadravanja i svakog drugog oduzimanja slobode te zapoetih tristo kuna novane kazne s jednim danom zatvora.
Glava MJERE Vrste mjera esta (VI.) UPOZORENJA upozorenja

lanak 41. Mjere upozorenja koje se propisuju ovim Zakonom jesu: opomena i uvjetna osuda. Svrha mjera upozorenja lanak 42. (1) Svrha je opomene da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu prekraja i poinitelja radi ostvarenja svrhe prekrajnopravnih sankcija ne mora primijeniti kanjavanje. (2) Svrha je uvjetne osude da se poinitelju prekraja uputi takva vrsta prijekora kojom se omoguava ostvarenje svrhe prekrajnopravnih sankcija izricanjem kazne bez njezina izvrenja. Opomena lanak 43. (1) Opomena je prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja moe primijeniti prema poinitelju prekraja za koji je propisana kao jedina kazna novana kazna do 5.000,00 kuna ako se prema

postupanju poinitelja, njegovoj krivnji i prouzroenoj posljedici radi o oito lakom obliku tog prekraja i kad se s obzirom na sve okolnosti koje se tiu poinitelja ili posebno njegova odnosa prema oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem steknu uvjeti za postignue svrhe mjere upozorenja bez kanjavanja. (2) Opomena se moe primijeniti i za prekraje poinjene u stjecaju ako su se za svaki od tih prekraj stekli uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka. Uvjetna osuda

lanak 44. (1) Uvjetna je osuda prekrajnopravna sankcija koja se kao mjera upozorenja sastoji od izreene kazne zatvora ili maloljetnikog zatvora i roka u kojem se ta kazna ne izvrava pod uvjetima odreenim ovim Zakonom. (2) Sud moe primijeniti uvjetnu osudu kad ocijeni da se i bez izvrenja kazne moe oekivati ostvarenje svrhe kanjavanja, posebno imajui u vidu odnos poinitelja prekraja prema tom prekraju ili prema oteeniku i naknadi tete prouzroene prekrajem. (3) Uvjetnom osudom odgaa se izvrenje izreene kazne za vrijeme koje ne moe biti krae od tri mjeseca niti dulje od jedne godine.

druge vrste ovisnosti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi ili odvikavanje u terapijskoj zajednici, 4. sudjelovanje ili nastavak sudjelovanja u postupku psihosocijalnog tretmana u zdravstvenim ustanovama ili u pravnim ili kod fizikih osoba ovlatenih za provedbu psihosocijalnog tretmana, 5. zabranu posjeivanja odreenih mjesta, objekata i dogaaja, koji mogu biti prilika ili poticaj za poinjenje novog prekraja, 6. zabranu pribliavanja oteeniku ili nekim drugim osobama, 7. naputanje doma na odreeno vrijeme ako se radi o djelima obiteljskog nasilja, 8. redovito javljanje policijskoj upravi ili drugom nadlenom tijelu, 9. druge obveze koje su primjerene s obzirom na poinjeni prekraj. (2) Poinitelju se ne smiju postavljati nerazumne i nemogue obveze te obveze koje vrijeaju njegovo dostojanstvo. Izricanje posebnih obveza

Posebne obveze uz uvjetnu osudu lanak 45. (1) Sud moe uz uvjetnu osudu poinitelju narediti da u odreenom roku: 1. popravi tetu poinjenu prekrajem, 2. lijeenje ili nastavak lijeenja koje je nuno radi otklanjanja zdravstvenih smetnji koje mogu poticajno djelovati za poinjenje novog prekraja, 3. lijeenje ili nastavak lijeenja ovisnosti o alkoholu, drogama ili

lanak 45.a (1) Sud moe izrei posebne obveze iz lanka 45. ovoga Zakona kad ocijeni da je njihova primjena nuna za zatitu zdravlja i sigurnosti osobe na iju tetu je prekraj poinjen ili kad je to nuno za otklanjanje okolnosti koje pogoduju ili poticajno djeluju na poinjenje novog prekraja. (2) Obveze iz lanka 45. stavak 1. toke 2. i 3. ovoga Zakona mogu se izrei samo uz pristanak poinitelja. (3) Rok iz lanka 45. stavak 1.

ovoga Zakona odnosno trajanje posebnih obveza ne smije biti dulje od vremena provjeravanja, a obveze iz lanka 45. stavka 1. toke 3. i 4. ovoga Zakona mogu se izrei u trajanju do jedne godine.
Opoziv uvjetne osude

Posebne

obveze

uz

zatitni

nadzor

lanak 48. (Brisan.) Opoziv uvjetne nadzorom lanak 49. (Brisan.) Glava ZATITNE Vrste zatitnih sedma (VII.) MJERE mjera osude sa zatitnim

lanak 46. (1) Sud moe opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako kanjenik u vrijeme provjeravanja poini jedan ili vie prekraja za koje mu je izreena ista ili tea kazna od izreene uvjetnom osudom. (2) Kad opozove uvjetnu osudu i odredi izvrenje izreene kazne u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka, glede izreenih kazni postupit e sud prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u stjecaju. (3) Kad sud ne opozove uvjetnu osudu za novi prekraj moe izrei kaznu ili primijeniti uvjetnu osudu. Ako primijeni uvjetnu osudu, sa prije izreenom i novom izreenom kaznom postupit e se prema odredbama ovoga Zakona o odmjeravanju kazne za prekraje u stjecaju, ali e se odrediti novi rok u kojem se ukupna izreena kazna nee izvriti. (4) Sud e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne ako osuenik tijekom provjeravanja ne izvri obveze koje su mu odreene, a mogao ih je izvriti. U sluaju da se utvrdi nemogunost izvrenja obveza, sud te obveze moe zamijeniti drugima, ili osuenika osloboditi obveza. (5) Bez obzira na razloge za opoziv, uvjetna osuda se ne moe opozvati nakon to je protekla godina dana od isteka vremena provjeravanja. Uvjetna osuda sa zatitnim nadzorom lanak 47. (Brisan.)

lanak 50. (1) Zatitne mjere su: 1. obvezno lijeenje od ovisnosti, 2. zabrana obavljanja odreenih dunosti ili djelatnosti, 3. zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi, 4. zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija, 5. zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna, 6. zabrana upravljanja motornim vozilom. (2) Osim zatitnih mjera iz stavka 1. ovoga lanka, zakonom kojim se propisuje prekraj mogu se propisati i druge vrste zatitnih mjera. (3) Zatitne mjere iz stavka 1. ovoga lanka mogu se propisati u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine, a zatitne mjere iz stavka 2. ovoga lanka u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine. (4) Zatitne mjere za okrivljenika fiziku osobu primjenjive su i na odgovornu osobu u pravnoj osobi, obrtnika ili osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost. Svrha zatitnih mjera

lanak 51. Svrha je zatitnih mjera da se njihovom primjenom otklanjaju uvjeti koji

omoguavaju ili poticajno djeluju na poinjenje novog prekraja.

Naelo lanak 51.a

razmjernosti

Zatitna mjera ne smije se izrei ako nije u razmjeru s teinom poinjenog prekraja i prekraja koji se mogu oekivati, kao i sa stupnjem poiniteljeve opasnosti. Obvezno lanak 52. (Brisan.) Obvezno lijeenje od ovisnosti lanak 53. (1) Zatitnu mjeru obveznog lijeenja od ovisnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljeniku koji je prekraj poinio pod odluujuim djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili druge vrste ovisnosti ako postoji opasnost da e zbog te ovisnosti u budunosti poiniti prekraj. (2) Zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka moe se izrei uz novanu kaznu, kaznu zatvora, maloljetnikog zatvora i uvjetnu osudu. (3) Zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena uz kaznu zatvora ili maloljetnikog zatvora, ili kada je novana kazna zamijenjena zatvorom, izvrava se u okviru zatvorskog sustava ili u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom. Mjera izreena uz novanu kaznu i uvjetnu osudu, ili kada je novana kazna zamijenjena radom za ope dobro izvrava se u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za otklanjanje ovisnosti izvan zatvorskog sustava, a moe se, pod uvjetima odreenim posebnim propisom, izvravati i u terapijskoj zajednici ako je psihijatrijsko lijeenje

takvo odvikavanje dostatno za otklanjanje opasnosti. (4) Ako je zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka izreena u vremenu koje je dulje od izreene kazne zatvora, maloljetnikog zatvora, odnosno rada za ope dobro ili zatvora kojima je zamijenjena novana kazna, njezino izvravanje e se dovriti u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj ustanovi za lijeenje ovisnosti izvan zatvorskog sustava pod uvjetima odreenim posebnim propisom. (5) Sud moe i prije isteka vremena na koje je izreena zatitna mjera iz stavka 1. ovoga lanka, obustaviti njezino daljnje izvravanje ako utvrdi da su prestali razlozi zbog kojih je izreena ili ako je njezino dosadanje i daljnje provoenje bezizgledno. Ovo sud moe utvrditi na zahtjev ustanove kod koje se zatitna mjera izvrava ili na zahtjev okrivljenika.

Zabrana dunosti

obavljanja ili

odreenih djelatnosti

lanak 54. (1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti u trajanju od jednog mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljeniku koji je prekraj poinio u obavljanju dunosti ili djelatnosti ako postoji opasnost da e zlouporabom te dunosti ili djelatnosti ponovno poiniti prekraj. (2) Vrijeme provedeno u izvravanju kazne zatvora, rada za ope dobro ili zatvora odreenog u zamjenu za neplaenu novanu kaznu ne uraunava se u vrijeme trajanja ove mjere. (3) Za vrijeme zabrane iz stavka 1. ovoga lanka osuenik se ne smije

baviti odreenom dunosti ili djelatnosti samostalno, za drugu osobu, u pravnoj osobi, ni u ime druge osobe, niti smije ovlastiti drugu osobu da se bavi tom dunou ili djelatnou u njegovo ime i po njegovim uputama. (4) Ako poinitelj ne postupi prema zabrani obavljanja odreene dunosti ili djelatnosti kad je izreena uz uvjetnu osudu moe se postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona. (5) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti tijelo nadleno za voenje upisnika osoba koje obavljaju odreene dunosti ili djelatnosti. (6) Zatitna mjera iz stavka 1. ovog lanka ne moe se izrei maloljetniku.
Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova pravnoj osobi lanak 55. (1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog obavljanja odreene djelatnosti ili poslova u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi koja je prekraj poinila u obavljanju djelatnosti ili poslova ako postoji opasnost da e obavljanjem tih djelatnosti ili poslova ponovno poiniti prekraj. (2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadleni sud kod kojeg je pravna osoba upisana u sudski registar. (3) Zabrana obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova ne moe se izrei jedinicama lokalne i podrune (regionalne) samouprave i politikim strankama. (4) Na mjeru zabrane obavljanja odreenih djelatnosti ili poslova na odgovarajui se nain primjenjuje lanak 54. stavak 3. ovoga Zakona.

Zabrana stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija lanak 55.a

(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi koja je prekraj poinila u postupku stjecanja dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija ili njihovog koritenja, ako postoji opasnost da e stjecanjem dozvola, ovlasti, koncesija ili subvencija ponovno poiniti prekraj. (2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadlena tijela za izdavanje dozvola, ovlasti, koncesija i subvencija.

Zabrana poslovanja s korisnicima dravnog i lokalnih prorauna lanak 55.b

(1) Zatitnu mjeru zabrane potpunog ili djelominog poslovanja s korisnicima dravnog ili lokalnog prorauna u trajanju od tri mjeseca do jedne godine sud moe izrei okrivljenoj pravnoj osobi koja je prekraj poinila u poslovanju s korisnicima dravnog ili lokalnog prorauna ako postoji opasnost da e poslovanjem s korisnicima dravnog ili lokalnog prorauna ponovno poiniti prekraj. (2) Sud e o pravomono izreenoj mjeri obavijestiti nadleni sud kod kojeg je pravna osoba upisana u sudski registar. Protjerivanje lanak 56. (Brisan.) Oduzimanje lanak 57. (Brisan.) predmeta stranca iz zemlje

Zabrana upravljanja motornim vozilom lanak 58. (1) Zatitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom u trajanju od jednog mjeseca do dvije godine sud moe izrei poinitelju prekraja protiv sigurnosti prometa kad postoji opasnost da e upravljajui motornim vozilom ugroziti sigurnost prometa. Zabrana se izrie u odnosu na sve vrste ili kategorije ili u odnosu na samo odreene vrste ili kategorije motornih vozila. (2) Mjera iz stavka 1. ovoga lanka poinje tei sljedeim danom kada je okrivljeniku nadleno tijelo uredno dostavilo obavijest o upisu izreene mjere u evidenciju izdanih vozakih dozvola, a vrijeme provedeno na izdravanju zatvora ne uraunava se u vrijeme trajanja mjere. (3) Ako okrivljenik ne postupi prema zabrani iz stavka 1. ovoga lanka kad je izreena uz uvjetnu osudu, sud moe postupiti prema lanku 46. stavku 4. ovoga Zakona. (4) Vrijeme privremenog oduzimanja vozake dozvole uraunat e se u vrijeme zabrane upravljanja motornim vozilom. (5) Zabrana upravljanja motornim vozilom izreena osueniku koji ima stranu dozvolu za upravljanje motornim vozilom sastoji se u zabrani njezina koritenja na podruju Republike Hrvatske kao i u zabrani izdavanja mu vozake dozvole Republike Hrvatske. Ako protiv presude kojom je izreena mjera nije podnesena alba, mjera poinje tei od dana pravomonosti presude. Ako je protiv presude podnesena alba o kojoj je odluivao albeni sud, mjera poinje tei od uredne dostave drugostupanjske odluke osueniku. Glava osma (VIII.)

PRAVNIM OSOBAMA I S NJOM IZJEDNAENIM SUBJEKTIMA Prekrajna odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnim osobama lanak 59. (1) Ovim se Zakonom odreuju pretpostavke za prekrajnu odgovornost pravnih osoba te odgovornih osoba u pravnim osobama. (2) Prekrajna odgovornost pravne osobe prestaje prestankom njezina postojanja, a u sluaju postojanja njezina pravnog sljednika, za prekraj odgovara njezin sveopi pravni sljednik. Ako je sljednika vie, sud e utvrditi koji od njih, s obzirom na narav sljednitva, odgovara za prekraj. (3) Prestane li pravna osoba postojati nakon pravomonosti odluke o prekraju, prekrajne sankcije izvrit e se u odnosu na pravnog sljednika. Pojedine sankcije nee se u tom sluaju izvrit ako to oito ne bi bilo pravino. O izvrenju prekrajne sankcije protiv pravnog sljednika sud e donijeti posebno rjeenje. (4) Odredbe ovoga Zakona kao i drugih propisa koji se odnose na prekrajnu odgovornost pravne osobe i u njoj odgovorne osobe primjenjuju se i na s njima izjednaene subjekte: podrunice i predstavnitva domaih i stranih pravnih osoba, druge subjekte koji nemaju pravnu osobnost ali samostalno nastupaju u pravnom prometu te na odgovorne osobe u tim subjektima. Temelj odgovornosti pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi lanak 60. (1) Pravna osoba i njezina odgovorna osoba prekrajno su odgovorni za skrivljene povrede propisa o prekraju. (2) Propisom o prekraju moe se za prekraj propisati prekrajna odgovornost samo pravne osobe. (3) Sud e utvrditi prekrajno odgovornom pravnu osobu i u sluaju kada se utvrdi postojanje pravnih ili stvarnih zapreka za

PRIMJENA PREKRAJNOG PRAVA REPUBLIKE HRVATSKE PREMA

utvrivanje odgovornosti odgovorne osobe, ili se ne moe utvrditi tko je odgovorna osoba. Odgovorna osoba

Prema maloljetnim poiniteljima prekraja primjenjuju se materijalnopravne odredbe ovoga Zakona osim ako odredbama ove glave nije drukije propisano. Pojam maloljetnika

lanak 61. (1) Odgovorna osoba u smislu ovoga Zakona je fizika osoba koja vodi poslove pravne osobe ili joj je povjereno obavljanje odreenih poslova iz podruja djelovanja pravne osobe. (2) Propisom o prekraju moe se odrediti koja odgovorna osoba u pravnoj osobi odgovara za odreeni prekraj. (3) Odgovorna osoba prekrajno odgovara za poinjeni prekraj i u sluaju ako nakon poinjenja prekraja prestane raditi u pravnoj osobi ili ako je nakon poinjenja prekraja pravna osoba prestala postojati. Iskljuenje i ogranienje odgovornosti pravnih osoba lanak 62. (1) Republika Hrvatska ne moe prekrajno odgovarati. (2) Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave odgovaraju za prekraje koji su poinjeni radnjama koje ne ulaze u izvravanje njihovih javnih ovlasti. (3) Prekrajna neodgovornost dravnih tijela i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave prema stavku 1. i 2. ovoga lanka, ne iskljuuje mogunost prekrajne odgovornosti odgovorne osobe za taj prekraj u tijelima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka. Glava deveta (IX.) PRIMJENA MATERIJALNOPRAVNIH ODREDBI OVOGA ZAKONA PREMA MALOLJETNIM POINITELJIMA PREKRAJA Primjena prekrajnoga materijalnog zakonodavstva prema maloljetnicima lanak 63.

lanak 64. (1) Maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila osamnaest godina ivota. (2) Mlai maloljetnik je osoba koja je navrila etrnaest a nije navrila esnaest godina ivota. (3) Stariji maloljetnik je osoba koja je navrila esnaest a nije navrila osamnaest godina ivota. Vrste sankcija lanak 65. (1) Prema osobi koja je prekraj poinila kao maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije primjenjuju se odgojne mjere, zatitne mjere i kazne (novana kazna i maloljetniki zatvor). (2) Prema osobi koja je poinila prekraj kao mlai maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije za poinjeni prekraj mogu se primijeniti samo odgojne mjere. (3) Prema osobi koja je poinila prekraj kao stariji maloljetnik, kao prekrajnopravne sankcije za poinjeni prekraj mogu se primijeniti odgojne mjere, a uz uvjete predviene ovim Zakonom mogu se izrei novana kazna i maloljetniki zatvor. (4) Zatitne mjere prema maloljetnim poiniteljima prekraja mogu se primijeniti uz uvjete odreene ovim Zakonom. Svrha odgojnih mjera i maloljetnikog zatvora lanak 66. Uz opu svrhu prekrajnopravnih sankcija, svrha je posebnih maloljetnikih sankcija pruanjem zatite, brige, pomoi i nadzora te osiguranjem ope izobrazbe maloljetnog poinitelja prekraja utjecati na njegov odgoj, razvijanje njegove cjelokupne

linosti i jaanje odgovornosti. Vrste

njegove

osobne mjera

odgojnih

lanak 67. (1) Odgojne mjere su: 1. sudski ukor, 2. posebne obveze, 3. upuivanje u centar za odgoj. (2) Odgojne mjere iz stavka 1. ovoga lanka primjenjuju se kada je potrebno utjecati na maloljetnikovu linost i ponaanje mjerama upozorenja, usmjeravanjem ili drugim primjerenim mjerama. Sudski ukor

lanak 68. (1) Sud e primijeniti sudski ukor ako se iz maloljetnikovog odnosa prema poinjenom prekraju i njegovoj spremnosti da ne ini prekraje moe zakljuiti da e i samim prijekorom biti postignuta svrha odgojne mjere. (2) Pri primjeni ukora sud e maloljetniku ukazati na drutvenu neprihvatljivost i tetnost njegova ponaanja te da mu se za sluaj ponovnog poinjenja prekraja moe primijeniti i tea sankcija. Posebne obveze lanak 69. (1) Sud moe maloljetniku odrediti jednu ili vie posebnih obveza ako ocijeni da e njihovom primjenom pozitivno utjecati na maloljetnika i njegovo ponaanje. (2) Sud moe maloljetniku odrediti obvezu: 1. da se ispria oteeniku, 2. da prema vlastitim mogunostima popravi ili nadoknadi tetu nastalu prekrajem, 3. da se uzdri od posjeivanja odreenih mjesta i kloni drutva odreenih osoba koje na njega tetno utjeu, 4. da se uz suglasnost maloljetnikovoga zakonskog zastupnika podvrgne odvikavanju i lijeenju od droge ili drugih ovisnosti,

5. da se radi uenja ili provjere znanja prometnih propisa uputi u nadlenu ustanovu za osposobljavanje vozaa, 6. da se ukljui u rad humanitarnih organizacija ili na poslove komunalnog ili ekolokog znaenja, 7. da se ukljui u rad portskih i drugih sekcija uz pedagoki nadzor u koli, 8. da se ukljui u pojedinani ili skupni rad u savjetovalitu za mlade. (3) Odreene posebne obveze mogu trajati najdulje est mjeseci i ne smiju ometati maloljetnikovo kolovanje ili zaposlenje. (4) U okviru obveze iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka sud e odrediti oblike i nain popravljanja naknade tete, no pri tome osobni rad maloljetnika ne smije trajati vie od 20 sati unutar roka od mjesec dana i mora biti tako rasporeen da ne ometa kolovanje ili zaposlenje maloljetnika. (5) Pri odreivanju posebnih obveza sud e maloljetnika posebno upozoriti da ga se zbog skrivljenog neispunjavanja obveza moe uputiti u centar za odgoj. (6) Izvrenje posebnih obveza provodi se uz nadzor centra za socijalnu skrb koji o tome izvjetava sud. (7) Centar za socijalnu skrb duan je voditi posebnu evidenciju za svakog maloljetnika prema kojem je sud primijenio odgojnu mjeru. Upuivanje u centar za odgoj

lanak 70. (1) Sud e primijeniti mjeru upuivanja maloljetnika u centar za odgoj kada ocijeni da je za ostvarenje svrhe odgojnih mjera potrebno pojaanim mjerama utjecati na njegovu linost i ponaanje. (2) Maloljetnika prema kojem je primijenjena mjera iz stavka 1. ovoga lanka sud moe uputiti u centar: 1. na odreen broj sati tijekom dana u trajanju od najmanje osam, a najdulje etrnaest dana, 2. na neprekidni boravak u trajanju od osam dana. (3) Pri primjeni mjere iz stavka 1. ovoga lanka pazit e se da radi njezina izvrenja

maloljetnik ne izostane s redovitog kolovanja ili s radnog mjesta. (4) Boravak maloljetnika u centru mora biti ispunjen djelatnostima primjerenim njegovim osobinama i usmjeren na razvijanje osjeaja odgovornosti. Novana kazna

odgojne mjere utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije njezine primjene poinio prekraj. Izricanje kazne maloljetnikog zatvora za prekraje u stjecaju lanak 74. (1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu kaznu maloljetnikog zatvora u granicama iz lanka 72. stavka 2. ovoga Zakona bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraj. Ako smatra da za neki prekraj maloljetnika treba kazniti kaznom maloljetnikog zatvora, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora. (2) Kad sud nakon izricanja kazne maloljetnikog zatvora utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne poinio neki prekraj, postupit e po odredbi stavka 1. ovoga lanka. Izricanje novane kazne za prekraje u stjecaju lanak 75. (1) Za prekraje u stjecaju sud e izrei ukupnu novanu kaznu prema pravilu iz lanka 39. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona a bez prethodnog utvrivanja kazne za svaki pojedini prekraj. Ako smatra da za neki prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi primijeniti odgojnu mjeru, sud e izrei samo novanu kaznu. (2) Ako smatra da za neki prekraj maloljetniku treba izrei novanu kaznu, a za drugi kaznu maloljetnikog zatvora, sud e izrei samo kaznu maloljetnikog zatvora. (3) Kad sud nakon izricanja novane kazne utvrdi da je maloljetnik prije ili poslije izricanja te kazne poinio neki prekraj postupit e po odredbi stavka 1. i 2. ovoga lanka.

lanak 71. (1) Novanu kaznu sud moe izrei poinitelju prekraja starijem maloljetniku koji ostvaruje osobne prihode vlastitim radom ili imovinom ako utvrdi da s obzirom na narav i teinu poinjenog prekraja treba izrei tu kaznu. (2) Neplaena novana kazna ne moe se zamijeniti mjerom zatvora ni radom za ope dobro na slobodi, ali e se prisilno naplatiti na imovini maloljetnika, njegova roditelja ili druge osobe koja za njega skrbi. Maloljetniki zatvor

lanak 72. (1) Poinitelju prekraja starijem maloljetniku moe se izrei kazna maloljetnikog zatvora za prekraj za koji je zakonom propisana kao tea kazna zatvor, ako sud utvrdi da je s obzirom na narav i teinu prekraja i visok stupanj krivnje potrebno izrei tu kaznu. (2) Kazna maloljetnikog zatvora izrie se u okviru kazne zatvora propisane za odreeni prekraj, time da ne moe biti kraa od tri dana ni dulja od petnaest dana. (3) Prije izricanja kazne maloljetnikog zatvora, sud mora prethodno pribaviti miljenje nadlenog centra za socijalnu skrb o primjerenosti te kazne. Primjena odgojnih prekraja mjera za stjecaj

lanak 73. (1) Za prekraje u stjecaju za koje odlui primijeniti odgojne mjere sud e primijeniti samo jednu odgojnu mjeru. (2) Prema odredbi stavka 1. ovoga lanka sud e postupiti i kada nakon primijenjene

Glava deseta (X.) ODUZIMANJE IMOVINSKE

KORISTI, ODUZIMANJE PREDMETA, REHABILITACIJA, PODACI IZ PREKRAJNE EVIDENCIJE I PRAVNA POSLJEDICA OSUDE Uvjeti i imovinske nain oduzimanja koristi

lanak 76. (1) Imovinska korist oduzet e se sudskom odlukom kojom je utvreno da je poinjen prekraj. Imovinska korist oduzet e se i od osobe na koju je prenijeta ako nije steena u dobroj vjeri. (2) Ako je oteeniku dosuen imovinskopravni zahtjev koji po prirodi i sadraju odgovara pribavljenoj imovinskoj koristi, oduzet e se dio imovinske koristi koji prelazi dosueni imovinskopravni zahtjev. (3) Sud e oduzeti imovinsku korist i ako oteenika uputi da imovinskopravni zahtjev moe ostvariti u parnici. (4) Kada se utvrdi nemogunost oduzimanja stvari ili prava ostvarenih kao imovinska korist u cijelosti ili djelomino, sud e obvezati okrivljenika na isplatu odgovarajue protuvrijednosti u novanom iznosu. Plaanje se moe odrediti obrono. (5) Oduzeta imovinska korist nee se umanjiti za iznos sredstava uloenih u kriminalnu djelatnost. (6) Posebnim se zakonom moe propisati nain izrauna ostvarene imovinske koristi poinjenim prekrajem. Oduzimanje predmeta

lanak 76.a (1) Predmeti i sredstva koji su bili namijenjeni ili uporabljeni za poinjenje prekraja ili su nastali njegovim poinjenjem oduzet e se ako postoji opasnost da e se ponovno uporabiti za poinjenje prekraja. Sud moe oduzeti predmete i sredstva i kada je njihovo oduzimanje potrebno radi zatite ope sigurnosti, javnog poretka, zatite zdravlja ljudi ili iz moralnih razloga. (2) Ako su ispunjene pretpostavke iz stavka 1. ovoga lanka, sud e oduzeti predmete i sredstva i kada postupak nije zavren osuujuom presudom. (3) Predmeti koje prema zakonu okrivljenik ili druga osoba ne moe posjedovati ili predmeti ije je posjedovanje ili promet zabranjen ili ogranien ili predmeti namijenjeni prometu, ali se u promet mogu pustiti samo pod posebnim uvjetima (s nadzornim markicama i slino), oduzet e se i kad postupak nije zavren osuujuom presudom. Sud moe na prijedlog ovlatenog tuitelja narediti njihovo unitenje i prije zavretka postupka. (4) Oduzeti predmeti i sredstva postaju vlasnitvo Republike Hrvatske. To ne utjee na pravo treih osoba za naknadu tete prema poinitelju zbog oduzetog predmeta ili sredstva. Vlasnik oduzetog predmeta ili sredstva koji nije poinitelj djela ima pravo na povrat predmeta i sredstva ili naknadu njihove trine vrijednosti iz dravnog prorauna, osim ako je najmanje krajnjom nepanjom

pridonio da predmet ili sredstvo bude namijenjeno ili uporabljeno za poinjenje prekraja ili da nastane njegovim poinjenjem ili ako je pribavio predmet ili sredstvo znajui za okolnosti koje omoguuju njegovo oduzimanje. (5) Zakonom se moe propisati obvezno oduzimanje predmeta ili sredstva, u kojem sluaju vlasnik nema pravo na naknadu iz dravnog prorauna, ako posebnim zakonom nije drukije odreeno. (6) Sud moe na prijedlog ovlatenog tuitelja narediti unitenje predmeta ili sredstava i prije zavretka postupka ako utvrdi da predstavljaju izravnu opasnost za ivot i zdravlje.
Rehabilitacija lanak 77. (1) Nakon izdrane, oprotene ili zastarjele kazne zatvora odnosno maloljetnikog zatvora, osuenik ima sva prava utvrena Ustavom, zakonom ili drugim propisom i moe stjecati sva prava osim onih koja su mu ograniena zatitnom mjerom, a jednako se to odnosi i na poinitelja prekraja kojem je primijenjena mjera upozorenja ili je odlukom o prekraju osloboen kazne. (2) Protekom tri godine od pravomonosti odluke o prekraju poinitelj prekraja smatra se neosuivanim po toj odluci o prekraju i svaka uporaba tih podataka o njemu kao poinitelju prekraja zabranjena je i nema nikakav pravni uinak. Rehabilitirani osuenik ima pravo nijekati prijanju osuivanost i zbog toga ne moe biti pozvan na odgovornost niti moe imati bilo kakve pravne posljedice. (3) Rehabilitacija iz stavka 1. i 2. ovoga lanka nastupa po sili zakona.

Podaci

iz

prekrajne

evidencije

lanak 78. (1) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati samo sudovima, tijelima dravne uprave koja vode prekrajni postupak i dravnim tijelima ovlatenim tuiteljima kad se radi o prekrajnom postupku protiv poinitelja prekraja za kojeg se trae podaci. (2) Podaci iz prekrajne evidencije mogu se dati i drugim dravnim tijelima na njihov obrazloeni zahtjev kad se radi o povjeravanju odreenih poslova i zadataka u dravnoj slubi ili kada je to potrebno za ostvarivanje odreenih prava osobe za koju se trae podaci kod tijela dravne uprave ili tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave u upravnom postupku iz njihove nadlenosti. U postupku javne nabave tijela koja je provode mogu zatraiti podatke iz prekrajne evidencije samo putem nadlenog tijela dravne uprave. (3) Prekrajnom evidencijom mogu se u okviru svoje zakonske ovlasti koristiti i tijela unutarnjih poslova radi otkrivanja poinitelja prekraja. Navedeni podaci smatraju se slubenom tajnom. (4) Nitko nije duan podnositi dokaze o svojoj prekrajnoj osuivanosti ili neosuivanosti. (5) Svatko ima pravo traiti podatke iz prekrajne evidencije za sebe samo ako dokae da su mu ti podaci potrebni radi ostvarivanja prava u stranoj dravi. (6) Podaci o prekraju za koji je nastupila rehabilitacija ne mogu se nikome dati a ni koristiti za bilo koje potrebe. Pravne posljedice osude

lanak 79. (1) Pravne posljedice osude, koje se sastoje od gubitka ili zabrane stjecanja odreenih prava, propisuju se zakonom. (2) Pravna posljedica osude koja se sastoji u stjecanju negativnih prekrajnih bodova propisuje se zakonom.

Propisivanje bodova

negativnih

prekrajnih

lanak 80. (1) Negativni prekrajni bodovi kao pravna posljedica osude mogu se propisati za poinitelja koji je pravomono proglaen krivim za osobito teke prekraje. (2) Pravna posljedica negativni prekrajni bodovi nastupa danom pravomonosti odluke kojom je utvreno da je poinjen prekraj za koji su zakonom propisani negativni prekrajni bodovi. (3) Za jedan prekraj moe se propisati najvie do tri negativna prekrajna boda. Primjena pravne posljedice negativnih prekrajnih bodova lanak 81. (1) Nakon proteka dvije godine od dana pravomonosti odluke na temelju koje je poinitelj prikupio negativne prekrajne bodove, ti se bodovi prestaju uraunavati. (2) Za izvrenje posljedice prema stavku 1. ovoga lanka smisleno se primjenjuju odredbe o zastari izvrenja prekrajnopravnih sankcija prema ovom Zakonu. DRUGI POSTUPOVNE Glava UVODNE Temeljna svrha jedanaesta DIO ODREDBE (XI.) ODREDBE postupovnih odredbi

primijeni druga prekrajnopravna sankcija. (2) Prije donoenja pravomone odluke o prekraju okrivljenik moe biti ogranien u svojoj slobodi i drugim pravima samo uz uvjete koje odreuje ovaj Zakon. (3) Ako ovaj Zakon ne sadri odredbe o pojedinim pitanjima postupka, na odgovarajui e se nain, kada to bude primjereno svrsi prekrajnog postupka, primijeniti odredbe Zakona o kaznenom postupku. Pokretanje i voenje postupka

lanak 83. Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, prekrajni se postupak moe pokrenuti i provesti samo na zahtjev ovlatenog tuitelja. Nedunost lanak 84. Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za prekraj dok mu se pravomonom odlukom o prekraju ne utvrdi krivnja. Pravo na obranu

lanak 82. (1) Postupovnim odredbama ovoga Zakona utvruju se pravila kojima se pred prekrajnim sudovima i svim drugim tijelima koja vode prekrajni postupak, osigurava pravino voenje prekrajnog postupka, zatita ljudskih prava, pravilno utvrivanje injenica i zakonito odluivanje o prekrajnoj odgovornosti tako da nitko neduan ne bude osuen, a da se poinitelju prekraja izrekne kazna ili

lanak 85. (1) Okrivljenik mora ve na prvom ispitivanju biti obavijeten o prekraju za koji se tereti i dokazima koji ga terete. Smatra se da je okrivljenik obavijeten o prekraju za koji se tereti ako je uredno primio optuni prijedlog. (2) Okrivljeniku se mora omoguiti da se oituje o svim injenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve injenice i dokaze koji mu idu u korist. (3) Okrivljenik nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja. Zabranjeno je i kanjivo od okrivljenika ili druge osobe koja sudjeluje u postupku iznuivati priznanja ili druge izjave. Prava uhiene ili zadrane osobe

lanak 86.

(1) Osoba uhiena ili zadrana pod sumnjom da je poinila prekraj mora biti odmah upoznata o razlozima uhienja ili zadravanja, na njezin e zahtjev nadleno tijelo o uhienju ili zadravanju izvijestiti njezinu obitelj ili drugu osobu koju ona odredi, a ako se ispituje kao osumnjienik ili okrivljenik i pouiti da nije duna iskazivati te da ima pravo na strunu pomo branitelja kojeg moe sama izabrati. (2) Pod uhienjem ili zadravanjem se smatra svaka mjera ili radnja koja ukljuuje lienje slobode osobe pod sumnjom da je poinila prekraj. Jezik i pismo u postupku

da je poinio prekraj, ili se nalazi u pritvoru, istranom zatvoru ili u zatvoru zbog kaznenog djela ili je iz drugih razloga lien slobode, moe od zapoinjanja postupka do njegova dovretka dostavljati sudu podneske na svom jeziku. (6) O pravu na prevoenje pouit e se prije prvog ispitivanja osoba iz stavka 5. ovoga lanka, koja se moe odrei toga prava ako zna jezik na kojem se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da je dana pouka i izjava sudionika. Dunost utvrivanja svih vanih injenica lanak 88. (1) Sud je duan na temelju izvedenih dokaza potpuno i tono utvrditi injenice koje su od vanosti za donoenje zakonite odluke i s jednakom panjom utvruje injenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. (2) Sud slobodno cijeni dokaze i postojanje ili nepostojanje injenica i pri tome nije ogranien ili vezan nikakvim dokaznim pravilima. Ekonominost postupka i sprjeavanje zlouporabe prava iz ovoga Zakona lanak 89. (1) Sud je duan postupak provesti brzo i bez odugovlaenja, uz izbjegavanje svih nepotrebnih radnji i trokova te onemoguiti svaku zlouporabu prava to pripadaju strankama i sudionicima u postupku. (2) Stranci i sudioniku u prekrajnom postupku koji oigledno odugovlai postupak ili na drugi nain zlouporabljuje prava iz ovoga Zakona sud e rjeenjem uskratiti pravo na tu radnju. alba protiv toga rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje. Nezakoniti dokazi

lanak 87. (1) U prekrajnom postupku u uporabi je hrvatski jezik i latinino pismo, ako za uporabu u pojedinim podrujima sudova nije zakonom uveden i drugi jezik ili pismo. (2) Stranke, sudionici u postupku, svjedoci i ostale osobe koje sudjeluju u postupku imaju se pravo sluiti svojim jezikom. Ako se postupak ili pojedina radnja u postupku ne vodi na jeziku te osobe, osigurat e se na zahtjev tih osoba usmeno prevoenje onoga to ona odnosno drugi iznose te isprava i drugoga pisanoga dokaznog materijala. Ako osoba ne razumije jezik na kojem se vodi postupak, u svakom e se sluaju osigurati prevoenje. Prevoenje obavlja tuma. (3) Pozive i odluke upuuje sud na hrvatskom jeziku i latininom pismu. Na hrvatskom jeziku i latininom pismu dostavljaju se sudu optuni prijedlog, alba i drugi podnesci. Ako je na pojedinom sudskom podruju u slubenu uporabu zakonom uveden i drugi jezik ili pismo, podnesci se mogu sudu dostavljati i na tom jeziku ili pismu. (4) Okrivljeniku koji je u zadravanju kao i osobi na izdravanju kazne dostavit e se prijevod poziva, odluka i podnesaka na jeziku kojim se slui u postupku. (5) Stranac koji je zadran zbog sumnje

lanak 90. (1) Sudske se odluke ne mogu utemeljiti na dokazima pribavljenim na nezakonit nain (nezakoniti dokazi).

(2) Nezakoniti su oni dokazi koji su: 1. pribavljeni krenjem Ustavom, zakonom ili meunarodnim pravom zajamenih prava: a) obrane, b) na dostojanstvo, c) na ugled i ast, te d) na nepovredivost osobnog i obiteljskog ivota, 2. pribavljeni povredom odredaba prekrajnog postupka i koji su izriito predvieni ovim Zakonom te drugi dokazi za koje se iz njih saznalo. Pouka o pravima u postupku

Republike Hrvatske. Posebnim se zakonom moe propisati stvarna nadlenost tijela dravne uprave za voenje prekrajnog postupka u prvom stupnju, osim u postupku po prigovoru protiv obaveznog prekrajnog naloga (lanci 239. do 244. ovoga Zakona). (2) Maloljetnim poiniteljima prekraja uvijek sude sudovi, osim ako ovim Zakonom nije propisano drukije. Nadlenost prekrajnih sudova lanak 94. (1) Prekrajni sudovi su nadleni: 1. suditi u prvom stupnju za sve prekraje, osim za one za koje je zakonom propisana nadlenost tijela dravne uprave, 2. odluivati o prigovorima protiv prekrajnih naloga svih ovlatenih izdavatelja kada je prigovor podnesen zbog odluke o prekrajnopravnoj sankciji, trokovima postupka, oduzimanja imovinske koristi ili oduzimanja predmeta, 3. odluivati o albi podnesenoj samo zbog odluke o prekrajnopravnim sankcijama, trokovima postupka, oduzimanju imovinske koristi ili oduzimanju predmeta protiv odluke o prekraju koju je donio sud ili drugo tijelo postupka samo za prekraj ili stjecaj prekraja za koje je kao kazna propisana samo novana kazna do 15.000,00 kuna, 4. odluivati o zahtjevu za obnovu prekrajnog postupka: a) u predmetima u kojima su sudili, b) protiv pravomonih prekrajnih naloga ovlatenih tuitelja ako je rije o prekrajima iz stvarne nadlenosti suda, te c) protiv svih pravomonih obaveznih prekrajnih naloga. 5. pruati pravnu pomo prema odredbama meunarodnih ugovora i ovoga Zakona, 6. obavljati i druge poslove propisane zakonom. (2) Stvarno i mjesno nadleni za

lanak 91. Okrivljenika ili drugog sudionika u postupku, koji iz oitog neznanja bi mogao propustiti kakvu radnju ili se zbog toga ne bi koristio svojim pravima, sud e pouiti o pravima koja mu prema ovom Zakonu pripadaju i o posljedicama proputanja radnje. Prethodno pitanje lanak 92. Ako primjena propisa o prekraju ovisi o prethodnom rjeenju kakvoga pravnog pitanja za ije je rjeenje nadlean sud u kojem drugom postupku ili koje drugo dravno tijelo, prekrajni sud ili tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe samo rijeiti i to pitanje prema odredbama koje vae za dokazivanje u prekrajnom postupku. Rjeenje toga pravnog pitanja ima uinak samo za prekrajni predmet o kojem se raspravlja. Glava NADLENOST DRAVNE dvanaesta SUDOVA I (XII.) TIJELA UPRAVE

Stvarna nadlenost suda i tijela dravne uprave lanak 93. (1) U prekrajnim predmetima sude prekrajni sudovi i Visoki prekrajni sud

odluivanje u predmetima iz stavka 1. toke 2. i 3. ovog lanka su prekrajni sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu: 1. Prekrajni sud u Osijeku nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Osjeko-baranjskoj upaniji, Brodskoposavskoj upaniji, Vukovarskosrijemskoj upaniji i Poeko-slavonskoj upaniji, 2. Prekrajni sud u Rijeci nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Primorsko-goranskoj upaniji, Likosenjskoj upaniji i Istarskoj upaniji, 3. Prekrajni sud u Splitu nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Splitsko-dalmatinskoj upaniji, Zadarskoj upaniji, ibensko-kninskoj upaniji i Dubrovako-neretvanskoj upaniji, 4. Prekrajni sud u Zagrebu nadlean je i za podruja prekrajnih sudova u Gradu Zagrebu, Zagrebakoj upaniji, Krapinsko-zagorskoj upaniji, Sisakomoslavakoj upaniji, Karlovakoj upaniji, Varadinskoj upaniji, Koprivniko-krievakoj upaniji, Bjelovarsko-bilogorskoj upaniji, Virovitiko-podravskoj upaniji i Meimurskoj upaniji. (3) Kod prekraja pravne osobe i u njoj odgovorne osobe iz stavka 1. toke 3. ovoga lanka, prekrajni je sud nadlean odluivati o albi samo ako su uvjeti iz te odredbe ostvareni u odnosu na prekraj pravne osobe. (4) Sud koji prema stavku 1. toki 2. i 3. ovoga lanka odluuje o prigovoru odnosno albi, nadlean je za odluivanje i o albi protiv rjeenja kojim je izdavatelj prekrajnog naloga prigovor odbacio nepravodobnim, nedoputenim ili nepotpunim i o albi protiv rjeenja kojim je donositelj odluke o prekraju albu odbacio nepravodobnom, nedoputenom ili nepotpunom. Nadlenost Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske

lanak 95. Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske nadlean je: 1. odluivati u drugom stupnju o albama protiv presuda i rjeenja prekrajnih sudova, tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak, ovlatenih tuitelja i drugih odluka kada je to propisano zakonom, osim ako nije propisano drukije ovim Zakonom, 2. odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima u sluajevima propisanim ovim Zakonom, 3. odluivati o sukobu nadlenosti izmeu sudova, 4. odluivati o zahtjevima za izuzeem predsjednika sudova, 5. obavljati i druge poslove propisane zakonom. Nadlenost tijela dravne uprave

lanak 96. Tijela dravne uprave nadlena su: 1. odluivati u prvom stupnju o prekrajima kada je to propisano posebnim zakonom, 2. odluivati o zahtjevima za obnovu prekrajnog postupka: a) u predmetima iz svoje nadlenosti; te b) protiv pravomonih prekrajnih naloga u predmetima za koje je za voenje prekrajnog postupka predvieno prvostupanjsko odluivanje toga tijela dravne uprave. 3. obavljati i druge poslove propisane zakonom. Sastav sudova lanak 97. (1) U prekrajnom sudu odluke donosi sudac pojedinac, ako drukije nije propisano ovim Zakonom. (2) Odluku iz lanka 94. stavka 1. toke 2. i 3. donosi vijee od tri suca, u kojem ne moe sudjelovati sudac koji je donio prekrajni nalog odnosno presudu. (3) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske odluke donosi u vijeu od tri

suca, ako zakonom. Mjesna

nije

drukije

propisano nadlenost

lanak 98. (1) Mjesno je nadlean sud na ijem je podruju prekraj poinjen ili pokuan. (2) Zakonom se moe odrediti jedan prekrajni sud koji e odluivati u odreenoj vrsti prekraja iz nadlenosti prekrajnih sudova s podruja vie prekrajnih sudova ili na podruju Republike Hrvatske. (3) Ako je prekraj poinjen ili pokuan na podrujima raznih sudova ili granici tih podruja, ili se ne zna na kojem je podruju poinjen ili pokuan, nadlean je onaj od tih sudova koji je prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet sud kojem je prije podnesen optuni prijedlog. (4) Ako je prekraj poinjen na brodu ili zrakoplovu, dok se nalazi u domaoj luci ili pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi ta luka ili pristanite. U ostalim sluajevima kad je prekraj poinjen na brodu ili zrakoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka domaeg broda odnosno zrakoplova ili domae pristanite u kojem se brod odnosno zrakoplov (domai ili strani) prvi put zaustavi, ako posebnim zakonom nije odreeno drukije. (5) Ako je prekraj poinjen tiskom, nadlean je sud na ijem je podruju spis tiskan. Ako to mjesto nije poznato ili je spis tiskan izvan podruja Republike Hrvatske, nadlean je sud na ijem se podruju tiskani spis raspaava. (6) Ako prema propisu za prekraj odgovara sastavlja spisa, nadlean je i sud mjesta u kojem sastavlja ima prebivalite ili boravite, odnosno sjedite ili sud mjesta gdje se dogodio dogaaj na koji se spis odnosi. (7) Odredbe stavka 4. ovoga lanka primijenit e se odgovarajue ako je spis ili izjava objavljena preko radija, televizije ili drugog elektronikog medija.

(8) Ako nije poznato mjesto poinjenja prekraja, nadlean je sud na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite, odnosno sjedite. Nakon zapoinjanja postupka, ostaje nadlenim taj sud i ako se nakon toga saznalo za mjesto poinjenja prekraja. (9) Ako se prema odredbama ovoga Zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske odredit e jedan od prekrajnih sudova pred kojim e se provesti postupak. Spajanje postupka

lanak 99. (1) Ako je ista osoba okrivljena za vie prekraja za koja su nadlena dva ili vie sudova, nadlean je onaj sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet, sud kojem je prije podnesen optuni prijedlog. (2) Prema odredbama stavka 1. ovoga lanka odreuje se nadlenost i ako je oteenik istodobno poinio prekraj prema okrivljeniku. (3) Za supoinitelje nadlean je, u pravilu, sud koji je kao nadlean za jednog od njih prvi zapoeo postupak. (4) Sud koji je nadlean za poinitelja prekraja nadlean je, u pravilu, i za sudionike (poticatelja i pomagaa). (5) U svim sluajevima iz stavka 1., 2., 3. i 4. ovoga lanka provest e se, u pravilu, jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda. (6) Jedinstveni e se postupak, u pravilu, provesti i jedna presuda donijeti i protiv okrivljenika pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi. (7) Sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i kad je vie osoba okrivljeno za vie prekraja, ali samo ako izmeu poinjenih prekraja postoji meusobna veza i ako postoje veina istih dokaza. (8) Sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda ako se pred istim sudom vode

odvojeni postupci protiv iste osobe za vie prekraja ili protiv vie osoba za isti prekraj. (9) O spajanju postupka rjeenje donosi sud koji je nadlean za provoenje jedinstvenog postupka. (10) Protiv rjeenja o spajanju postupka nije doputena alba. Razdvajanje postupka

lanak 100. (1) Sud nadlean sukladno lanku 99. ovoga Zakona moe iz vanih razloga ili iz razloga svrhovitosti do zavretka glavne rasprave odnosno postupka donijeti rjeenje kojim se postupak za pojedine prekraje ili protiv pojedinih okrivljenika razdvaja. Tako razdvojene postupke dovrit e sam ili ih predati drugom nadlenom sudu. (2) Protiv rjeenja o razdvajanju postupka nije doputena alba. Prenoenje nadlenosti

(1) Sud je duan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost te e se, im primijeti da nije nadlean, rjeenjem proglasit nenadlenim. Nakon pravomonosti rjeenja sud e ustupiti predmet nadlenom sudu, odnosno drugom nadlenom prekrajnom tijelu. (2) Nakon zapoinjanja postupka, sud se ne moe proglasiti mjesno nenadlenim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadlenosti. (3) Nenadleni sud duan je poduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Sukob nadlenosti lanak 103. (1) Ako sud kojemu je ustupljen predmet na temelju lanka 102. stavka 1. ovoga Zakona smatra da nije nadlean, pokrenut e postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. (2) Kad je u povodu albe protiv rjeenja suda kojim se on proglasio mjesno nenadlenim (lanak 102. stavak 1.) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske svojim rjeenjem odluio koji je sud nadlean, taj je sud vezan za tu odluku o nadlenosti. (3) O sukobu nadlenosti izmeu prekrajnih sudova odluuje Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske. (4) O sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak odluuje nadleno ministarstvo, a ako je rije o sukobu nadlenosti izmeu tijela dravne uprave razliitih ministarstava, Vlada Republike Hrvatske. (5) O sukobu nadlenosti sudova i tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. (6) Pri odluivanju o sukobu nadlenosti Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, odnosno nadleno ministarstvo ili Vlada Republike Hrvatske mogu istodobno s rjeenjem o sukobu nadlenosti po slubenoj dunosti donijeti odluku o prenoenju mjesne nadlenosti, ako je udovoljeno uvjetima predvienim lankom 101. ovoga Zakona.

lanak 101. (1) Kad je nadleni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijeen da postupa, duan je o tome izvijestiti Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske koji e za postupanje odrediti drugi stvarno nadleni sud. (2) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske moe rjeenjem za voenje postupka odrediti drugi stvarno nadleni sud, ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani razlozi. (3) Rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka sud moe donijeti na prijedlog suca prekrajnog suda ili dravnog odvjetnika ako je tuitelj u postupku. (4) U prekrajnom postupku pred tijelom dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka donosi nadleno ministarstvo. Nenadlenost lanak 102.

(7) Dok se ne rijei sukob nadlenosti, sud je duan poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. Glava IZUZEE Iskljuenje i otklon trinaesta (XIII.)

lanak 104. (1) Sudac je iskljuen od obavljanja sudske dunosti: 1. ako je oteen prekrajem, 2. ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, oteenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoenik ili predstavnik pravne osobe brani drug ili srodnik u uspravnoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja, odnosno u tazbinskom srodstvu do drugog stupnja, 3. ako je s okrivljenikom ili njegovim braniteljem ili okrivljenikovim branim drugom, tuiteljem, oteenikom ili predstavnikom pravne osobe u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika, udomitelja ili udomljenika, 4. ako je u istome predmetu vodio prvostupanjski postupak ili u prvostupanjskom postupku sudjelovao kao: donositelj neke odluke u postupku, tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoenik oteenika odnosno tuitelja ili je ispitan kao svjedok ili vjetak, ili je sudjelovao u inspekcijskom ili drugom nadzoru na temelju kojega je pokrenut prekrajni postupak. (2) Sudac moe biti otklonjen od obavljanja sudske dunosti ako se izvan sluajeva navedenih u stavku 1. ovoga lanka navedu i dokau okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. (3) Sudac im sazna da postoji koji od razloga za izuzee iz stavka 1. ovoga lanka ili okolnosti koje opravdavaju njegov otklon (stavak 2. ovoga lanka), duan je odmah o tome izvijestiti predsjednika suda koji e mu odrediti zamjenu. Ako je rije o izuzeu ili otklonu

predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika izmeu sudaca toga suda, a ako to nije mogue, postupit e prema lanku 101. stavku 1. ovoga Zakona. (4) Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je rije o otklonu iz stavka 2. ovoga lanka moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode. Zahtjev stranaka za izuzeem

lanak 105. (1) Izuzee mogu traiti i stranke. (2) Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzee do zapoinjanja prekrajnog postupka (lanak 157. stavak 2.), a ako su za razlog iskljuenja (lanak 104. stavak 1.) saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja. (3) Zahtjev za izuzee suca Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske moe se staviti u albi, ali najkasnije do poetka sjednice vijea toga suda. (4) Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca koji u predmetu postupa, odnosno suca Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske. (5) Stranka je duna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijanjem zahtjevu za izuzee koji je odbijen. Odluivanje o zahtjevu za izuzee

lanak 106. (1) O zahtjevu za izuzee iz lanka 105. ovoga Zakona odluuje predsjednik prekrajnog suda. Ako se trai izuzee i predsjednika suda, o tom zahtjevu odluuje zamjenik predsjednika suda. (2) Ako se trai izuzee predsjednika suda koji nema zamjenika, odluku o izuzeu donosi predsjednik Visokoga prekrajnog suda Republike Hrvatske, a ako se trai izuzee predsjednika Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske, odluka o izuzeu

donosi se na sjednici svih sudaca toga suda na kojoj pri donoenju odluke o izuzeu ne moe sudjelovati predsjednik suda. (3) Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava suca odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest e se i drugi izvidi. (4) Ako je zahtjev za otklon iz lanka 104. stavka 2. ovoga Zakona podnesen nakon zapoinjanja postupka ili je zahtjev za izuzee podnesen protivno odredbi lanka 105. stavka 4. i 5. ovoga Zakona, zahtjev e se rjeenjem odbaciti u cijelosti ili djelomino. Rjeenje moe donijeti i sudac odnosno predsjednik suda ije se izuzee zahtjeva. (5) Ako sudac ili predsjednik prekrajnog suda smatra da je zahtjev za njegovim izuzeem oito neosnovan, moe takav zahtjev sam odbiti i nastaviti postupak. U tom sluaju ne primjenjuje se odredba stavka 3. ovoga lanka. (6) Protiv rjeenja o zahtjevu za izuzee nije doputena posebna alba, ali se razlozi za izuzee mogu isticati u albi na presudu. Izuzee ostalih sudionika u postupku lanak 107. (1) Odredbe o izuzeu suca primjenjivat e se i na dravne odvjetnike i osobe koje su na temelju Zakona o dravnom odvjetnitvu ovlatene da dravnog odvjetnika zastupaju u postupku, osobe koje u postupku zastupaju druge tuitelje, zapisniare, tumae, branitelje, druge strune osobe i na vjetake ako za njih nije to drugo odreeno. Razlog za izuzee ne postoji u sluaju kada okrivljenika, oteenika i druge tuitelje zastupaju osobe koje su njima u srodstvu. (2) O izuzeu zapisniara, tumaa, strune osobe, vjetaka i branitelja te osobe koja zastupa tuitelja odluuje sud pred kojim se vodi postupak. (3) O zahtjevu za izuzee dravnog odvjetnika i osobe koja ga zamjenjuje obavijestit e se nadleni dravni odvjetnik te e mu se dati rok da, ako to smatra potrebnim, odredi drugu osobu koja e ga

u postupku zamjenjivati. U obavijesti, dat e se i upozorenje o posljedicama koje Zakon predvia za sudjelovanje u postupku osoba koje su trebale biti izuzete. Glava etrnaesta (XIV.)

SUBJEKTI PREKRAJNOG POSTUPKA Stranke i sudionici u postupku

lanak 108. (1) Stranke u prekrajnom postupku su: 1. ovlateni tuitelj, 2. okrivljenik. (2) Sudionici u prekrajnom postupku su: 1. branitelj okrivljenika, 2. zakonski zastupnik ili opunomoenik, 3. oteenik, 4. druga osoba koje se tie voenje odreenog prekrajnog postupka. Ovlateni tuitelj

lanak 109. (1) Ovlateni tuitelji su: 1. dravni odvjetnik, 2. tijelo dravne uprave, 3. pravna osoba s javnim ovlastima, 4. oteenik. (2) Ako je dva ili vie ovlatenih tuitelja podnijelo optuni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti prekraj prije nego je zakazana glavna rasprava ili okrivljenik pozvan na ispitivanje, a jedan od podnositelja je dravni odvjetnik, postupak e se voditi po zahtjevu dravnog odvjetnika. (3) Ako su optune prijedloge protiv istog okrivljenika i za isti prekraj u roku iz stavka 2. ovoga lanka podnijeli ovlateni tuitelji tijelo dravne uprave odnosno pravna osoba s javnim ovlastima i oteenik, postupak e se voditi na temelju optunog prijedloga tijela dravne uprave odnosno pravne osobe s javnim ovlastima. (4) Ako je istim prekrajem okrivljenika vie oteeno osoba i samo je neka ili su sve u roku iz stavka 1. ovoga lanka podnijele protiv tog okrivljenika optuni prijedlog, postupak e se spojiti po svim

podnesenim optunim prijedlozima i provesti jedinstven postupak i donijeti jedna presuda. (5) Ako tijekom postupka tuitelj na temelju ijeg se optunog prijedloga vodi postupak odustane od optunog prijedloga, postupak e se nastaviti na temelju ve podnesenog optunog prijedloga drugog ovlatenog tuitelja, prema pravilima stavaka 2. do 4. ovoga lanka. Ako u ovom sluaju drugi ovlateni tuitelj nije ve bio, u smislu stavaka 2. do 4. ovoga lanka, podnio optuni prijedlog, samo je dravni odvjetnik ovlaten preuzeti prekrajni progon ili podnijeti novi optuni prijedlog protiv istog okrivljenika i za isti prekraj. (6) Ako je optuni prijedlog podnijelo vie ovlatenih tuitelja, sud nee postupati po onim optunim prijedlozima po kojima sukladno ovome lanku ne vodi postupak. Te e optune prijedloge po pravomonosti odluke o prekraju rjeenjem odbaciti. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. (7) Tuitelj moe odustati od optunog prijedloga do donoenja nepravomone odluke o prekraju. (8) Prema ovome Zakonu, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju iste ovlasti, prava i obveze kada je rije o prekrajima iz njihove nadlenosti. Odredbe ovoga Zakona koje se odnose na tijela dravne uprave, na odgovarajui se nain primijenjuju i na tijela jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave kada je rije o prekrajima iz njihove nadlenosti.

lanak 109.a
(1) Prije podnoenja optunog prijedloga nadlenom sudu ili drugom tijelu postupka protiv poinitelja prekraja, osim u sluaju iz lanka 134. stavaka 1. do 3. i lanka 136. ovoga Zakona, ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1. do 3. ovoga Zakona duan je utvrditi tonu adresu prebivalita i boravita poinitelja odnosno sjedita poinitelja i uruiti mu pisanu obavijest na jeziku koji razumije: 1. o prekraju za koji namjerava protiv

njega podnijeti optuni prijedlog, s injeninim i pravnim opisom prekraja, 2. da u tijeku postupka moe slobodno iznijeti obranu ili dostaviti pisanu obranu, uskratiti iznoenje obrane ili odgovor na pojedino pitanje, 3. da kod tijela postupka ima pravo razgledati spis i upoznati se s dokazima protiv njega, 4. da se u postupku moe braniti sam ili uz pomo branitelja po vlastitom izboru, ali da zbog nedolaska branitelja na raspravu odnosno roite ili uzimanja branitelja tek na raspravi odnosno roitu, rasprava odnosno roite se nee odgoditi, 5. da tijekom postupka moe podnositi prijedloge za provoenje dokaza u svoju obranu, 6. da se rasprava pred tijelom postupka moe odrati i u njegovoj odsutnosti i donijeti odluka o prekraju, 7. da je do pravomonog zavretka postupka i zavretka postupka izvrenja duan obavijestiti tijelo postupka o svakoj promjeni adrese prebivalita i boravita odnosno sjedita, jer e mu se, ako tako ne postupi, ili ako izbjegava dostavu, sva pismena dostaviti putem oglasne ploe tijela postupka, 8. da u postupku ima pravo upotrebljavati svoj jezik, odnosno pravo da mu se osigura tuma ako se postupak ili pojedina radnja u postupku ne vodi na njegovom jeziku te da se tog prava moe odrei ako zna jezik na kojem se vodi postupak ili provodi pojedina radnja, 9. da ima pravo na sporazumijevanje u smislu lanka 109.e ovog Zakona. (2) Pisana obavijest iz stavka 1. ovog lanka sastavlja se u dva primjerka koju e vlastoruno potpisati poinitelj, ime potvruje njezin primitak, i ovlatena slubena osoba ovlatenog tuitelja. Jedan primjerak obavijesti prilae se uz optuni prijedlog, a drugi se uruuje poinitelju. (3) Ako poinitelj prilikom uruenja pisane obavijesti iz stavka 1. ovog lanka

odbije njezin primitak ili svojim potpisom potvrditi njezin primitak, ovlateni tuitelj e postupiti na nain propisan u zadnjoj reenici lanka 148. stavka 4. ovog Zakona ime se dostava smatra uredno obavljenom.

lanak 109.b
(1) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom propisu, ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toaka 1. do 3. ovoga Zakona moe ne pokrenuti prekrajni postupak iako postoji sumnja da je poinjen prekraj ako je: 1. s obzirom na okolnosti vjerojatno da e se u prekrajnom postupku protiv poinitelja primijeniti lanak 24.a i lanak 38. ovoga Zakona, 2. protiv poinitelja u tijeku izvrenje ili treba izvriti kaznu ili zatitnu mjeru i stoga pokretanje ili voenje prekrajnog postupka za drugi prekraj nema svrhe s obzirom na teinu, narav prekraja i pobude iz kojih je on poinjen, te s obzirom na oekivani rezultat koji se oekuje izvrenjem ve izreene kazne ili zatitne mjere na poinitelja da ubudue ne ini prekraje, 3. poinitelj poinio vie prekraja, ali je svrhovito da se poinitelj osudi samo za jedan, jer pokretanje ili voenje prekrajnog postupka za druge prekraje ne bi imalo bitnog utjecaja na izricanje kazne ili drugih sankcija poinitelju. (2) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom propisu, ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toaka 1. do 3. ovoga Zakona moe ne pokrenuti prekrajni postupak, iako postoji sumnja da je poinjen prekraj, a poinitelj nije ranije bio poinitelj istog prekraja i preuzme jednu od obveza da u odreenom roku: 1. otkloni posljedicu prekraja, 2. naknadi tetu prouzroenu prekrajem, 3. plati propisane obveze neplaanjem kojih se ostvaruje obiljeje prekraja. (3) Ako je prekrajem s elementima

nasilja oteena fizika osoba, za postupanje prema stavcima 1. i 2. ovoga lanka, potrebno je pribaviti pisanu izjavu o pristanku oteenika. (4) Radi ispunjenja preuzete obveze prema stavku 2. ovoga lanka, ovlateni tuitelj dostavit e poinitelju pisanu naredbu kojom tono odreuje preuzetu obvezu i odreuje rok za njezino ispunjenje, pri emu rok za ispunjenje obveze iz toke 1. je do 15 dana, a iz toke 2. i 3. do tri mjeseca od primitka pisane naredbe. (5) Ako poinitelj ne ispuni u propisanom roku preuzetu obvezu iz stavka 2. ovoga lanka, ovlateni tuitelj e pokrenuti prekrajni postupak. (6) Ako poinitelj, na prijedlog ovlatenog tuitelja iz lanka 109. stavka 1. toke 1. do 3. ovoga Zakona, u tijeku trajanja prekrajnog postupka preuzme jednu od obveza iz stavka 2. ovoga lanka, prekrajni postupak e se rjeenjem prekinuti do obavijesti ovlatenog tuitelja o ispunjenju ili neispunjenju preuzete obveze. Protiv rjeenja o prekidu postupka alba nije doputena. (7) Kada ovlateni tuitelj obavijesti sud da poinitelj nije ispunio preuzetu obvezu iz stavka 2. ovoga lanka, sud e nastaviti postupak. Kada ovlateni tuitelj obavijesti sud da je poinitelj ispunio preuzetu obvezu iz stavka 2. ovoga lanka, sud e rjeenjem obustaviti postupak. Protiv rjeenja o obustavi postupka alba nije doputena.

lanak 109.c
(1) Osim kad mu je to doputeno prema posebnom propisu, ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toaka 1. i 2. ovoga Zakona moe ne pokrenuti prekrajni postupak iako postoji sumnja da je poinjen prekraj ako je poinitelj preuzeo obvezu u odreenom roku: 1. podvrgavanja odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti, 2. podvrgavanja psihosocijalnom tretmanu radi otklanjanja nasilnikog

ponaanja uz pristanak poinitelja i rtve na naputanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja tretmana. (2) Ako je prekrajem s elementima nasilja oteena fizika osoba, za postupanje prema stavku 1. ovoga lanka, potrebno je pribaviti pisanu izjavu o pristanku oteenika. (3) Radi ispunjenja preuzete obveze prema stavku 1. ovoga lanka, ovlateni tuitelj dostavit e poinitelju pisanu naredbu kojom odreuje vrijeme trajanja podvrgavanja koje moe trajati do devet mjeseci i rok za ispunjenje preuzete obveze, koji ne moe biti dulji od jedne godine od primitka pisane naredbe. (4) Ako poinitelj svojom krivnjom ne ispuni ili u veem dijelu ne ispuni preuzetu obvezu iz stavka 1. ovoga lanka, ovlateni tuitelj e pokrenuti prekrajni postupak. (5) Ako poinitelj, na prijedlog ovlatenog tuitelja iz lanka 109. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona, u tijeku trajanja prekrajnog postupka preuzme jednu od obveza iz stavka 1. ovoga lanka, prekrajni postupak e se rjeenjem prekinuti do obavijesti ovlatenog tuitelja o ispunjenju ili neispunjenju preuzete obveze. Protiv rjeenja o prekidu postupka alba nije doputena. (6) Kada ovlateni tuitelj obavijesti sud da poinitelj svojom krivnjom nije ispunio ili u veem dijelu nije ispunio preuzetu obvezu iz stavka 1. ovoga lanka, sud e nastaviti postupak. Kada ovlateni tuitelj obavijesti sud da je poinitelj ispunio preuzetu obvezu iz stavka 1. ovoga lanka ili do neispunjenja obveze nije dolo krivnjom poinitelja, sud e rjeenjem obustaviti postupak. Protiv rjeenja o obustavi postupka alba nije doputena.

postupiti na nain predvien lancima 109.b i 109.c ovoga Zakona. (2) Kada postupi na nain predvien lankom 109.b stavkom 1. ovoga Zakona, sud e rjeenjem obustaviti prekrajni postupak. (3) Kada postupi na nain predvien lankom 109.b stavkom 2. i lankom 109.c ovoga Zakona, sud e naredbom odrediti preuzetu obvezu i rok za njezino ispunjenje, prema lanku 109.b stavku 2. i 109.c stavku 1. ovoga Zakona. (4) Nakon donoenja naredbe sud e rjeenjem prekinuti prekrajni postupak, protiv kojeg rjeenja alba nije doputena. (5) Ako poinitelj u danom roku ispuni preuzetu obvezu prema stavku 3. ovoga lanka, sud e rjeenjem obustaviti prekrajni postupak, protiv kojeg rjeenja alba nije doputena. Ako poinitelj u danom roku ne ispuni preuzetu obvezu prema stavku 3. ovoga lanka, sud e nastaviti s voenjem postupka. (6) Kada se postupak vodi na temelju optunog prijedloga oteenika tuitelja, sud moe, osim u sluaju iz lanka 109.b stavka 1. ovog Zakona, uz pristanak oteenika tuitelja postupiti na nain propisan ovim lankom. Oteenik tuitelj svoj pristanak daje pisanom izjavom na zapisniku kod suda, koju potpisuje. (7) Ako oteenik tuitelj u roku od osam dana od isteka roka poinitelju za ispunjenje preuzete obveze ne obavijesti sud u smislu lanka 109.b stavka 6. i 109.c stavka 5. ovog Zakona, smatrat e se da je poinitelj ispunio preuzetu obvezu. O ovoj obvezi i posljedici ne postupanja, oteenika tuitelja upozorit e se prilikom davanja pisane izjave iz stavka 6. ovog lanka.

lanak 109.d
(1) Ako su se ostvarile okolnosti iz lanka 109.b stavaka 1. i 2. te lanka 109.c stavka 1. ovoga Zakona, sud moe

lanak 109.e
(1) Nakon uruenja poinitelju obavijesti iz lanka 109.a stavka 1. ovoga Zakona, ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toaka 1. do 3.

ovog Zakona i poinitelj mogu pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanju o sankciji i mjerama. (2) Ovlateni tuitelj i okrivljenik mogu i tijekom postupka, prije donoenja odluke o prekraju, na prijedlog okrivljenika ili tijela postupka pregovarati o uvjetima priznavanja krivnje i sporazumijevanju o sankciji i mjerama. (3) Ako ovlateni tuitelj i poinitelj postignu sporazum iz stavka 1. ili stavka 2. ovog lanka, sastavljaju o tome pisanu izjavu za donoenje odluke o prekraju na temelju sporazuma stranaka koja sadri: 1) opis prekraja, 2) izjavu okrivljenika o priznavanju krivnje za taj prekraj, 3) sporazum o vrsti i mjeri kazne ili druge sankcije odnosno mjere, 4) sporazum o trokovima ovlatenog tuitelja u vezi s utvrenjem prekraja, 5) potpis stranaka. (4) Sastavljena izjava iz stavka 3. ovog lanka, a ako se radi o sporazumu iz stavka 1. ovog lanka i pisana obavijest iz lanka 109.a stavka 1. ovog Zakona, predaju se tijelu postupka koje e odluiti o njezinu prihvaanju. (5) Tijelo postupka nee prihvatiti sporazum stranaka koji je s obzirom na pravila o izboru vrste i visine sankcije na tetu okrivljenika ili se nee postii svrha kanjavanja ili koji nije zakonit. (6) Ako ne prihvati sporazum stranaka iz stavka 1. ovog lanka, postignuti sporazum e se smatrati optunim prijedlogom i tijelo postupka e provesti postupak u kojem e raspraviti okolnosti zbog kojih nije prihvatio sporazum i donijeti odgovarajuu odluku o prekraju. (7) Ako ne prihvati sporazum stranaka iz stavka 2. ovog lanka, tijelo postupka e rjeenjem odbaciti sporazum i nastaviti s postupkom. Protiv ovog rjeenja nije doputena alba.

(8) Ako prihvati sporazum stranaka, tijelo postupka e donijeti odluku o prekraju koja mora u cijelosti odgovarati postignutom sporazumu stranaka. (9) Protiv odluke o prekraju iz stavka 8. ovog lanka alba nije doputena. Dravni odvjetnik

lanak 110. (1) Dravni odvjetnik moe podnijeti optuni prijedlog za sve prekraje. (2) Za prekrajni progon pred prekrajnim sudom stvarno je nadlean opinski dravni odvjetnik. (3) Mjesno je nadlean onaj opinski dravni odvjetnik prema odredbama koje vae za nadlenost suda onoga podruja za koje je dravni odvjetnik postavljen. (4) Pred Visokim prekrajnim sudom Republike Hrvatske postupa Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske. (5) Dravni odvjetnik poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili preko osoba koje su na temelju zakona ovlatene da ga zastupaju u prekrajnom postupku. Tijelo dravne uprave lanak 111. (1) Tijelo dravne uprave koje je ovlateno neposredno provoditi ili nadzirati provoenje propisa kojim je predvien prekraj ovlateno je za prekraj iz tog propisa podnijeti optuni prijedlog. Ako to tijelo ne podnese optuni prijedlog, moe to uiniti tijelo dravne uprave vieg stupnja koje nadzire provoenje istog propisa o prekraju. (2) Tijelo dravne uprave kao podnositelj optunog prijedloga poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlateno putem ovlatene osobe. Pravna osoba s javnim ovlastima

lanak 112. (1) Pravne osobe koje imaju javne ovlasti, ovlatene su za prekrajni progon za one prekraje koji su propisani u podruju

javnih ovlasti koje imaju. (2) Pravna osoba s javnim ovlastima u tijeku prekrajnog postupka poduzima sve radnje na koje je po zakonu ovlatena putem osobe koju za to ovlasti kao svog predstavnika. Oteenik tuitelj lanak 113. (1) Oteenik, kojem je prekrajem povrijeeno ili ugroeno kakvo imovinsko ili osobno pravo, ovlaten je sudu za taj prekraj podnijeti optuni prijedlog. (2) Oteenik se u postupku moe ispitati kao svjedok. (3) Oteenik tuitelj poduzima sve radnje u postupku na koje je po zakonu ovlaten sam ili putem ovlatenog opunomoenika odnosno predstavnika. (4) Za oteenika maloljetnika ili osobu lienu poslovne sposobnosti optuni prijedlog podnosi njihov zakonski zastupnik i poduzima sve radnje u postupku a moe za to imati i ovlatenog opunomoenika. (5) Oteenik stariji maloljetnik (osoba s navrenih esnaest godina ivota) moe i sama podnijeti optuni prijedlog i u vezi s tim obavljati radnje u postupku. (6) Ako oteenik tuitelj umre u tijeku roka za podnoenje optunog prijedloga ili u tijeku postupka koji se vodi po njegovu optunom prijedlogu, njegov brani drug, izvanbrani drug, djeca, roditelji, braa i sestre, posvojitelj i posvojenik mogu u roku od mjesec dana poslije njegove smrti podnijeti optuni prijedlog ili dati izjavu da postupak nastavljaju. Okrivljenik lanak 114. (1) Okrivljenik u prekrajnom postupku jest: 1. fizika osoba, 2. fizika osoba obrtnik i osoba koja se bavi drugom samostalnom djelatnou. Ako propisom o prekraju nije predvieno sankcioniranje i kazna za okrivljenika fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi

drugom samostalnom djelatnou, prekrajno odgovara kao okrivljenik fizika osoba. 3. pravna osoba i s njom izjednaeni subjekti, 4. odgovorna osoba u pravnoj osobi. (2) Okrivljenici iz stavka 1. toaka 1., 2. i 4. ovoga lanka svoju obranu iznose sami, a druge radnje u postupku mogu obavljati sami ili putem opunomoenog branitelja. (3) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, za okrivljenika pravnu osobu i s njom izjednaeni subjekt obranu daje iskljuivo njihov ovlateni predstavnik a druge radnje u postupku poduzimaju putem ovlatenog predstavnika ili putem opunomoenog branitelja. (4) Ako se istodobno vodi prekrajni postupak za isti prekraj protiv pravne osobe i njegove odgovorne osobe a radi se o sluaju kada je odgovorna osoba jedini ovlateni predstavnik i zaposlenik pravne osobe, ta odgovorna osoba je ujedno i predstavnik pravne osobe. (5) Za okrivljenu pravnu osobu i s njom izjednaen subjekt, izvan sluaja stavka 4. ovoga lanka, u prekrajnom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji je ovlaten poduzimati sve radnje koje moe poduzeti okrivljenik. Okrivljena pravna osoba moe imati samo jednog predstavnika, kojeg tijekom postupka moe zamijeniti. (6) Sud e u prvom pozivu okrivljenu pravnu osobu pozvati da pisanim putem imenuje svog predstavnika i dostavi dokaze da je ta osoba sukladno ovome Zakonu ovlatena predstavljati tu pravnu osobu. Pravna osoba odluku o imenovanju predstavnika dostavlja prije zapoinjanja postupka ili tu odluku prilikom poduzimanja prve radnje u postupku sudu predaje sam predstavnik pravne osobe. (7) Za okrivljenu pravnu osobu i s njom izjednaenog subjekta moe se predstavnikom u prekrajnom postupku imenovati: 1. osoba upisana u sudskom ili drugom registru kao osoba ovlatena za zastupanje, 2. zaposlenik ili lan pravne osobe kojeg

direktor ili druga elna osoba okrivljene pravne osobe i s njom izjednaenog subjekta imenuje kao predstavnika pravne osobe. (8) Ako okrivljena pravna osoba i s njom izjednaen subjekt ne postupi sukladno stavku 6. i 7. ovoga lanka, ili sud ocijeni da u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka postoji sukob interesa izmeu pravne osobe i odgovorne osobe, sud e rjeenjem odrediti njezina predstavnika u prekrajnom postupku prema odredbi stavka 7. ovoga lanka. Ako takve osobe nema, sud e odredit rjeenjem pravnoj osobi branitelja po slubenoj dunosti koji e imati sve ovlasti predstavnika pravne osobe. Protiv tako postavljenog branitelja ne mogu se primjenjivati prisilne mjere koje se prema zakonu mogu primijeniti prema predstavniku okrivljenika pravne osobe. (9) Nee se, prema stavku 8. ovoga lanka, odreivati predstavnik pravne osobe ako su ispunjeni uvjeti za voenje postupka bez nazonosti okrivljene pravne osobe. (10) Protiv rjeenja donesenih na temelju stavka 8. ovoga lanka nije doputena posebna alba. Branitelj lanak 115. (1) Branitelj okrivljenika moe biti samo odvjetnik kojeg u postupku moe zamijeniti odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom. (2) Branitelj je duan sudu prije poduzimanja prve radnje u postupku predati od okrivljenika potpisanu punomo, a okrivljenik moe branitelju dati i usmenu punomo na zapisniku kod suda koji vodi postupak. (3) Prava i dunosti branitelja prestaju kad okrivljenik opozove punomo i o tome obavijesti sud a u svakom sluaju s pravomonim dovretkom prekrajnog postupka. (4) Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani ili izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj

liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra ili hranitelj. (5) Jedan odvjetnik moe u istom ili odvojenim postupcima biti zajedniki branitelj za dva ili vie okrivljenika samo ako to nije protivno probitcima njihovih obrana. (6) Branitelj ne moe biti: 1. oteenik prekrajem, odnosno oteenikov brani ili izvanbrani drug, ni njegov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja, 2. oteenik tuitelj, odnosno njegov brani ili izvanbrani drug, ni njegov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili po tazbini do drugog stupnja, 3. osoba koja je u postupku pozvana kao svjedok, osim ako je prema ovom Zakonu osloboena dunosti svjedoenja i izjavila je da nee svjedoiti ili ako je u postupku okrivljenik stavio zahtjev da se njegov branitelj ispita kao svjedok, 4. osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac ili dravni odvjetnik, odnosno kao neki od drugih ovlatenih tuitelja ili sudjelovala u pripremi za podnoenje optunog prijedloga, 5. predstavnik pravne osobe koja je okrivljena u prekrajnom postupku, 6. osoba koja je suokrivljenik u istom prekrajnom postupku, 7. osoba koja je tuma u postupku. (7) Branitelj moe u postupku u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe poduzimati i okrivljenik, osim to ne moe za okrivljenika dati obranu. (8) Nakon to je sudu podnesen optuni prijedlog, branitelj ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji slue za utvrivanje injenica u postupku. Oteenik i drugi sudionici u postupku lanak 116. (1) Osoba koja je oteena prekrajem, a postupak se ne vodi po njezinom optunom prijedlogu, sudionik je prekrajnog postupka u kojem svoja prava ostvaruje na

nain i pod uvjetima prema ovom Zakonu. (2) Oteenik ima pravo do zavretka postupka staviti sudu zahtjev da okrivljenika presudom obvee da mu nadoknadi tetu koja mu je prouzroena prekrajem i s tim u vezi predlagati sudu izvoenje potrebnih dokaza, predlagati dokaze radi utvrivanja krivnje okrivljenika za prekraj, prigodom ispitivanja postavljati pitanja okrivljeniku, svjedocima i vjetacima te stavljati primjedbe na njihove izjave, te davati druge izjave i prijedloge. (3) Oteenik moe svoja prava u postupku ostvarivati sam ili putem ovlatenog opunomoenika. Za oteenika koji nije navrio esnaest godina ivota ili mu je oduzeta poslovna sposobnost radnje u postupku poduzima zakonski zastupnik koji moe imati opunomoenika. (4) Oteenika se moe tijekom postupka ispitati kao svjedoka o prekraju i teti koju je pretrpio te o drugi injenicama koje se utvruju u postupku. (5) Kada je oteenik pravna osoba, za nju e se na okolnosti iz stavka 4. ovoga lanka ispitati njezin ovlateni predstavnik. (6) Sudac e, kada to oteenik trai ili ako je oito neuk, upoznati oteenika s njegovim pravima u smislu ovoga lanka i drugim pravima koje ima prema ovom Zakonu. (7) Sudionik u postupku je i osoba koja nije oteena prekrajem ali je od nje privremeno oduzet kakav predmet ili se predlae oduzimanje njezinog predmeta kao predmeta kojim je poinjen prekraj ili je nastao prekrajem ili se predlae da se od nje oduzme imovinska korist pribavljena prekrajem, ili je ve donesena takva odluka. Svoja prava u postupku ostvaruje na nain i pod uvjetima propisanim ovim Zakonom. Glava PODNESCI Podnesci petnaesta I (XV.) ZAPISNICI

lanak 117. (1) Optuni prijedlog, prijedlozi, pravni lijek i druge izjave i priopenja podnose se pisano ako ovim Zakonom nije drukije propisano. (2) Podnesci iz stavka 1. ovoga lanka moraju biti razumljivi i sadravati sve to je potrebno da bi se na temelju njih moglo postupiti. (3) Podnesci koji se prema ovom Zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. Ako podnesak nije predan u dovoljnom broju primjeraka, sud e isti umnoiti na troak podnositelja podneska. (4) Ako u ovom Zakonu nije drukije propisano, sud e rjeenjem odbaciti podnesak koji je nerazumljiv ili ne sadri to je potrebno da bi se na temelju njega moglo postupati. Podnositelj moe ponovo podnijeti podnesak, osim ako njegovo podnoenje nije vezano za rok koji je ve protekao. (5) Protiv rjeenja iz stavka 4. ovoga lanka kojim se podnesak odbacuje, pravo albe ima njegov podnositelj.

Elektronika lanak 117.a

isprava

(1) Podnesci koji se prema ovom Zakonu pisano sastavljaju i potpisuju, mogu se podnijeti u obliku elektronike isprave ako su izraeni, otpremljeni, primljeni i pohranjeni primjenom dostupne informacijske tehnologije, i osiguravaju utvrivanje jednoznanog obiljeja kojim se utvruje sastavlja elektronike isprave. (2) Podnesak u obliku elektronike isprave smatra se zaprimljenim u informacijskom sustavu ili ureaju suda, tijela dravne uprave koja vode prekrajni postupak, ovlatenog tuitelja, ili odvjetnikog ureda, trenutkom registracije njihovog prijema u tom sustavu ili ureaju. Primatelj osigurava uredno djelovanje automatiziranog sustava potvrde

prijema. Ako poiljatelj ne zaprimi potvrdu prijema, obavijestit e o tome primatelja, pa ako u roku kojeg je odredio ne primi tu potvrdu, smatra se da podnesak u obliku elektronike isprave nije poslan. (3) O podnesku u obliku elektronike isprave iz stavka 2. ovog lanka, sud, tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak i ovlateni tuitelj sastavljaju slubenu zabiljeku. U sluaju nerazumljivog ili nepotpunog podneska u obliku elektronike isprave pozvat e se podnositelja da podnesak ispravi, odnosno dopuni, ako on to ne uini u odreenom roku, podnesak e se odbaciti. (4) U ocjeni pitanja pravne valjanosti, uporabe, prometa, uvanja i tajnosti podnesaka u obliku elektronike isprave odgovarajue se primjenjuju odredbe posebnih propisa. Vrijeanje u podnesku

Zapisnik o radnjama u postupku i njegov sadraj lanak 119. (1) O svakoj radnji poduzetoj tijekom prekrajnog postupka sastavit e se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako to nije mogue, onda neposredno nakon toga. (2) Zapisnik pie zapisniar. Samo kad se obavlja pretraga stana ili osoba ili se radnja poduzima izvan slubenih prostorija tijela, a zapisniar se ne moe osigurati, zapisnik moe pisati osoba koja poduzima radnju. (3) Kad zapisnik pie zapisniar, zapisnik se sastavlja tako da osoba koja poduzima radnju govori glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik, osim u sluajevima kada po ovom Zakonu zapisnik moe sastaviti sudski savjetnik ili sudaki vjebenik. (4) Osobi koja se ispituje moe se dopustiti da sama kazuje odgovore u zapisnik. U sluaju zlouporabe to joj se pravo moe uskratiti. (5) U zapisnik se unosi naziv dravnog tijela pred kojim se obavlja radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapoeta i zavrena, imena i prezimena nazonih osoba i u kojem su svojstvu nazone te naznaka prekrajnog predmeta u kojem se poduzima radnja. (6) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o tijeku i sadraju poduzete radnje. U zapisnik se ubiljeava u obliku pripovijedanja samo bitni sadraj danih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik e se doslovce unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dan. Ako su pri poduzimanju radnje oduzeti predmeti ili spisi, to e se naznaiti u zapisniku, a oduzete stvari prikljuit e se zapisniku ili e se navesti gdje se nalaze na uvanju. (7) Pri poduzimanju radnji kao to je oevid, pretraga stana ili osoba, ili prepoznavanje, u zapisnik e se unijeti i podaci koji su vani s obzirom na znaenje takve radnje ili za utvrivanje istovjetnosti

lanak 118. (1) Sud moe rjeenjem kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna svakoga tko u podnesku vrijea sud ili osobu koja sudjeluje u postupku. (2) Rjeenje o kanjavanju donosi sud kojem se podnesak podnosi ili kojemu je podnesak dostavljen. (3) O kanjavanju odvjetnika, odnosno odvjetnikog vjebenika izvijestit e se Hrvatska odvjetnika komora a o kanjavanju slubenika dravne uprave nadleni ministar. (4) Dravni odvjetnik se nee kazniti za podnesak iz stavka 1. ovoga lanka ali e se o podnesku izvijestiti Glavni dravni odvjetnik Republike Hrvatske. (5) Protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo albe onaj prema kojem je izreena kazna. (6) Kanjavanje prema stavku 1. ovoga lanka ne utjee na progon i izricanje prekrajnopravne sankcije za prekraj poinjen vrijeanjem.

pojedinih predmeta (opis, mjere i veliina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmete i dr.), a ako su napravljene skice, crtei, planovi, fotografije, filmske ili druge tehnike snimke, to e se navesti u zapisniku i prikljuiti zapisniku. (8) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nita dodati ili mijenjati. Prekriena mjesta moraju ostati itljiva. Zapisnik se vodi uporabom pisae maine ili raunala, osim ako i zbog posebnih okolnosti to nije mogue. Takve e se okolnosti naznaiti u zapisniku. Ako zapisnik ima vie listova, oni e se oznaiti rednim brojevima. Sve preinake, ispravci i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju ih ovjeroviti osobe koje potpisuju zapisnik. Potpis zapisnika

da se stavi otisak desnog kaiprsta stavlja otisak kakva drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku e se naznaiti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak. (5) Ako ispitana osoba nema obje ruke, proitat e zapisnik, a ako ne zna pisati, zapisnik e joj se proitati, i to e se zabiljeiti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije potpisati zapisnik ili staviti otisak prsta, to e se zabiljeiti u zapisniku i navesti razlog odbijanja. (6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku e se naznaiti dan i sat kad je nastao prekid te dan i sat kad se radnja nastavlja. (7) Ako je bilo prigovora u svezi sa sadrajem zapisnika, navest e se u zapisniku i ti prigovori. (8) Zapisnik na kraju potpisuju osoba koja je obavila radnju i zapisniar. Izdvajanja zapisnika iz spisa predmeta lanak 121. (1) Kad je u ovom Zakonu odreeno da se na nekom dokazu ne moe utemeljiti sudska odluka, sudac e na prijedlog stranaka ili po slubenoj dunosti rjeenjem odmah odluiti o njegovu izdvajanju iz spisa predmeta. Izdvojit e se i zapisnik ili njegov dio koji sadri takav dokaz. (2) Materijali izdvojeni prema stavku 1. ovoga lanka zatvaraju se u poseban omot, uvaju odvojeno u spisu i ne moe ih se razgledati ili koristiti u postupku. Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske moe itati i koristiti izdvojene materijale kada rjeava o albi protiv presude u povodu albenog prigovora u vezi odluke o izdvajanju. (3) Protiv rjeenja kojim je odlueno o izdvajanju nije doputena posebna alba. (4) U postupku u kojem se izdaje prekrajni nalog, izdvajanje zapisnika se ne provodi. Glava esnaesta (XVI.) ROKOVI I POVRAT U PRIJANJE STANJE

lanak 120. (1) Ispitana osoba, osobe koje su obvezno nazone radnjama u postupku te stranke, branitelj i oteenik, ako su nazoni, imaju pravo proitati zapisnik ili, ako ne znaju ili ne mogu itati, zahtijevati da im se zapisnik proita. Na to ih je duna upozoriti osoba koja poduzima radnju, a u zapisniku e se naznaiti je li upozorenje uinjeno i je li zapisnik proitan. (2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vie stranica, ispitana osoba potpisuje svaku stranicu. (3) Na kraju zapisnika potpisat e se tuma, ako ga je bilo, svjedoci ija je nazonost obvezna pri poduzimanju radnje, a pri pretrazi i osoba koja se pretrauje ili iji se dom ili druge prostorije pretrauju. Ako zapisnik ne pie zapisniar (lanak 119. stavak 2.), zapisnik potpisuju osobe koje su nazone radnji. Ako takvih osoba nema ili ne mogu shvatiti sadraj zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka, osim ako nije mogue osigurati njihovu nazonost. (4) Osoba koja ne zna pisati umjesto potpisa stavlja otisak kaiprsta desne ruke, a zapisniar ispod otiska upisuje njezino ime i prezime. Ako se zbog nemogunosti

Raunanje 1. Ope ROKOVI odredbe

rokova

lanak 122. (1) Rokovi predvieni ovim Zakonom ne mogu se produljiti osim kad to zakon izriito doputa. Ako je rije o roku koji je ovim Zakonom propisan radi zatite prava obrane i drugih procesnih prava okrivljenika, taj se rok moe skratiti ako to zahtijevaju okrivljenik ili branitelj pisano ili usmeno na zapisnik pred sudom. (2) Kad je izjava vezana za rok, smatra se da je dana u roku ako je prije nego to rok protekne predana (osobno ili na drugi nain komuniciranja) onome tko je ovlaten da je primi. (3) Kad je izjava predana potom preporuenom poiljkom, brzojavom ili drugim sredstvom komunikacije na daljinu, dan predaje poti ili drugoj ovlatenoj organizaciji smatra se danom predaje onomu komu je dostavljena. Smatrat e se da poiljatelj izjave nije propustio rok ako primatelj poslanu izjavu nije dobio na vrijeme zbog pogrenog rada ureaja za predaju ili prijam poruka, a za koji poiljatelj nije znao. (4) Okrivljenik koji je uhien ili zadran moe izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod tijela koje vodi postupak ili tijela koje ga je uhitilo ili kod kojega je zadran, a osoba koja se nalazi na izdravanju kazne ili se nalazi u kakvoj ustanovi radi primjene zatitne mjere ili odgojne mjere moe takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjetena. Dan i sat predaje takve izjave upravi ustanove smatra se asom predaje tijelu koje je nadleno da je primi. (5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili oite pogreke podnositelja, predan ili dostavljen nenadlenom sudu prije proteka roka, pa nadlenom sudu stigne nakon proteka roka, uzet e se da je podnesen na vrijeme.

lanak 123. (1) Rokovi se raunaju na sate, dane, mjesece i godine. (2) Sat ili dan kad su dostava ili priopenje obavljeni, odnosno u koji pada dogaaj od kada treba raunati trajanje roka ne uraunava se u rok, ve se za poetak roka uzima prvi sljedei sat odnosno dan. Kao dan raunaju se dvadeset etiri sata, a mjesec se rauna po kalendarskom vremenu. (3) Rokovi odreeni po mjesecima, odnosno godinama zavravaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok poeo (sukladno stavku 2.). Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava posljednjeg dana tog mjeseca. (4) Ako posljednji dan roka pada na dravni praznik ili blagdan ili u subotu ili u nedjelju, ili u koji drugi dan kad dravno tijelo nije radilo, rok istjee protekom prvoga sljedeeg radnog dana. 2. POVRAT U PRIJANJE STANJE Uvjeti lanak 124. (1) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje albe protiv presude sud e dopustiti povrat u prijanje stanje radi podnoenja albe, ako u roku od osam dana nakon prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povrat u prijanje stanje te ako istodobno s molbom podnese i albu. (2) Nakon proteka jednog mjeseca od dana proputanja roka ne moe se traiti povrat u prijanje stanje.

Podnoenje molbe i odluivanje o molbi lanak 125. (1) Molba za povrat u prijanje stanje, zajedno sa albom, podnosi se tijelu postupka koje je donijelo

odluku o prekraju u vezi s kojom se podnosi molba. (2) O molbi za povrat u prijanje stanje odluuje onaj sud koji je nadlean za odluivanje o albi protiv odluke o prekraju u vezi s kojom je podnesena molba. (3) Odluujui o molbi za povrat u prijanje stanje, nadleni e sud rjeenjem molbu odbaciti kao nedoputenu ako je: 1. molbu podnijela osoba koja nije za to ovlatena, 2. molba podnesena, a uz nju nije podnesena i alba, 3. molba podnesena nakon proteka rokova iz lanka 124. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona, 4. molba podnesena nakon odbacivanja albe. (4) Nakon donoenja rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka, nadleni e sud, osim u sluaju iz toke 4. stavka 3. ovog lanka, rjeenjem odluiti o pravodobnosti albe. (5) Protiv rjeenja iz stavka 3. i 4. ovoga lanka alba nije doputena. (6) Ako ne donese rjeenje prema stavku 3. ovoga lanka, nadleni e sud rjeenjem: 1. odbiti kao neosnovanu molbu i albu odbaciti kao nepravodobnu, 2. prihvatiti osnovanom molbu i uzeti u razmatranje albu kao pravodobno podnesenom. (7) Protiv rjeenja iz stavka 6. ovoga lanka alba nije doputena.
Molba za povrat u prijanje stanje i odgoda izvrenja odluke lanak 126. Molba za povrat u prijanje stanje ne zadrava izvrenje odluke iz lanka 124. stavka 1. ovoga Zakona, osim ako sud nadlean za odluivanje o molbi na

prijedlog podnositelja molbe u posebno opravdanim sluajevima odlui da se s izvrenjem zastane do donoenja odluke o molbi. Glava sedamnaesta (XVII.)

MJERE ZA OSIGURANJE NAZONOSTI OKRIVLJENIKA I USPJENO PROVOENJE PREKRAJNOG POSTUPKA 1. Vrste ZAJEDNIKE mjera i naela ODREDBE primjene

lanak 127. (1) Mjere osiguranja nazonosti okrivljenika u postupku i mjere za uspjeno provoenje postupka koje se mogu odrediti tijekom trajanja prekrajnog postupka pa i prije njegova pokretanja jesu: 1. poziv okrivljeniku, 2. dovoenje okrivljenika, 3. mjere opreza, 4. jamstvo, 5. uhienje, 6. zadravanje. (2) Sud e pri odluivanju o mjerama osiguranja nazonosti okrivljenika u postupku paziti da se ne primjenjuje tea mjera ako se ista svrha moe postii blaom mjerom. (3) Sud e po slubenoj dunosti ukinuti mjere iz stavka 1. ovoga lanka ili ih zamijeniti blaim mjerama ako su prestali zakonski uvjeti za njihovu primjenu, ili ako su nastupili uvjeti da se ista svrha moe postii blaom mjerom. 2. Poziv POZIV I DOVOENJE okrivljeniku

lanak 128. (1) Nazonost okrivljenika u tijeku voenja prekrajnog postupka osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljeniku upuuje sud. (2) Pozivanje se obavlja dostavom

zatvorenoga pisanog poziva koji obvezno sadri: 1. naziv suda koji poziva, 2. ime i prezime okrivljenika, 3. naziv ili oznaku prekraja koji mu se stavlja na teret, 4. mjesto kamo okrivljenik treba doi, 5. dan i sat kad treba doi, 6. naznaku da se poziva u svojstvu okrivljenika, 7. upozorenje da u sluaju nedolaska moe biti odreeno njegovo prisilno dovoenje, ili da e se pod uvjetima ovoga Zakona postupak ili rasprava provesti i donijeti presuda i bez njegove nazonosti (lanak 167. stavak 3.). 8. slubeni peat i potpis suca. (3) Kada se okrivljenik prvi puta poziva, pouit e se da je do pravomonog dovretka postupka kao i do dovretka postupka izvrenja odluke o prekraju duan odmah izvijestiti sud o promjeni adrese ili namjeri da promjeni boravite, te e se upozoriti na posljedice koje propisuje ovaj Zakon ako tako ne postupi (lanak 145. stavak 5.). Uz prvi poziv okrivljeniku se dostavlja i primjerak optunog prijedloga s upozorenjem da moe sudu dostaviti i pisanu obranu. (4) Ako se okrivljenik ne moe odazvati pozivu zbog bolesti ili druge neotklonjive smetnje, moe se ispitati u mjestu gdje se nalazi ili se njegovo ispitivanje moe odgoditi. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka smisleno se primjenjuju i u odnosu na okrivljenika pravnu osobu i njezina predstavnika. Dovoenje lanak 129. (1) Sud e izdati dovedbeni nalog ako uredno pozvani okrivljenik ne doe a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije mogla obaviti uredna dostava poziva a iz okolnosti oito proizlazi da okrivljenik izbjegava primiti poziv ili odazvati se na uredno primljeni poziv. Ako sud ocijeni da postoje uvjeti za voenje postupka i

donoenje presude i bez ispitivanja okrivljenika, dovedbeni nalog se ne mora izdati. (2) Dovedbeni nalog izvrava policija. (3) Dovedbeni nalog izdaje se u pisanom obliku i sadri: ime i prezime okrivljenika kojeg treba dovesti te druge potrebne podatke koji su poznati, prekraj koji mu se stavlja na teret uz navoenje odredaba propisa o prekraju, razlog zbog kojeg se nalae dovoenje, slubeni peat i potpis suca koji izdaje nalog. (4) Osoba kojoj je povjereno izvrenje naloga predaje nalog okrivljeniku i poziva ga da poe s njom. Ako okrivljenik to odbije, dovest e se prisilno. (5) Protiv vojnih osoba, pripadnika policije i pripadnika pravosudne policije u pravilu se nee izdavati dovedbeni nalog, ve e se zatraiti od njihova zapovjednitva, odnosno ustanove da ih dovede. Ako je to nuno s obzirom na okolnosti sluaja, te e se osobe dovesti prema opim propisima o dovoenju (stavci 1. do 4. ovoga lanka). (6) Odredbe stavka 1. do 5. ovoga lanka smisleno se primjenjuju i protiv predstavnika okrivljene pravne osobe. 3. MJERE OPREZA I JAMSTVO

Svrha, vrste i naela primjene mjera opreza lanak 130. (1) U postupku za prekraje propisane zakonom, nakon to je podnesen optuni prijedlog, sud moe po slubenoj dunosti ili na prijedlog tuitelja obrazloenim rjeenjem odrediti da se protiv okrivljenika primijeni jedna ili vie mjera opreza ako je to potrebno radi osiguranja nazonosti okrivljenika u postupku, sprjeavanja okrivljenika da ini nove prekraje ili da sprjei ili otea dokazivanje u postupku. (2) Mjere opreza su: 1. zabrana naputanja boravita, bez dozvole suda, 2. zabrana posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, 3. zabrana pribliavanja odreenoj osobi i

zabrana uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, 4. zabrana poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, 5. privremeno oduzimanje putne i druge isprave za prijelaz dravne granice, sa zabranom, 6. privremeno oduzimanje vozake dozvole za upravljanje vozilom ili dozvole za upravljanje plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom. (3) Mjerama opreza ne moe se ograniiti pravo okrivljenika na vlastiti stan, te pravo na nesmetane veze s ukuanima, branim, izvanbranim ili bivim branim drugom, s djecom svakog od njih, roditeljima, posvojenikom, posvojiteljem i osobom s kojom ima zajedniku djecu, s istospolnim partnerom s kojim ivi u ivotnoj zajednici i s bivim istospolnim partnerom s kojim je ivio u ivotnoj zajednici, osim ako se postupak vodi zbog prekraja povezanih s nasiljem u obitelji. (4) Mjere opreza mogu se odrediti tijekom cijeloga prekrajnog postupka. (5) Mjere opreza mogu trajati dok za to postoji potreba, a najdulje do pravomonosti odluke o prekraju. Sud e svaka dva mjeseca, raunajui od dana pravomonosti prethodnog rjeenja o mjeri opreza, ispitati po slubenoj dunosti postoji li jo potreba za mjerama opreza, te ih rjeenjem produljiti ili ukinuti ako one vie nisu potrebne. Mjere opreza e se ukinuti i prije proteka roka od dva mjeseca ako je za njima prestala potreba ili ako vie nema zakonskih uvjeta za njihovu primjenu. (6) U sluaju vjerojatnosti da je poinjen prekraj propisan zakonom, jednu ili vie mjera opreza iz stavka 2. ovoga lanka mogu privremeno a najdulje do osam dana naredbom odrediti policija i inspekcijska tijela dravne uprave prema osobi za koju postoji osnova sumnje da je poinitelj prekraja. (7) Ako policija ili inspekcijska tijela dravne uprave u sluaju iz stavka 6. ovoga lanka u roku od 8 dana od dana odreivanja mjere opreza ne podnesu

optuni prijedlog s prijedlogom sudu da produlji primjenu mjere opreza ili ako nakon podnoenja takvoga zahtjeva sud o mjeri opreza ne odlui u daljnjem roku od 3 dana, primijenjena mjera opreza prestaje. (8) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za odreivanje odnosno produljenje mjere opreza i rjeenja kojim se ukida primijenjena mjera opreza nije doputena alba. Protiv rjeenja kojim se odreuje ili produljuje mjera opreza pravo albe ima okrivljenik. alba ne zadrava izvrenje rjeenja. (9) Ako je prije ili tijekom trajanja postupka prema okrivljeniku odreena mjera opreza koja po svojem sadraju i svrsi odgovara zatitnoj mjeri koja je odlukom o prekraju primijenjena prema okrivljeniku, vrijeme trajanja mjere opreza uraunava se u vrijeme trajanja primijenjene zatitne mjere. Odreivanje mjera opreza

lanak 131. (1) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane naputanja boravita bez dozvole suda, odreuje se mjesto u kojem okrivljenik mora boraviti dok traje mjera opreza i granice izvan kojih se ne smije udaljavati. Mjera zabrane naputanja boravita moe se odnositi i samo na odlazak u inozemstvo. (2) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane posjeivanja odreenog mjesta ili podruja, odreuje se mjesto ili podruje te udaljenost ispod koje im se okrivljenik ne smije pribliiti. (3) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane pribliavanja odreenoj osobi i zabranom uspostavljanja ili odravanja veze s odreenom osobom, odreuje se razdaljina ispod koje se okrivljenik ne smije pribliiti odreenoj osobi, te osoba s kojom se zabranjuje uspostavljanje ili odravanje izravne ili neizravne veze. (4) U odluci kojom se odreuje mjera opreza zabrane poduzimanja odreene poslovne aktivnosti, potanje se odreuje

vrsta i predmet poslovne aktivnosti. (5) U odluci kojom se odreuje mjera opreza privremenog oduzimanjem putne i druge isprave za prijelaz dravne granice, navest e se osobni podaci, tijelo koje je izdalo ispravu, broj i datum izdavanja, te zabrana da naputa Republiku Hrvatsku. Ako nema druge isprave za utvrivanje istovjetnosti, okrivljenik moe svoju istovjetnost dokazivati pisanom odlukom o oduzimanju isprave. (6) U odluci kojom se odreuje mjera opreza privremenog oduzimanja vozake dozvole za upravljanje motornim vozilom, plovilom, zrakoplovom ili drugim prijevoznim sredstvom, navest e se podaci o toj dozvoli (osobni podaci, tijelo koje je izdalo dozvolu, broj, datum, vrsta vozila ili drugog prijevoznog sredstva i dr.). Izvravanje mjera opreza

albe ima okrivljenik. (6) Osobi razliitoj od okrivljenika sud moe posebnim rjeenjem zabraniti aktivnosti kojima se naruavaju mjere opreza prema okrivljeniku. Ako ta osoba postupi protivno rjeenju, moe se rjeenjem kazniti novanom kaznom do 10.000,00 kuna. (7) Za ponovno krenje naloenih mjera opreza ili zabrane aktivnosti iz stavka 6. ovoga lanka, sud moe izrei novanu kaznu do 20.000 kuna. Jamstvo lanak 133. (1) Okrivljenika, protiv kojeg treba odrediti zadravanje ili je zadravanje protiv njega ve odreeno zbog bojazni da e pobjei, sud moe ostaviti na slobodi, odnosno pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi za njega dade jamstvo da do kraja prekrajnog postupka nee pobjei, a sam on na zapisnik obea da se nee kriti i da bez odobrenja nee napustiti svoje boravite. (2) Jamevina uvijek glasi na svotu novca koja se odreuje s obzirom na teinu prekraja, nastalu tetu prekrajem, pribavljenu imovinsku korist prekrajem i oekivane trokove provoenja postupka, osobne i obiteljske prilike okrivljenika, te imovno stanje okrivljenika ili osobe koja za njega daje jamstvo. Umjesto gotovog novca kao jamstvo se moe poloiti vrijednosne papire, dragocjenosti ili druga pokretnina koje se lako mogu unoviti. (3) Poloeno jamstvo ostaje do pravomonog zavretka postupka, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, ili ako nisu ostvareni zakonski uvjeti za raniji prestanak jamstva. (4) Sud rjeenjem: 1. odreuje ili odbija jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, 2. utvruje nastupanje razloga za prestanak jamstva prema stavku 3. ovoga lanka i odreuje da se jamstvo ima vratiti onomu tko je poloio jamstvo, 3. utvruje da je okrivljenik pobjegao i

lanak 132. (1) Odluka kojom se odreuje mjera opreza dostavlja se okrivljeniku i tijelu koje izvrava mjeru opreza. (2) Mjere opreza iz lanka 130. stavka 2. ovoga Zakona izvrava policija, osim mjeru iz lanka 130. stavka 2. toke 4. koju izvrava tijelo dravne uprave nadleno za nadzor nad tom poslovnom aktivnou. (3) Sud moe u svako doba zatraiti provjeru izvravanja mjere opreza i izvjee od policije ili drugog tijela koje izvrava mjeru opreza. Tijelo koje izvrava mjeru opreza hitno e provesti zatraene provjere i odmah o tome obavijestiti sud. (4) O postupanju okrivljenika protivno zabrani ili neispunjavanju obveze koja je odreena mjerom opreza, tijelo koje izvrava mjeru opreza odmah obavjetava sud. (5) Na temelju pribavljenog izvjea, sud moe okrivljenika koji postupa protivno odreenoj mjeri opreza ili je u cijelosti ili djelomino ne ispunjava kazniti novanom kaznom do 10.000,00 kuna. Ovako izreena novana kazna ne utjee na prekrajnopravnu sankciju koja e se eventualno izrei za poinjeni prekraj. Protiv rjeenja kojim se izrie kazna pravo

odreuje da poloeno jamstvo pripada u dravni proraun, a ako je postupak ve dovren odlukom kojom je okrivljenik proglaen krivim i kanjen odreuje da se iz poloenog jamstva ima naplatiti novana kazna, trokovi postupka, teta prouzroena prekrajem ili oteenik ako mu je dosuen imovinskopravni zahtjev a ostatak jamstva pripada dravnom proraunu. (5) Ako je prekrajni postupak pravomono dovren i okrivljenik kanjen zatvorom, sud e, nakon to okrivljenik stupi na izdravanje kazne zatvora, rjeenjem odrediti da se jamstvo ima vratiti okrivljeniku ili osobi koja je poloila jamstvo za njega. Ako je jamstvo poloio okrivljenik osobno prethodno e se iz jamstva naplatiti sve novane obveze okrivljenika prema odluci o prekraju. Jednako e sud postupiti ako je presudom okrivljeniku izreena novana kazna kao i u pogledu kazni koje su okrivljeniku izreene tijekom postupka posebnom odlukom. (6) Protiv rjeenja iz stavka 4. toke 1. i 2. ovoga lanka nije doputena alba. (7) Ako okrivljenik koji ima pravo na povrat jamstva, povrat novca i drugih stvari ne zatrai u roku od dvije godine od dana stjecanja prava na povrat, gubi pravo na povrat. U takvom sluaju hipoteka prestaje a sud e provesti njezino brisanje. Trea osoba za preuzimanje jamstva mora imati posebnu punomo osobe koja je dala jamstvo. 4. UHIENJE I ZADRAVANJE

od uhienja obavijestiti njegovu obitelj o uhienju. Roditelja ili skrbnika uhienog maloljetnika o uhienju e se obavijestiti neovisno o elji uhienika, 3. o uhienju obavijestiti nadleno tijelo socijalne skrbi ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih lanova obitelji uhienika o kojima se on brine, a u postupku povezanim s nasiljem u obitelji obavezno odmah obavijestiti radi radi mogueg zbrinjavanja lanova obitelji oteenih tim nasiljem. (3) Policija e uhienika uz optuni prijedlog dovesti sucu ili ga pustiti na slobodu im prestane potreba lienja slobode a najkasnije u roku od 12 sati od uhienja. Policija e od uhienika uzeti osobne i druge potrebne podatke. Ako navedeni rok za uhienje pada izvan radnog vremena ili deurstva suda, uhienik e se dovesti do kraja vremena u kojemu sud radi. Ako to nije mogue zbog okolnosti uhienja ili drugih vanih razloga, policija e uhienika, uz pisano obrazloenje, dovesti sucu poetkom radnog vremena ili deurstva narednog dana. U svakom sluaju, zadravanje ne moe trajati dulje od 24 sata. (4) Nakon to mu je uhiena osoba prema stavku 3. ovoga lanka dovedena, sudac je duan odmah ispitati uhienu osobu na navode optunog prijedloga i na prijedlog policije ili po slubenoj dunosti obrazloenim rjeenjem odluiti o njezinu zadravanju ili putanju na slobodu. Zadravanje lanak 135. (1) Ako je protiv odreene osobe podnesen optuni prijedlog za prekraj propisan zakonom, a radi se o prekraju protiv javnog reda i mira, prekraju vezanom za nasilje u obitelji ili prekraju za koji se moe izrei kazna zatvora ili novana kazna vea od 10.000 kuna, sud moe sam ili na prijedlog tuitelja, nakon to je ispitao okrivljenika i utvrdio da ne postoje razlozi za odbacivanje optunog prijedloga iz lanka 161. ovoga Zakona, odrediti

Uhienje lanak 134. (1) Policija je ovlatena uhititi osobu zateenu u poinjenju prekraja propisanog zakonom ako postoje razlozi za zadravanje iz lanka 135. ovoga Zakona. (2) Nakon uhienja, policija je duna: 1. odmah obavijestiti uhienika o razlozima njegova uhienja, 2. na traenje uhienika u roku od 12 sati

zadravanje te osobe ako: 1. postoje okolnosti koje upuuju na opasnost da e pobjei (krije se i dr.), 2. postoji opasnost da e unititi, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vane za prekrajni postupak ili da e ometati prekrajni postupak utjecajem na svjedoke ili sudionike, 3. osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e ponoviti istovrsni prekraj. (2) Zadravanje odreeno prema stavku 1. ovoga lanka moe trajati dok za to postoje razlozi zbog kojih je odreeno ali ne dulje od petnaest dana raunajui u to i vrijeme uhienja, a protiv maloljetnika zadravanje moe trajati dvadesetetiri sata raunajui od asa kada je zadravanje odredio sud. (3) Nakon donesene nepravomone presude, protiv okrivljenika se moe produljiti ili odrediti zadravanje ako je izreena kazna zatvora ili maloljetniki zatvor a osobite okolnosti opravdavaju bojazan da e poiniti istovrsni prekraj. (4) Zadravanje prema stavku 3. ovoga lanka moe trajati petnaest dana ali ne dulje od izreene kazne, a okrivljenika se na njegov zahtjev moe uputiti na izdravanje izreene kazne i prije pravomonosti presude. (5) Ako se okrivljenik u asu pravomonosti presude nalazi u zadravanju, ostat e u zadravanju do upuivanja na izdravanje kazne, a najdulje do isteka trajanja izreene kazne. (6) Zadravanje prema stavku 1. i 3. ovoga lanka se odreuje ili produljuje pisanim i obrazloenim rjeenjem koje se predaje odmah zadranom okrivljeniku. U spisu se naznauje vrijeme predaje rjeenja a okrivljenik to potvruje svojim potpisom. (7) Protiv rjeenja kojim se odreuje ili produljuje zadravanje okrivljenik ima pravo albe u roku od 48 sati. alba ne odgaa izvrenje rjeenja. (8) Sud u predmetu u kojem je odreeno zadravanje postupa naroito urno te pazi po slubenoj dunosti jesu li prestali razlozi i zakonski uvjeti za daljnje trajanje zadravanja i u tom sluaju odmah ukida zadravanje.

(9) Kada odredi protiv okrivljenika zadravanje, sud e postupiti na nain propisan u lanku 134. stavku 2. toki 2. i 3. ovoga Zakona. (10) Protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za odreivanje ili produljenje zadravanja i rjeenja kojim se ukida zadravanje nije doputena alba. (11) Ukupno trajanje zadravanja u prekrajnom postupku ne moe biti dulje od 15 dana prije donoenja nepravomone presude te jo najvie 15 dana nakon donoenja nepravomone presude prema stavku 3. ovoga lanka, osim u sluaju iz stavka 12. ovoga lanka i lanka 136. ovoga Zakona. (12) Ako Visoki prekrajni sud ukine nepravomonu presudu i predmet vrati na ponovno suenje, ispitat e postoji li i dalje osnova za zadravanje okrivljenika iz stavka 3. ovoga lanka i moe produljiti zadravanje najvie do petnaest dana. Takvo zadravanje moe se, osim ako nije rije o osobi iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona, odrediti samo jedanput u tijeku trajanja postupka, a njegovo trajanje nije ogranieno prema stavku 11. ovoga lanka. U odnosu na osobu iz lanka 136. stavka 1. ovoga Zakona takvo zadravanje moe trajati ukupno najdulje 30 dana preko roka iz stavka 11. ovoga lanka. 5. MJERE SLUAJEVIMA Zadravanje sluajevima ili U jamstvo POSEBNIM u posebnim

lanak 136. (1) Kad je okrivljeniku koji nema stalno prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj nepravomonom presudom izreena kazna, a nema zakonskih uvjeta da se protiv njega odredi ili produlji zadravanje (lanak 135. stavak 3.), ponudit e mu sud da poloi jamstvo u visini iznosa izreene novane kazne, visine odreenih trokova postupka i naknade tete koju je obvezan naknaditi. Ako je izreena kazna zatvora dio jamstva

kojim se osigurava izvravanje kazne zatvora odredit e se srazmjerno visini izreene kazne, pri emu e se uzeti u obzir i vrijeme koje je proveo u zadravanju. (2) Ako okrivljenik ne poloi jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, sud e, i mimo uvjeta iz lanka 135. stavka 3. ovoga Zakona, produljiti ili odrediti njegovo zadravanje koje moe trajati do isteka izreene kazne zatvora, odnosno onoliko koliko bi mu zamjenom umjesto neplaene novane kazne bio odreen zatvor. Okrivljenik moe u roku od etrdeset osam sati podnijeti albu protiv tog rjeenja koja ne odgaa izvrenje rjeenja. (3) Ako okrivljenik poloi jamstvo prema stavku 1. ovoga lanka, o tome e se jamstvu odluivati smislenom primjenom odredbe lanka 133. ovoga Zakona. (4) Prigodom polaganja jamstva prema stavku 1. ovoga lanka, okrivljenik je duan sudu predati punomo za osobu koju on izabere i ovlasti za primanje pismena i svih sudskih odluka u daljnjem tijeku postupka, za sluaj njegova naputanja Republike Hrvatske prije pravomonosti i izvrenja odluke o prekraju. Ako to ne uini, sud je ovlaten dostavu obavljati oglaavanjem na oglasnoj ploi suda. Posebne mjere policije za neposredno sprjeavanje poinitelja prekraja pod utjecajem opojnih sredstava da nastavi s injenjem prekraja lanak 137. (1) Prema osobi pod utjecajem opojnih sredstava koja je zateena u poinjenju prekraja, ako osobite okolnosti upuuju da e nastaviti s radnjom prekraja, policija moe naredbom radi neposrednog sprjeavanja nastavka injenja prekraja odrediti mjeru: 1. smjetanja u posebnu prostoriju do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne u trajanju duljem od 12 sati, 2. premjetanja motornog vozila na odreeno mjesto do prestanka djelovanja opojnog sredstva ali ne dulje od 12 sati. O mjestu premjetanja vozila, policija

obavjetava osobu prema kojoj je nareena ta mjera i vlasnika vozila, ako je rije o osobi razliitoj od vozaa, im je to mogue, a najkasnije do prestanka mjere. Nakon prestanka poduzete mjere voza ili vlasnik mogu preuzeti vozilo. Ako policija smatra da to ne ugroava ostvarivanje svrhe mjere, moe vozilo i prije isteka roka na koji je mjera odreena predati vlasniku ili od njega opunomoenoj osobi. Trokove premjetaja i uvanja vozila snosi voza. (2) Ministar nadlean za unutarnje poslove potanko e pravilnikom propisati nain provedbe mjere iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka. (3) Za neosnovanu ili nezakonitu primjenu mjere iz stavka 1. ovoga lanka, osoba prema kojoj je mjera poduzeta ima pravo na naknadu tete. Glava TROKOVI POSTUPKA Struktura osamnaesta (XVIII.)

PREKRAJNOG trokova postupka

lanak 138. (1) Trokovi prekrajnog postupka su izdaci uinjeni u povodu prekrajnog postupka od njegova pokretanja, pa i prije, pa sve do njegova zavretka. (2) Trokovi prekrajnog postupka obuhvaaju: 1. trokove tuitelja iz lanka 109. stavka 1. toke 2. i 3. ovoga Zakona nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja, 2. sve trokove suda koje je unaprijed iz svojih proraunskih sredstava isplatio tijekom voenja postupka (trokovi svjedoka, vjetaka, tumaa, drugih strunih osoba, oevida, dovoenja okrivljenika i drugih osoba, putni trokovi i naknade slubenih osoba i dr.) 3. paualni iznos trokova prekrajnog postupka: a) tijela postupka kada vode postupak, b) prekrajnog suda kada odluuje o

prigovoru (lanak 238. stavak 11. i lanak 244. stavak 2.) i kada odluuje o albi tuitelja i okrivljenika ili samo o albi okrivljenika (lanak 94. stavak 1. toka 3.), kada je donio odluku kojom je pravomono utvrena prekrajna odgovornost okrivljenika, c) Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomono utvrena prekrajna odgovornost okrivljenika, ako je odluivao o albi tuitelja i okrivljenika ili samo o albi okrivljenika, 4. trokove lijeenja okrivljenika koji nema pravo na zdravstvenu zatitu dok se nalazi u zadravanju ili zdravstvenoj ustanovi na temelju odluke suda, 5. putne trokove okrivljenika, 6. nune izdatke oteenika i oteenika tuitelja te njihovih zakonskih zastupnika i njihovih opunomoenika, 7. nune izdatke i nagradu branitelja okrivljenika. (3) Paualna se svota odreuje u okvirima odreenim posebnim propisom s obzirom na sloenost i trajanje postupka te imovno stanje okrivljenika. (4) Trokove postupka koje unaprijed isplati iz svojih proraunskih sredstava, sud naplauje kasnije od okrivljenika ili drugih osoba koje su dune naknaditi ih prema odredbama ovoga Zakona. (5) Sud vodi poseban popis trokova uinjenih prema stavku 2. toki 1., 2. i 4. ovoga Zakona. Osoba koja trai da joj se naknadi kakav troak, sudu podnosi trokovnik s potrebnim podacima i dokazima o nastalom troku. (6) Trokovi za prevoenja na jezike manjina u Republici Hrvatskoj koji nastanu primjenom odredaba Ustava i zakona o pravu pripadnika manjina u Republici Hrvatskoj na uporabu svog jezika nee se naplaivati od osoba koje su prema ovom Zakonu dune nadoknaditi trokove postupka. (7) Ministar nadlean za poslove pravosua potanje pravilnikom propisuje naknadu trokova u prekrajnom postupku.

Obveznik

plaanja

trokova

lanak 139. (1) Okrivljenik, oteenik, oteenik tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik, opunomoenik, predstavnik okrivljenika pravne osobe, svjedok, vjetak, tuma i struna osoba, bez obzira na ishod postupka, podmiruju trokove svog dovoenja, odgode roita ili glavne rasprave i druge trokove postupka koje su prouzroili svojom krivnjom. (2) O trokovima iz stavka 1. ovoga lanka donosi se posebno rjeenje, osim ako se radi o obvezniku o ijoj se obvezi podmirivanja trokova postupka odluuje presudom. (3) Ako je sud okrivljenika proglasio krivim, izrei e u presudi da je obvezan naknaditi trokove postupka, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije. (4) Ako je okrivljenik istom presudom za neke prekraje proglaen krivim a za neke je postupak obustavljen, nee se obvezati na naknadu trokova postupka u vezi s prekrajima za koje je postupak obustavljen ako se ti trokovi mogu izdvojiti iz ukupnih trokova. (5) U presudi kojom je vie okrivljenika proglaeno krivima, sud e odrediti koliki e dio trokova podmiriti svaki od njih, a ako to nije mogue, odluit e da svi okrivljenici solidarno podmire trokove. Plaanje paualne svote odredit e se za svakog okrivljenika pojedinano. (6) U odluci kojom rjeava o trokovima postupka, sud moe okrivljenika djelomino ili u cijelosti osloboditi obveze da naknadi trokove postupka iz lanka 138. stavka 2. toke 1. do 4. ovoga Zakona ako bi njihovim plaanjem bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdravanje ili uzdravanje osoba koje je duan uzdravati. Odluivanje o trokovima postupka lanak 140. (1) U svakoj presudi i rjeenju kojim se obustavlja prekrajni postupak odluit e se tko snosi trokove postupka, koliki su,

kome i u kojem roku se imaju platiti. (2) Ako se obustavlja prekrajni postupak, izrei e se u odluci o tome da trokovi postupka iz lanka 138. stavka 2. toke 2. do 4. ovoga Zakona padaju na teret proraunskih sredstava suda, osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, a trokovi iz lanka 138. stavka 2. toke 5. i 7.ovoga Zakona samo ako se postupak obustavlja iz razloga to djelo okrivljenika nije prekraj ili nema dokaza da je poinio prekraj. (3) Ako se postupak vodi i dovri na zahtjev oteenika tuitelja, obvezat e ga se da podmiri trokove postupka iz lanka 138. stavka 2. toke 2. do 5. ovoga Zakona te nune izdatke i nagradu branitelja okrivljenika, ako je svjesno podnio laan optuni prijedlog. (4) Odredbe ovoga Zakona o trokovima postupka na jednak se nain primjenjuju na sve ovlatene tuitelje. (5) Osobe koje imaju pravo na troak u postupku, dune su postaviti zahtjev za ostvarenje trokova odmah. Sud e te osobe upozoriti da imaju pravo na troak. Iznimno, ako te osobe nemaju sve podatke potrebne za izraun troka, sud moe odobriti da zahtjev postave u roku koji odredi sud a najdulje u roku od 3 mjeseca. (6) Osobe koje ne postave u roku iz stavka 5. ovoga lanka zahtjev za isplatu trokova gube pravo na ostvarenje tih trokova. (7) Okrivljenik koji je pravo na trokove stekao nakon donoenja odluke o prekraju moe to pravo ostvariti ako zahtjev za naknadu trokova podnese u roku tri mjeseca od dana kada mu je uruena pravomona odluka o prekraju. (8) Ako sud nije dijelom ili u cijelosti odluio o trokovima postupka u odluci o prekraju, uinit e to posebnim rjeenjem. Glava devetnaesta (XIX.) ZAHTJEVI zahtjeva

(1) Osoba oteena prekrajem (oteenik) moe do kraja prvostupanjskog postupka protiv okrivljenika podnijeti imovinskopravni zahtjev. Sud e imovinskopravni zahtjev raspraviti ako su u njemu navedene sve injenice i dokazi na kojima se temelji zahtjev i ako se njegovim raspravljanjem ne bi znatno odugovlaio prekrajni postupak. (2) Imovinskopravni zahtjev moe se odnositi na naknadu tete, povrat stvari i ponitenje pravnog posla. Raspravljanje i odluivanje o zahtjevu lanak 142. (1) Ako bi se raspravljanjem imovinskopravnog zahtjeva znatno odugovlaio prekrajni postupak, sud e se ograniiti na prikupljanje onih podataka ije utvrivanje kasnije ne bi bilo mogue ili bi bilo znatno oteano. (2) Presudom kojom se okrivljenika proglaava krivim sud moe oteeniku dosuditi imovinskopravni zahtjev u cijelosti ili djelomino, a za ostatak uputiti ga na parnicu. Ako podaci prekrajnog postupka ne daju pouzdanu osnovu ni za potpuno ni za djelomino presuenje, sud e oteenika uputiti da imovinskopravni zahtjev u cijelosti moe ostvarivati u parnici. Ako je oteenik do zavretka postupka odustao od imovinskopravnog zahtjeva, taj zahtjev moe ostvarivati u parnici. (3) Presudom kojom se optuba odbija ili se okrivljenik oslobaa od optube i rjeenjem kojim se obustavlja prekrajni postupak sud e uputit oteenika da imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici. Glava dvadeseta (XX.)

IMOVINSKOPRAVNI Podnoenje lanak 141.

ODLUKE U PREKRAJNOM POSTUPKU I NJIHOVO DONOENJE Odluke u prekrajnom postupku lanak 143.

(1) Odluke u prekrajnom postupku su: 1. presuda, 2. rjeenje o prekraju, 3. prekrajni nalog, 4. obavezni prekrajni nalog, 5. rjeenje, 6. naredba. (2) Presudu donosi samo sud. (3) Rjeenje o prekraju donosi sud i tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. (4) Prekrajni nalog, rjeenje i naredbu donosi sud i druga tijela koja sudjeluju u prekrajnom postupku. (5) Obavezni prekrajni nalog donose ovlateni tuitelji iz lanka 109. stavka 1. toke 1. i 2. ovog Zakona i jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave (6) Odluke o prekraju iz stavka 1. toke 1. do 5. ovog lanka su ovrne isprave. Donoenje odluka

DOSTAVA ODLUKA, PODNESAKA I DOPISA TE RAZGLEDANJE SPISA Ope odredbe

lanak 144. (1) Odluke u prekrajnom postupku, sukladno ovome Zakonu, donose vijee, sudac, predsjednik vijea i voditelj prekrajnog postupka. Prekrajni nalog, rjeenje i naredbu prije pokretanja odnosno zapoinjanja prekrajnog postupka a u vezi s njim donose zakonom ovlatena tijela. (2) Odluke vijea donose se nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju glasovala veina lanova vijea. (3) Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijea. (4) Vijeanje i glasovanje obavlja se u nejavnom zasjedanju u nazonosti lanova vijea i zapisniara o emu se vodi poseban zapisnik koji potpisuju predsjednik vijea, lanovi vijea i zapisniar i ostaje u spisu predmeta. Glava dvadesetprva (XXI.)

lanak 145. (1) Odluke, podnesci i drugi dopisi dostavljaju se: 1. potom, 2. vlastitom dostavom tijela koje je odluku donijelo, 3. neposrednim uruivanjem kod tijela koje je odluku donijelo, ili 4. na drugi nain kojim se ostvaruje svrha dostave i ne dovodi u pitanje pravo na obranu. (2) Poziv za glavnu raspravu ili druge pozive sud moe i usmeno priopiti osobi koja se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Poziv priopen na taj nain zabiljeit e se u zapisniku, koji e pozvana osoba potpisati, osim ako je taj poziv zabiljeen u zapisniku o glavnoj raspravi. Smatra se da je time dostava postala pravovaljanom. (3) Sud moe dostavu povjeriti pravnoj osobi koja je na temelju Zakona o poti ovlatena za obavljanje univerzalnih potanskih usluga (dostavu pismena u prekrajnom postupku). (4) Trokovi dostave prema stavku 3. ovoga lanka sastavni su dio trokova prekrajnog postupka. (5) Ako se poziv ili odluka ne moe stranci ili sudioniku u postupku (lanak 108. stavak 1. i 2.) dostaviti jer nije sudu prijavila promjenu adrese ili postoje okolnosti koje ukazuju da oito izbjegava primitak poziva ili odluke, sud e istaknuti poziv ili odluku, osim presude kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora ili maloljetniki zatvor, na oglasnu plou suda i protekom osmog dana od stavljanja na oglasnu plou dostava se smatra uredno obavljenom. Na jednak nain postupit e se i u svezi dostave pravomone odluke radi njezina izvravanja. (6) Dostava se obavlja: 1. tuitelju na adresu koju je naznaio u optunom prijedlogu, odnosno na adresu

koju je prijavio sudu, 2. okrivljeniku fizikoj osobi na adresu njegova stanovanja ili drugu adresu koju je prijavio sudu, radnom mjestu ili bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei. 3. okrivljeniku fizikoj osobi obrtniku i okrivljeniku koji se bavi drugom samostalnom djelatnou na adresu sjedita obrta ili samostalne djelatnosti, na adresu stanovanja ili na drugu adresu koju je prijavio sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei. 4. okrivljeniku pravnoj osobi i drugom subjektu koji je s njom izjednaen na adresu sjedita, odnosno na adresu koju je prijavila sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei osoba koja je za nju ovlatena primiti dopis. 5. sudionicima prekrajnog postupka iz lanka 108. stavka 2. toke 1. do 4. ovoga Zakona na adresu sjedita djelatnosti, adresu stanovanja, adresu naznaenu u punomoju, odnosno na adresu koju su prijavili sudu ili na bilo koje drugo mjesto gdje je vjerojatno da e se zatei. Nain dostave

lanak 146. (1) Dostava se obavlja: 1. osobno, 2. posredno. (2) Okrivljeniku, osim pravnoj osobi, se osobno dostavlja: 1. poziv za prvo ispitivanje skupa s optunim prijedlogom, 2. presuda i druge odluke od ije dostave tee rok za pravni lijek ako nema branitelja u postupku. (3) Na zahtjev okrivljenika poziv, presuda i druge odluke te druga pismena dostavit e se samo branitelju ili drugoj osobi koju on odredi (opunomoenik za primanje pismena). Dostava toj osobi smatra se dostavom okrivljeniku. Presuda kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora uvijek se dostavlja i okrivljeniku. (4) Poziv i odluke iz stavka 2. toke 1. i 2. ovoga lanka osobno se dostavljaju

okrivljeniku tako to mu se predaju neposredno. Ako se ne zatekne tamo gdje se ima obaviti dostava, dostavlja e se izvijestiti kad i na kojem mjestu moe ga zatei i ostaviti mu kod jedne od osoba navedenih u stavku 7. ovoga lanka pisanu obavijest da radi primanja dopisa bude u odreen dan i sat u svom stanu ili na svome radnom mjestu. Ako i nakon toga dostavlja ga ne zatekne, postupit e prema odredbi stavka 7. ovoga lanka. Time se smatra da su poziv ili odluka dostavljeni. (5) Ako okrivljeniku koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izreena kazna zatvora, a presuda se ne moe dostaviti, sud moe okrivljeniku postaviti branitelja po slubenoj dunosti koji e razmotriti spis i po potrebi podnijeti albu. (6) Ako okrivljenik ima branitelja, sve odluke od ije dostave tee rok za podnoenje pravnog lijeka, dostavit e se okrivljeniku prema odredbama stavka 7. ovoga lanka. Ako se dostava obavlja i okrivljeniku i branitelju, rok za podnoenje pravnog lijeka tee od kasnije dostave. (7) Dopisi za koje u ovom Zakonu nije propisano da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takoer osobno, no oni se, ako se primatelj ne zatekne u stanu ili na poslu, mogu predati kojem od njegovih punoljetnih lanova domainstva, koji su duni primiti dopis. Ako se oni ne zateknu u stanu, dopis e se predati nadstojniku ili susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dopis dostavlja osobi na poslu, a ona se tamo ne zatekne, dopis se moe ostaviti osobi ovlatenoj za primanje pote koja ga je duna primiti, ili osobi koja je zaposlena na istome mjestu, ako ona pristane da primi podnesak. (8) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dopis ima dostaviti odsutna i da joj ga osobe iz stavka 7. ovoga lanka zbog toga ne mogu predati na vrijeme, dopis e se vratiti uz naznaku gdje se odsutni nalazi. (9) Dostava pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlatenoj za primanje pismena ili drugoj osobi koja radi za pravnu osobu.

Dostava tuiteljima i drugim osobama lanak 147. (1) Prvi poziv za glavnu raspravu ili ispitivanje i pismena kojima sud trai od osobe da poduzme neku radnju ili izvri kakvu obvezu dostavljaju se osobno (lanak 146. stavak 4.), oteeniku tuitelju, oteeniku i osobama iz lanka 108. stavka 2. toke 4. ovoga Zakona, odnosno njihovim zakonskim zastupnicima i opunomoenicima koji nisu odvjetnici. Na isti nain dostavljaju im se i odluke za koje od dana dostave tee rok za pravni lijek. Ako navedene osobe imaju opunomoenika, dostava se obavlja samo njihovu opunomoeniku. (2) Dravnom odvjetniku odluke i drugi dopisi mogu se dostavljati i predajom njegovoj pisarnici. (3) Pozivi za glavnu raspravu i drugi pozivi kao i odluke za koje od dana dostave tee rok za pravni lijek svim tuiteljima dostavljaju se na adresu koju su naznaili u optunom prijedlogu. Ako se pozivi i odluke ne mogu dostaviti na adresu koja je naznaena u optunom prijedlogu ili na adresu koju su prijavili sudu, istaknut e se na oglasnu plou suda i protekom roka od osam dana od isticanja na oglasnoj ploi smatra se da je dostava postala pravovaljanom. Potvrda o dostavi

sluajevima, dostava se smatra uredno obavljenom. (4) Kad primatelj ili punoljetni lan njegova domainstva odbije primiti dopis, dostavlja e zabiljeiti na dostavnici datum i sat i razlog odbijanja primitka, a dopis e ostaviti u stanu primatelja, u poslovnom prostoru gdje radi ili e, ako tako to nije mogue, dopis staviti na vrata stana ili poslovnog prostora ili ostaviti na mjestu gdje se uobiajeno ostavlja pota. Tako to naznait e se na dostavnici. Time je dostava obavljena. U sluaju dostave na mjestu poinjenja prekraja, ako primatelj svojim potpisom odbije potvrditi prijam odluke ili drugog dopisa, postupit e se na nain predvien ovim stavkom a odluka ili drugi dopis ostavit e se primatelju tako to e mu se na pogodan nain uiniti dostupnim i to e se zabiljeiti, ime se dostava smatra uredno obavljenom. (5) Dostavnicu kojom se dopis dostavlja pravnoj osobi, obrtniku ili drugoj osobi koja se bavi samostalnom djelatnou potpisuje osoba koja je primila dopis. Dostava u posebnim sluajevima

lanak 148. (1) Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavlja. Primatelj e na dostavnici sam naznaiti datum i sat primitka. (2) Ako primatelj ne zna pisati ili se nije u stanju potpisati, dostavlja e ga potpisati, naznaiti datum i sat primitka i staviti napomenu zato je potpisao primatelja. (3) Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavlja e to zabiljeiti na dostavnici i naznaiti datum i sat predaje. Ako primatelj ne zna naznait datum i sat primitka, uinit e to dostavlja te to naznaiti na dostavnici. U ovim

lanak 149. (1) Vojnim osobama, pripadnicima redarstvene vlasti i pripadnicima pravosudne policije poziv i drugi dopisi se dostavljaju, osim na nain predvien ovim Zakonom, i preko njihova zapovjednitva, odnosno neposrednog zapovjednika. (2) Osobama kojima je oduzeta sloboda poziv se dostavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjetene. (3) Pozivi i drugi dopisi osobama koje se nalaze u inozemstvu dostavljaju se sukladno meunarodnim ugovorima ili uobiajenoj praksi. Dostava se moe obaviti i neposredno putem pote, ako se strana drava tome ne protivi. (4) Poziv dravljanima Republike Hrvatske u stranoj dravi, ako se ne primjenjuje postupak propisan odredbama o meunarodnoj pravnoj pomoi u kaznenim stvarima, dostavlja se posredovanjem

diplomatskog ili konzularnog poslanstva Republike Hrvatske u stranoj dravi, uz uvjet da se strana drava ne protivi takvu nainu dostave i uz privolu primatelja poziva. Ovlateni djelatnik diplomatskog ili konzularnog poslanstva potpisuje dostavnicu kao dostavlja, ako je poziv uruen u samom poslanstvu, a ako je poziv dostavljen potom, to potvruje na dostavnici. (5) Pozivi i odluke koje se donose do zavretka glavne rasprave za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenika, mogu se predati sudioniku u postupku koji pristane da ih urui onomu komu su upueni, ako tijelo postupka smatra da je na taj nain zajameno njihovo dostavljanje. (6) Pismena se, osim presude, mogu slati brzojavom, telefaksom, e-mailom ili drugim sredstvom za komuniciranje na daljinu, ako se prema okolnostima moe pretpostaviti da e obavijest upuenu na taj nain primiti osoba kojoj je upuena. Pozivi, osim prvog poziva i pojedine obavijesti, mogu se sudionicima u postupku priopiti telefonom. (7) O dostavi ili obavijesti na nain propisan u stavku 1., 2., 5. i 6. ovoga lanka sastavit e se slubena biljeka u spisu. Razgledavanje, preslikavanje prepisivanje i spisa

(3) O uskrati iz stavka 2. ovoga lanka, sainit e sud slubenu biljeku i priloiti je u spis. (4) Kada je postupak u tijeku, doputenje iz stavka 1. ovoga lanka daje sudac koji vodi postupak, a u njegovoj odsutnosti predsjednik suda. Kada je postupak zavren, doputenje daje predsjednik suda. (5) Radnje iz stavka 1. ovoga lanka obavljaju se pod nadzorom suda a na troak onoga tko ih je zahtijevao. (6) Neovisno je li stranka u postupku, sud e dravnom odvjetniku, na njegov zahtjev, dostaviti prekrajni spis na razgledavanje. Glava IZVRENJE ODREDBE 1. Ope dvadesetdruga ODLUKA I (XXII.) OSTALE ODLUKA odredbe

IZVRENJE

lanak 150. (1) Osim stranaka i sudionika u postupku koji nakon pokretanja postupka imaju pravo razgledati, prepisivati i preslikavati pojedine dijelove spisa, moe to sud dopustiti i svakomu drugom u ijem je to opravdanom interesu. (2) Doputenje iz stavka 1. ovoga lanka u potpunosti ili dijelom moe sud uskratiti: 1. ako je potrebno time zatiti osobu okrivljenika ili drugog sudionika u postupku, 2. ako su radnje iz stavka 1. ovoga lanka protivne interesima obrane okrivljenika ili oteenika.

lanak 151. (1) Odluke izvravaju za to nadlena tijela na zahtjev suda ili drugog nadlenog tijela koje je donijelo odluku, osim ako sud sam ne izvrava svoju odluku. (2) Presude i rjeenja izvravaju se nakon to su postala pravomona i izvrna, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije. (3) Presuda postaje pravomona: 1. danom proteka albenog roka ako alba nije podnesena ili je alba podnesena nakon isteka tog roka, ili kad alba nije doputena, 2. danom odricanja od prava na albu, odustanka od podnesene albe ili odbijanja podnesene albe. (4) Presuda je izvrna nakon to je: 1. postala pravomona, 2. uruena osueniku, 3. protekao rok za njezino dragovoljno izvrenje, ako je to odreeno presudom, te 4. utvreno da nema zakonskih smetnji za njezino izvrenje. (5) Rjeenje postaje pravomono kad se vie ne moe pobijati albom ili kada alba

nije doputena. (6) Ako ovim Zakonom nije drukije propisano, rjeenja se izvravaju kad postanu pravomona. (7) Naredbe se izvravaju odmah ako tijelo koje je izdalo ne odredi drukije. (8) Ako se pojavi sumnja u doputenost izvrenja sudske odluke ili odluke drugog tijela prekrajnog postupka (odluka je proglaena pravomonom a za to se nisu ostvarili zakonski uvjeti i dr.) ili u raunanje kazne, ili u pravomonoj odluci nije odlueno o uraunavanju uhienja, zadravanja ili pritvora, ili prije izdrane kazne, ili ta uraunavanja nisu pravilno obavljena, odluit e o tome posebnim rjeenjem prvostupanjski sudac odnosno voditelj postupka. alba protiv tog rjeenja ne odgaa njegovo izvrenje, osim ako sudac odnosno voditelj postupka nije drukije odredio. (9) Ako se pojavi sumnja u tumaenje sudske odluke ili odluke drugog tijela prekrajnog postupka, o tome na nain iz stavka 8. ovoga lanka odluuje sud odnosno drugo tijelo prekrajnog postupka koje je donijelo pravomonu odluku. Postupak za izvrenje odluka lanak 152. (1) Sud mjesta prebivalita osuenika, kojem je pravomonom presudom izreena kazna zatvora, rjeenjem ga upuuje u ustanovu za izdravanje kazne zatvora nadlenoj prema posebnom zakonu. (2) Kada je pravomonu presudu iz stavka 1. ovoga lanka donio drugi sud, taj sud e presudu s klauzulom pravomonosti dostaviti sudu iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Novana kazna smatrat e se u cjelini plaenom ako osuena osoba plati dvije treine izreene novane kazne u roku odreenom odlukom kojom je ta kazna izreena. (4) Ako osuena fizika osoba nije postupila prema stavku 3. ovoga lanka ili nije u roku iz odluke o prekraju u cijelosti ili djelomino uplatila trokove

prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist ili osuena pravna osoba nije u roku odreenom odlukom o prekraju uplatila novanu kaznu ili trokove prekrajnog postupka ili oduzetu imovinsku korist, sud ili drugo tijelo koji su u prvom stupnju donijeli o tome pravomonu odluku podnijet e tijelu nadlenom za ovrhu nalog za naplatu na novanim sredstvima osuenika sukladno posebnom zakonu. Uz nalog dostavit e se ovjereni prijepis odluke o prekraju s klauzulom pravomonosti. (5) Ako tijelo nadleno za ovrhu nije punoljetnom osueniku fizikoj osobi u cjelini ili djelomino naplatilo novanu kaznu iznad 2.000,00 kuna u roku od dvije godine od primitka naloga iz stavka 4. ovoga lanka, odmah e o tome na odgovarajui nain obavijestiti podnositelja naloga. (6) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka, sud iz stavka 1. ovoga lanka e rjeenjem zamijeniti novanu kaznu radom za ope dobro prema lanku 34. stavku 6. ovoga Zakona i uputiti osuenika na izvrenje rada za ope dobro. Rjeenjem e se odrediti i zamjena neplaene novane kazne zatvorom za sluaj da osuenik ne prihvati rad za ope dobro (lanak 152.c ovog Zakona). (7) Sud koji nije nadlean za postupanje prema stavku 6. ovoga lanka i tijelo dravne uprave koje je donijelo odluku o prekraju dostavit e sudu iz stavka 1. ovoga lanka ovjereni prijepis odluke o prekraju s klauzulom pravomonosti i obavijest tijela nadlenog za ovrhu radi postupanja toga suda prema stavku 6. ovoga lanka. (8) Sud koji je donio rjeenje o zamjeni novane kazne radom za ope dobro ili zatvorom nadlean je za njegovo izvrenje i u sluaju kada je osuenik nakon donoenja rjeenja promijenio prebivalite. (9) Nakon smrti osuenika ne pokree se postupak prema ovome lanku a ako je

osuenik umro u tijeku postupka rjeenjem e sud obustaviti postupak. Ako je postupak pokrenut na prijedlog tijela dravne uprave rjeenjem e se odbaciti zahtjev. (10) Ako tijelo nadleno za ovrhu nije od osuenika fizike osobe novanu kaznu do 2.000,00 kuna, pravne osobe, fizike osobe obrtnika i fizike osobe koja obavlja drugu samostalnu djelatnost u cjelini ili djelomino naplatilo novanu kaznu, trokove postupka ili oduzetu imovinsku korist u roku od dvije godine od primitka naloga iz stavka 4. ovoga lanka, odmah e o tome na odgovarajui nain obavijestiti podnositelja naloga. (11) Kada primi obavijest iz stavka 10. ovog lanka, tijelo postupka e od Porezne uprave zatraiti da provede ovrhu na drugoj imovini osuenika. (12) Ako osuenik koji nema prebivalite ili stalni boravak u Republici Hrvatskoj ne uplati novanu kaznu u ostavljenom roku iz odluke o prekraju, sud koji je donio presudu rjeenjem e je odmah zamijeniti zatvorom, prema odredbama ovoga Zakona. Kada je odluku o prekraju donijelo tijelo dravne uprave, na prijedlog toga tijela rjeenje donosi nadleni prekrajni sud. alba protiv rjeenja o zamijeni ne odgaa izvrenje rjeenja.

i drugim pravnim osobama (u daljnjem tekstu: pravne osobe) o postojanju zajednikog interesa za izvravanje rada za ope dobro u prekrajnom postupku i o tome vodi evidenciju. (3) Na temelju ugovora iz stavka 2. ovog lanka sud izvrenja naredbom e uputiti osuenika na rad za ope dobro. (4) Pravilnik o izvravanju rada za ope dobro u prekrajnom postupku donosi ministar nadlean za poslove pravosua.

Mjesto i trokovi izvravanja rada za ope dobro lanak 152.b

(1) Rad za ope dobro izvrava se na podruju suda izvrenja. (2) Osueniku ne pripada pravo na naknadu za rad za ope dobro. (3) Osuenik do upuivanja na izvravanje rada za ope dobro ne snosi trokove izvravanja rada za ope dobro niti plaa pristojbe na podneske, slubene radnje i odluke u svezi s primjenom ovoga Zakona. Trokove svakog dolaska u mjesto izvravanja rada za ope dobro i svakog povratka u mjesto stanovanja snosi osuenik.

Upuivanje na rad za ope dobro lanak 152.c

(1) Sud izvrenja, nakon pravomonosti i izvrnosti rjeenja o zamjeni novane kazne radom za ope dobro, poziva osuenika radi uruivanja naredbe o upuivanju na izvravanje rada. (2) Prije uruenja naredbe iz stavka 1. ovog lanka, od osuenika e se uzeti pisana izjava uz njegov potpis da prihvaa rad za ope dobro koja se prilae uz naredbu. (3) Sud izvrenja upuuje osuenika na izvravanje rada za ope dobro u jednu od pravnih osoba iz evidencije iz lanka 152.a stavka 2. ovog Zakona, s podruja svoje nadlenosti. (4) Naredba o upuivanju na izvravanje

1.a POSTUPAK IZVRAVANJA RADA ZA OPE DOBRO U PREKRAJNOM POSTUPKU Nadlenost za izvravanje rada za ope dobro lanak 152.a
(1) Izvravanje rada za ope dobro u nadlenosti je prekrajnog suda prema mjestu prebivalita osuenika (u daljnjem tekstu: sud izvrenja). (2) Ministarstvo nadleno za poslove pravosua sklapa ugovore s ustanovama

rada za ope dobro dostavlja se i pravnoj osobi u kojoj e se taj rad izvravati. (5) Sadraj naredbe iz stavka 1. ovoga lanka propisuje se Pravilnikom o izvravanju rada za ope dobro u prekrajnom postupku. (6) Ako osuenik izjavi da ne prihvaa rad za ope dobro ili se na uredan poziv suda izvrenja ne odazove radi primitka naredbe iz stavka 1. ovog lanka, sud izvrenja e odmah izdati naredbu o upuivanju osuenika na izdravanje zatvora u nadlenu ustanovu za izvravanje zatvora prema rjeenju iz lanka 152. stavka 6. ovog Zakona.

Rasporeivanje i uvjeti rada za ope dobro lanak 152.d

(1) Pravna osoba rasporeuje osuenika na rad u skladu s njegovim psihofizikim sposobnostima i osobnim prilikama. (2) Rad za ope dobro izvrava se na nain koji osueniku jami potivanje ljudskog dostojanstva, temeljnih prava i sloboda te privatnosti. (3) Za vrijeme izvravanja rada za ope dobro ministarstvo nadleno za poslove pravosua osigurat e osuenika od trajnog invaliditeta i sluaja smrti zbog nezgode na radu.

po saznanju za njihovo postojanje. Molba za odgodu izvravanja rada zadrava izvravanje naredbe o emu se obavjetava pravna osoba ako joj je ve dostavljena naredba. (3) Molba za prekid izvravanja rada za ope dobro podnosi se u roku od dvadeset etiri sata od nastupa okolnosti koja je razlog za prekid. (4) Rjeenje o odgodi i prekidu izvravanja rada za ope dobro donosi sud izvrenja u roku od tri dana od primitka molbe. (5) Protiv rjeenja kojim se odbija molba za odgodu ili prekid izvravanja rada za ope dobro osuenik moe u roku od tri dana od primitka rjeenja podnijeti albu vijeu prekrajnog suda (lanak 94. stavak 2. i lanak 97. stavak 2.). (6) Rjeenje o odgodi ili prekidu izvravanja rada za ope dobro dostavlja se pravnoj osobi u kojoj se izvrava rad.

Razlozi i trajanje odgode i prekida izvravanja rada za ope dobro lanak 152.f
(1) Razlozi za odgodu i prekid izvravanja rada za ope dobro jesu: 1) akutno oboljenje, nastanak tekog invaliditeta ili znatno pogoranje postojee kronine bolesti osuenika, 2) smrt lana ue obitelji, teka bolest, teki invaliditet ili obveza izbivanja lana ue obitelji osuenika ime osuenik postaje jedini obvezni skrbnik malodobne djece, branog ili izvanbranog druga, roditelja ili posvojitelja ili posvojenika te druge osobe o kojoj se po nekoj drugoj pravnoj osnovi iskljuivo skrbi, 3) potreba obavljanja ili dovrenja radova izazvanih elementarnom nepogodom ili drugom nesreom zbog ijeg bi neobavljanja nastala znatna materijalna teta, a u uoj obitelji osuenika nema druge radno sposobne osobe.

Odgoda i prekid izvravanja rada za ope dobro lanak 152.e

(1) Izvravanje rada za ope dobro moe biti odgoeno ili prekinuto na molbu osuenika sudu izvrenja. (2) Molba za odgodu izvravanja rada za ope dobro podnosi se u roku od tri dana od uruenja naredbe o upuivanju na izvravanje rada, a ako su razlozi za odgodu nastali nakon proteka toga roka, a izvravanje rada jo nije zapoeto, u roku ne duljem od etrdeset osam sati

(2) Iznimno, sud izvrenja moe i u drugim opravdanim sluajevima izvan razloga iz stavka 1. ovoga lanka odgoditi ili prekinuti izvravanje rada za ope dobro. (3) Uz molbu za odgodu, odnosno prekid izvravanja rada za ope dobro osuenik e priloiti ispravu ili drugi dokaz o razlozima za odgodu ili prekid izvravanja rada. (4) Izvravanje rada za ope dobro iz razloga iz stavka 1. toke 1. ovoga lanka moe se odgoditi ili prekinuti dok bolest traje; zbog razloga iz toke 2. najdulje do dvadeset dana; zbog razloga iz toke 3. do dovretka posla, a najdulje do 20 dana; a iz razloga iz stavka 2. ovoga lanka najdulje do tri dana. (5) Odgoda izvravanja rada za ope dobro ne moe trajati ukupno dulje od tri mjeseca. (6) Prekid izvravanja rada za ope dobro ne moe trajati ukupno dulje od 30 dana.

rada te e naredbom odluiti o nastavku rada kod iste ili druge pravne osobe ili e prekinuti izvravanje rada i uputiti ga na izdravanje kazne zatvora, na temelju rjeenja iz lanka 152. stavka 6. ovog Zakona.

Evidencija izvravanja rada za ope dobro lanak 152.i

Pravna osoba vodi evidenciju izvravanja rada za ope dobro za pojedinog osuenika prema Pravilniku o izvravanju rada za ope dobro u prekrajnom postupku.

Uskrata lanak 152.j

dokumenata

Obavjetavanje o izvravanju rada za ope dobro lanak 152.g

(1) Pravna osoba obavijestit e sud izvrenja o izvrenom radu za ope dobro ili o zanemarivanju izvravanja rada. (2) Zanemarivanje izvravanja rada je: kanjenje ili neopravdano izbivanje s rada, dovoenje u stanje smanjene radne sposobnosti, namjerno oteenje sredstava za rad, nepotivanje organizacije i naina rada ili bilo koje drugo neprimjereno ponaanje za vrijeme rada.

Preispitivanje izvravanja rada za ope dobro lanak 152.h

Sud izvrenja povodom obavijesti pravne osobe o zanemarivanju rada za ope dobro, preispitat e izvravanje

(1) Osueniku koji u roku iz odluke o prekraju ne uplati pravomono izreenu novanu kaznu uskratit e se: 1. izdavanje vozake dozvole ili produljenje njezine valjanosti, 2. registracija motornog vozila ili produljenje registracije motornog vozila, 3. sudjelovanje na javnom natjeaju u postupcima provoenja javne nabave, 4. osnivanje pravnog subjekta i svaka njegova statusna promjena, 5. osnivanje i registriranje obrta i druge samostalne djelatnosti, 6. dodjeljivanje koncesija i dobivanje subvencija. (2) Posebnim se zakonom moe propisati uskrata i drugih dokumenata i dozvola uz one iz stavka 1. ovoga lanka, pri emu se ne smiju uskratiti potvrde iz evidencija koje se tiu osobnih (statusnih) prava, ili onih koje slue slobodi kretanja, ostvarivanju prava iz rada, mirovinskog i socijalnog osiguranja ili ijim bi se neizdavanjem ugrozilo zdravlje ili sigurnost osoba.

Registar pravomono izreenih a neuplaenih novanih kazni

lanak 152.k
(1) Radi mogueg postupanja tijela dravne uprave prema lanku 152.j ovoga Zakona, ministarstvo nadleno za pravosue ustrojit e Registar izreenih, a u ostavljenom roku neuplaenih novanih kazni (u nastavku: Registar). (2) Kada odluka o prekraju postane pravomona, a osuena osoba kojoj je kazna izreena ne uplati istu u roku odreenom odlukom o prekraju, sud i drugo tijelo koje je donijelo odluku obavijestit e o tome Registar. (3) Uz obavijest iz stavka 2. ovoga lanka dostavit e se pravomona odluka o prekraju, uz naznaku kada nastupa zastara prava na izvrenje novane kazne. (4) Kada primi obavijesti iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka, Registar unosi te podatke u jedinstvenu elektroniku bazu izreenih, a neuplaenih novanih kazni. (5) Ako osuena osoba u meuvremenu uplati novanu kaznu ili je tijelo nadleno za ovrhu naplati, bez odgode e se o tome obavijestiti Registar. (6) Ministar nadlean za poslove pravosua donijet e provedbeni propis o nainu dostave podataka u Registar, unosa podataka u Registar brisanja podataka iz Registra te pravu pristupa u Registar i uvjete i nain koritenja podataka iz Registra. (7) Uskrata moe trajati do plaanja novane kazne, njezine prisilne naplate, a najdulje do nastupanja zastare izvrenja. 2. Prekrajna OSTALE ODREDBE evidencija

socijalne skrbi. (3) Evidencije iz stavka 1. i 2. ovoga lanka vode se u elektronikom obliku. Pravna pomo

lanak 154. (1) Sudovi meusobno, a sva dravna tijela sudovima i drugim tijelima koja sudjeluju u prekrajnom postupku duni su pruiti potrebnu pravnu pomo. (2) Sudovi e, u okviru svoje nadlenosti, pruiti pravnu pomo drugim dravnim tijelima. Smrt okrivljenika i prestanak postojanja okrivljene pravne osobe lanak 155. (1) Ako se prije zapoinjanja prekrajnog postupka utvrdi da je okrivljenik umro odnosno okrivljena pravna osoba prestala postojati (lanak 59. stavak 2. prva reenica), rjeenjem e se odbaciti optuni prijedlog, a ako se injenica smrti ili prestanak postojanja pravne osobe utvrdi nakon zapoinjanja postupka, rjeenjem e se obustaviti prekrajni postupak. (2) Ako se postupak moe provesti protiv pravnog sljednika pravne osobe, nee se donositi rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka, ve e se zastati s postupanjem i postupak nastaviti nakon to ovlateni tuitelj na odgovarajui nain izmijeni optuni prijedlog. Ako je ve doneseno rjeenje iz stavka 1. ovoga lanka, nakon to tuitelj izmijeni optuni prijedlog, to e se rjeenje staviti izvan snage i nastaviti postupak. (3) Ako se nakon izdavanja prekrajnog naloga, a prije njegove pravomonosti ili stavljanja izvan snage, utvrdi da je okrivljenik umro odnosno okrivljena pravna osoba prestala postojati, rjeenjem e se prekrajni nalog staviti izvan snage. (4) Rjeenje iz stavka 1. i 2. ovoga lanka donosi sud kod kojeg se nalazi spis u asu utvrenja smrti okrivljenika odnosno prestanka postojanja pravne osobe.

lanak 153. (1) Prekrajnu evidenciju ustrojava i vodi ministarstvo nadleno za poslove pravosua prema pravilniku kojeg donosi ministar nadlean za poslove pravosua. (2) Propise o evidenciji izreenih odgojnih mjera donosi ministar nadlean za poslove

Imunitet lanak 156. (1) Nitko tko u Republici Hrvatskoj poini prekraj ne uiva imunitet od prekrajnog progona, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije. (2) Za osobe koje po meunarodnom pravu u Republici Hrvatskoj uivaju imunitet od prekrajnog progona, primjenjuju se o tome pravila meunarodnog prava. (3) U sumnji jesu li u pitanju osobe koje uivaju pravo imuniteta po pravilima meunarodnog prava sud e se obratiti za objanjenje ministarstvu nadlenom za poslove vanjskih poslova. Pokretanje i zapoinjanje prekrajnog postupka lanak 157. (1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, prekrajni se postupak pokree: 1. izdavanjem prekrajnog naloga, 2. podnoenjem optunog prijedloga ovlatenog tuitelja. (2) Prekrajni postupak zapoinje: 1. otvaranjem glavne rasprave, 2. u postupku bez glavne rasprave, ispitivanjem okrivljenika ili izvoenjem drugog dokaza. (3) Ako tijelo prekrajnog postupka vodi prekrajni postupak po slubenoj dunosti, postupak se pokree donoenjem rjeenja o provoenju prekrajnog postupka. (4) Rjeenje o pokretanju prekrajnog postupka dostavlja se okrivljeniku s pozivom za raspravu ili ispitivanje a protiv njega nije doputena alba. (5) Rjeenje iz stavka 3. ovoga lanka sadri podatke o okrivljeniku te kratak injenini i zakonski opis prekraja. Ako je to potrebno zbog injenica koje su se utvrdile u postupku, tijelo prekrajnog postupka e izmijeniti ili proiriti rjeenje na novi prekraj ili u pogledu injeninog i zakonskog opisa prekraja radi kojeg se ve vodi postupak. Glava dvadesettrea (XXIII.)

TIJEK POSTUPKA DO DONOENJA PRESUDE 1. IZVIDI DOKAZA I HITNO IZVOENJE

Izvidi prekraja i prikupljanje dokaza u provoenju nadzora lanak 158. (1) Ovlatene osobe tijela dravne uprave kada postupaju u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora ili ako postoje osnove sumnje da je poinjen prekraj, dune su poduzeti potrebne mjere da se: 1. utvrdi je li poinjen prekraj i tko je poinitelj, 2. poinitelj ili sudionik ne sakrije ili pobjegne, 3. otkriju i osiguraju tragovi prekraja i predmeti koji mogu posluiti pri utvrivanju injenica, 4. prikupe sve obavijesti koje bi mogle biti od koristi za uspjeno voenje prekrajnog postupka. (2) Tijela dravne uprave mogu traiti obavijesti od graana te poduzimati druge mjere sukladno propisima kojima je ureeno njihovo djelovanje, osim ako te mjere nisu u suprotnosti s ovim Zakonom. Ako postoji opasnost od naruavanja javnog reda ili opasnost po sigurnost osoba i imovine, tijela dravne uprave mogu traiti pomo policije u obavljanju radnji iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Policija radi ispunjenja zadae iz stavka 1. ovoga lanka moe: 1. traiti potrebne obavijesti od graana, 2. obaviti potreban pregled prijevoznih sredstava, osoba i prtljage, 3. u najkraem potrebnom vremenu a najdulje est sati nadzirati i ograniiti kretanje odreenih osoba na odreenom prostoru, 4. poduzeti druge mjere za otkrivanje osoba i stvari (promatranje, pratnja, blokada, racija, zasjeda, klopka, i dr.), 5. poduzeti potrebne mjere u vezi s utvrivanjem istovjetnosti osoba i predmeta,

6. u nazonosti odgovorne osobe obaviti pregled odreenih objekata i prostorija dravnih tijela, pravnih osoba te drugih poslovnih prostora i ostvariti uvid u odreenu njihovu dokumentaciju i podatke, 7. poduzeti i druge potrebne mjere i radnje. (4) O injenicama i okolnostima koje su utvrene prilikom poduzimanja pojedinih radnji iz stavka 1. 3. ovoga lanka, a od interesa su za prekrajni postupak, sastavit e se slubena biljeka, ako ovim Zakonom ili posebnim propisom nije odreeno da se sastavlja zapisnik. (5) Ako je ovlatena slubena osoba tijela dravne uprave u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora neposredno opaala radnju poinjenja prekraja ili to neposredno utvrdila odgovarajuim tehnikim ureajima i o tome sainila slubenu biljeku ili tehniku snimku, slubena biljeka i tehnika snimka dokazi su u prekrajnom postupku. Kao dokaz u prekrajnom postupku mogu se koristiti i zapisnici koje su tijela nadzora sainila obavljajui nadzor prema posebnim propisima, ako su ti zapisnici sainjeni prema odredbama Zakona o opem upravnom postupku ili posebnim propisima kojima se ureuje nadzor. (6) Prikupljajui obavijesti ovlatena osoba tijela dravne uprave, kada postupa u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora, mogu osobu ispitati u svojstvu osumnjienika, sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju okrivljenika u prekrajnom postupku. Pri tome ga moraju upozoriti da ima pravo uzeti branitelja koji moe biti nazoan njegovu ispitivanju. Ako okrivljenik odmah ne uzme branitelja ili ako ne odlui iskazivati bez branitelja, tijela dravne uprave e zastati s ispitivanjem do 2 sata da bi osumnjienik mogao uzeti si branitelja kojeg sam odabere ili s liste deurnih odvjetnika. (7) Ovlatena osoba tijela dravne uprave kada postupa u okviru svoje nadlenosti za provoenje nadzora moe ispitati i osobe u svojstvu svjedoka sukladno odredbama ovoga Zakona o ispitivanju svjedoka u prekrajnom postupku.

(8) Zapisnici o ispitivanju osumnjienika i svjedoka iz stavka 6. i 7. ovoga lanka mogu se koristiti kao dokazi u prekrajnom postupku. Hitno izvoenje dokaza

lanak 159. (1) Ovlatene osobe tijela dravne uprave kada postupaju u okviru svoje nadlenosti nadzora ako postoje osnove sumnje da je poinjen prekraj mogu od suda zatraiti da i prije pokretanja prekrajnog postupka prema odredbama ovoga Zakona naredi: 1. pretragu stana i drugih prostora, prijevoznih sredstava, prtljage i osoba, 2. privremeno oduzme predmete, 3. privremeno obustavi izvrenje financijske transakcije, 4. prepoznavanje, 5. oevid, 6. potrebna vjetaenja. (2) Ako postoji opasnost od odgode, nadlena tijela dravne uprave mogu sama odrediti izvoenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka, osim pretrage stana i prepoznavanja. O poduzetim radnjama sastavljaju zapisnik a za oduzete predmete izdaju i potvrdu, koji se prilau uz optuni prijedlog. (3) Sud izvrenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka moe povjeriti tijelima dravne uprave. (4) Zapisnici o radnjama iz stavka 1. i 2. ovoga lanka dokaz su u prekrajnom postupku. (5) Radnje iz stavka 1. ovoga lanka provode se smislenom primjenom odredbi Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na te radnje i njihovo poduzimanje prije zapoinjanja kaznenog postupka, osim ako je odredbom ovoga lanka neto drukije odreeno. (6) Osoba koja ometa provoenje radnji iz stavka 1. ovoga lanka ili ne preda predmet koji se trai prilikom pretrage, moe se kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna. (7) Ako je kod izvoenja radnji iz stavka 1. i 2. ovoga lanka potrebna primjena

prinude ili se oekuje fiziki otpor provoenju radnji, a radnju provodi tijelo dravne uprave razliito od policije, policija e tome tijelu dravne uprave pruiti pomo pri njezinom provoenju. 2. POKRETANJE PREKRAJNOG POSTUPKA I PRIPREME ZA GLAVNU RASPRAVU Sadraj optunog prijedloga

lanak 160. (1) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, prekrajni se postupak moe voditi samo na temelju podnesenog optunog prijedloga ovlatenog tuitelja. (2) Optuni prijedlog sadri: 1. Podatke o tuitelju i to: naziv dravnog tijela ili pravne osobe, odnosno ime i prezime tuitelja fizike osobe te adresu tuitelja, 2. za poinitelja prekraja fiziku osobu ime i prezime s osobnim podacima (lanak 171. stavak 1.), je li u zadravanju i tono od kada a ako je puten na slobodu u kojem vremenu je bio lien slobode, primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada, 3. za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou osim podataka iz stavka 2. toke 2. ovoga lanka jo toan naziv obrta ili djelatnosti, sjedite i mjesto upisa obrta ili druge samostalne djelatnosti, 4. za poinitelja prekraja pravnu osobu i druge subjekte izjednaene s pravnim osobama njezin toan naziv, sjedite i matini broj, ime i prezime njezina predstavnika, vrijeme roenja i adresu stanovanja, dravljanstvo, dravu izdavanja putovnice i broj putovnice ukoliko je stranac te primjenjuje li se koja od mjera opreza i od kada, 5. injenini opis radnje prekraja iz koje proistjee zakonsko obiljeje prekraja, 6. vrijeme i mjesto poinjenja prekraja, sredstvo kojim je poinjen prekraj te i ostale bitne okolnosti za tono odreenje prekraja,

7. zakonski naziv prekraja i propis kojim je odreen, 8. prijedlog o dokazima koje treba provesti na glavnoj raspravi, naznaku imena svjedoka i drugih ije se ispitivanje predlae, spisa koje treba proitati i predmeta koji slue za utvrivanje injenica, s kratkim obrazloenjem optunog prijedloga. Tuitelj u optunom prijedlogu moe predloiti vrstu, visinu i trajanje sankcije. Takav prijedlog ne obvezuje sud, 9. pisanu obavijest iz lanka 109.a stavka 1. i 2. ovoga Zakona, 10. podatak ovlatenog tuitelja je li protiv poinitelja podnesena i kaznena prijava u vezi s istim dogaajem. (3) Jednim optunim prijedlogom moe se obuhvatiti vie prekraja ili vie okrivljenika samo ako se prema odredbama lanka 99. ovoga Zakona moe provesti jedinstven postupak i donijeti jedna odluka o prekraju. (4) Optuni se prijedlog dostavlja nadlenom sudu u onoliko primjeraka koliko ima okrivljenika i jedan primjerak za sud. Ispitivanje optunog prijedloga

lanak 161. (1) Sudac kojemu je predmet dodijeljen u rad, po najprije e ispitati je li nadlean i ako ustanovi da nije, rjeenjem e se oglasiti nenadlenim i po pravomonosti rjeenja predmet ustupti nadlenom sudu. (2) Ako se nije oglasio nenadlenim, sud e ispitati je li optuni prijedlog sastavljen sukladno lanku 160. ovoga Zakona i postoje li okolnosti zbog kojih nije mogue voditi prekrajni postupak. (3) Ako u optunom prijedlogu nedostaje koji od podataka iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona jer ih tuitelj nije mogao pribaviti a podaci koji nedostaju nisu takvi da bez njih ne moe zapoeti postupak, postupak e se nastaviti, a tuitelj ili sud po slubenoj dunosti pribaviti e nedostajue podatke tijekom postupka. (4) Ako u optunom prijedlogu nedostaju

podaci iz lanka 160. stavka 2. ovoga Zakona bez kojih nije mogue voditi postupak ili su podaci pogreni, sud e pozvati tuitelja da nadopuni ili ispravi optuni prijedlog u roku od 8 dana. Ako tuitelj to ne uini, sud e rjeenjem odbaciti optuni prijedlog. Ako uz optuni prijedlog nije priloena pisana obavijest iz lanka 109.a ovoga Zakona, pozvat e se tuitelj da je u odreenom roku pribavi, i sastavljenu prema lanku 109. a stavku 1. i 2. ovoga Zakona, dostavi. Ako tako ne postupi u ostavljenom roku, odbacit e se rjeenjem optuni prijedlog. (5) Ispitujui optuni prijedlog, sud e donijeti presudu kojom se optuba odbija ako: 1. podnositelj optunog prijedloga nije ovlateni tuitelj, 2. postoje okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon, 3. je tuitelj odustao od optunog prijedloga. (6) Ako sud, ispitujui optuni prijedlog nae da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekraj, odmah e donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobaa optube. (7) Ako sud smatra da za to postoje uvjeti predvieni ovim zakonom, odmah e izdati prekrajni nalog. Pripreme za glavnu raspravu

5. druge osobe ija je nazonost na raspravi potrebna. Pozivanje lanak 163. Pozivanje dostavom pisanog poziva obavlja se na adresu osobe koja se poziva, sukladno odredbama lanka 145. stavka 6. toke 1.do 5. ovoga Zakona. Pozivanje na glavnu raspravu

lanak 162. (1) Ako nije donio ni jednu od odluka iz lanka 161. ovoga Zakona, sud e naredbom odrediti vrijeme i mjesto odravanja glavne rasprave te na glavnu raspravu pozvati osobe ija je nazonost potrebna. (2) Na glavnu raspravu e se pozvati: 1. tuitelj i njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, 2. okrivljenik i njegov branitelj, 3. oteenik i njegov zakonski zastupnik ili opunomoenik, 4. svjedoci i vjetaci za koje sud smatra da ih je potrebno pozvati

lanak 164. (1) Poziv okrivljeniku za glavnu raspravu odnosno ispitivanje ima sadraj sukladno odredbi lanka 128. ovoga Zakona. Ako nazonost okrivljenika nije nuna, sud e okrivljeniku u pozivu naznaiti da svoju obranu moe iznijeti pisanim podneskom. (2) Izmeu dostave poziva okrivljeniku i dana zakazane glavne rasprave odnosno ispitivanja mora se okrivljeniku ostaviti vrijeme od najmanje tri dana radi pripreme obrane, a na njegov zahtjev se moe i skratiti to vrijeme. (3) Tuitelj se poziva pisanim pozivom tako to e se navesti naziv suda, ime i prezime, odnosno naziv tuitelja, vrijeme i mjesto dolaska, prekrajni predmet u svezi kojeg se poziva, te slubeni peat suda i potpis suca. (4) Sudionici u postupku (lanak 108. stavak 2. toke 1. do 4.), svjedoci, vjetaci i tumai pozivaju se pisanim pozivom tako to e se navesti njihovo ime i prezime, naziv suda, vrijeme i mjesto dolaska, u kojem svojstvu se poziva, prekrajni predmet u svezi kojeg se poziva te slubeni peat suda i potpis suca, a svjedoka, vjetaka i tumaa upozorit e se ako se ne odazove pozivu i ne opravda svoj nedolazak moe se naloiti njegovo dovoenje. 3. Ope lanak 165. GLAVNA RASPRAVA odredbe

(1) Glavna rasprava poinje njezinim otvaranjem u vrijeme i na mjestu gdje je zakazana. Prije otvaranja glavne rasprave sud provjerava jesu li se stekli uvjeti za njezino odravanje. Sud nakon otvaranja rasprave objavljuje predmet postupka. (2) Glavna je rasprava javna, ako ovim Zakonom nije odreeno drukije. (3) Dunost je suca da se brine o svestranom raspravljanju o predmetu, da sprjeava svako odugovlaenje postupka i brine o odravanju reda u sudnici i dostojanstvu suda. (4) Sudac upravlja glavnom raspravom, ispituje okrivljenika, svjedoke, vjetake, daje rije strankama i sudionicima u postupku. (5) Na glavnoj raspravi se prvo ispituje okrivljenik a potom izvode dokazi redom koji odreuje sudac. Ako ima vie okrivljenika ispituju se odvojeno, jedan po jedan. (6) U sudnici se ne smiju obavljati fotografska, filmska, televizijska i druga snimanja tehnikim ureajima. Iznimno, predsjednik suda rjeenjem moe dopustiti fotografsko, a predsjednik Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske, televizijsko i drugo snimanje na pojedinoj glavnoj raspravi. Stranke i oteenik mogu za svoje potrebe zvuno snimati tijek rasprave, osim ako je s rasprave iskljuena javnost ili ako time ometaju tijek postupka. (7) Ako je snimanje doputeno sukladno stavku 6. ovoga lanka, sudac na glavnoj raspravi moe iz opravdanih razloga odluiti rjeenjem da se pojedini dijelovi glavne rasprave ne snimaju. (8) Protiv rjeenja iz stavka 6. i 7. ovoga lanka kojim se odbija ili doputa snimanje nije doputena alba. (9) Stranke i sudionici u postupku (lanak 108. stavak 1. i 2.) imaju pravo na glavnoj raspravi predlagati izvoenje dokaza, davati druge prijedloge i izjave i oitovanja o izvedenim dokazima, te uz doputenje suca postavljati pitanja drugima u postupku. Sudac rjeenjem na zapisniku s kratkim obrazloenjem odluuje o dokaznim prijedlozima stranaka i

sudionika u postupku. Protiv rjeenja nije doputena posebna alba. Stegovno kanjavanje

lanak 166. (1) Ako su postupci branitelja, oponumoenika ili zakonskog zastupnika, koje poduzimaju tijekom voenja postupka, oito upravljeni na odugovlaenje postupka, sud ih moe rjeenjem kazniti novanom kaznom do 5.000,00 kuna. (2) Ako okrivljenik, branitelj, oteenik, zakonski zastupnik, opunomoenik, svjedok, vjetak, tuma ili druga osoba nazona zasjedanju ometa red ili se ne pokorava nalozima suca za odravanje reda, sudac e je opomenuti a ako i dalje nastavi ometati red moe je novano kazniti do 5.000,00 kuna. Ako je djelo ometanja reda ili neposluha teke naravi, poinitelj e se kazniti i bez opomene. Za ponovljeno djelo, poinitelj e se kazniti novanom kaznom do 10.0000,00 kuna. (3) O kanjavanju odvjetnika ili odvjetnikog vjebenika sud e izvjesiti Hrvatsku odvjetniku komoru. Pretpostavke rasprave za odravanje glavne

lanak 167. (1) Ako sudac prije otvaranja glavne rasprave ustanovi da je tuitelj odustao od optunog prijedloga, presudom e odbiti optubu. (2) Prije otvaranja rasprave sudac provjerava jesu li dole sve pozvane osobe i jesu li se ostvarili drugi uvjeti za odravanje rasprave. (3) Ako na glavnu raspravu nisu dole uredno pozvane stranke i drugi uredno pozvani sudionici u postupku, glavna se rasprava moe odrati i donijeti presuda. Glavna se rasprava moe odrati bez nazonosti okrivljenika ako njegovo ispitivanje nije potrebno i ako to nije od utjecaja na zakonito i pravilno donoenje presude.

(4) Ako druge pozvane osobe nisu dole na glavnu raspravu, ona e se odrati i bez njihove nazonost, a ako je njihova nazonost nuna, rasprava e se odloiti i sud e ih nanovo pozvati ili, kada za to postoje uvjeti, narediti njihovo dovoenje. (5) Ako tuitelj nije uredno pozvan, glavna rasprava se moe iznimno odrati i bez njegove nazonosti samo ako to nije na tetu njegova pravnog interesa i ne ugroava pravilno utvrivanje injenica u postupku. (6) Ako postoje uvjeti za odravanje glavne rasprave bez nazonosti pojedinih osoba, proitat e se ranije iznesena ili pisano podnesena obrana okrivljenika, iskazi svjedoka i pribavljeni nalaz i miljenje vjetaka. (7) Ako se nisu ostvarili uvjeti za odravanje glavne rasprave, sudac moe izvan rasprave ispitati svjedoke i vjetake koji su se odazvali pozivu za raspravu. Zapisnik o njihovu ispitivanju proitat e se na raspravi u kasnijem dokaznom postupku. (8) Ako bi se prema stanju dokaza u spisu predmeta trebala donijeti presuda kojom se optuba odbija, glavna e se rasprava odrati bez obzira na nazonost stranaka i drugih pozvanih osoba i jesu li se stekli zakonski uvjeti za odravanje rasprave. Odgoda i prekid glavne rasprave

4. ako treba izvesti nove dokaze ili postoje druge smetnje za zavretak rasprave. (2) U sluaju iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka, sud e narediti da se okrivljenik, svjedok i vjetak koji su bili uredno pozvani dovedu na sljedeu raspravu. Ako te osobe u meuvremenu opravdaju svoj nedolazak na raspravu i obeaju da e doi na sljedeu, sud e povui nalog o dovoenju, osim ako iz okolnosti ne proizlazi da te osobe izbjegavaju dolazak na glavnu raspravu. (3) Sudac moe prekinuti glavnu raspravu radi odmora, proteka radnog vremena, radi pribavljanja odreenih dokaza ili iz drugih opravdanih razloga. Sud e voditi brigu o tome da prekid traje to krae. (4) Protiv rjeenja o odgodi i prekidu glavne rasprave nije doputena alba. Zapisnik o glavnoj raspravi

lanak 168. (1) Rjeenjem se glavna rasprava koja nije zapoela moe odgoditi, a ako je zapoela prekinut e se i zakazati njezin nastavak: 1. ako se okrivljenik nije odazvao na raspravu a sud ocjenjuje nunim njegovo ispitivanje prije presuenja, a nije ga bilo mogue odmah dovesti, 2. ako nije nazona koja druga osoba bez koje se po zakonu ne moe odrati glavna rasprava ili ako bez nazonosti neke od pozvanih osoba ne bi bilo svrsishodno odrati raspravu pa ih je zato potrebno ponovo pozvati, 3. ako okrivljenik ili njegov branitelj nisu uredno pozvani na raspravu,

lanak 169. (1) O radu na glavnoj raspravi mora se voditi zapisnik u koji se unosi u bitnom cijeli tijek glavne rasprave. (2) Zapisnik se zavrava zakljuenjem zasjedanja i potpisuju ga sudac i zapisniar i okrivljenik ako je nazoan. Ako okrivljenik odbije potpisati zapisnik, to e se u zapisniku naznaiti. (3) Stranke i sudionici u postupku imaju pravo pregledati zavreni zapisnik i njegove priloge, dati primjedbe u svezi sa sadrajem i traiti ispravak zapisnika. (4) Ispravak pogreno upisanih imena, brojeva i drugih oitih pogreaka u pisanju moe narediti sudac na prijedlog stranaka ili ispitane osobe ili po slubenoj dunosti. (5) Primjedbe i prijedlozi stranaka u svezi sa zapisnikom te ispravci i dopune obavljeni u zapisniku moraju se zabiljeiti u nastavku zavrenog zapisnika. U nastavku zapisnika zabiljeit e se i razlozi zbog kojih pojedini prijedlozi i primjedbe nisu prihvaeni. Sudac i zapisniar potpisuju i nastavak zapisnika. (6) U uvodu zapisnika naznaiti e se sud pred kojim se odrava glavna rasprava, mjesto i vrijeme odravanja rasprave, ime i

prezime suca i zapisniara, tuitelja odnosno njegova zastupnika, okrivljenika i branitelja, oteenika i njegova zakonskog zastupnika ili opunomoenika, tumaa, prekraj koji je predmet raspravljanja te je li glavna rasprava javna ili je javnost iskljuena. (7) Zapisnik mora osobito sadravati podatke o tome koji je optuni prijedlog na glavnoj raspravi proitan ili usmeno izloen, je li tijekom rasprave optuni prijedlog izmijenjen ili proiren, kakve su prijedloge podnijele stranke i kakve je odluke donosio sudac, koji su dokazi izvedeni, jesu li proitani kakvi zapisnici i drugi podnesci, jesu li reproducirane zvune ili druge snimke i kakve su primjedbe dale stranke u svezi s proitanim zapisnicima, podnescima ili reproduciranim snimkama. Ako je s glavne rasprave iskljuena javnost, u zapisniku e se naznaiti da je sudac upozorio nazone na posljedice ako neovlateno otkriju ono to su na toj glavnoj raspravi saznali kao tajnu. (8) Ako je na glavnoj raspravi doneseno rjeenje o zadravanju, mjeri opreza ili jamstvu, to e se rjeenje unijeti u zapisnik. Ako je na kakvo rjeenje doneseno tijekom glavne rasprave doputena posebna alba, takvo e se rjeenje izraditi i zasebno, osim ako su se stranke odrekle prava na albu. (9) U zapisnik o glavnoj raspravi unosi se potpuna izreka presude, uz naznaku je li javno objavljena. Izreka presude u zapisniku o glavnoj raspravi je izvornik presude. Poetak glavne rasprave lanak 170. (1) Glavna rasprava poinje njezinim otvaranjem, nakon ega se ita ili izlae optuni prijedlog. (2) Optuni prijedlog ita ili usmeno izlae sudac, a ako je na raspravi nazoan tuitelj odnosno njegov zastupnik moe to i on uiniti.

Ispitivanje

okrivljenika

lanak 171. (1) Kad se okrivljenik prvi put ispituje, pitat e se za ime i prezime, nadimak ako ga ima, ime i prezime roditelja, djevojako obiteljsko ime majke, gdje je roen, gdje stanuje, dan, mjesec i godinu roenja, iji je dravljanin, koji mu je matini broj graana Republike Hrvatske, ime se zanima, kakve su mu obiteljske prilike, zna li pisati, kakve je kole zavrio, je li odlikovan, kakva je imovna stanja, je li kad i zato prekrajno ili kazneno osuivan, je li i kad izreenu kaznu izdrao, vodi li se protiv njega postupak za koji drugi prekraj ili kazneno djelo, a ako je maloljetan i tko mu je zakonski zastupnik. Okrivljenik e se pitati i za druge osobne podatke ako je to od vanosti za postupak. Okrivljenik e se pouiti da je duan odazvati se pozivu i odmah priopiti svaku promjenu adrese ili namjeru da promijeni boravite, a upozorit e se i na posljedice ako prema tome ne postupi. (2) Kad se prvi put ispituje okrivljenik e se upozoriti da nije duan iznijeti svoju obranu niti odgovarati na pitanja, to e se unijeti u zapisnik. (3) Okrivljenik se ispituje usmeno. Pri ispitivanju okrivljeniku se moe dopustiti da se slui svojim biljekama. (4) Pri ispitivanju treba okrivljeniku omoguiti da se u neometanom izlaganju oituje o svim okolnostima koje ga terete i da iznese sve injenice koje mu slue za obranu. (5) Kad okrivljenik zavri iskaz, postavit e mu se pitanja ako je potrebno da se popune praznine ili otklone proturjenosti i nejasnoe u njegovu izlaganju. (6) Ispitivanje treba obavljati tako da se u potpunosti potuje osoba okrivljenika. (7) Prema okrivljeniku se ne smije upotrijebiti sila, prijetnja ili druga slina sredstva da bi se dolo do njegove izjave ili priznanja. (8) Ako je postupljeno suprotno odredbama stavka 2. i 7. ovoga lanka, iskaz okrivljenika ne moe se upotrijebiti

kao dokaz u prekrajnom postupku. (9) Ako okrivljenik ne boravi i nema prebivalite na podruju suda koji vodi prekrajni postupak, moe ga se ispitati zamolbenim putem pred sudom gdje boravi ili ima prebivalite.

lanak 171.a
(1) Kada se okrivljenik prvi puta ispituje, prije uzimanja njegove obrane, trait e se od njega da se oituje o optunom prijedlogu i krivnji za prekraj za koji se tereti. (2) Ako se okrivljenik oitovao krivim u odnosu na sve toke optunog prijedloga, okolnosno e se ispitati na sve toke optunog prijedloga. (3) Ako sud okrivljenikovo priznanje ocijeni sukladnim dokazima u spisu, u nastavku dokaznog postupka izvest e samo dokaze koji se odnose na odluku o prekrajnopravnim sankcijama i drugim mjerama. Okrivljenikovo pravo na branitelja

stavku 2. ovoga lanka. Ako okrivljenik ne uzme si sam branitelja, na zahtjev suca predsjednik suda postavit e mu branitelja po slubenoj dunosti u daljnjem tijeku do pravomonog dovretka postupka. alba protiv rjeenja o postavljanju branitelja po slubenoj dunosti ne odgaa izvrenje rjeenja. U svakom sluaju, tijekom ispitivanja okrivljenika a i drugih radnji u postupku u kojima sudjeluje gluhi ili nijemi okrivljenik, mora biti nazoan tuma. (4) Ako je postupljeno protivno stavku 2. i 3. ovoga lanka, na iskazu okrivljenika ne moe se utemeljiti osuujua presuda. Ispitivanje svjedoka i vjetaka

lanak 172. (1) Okrivljenik moe imati branitelja tijekom cijelog prekrajnog postupka, a i prije njegova pokretanja, kad je to ovim Zakonom propisano (lanak 158. stavak 6.). (2) Ako je okrivljenik uhien i doveden pred sud, sudac ga je duan upozoriti o pravu na branitelja. Ako se okrivljenik oituje da eli branitelja, zastat e se s ispitivanjem najvie do dva sata u kojem vremenu e se na odgovarajui nain omoguiti okrivljeniku da si uzme branitelja ili da ga izabere s liste deurnih odvjetnika. Ako u tom vremenu okrivljenik ne uzme branitelja ili branitelj kojeg je uzeo ili izabrao u tom vremenu ne doe, sud moe ispitati okrivljenika i bez nazonosti branitelja. Oitovanje okrivljenika o branitelju unijeti e se u zapisnik. (3) Ako sudac ustanovi da je okrivljenik nijem ili gluh duan je, bez obzira u kojoj je fazi postupak, u svemu postupiti prema

lanak 173. (1) Pri ispitivanju svjedoka i vjetaka u prekrajnom postupku primjenjivat e se smisleno odredbe koje vae u Zakonu o kaznenom postupku za ispitivanje svjedoka i vjetaka, osim ako ovim Zakonom nije to drukije odreeno (lanak 166. stavak 2., lanak 167. stavak 7. i lanak 168. stavak 2.). (2) Svjedoka i vjetaka koji ne boravi i nema prebivalite na podruju suda koji vodi postupak moe se i zamolbenim putem ispitati pred sudom gdje svjedok ili vjetak boravi ili ima prebivalite. Pretraga, privremeno predmeta, prepoznavanje, vjetaenja oduzimanje oevid i

lanak 174. Pri obavljanju pretrage stana i drugih prostora, prijevoznih sredstava, prtljage i osoba, privremenom oduzimanju predmeta, obustavi izvrenja financijske transakcije, prepoznavanju, oevidu i odreivanju vjetaenja u prekrajnom postupku pa i prije njegova pokretanja (lanak 159.) primijenjivat e se, primjereno prekrajnom postupku, smisleno odredbe koje o tome vae u Zakonu o kaznenom postupku.

Isprave

tehnike

snimke

potrebe za izvoenjem jo nekih dokaza, objavit e da je dokazni postupak zavren. Zavrni govor stranaka i zavretak glavne rasprave lanak 178. (1) Nakon zavrenog dokaznog postupka sudac daje rije strankama, oteeniku i branitelju ako su nazoni na raspravi. Prvi govori tuitelj, zatim oteenik, branitelj i potom okrivljenik. Sud moe dopustiti da se tuitelj i oteenik osvrnu na zavrni govor okrivljenika i/ili njegova branitelja, ali nakon toga mora omoguiti odgovor okrivljenika i/ili njegova branitelja. (2) Ako sudac nakon zavrnih govora iz stavka 1. ovoga lanka ne utvrdi da treba izvesti jo neke dokaze objavit e da je glavna rasprava zavrena i povui se radi donoenja presude. Glava PRESUDA Donoenje i objava presude dvadesetetvrta (XXIV.)

lanak 175. Zapisnici o pretrazi, privremenom oduzimanju predmeta, prepoznavanju, oevidu, vjetaenju, isprave, knjige, spisi i druga pismena kao i tehnike snimke koje slue za utvrivanje injenica proitat e se ili pregledati na glavnoj raspravi. Izmjena, proirenje i podnoenje novog optunog prijedloga lanak 176. (1) Ako u tijeku glavne rasprave izvedeni dokazi pokazuju drukije injenino stanje nego je izloeno u optunom prijedlogu, nazoni tuitelj moe do zavretka dokaznog postupka usmeno izmijeniti (promijeniti, suziti ili proiriti) ili podnijeti novi optuni prijedlog. Novi ili izmijenjeni optuni prijedlog moe se odnositi samo na dogaaj koji je predmet optube, odnosno na s njim usko povezani dogaaj. Ako je rije o manjoj izmjeni u injeninom opisu djela ili njegovoj drukijoj pravnoj kvalifikaciji, izmjena optunog prijedloga moe se uinit usmeno na zapisnik. (2) Sud moe dopustiti prekid glavne rasprave radi pripremanja izmijenjenog ili novog optunog prijedloga i za to odredit e rok koji ne moe biti dulji od osam dana. Tako izmijenjeni optuni prijedlog dostavit e se okrivljeniku. Ako tuitelj ne izmijeni optuni prijedlog ili ne podnese novi u zadanom roku, postupak e se nastaviti prema postojeem optunom prijedlogu. (3) Okrivljeniku e se u svakom sluaju pruiti mogunost usmenog ili pisanog oitovanja o izmijenjenom ili novom optunom prijedlogu. Zavretak dokaznog postupka

lanak 177. Nakon to stranke i sudionici u postupku (lanak 108. stavak 1. i 2.), nazoni na glavnoj raspravi iscrpe dokazne prijedloge ili sudac odbije prijedloge za daljnjim izvoenjem dokaza i ustanovi da nema

lanak 179. (1) Ako sudac utvrdi da ne treba nastaviti glavnu raspravu radi dopune postupka ili razjanjenja pojedinih pitanja, odmah e donijeti presudu, koju e priopiti nazonim strankama i sudionicima u postupku. Ako u sloenijim predmetima sud ne moe nakon zavretka glavne rasprave istog dana donijeti presudu, odgodit e njezino donoenje i objavu za tri dana. O mjestu i vremenu priopavanja presude izvijestit e se nazone stranke i sudionici. U svakom sluaju, izreka presude unosi se u zapisnik o glavnoj raspravi i izvornik je presude. Ako je doneseno i rjeenje o zadravanju i ono se unosi o zapisnik o glavnoj raspravi. (2) Presuda se donosi i javno objavljuje u ime Republike Hrvatske. (3) Presuda se moe odnositi samo na osobu protiv koje je podnesen optuni prijedlog i proveden postupak i samo na djelo iz podnesenog ili na raspravi

izmijenjenog ili proirenog optunog prijedloga. (4) Sud nije vezan za prijedlog tuitelja o pravnoj ocjeni djela. (5) Sud temelji presudu samo na injenicama i dokazima koji su izneseni na glavnoj raspravi, savjesno cijenei svaki dokaz pojedinano i u svezi s ostalim dokazima te e na temelju takve ocjene izvesti zakljuak je li neka injenica dokazana. (6) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, ovjerovljeni prijepis presude s obrazloenjem dostavlja se strankama i drugim osobama koje imaju pravo albe. (7) Svatko tko, sukladno ovom Zakonu, ima pravo albe protiv presude moe se odrei toga prava nakon to mu je usmeno priopena odnosno dostavljena presuda protiv koje ima pravo na albu, a moe i odustati od ve podnesene albe. Okrivljenik moe odustati od podnesene albe koju je u njegovu korist podnijela za to ovlatena osoba (lanak 192. stavak 2.). Ako se okrivljenik odrekao prava na albu, albu ne mogu podnijeti osobe koje su ovlatene albu podnijeti u njegovu korist. (8) Odricanje od prava na podnoenje albe, odnosno odustajanje od ve podnesene albe je neopozivo. (9) Ako su se, sukladno stavku 7. ovoga lanka, nakon objave presude tuitelj i okrivljenik odrekli prava na podnoenje albe, sud nije duan pisati obrazloenje presude. Ovjerovljeni prijepis presude (izreka) dostavit e im se ako to posebno zahtijevaju. Vrste presuda lanak 180. (1) Presudom se optuba odbija ili se okrivljenik oslobaa optube ili se proglaava krivim. (2) Ako optuni prijedlog obuhvaa vie prekraja, u presudi e se izrei je li se i za koji prekraj optuba odbija, ili se okrivljenik oslobaa optube ili se proglaava krivim.

Presuda

kojom

se

optuba

odbija

lanak 181. Presudu kojom se optuba odbija sud e izrei: 1. ako za suenje nije stvarno nadlean, 2. ako je postupak voen bez optunog prijedloga ovlatenog tuitelja, 3. ako je tuitelj tijekom glavne rasprave odustao od optunog prijedloga, 4. ako je okrivljenik za isti prekraj ve pravomono osuen, osloboen optube ili je postupak protiv njega pravomono obustavljen a ne radi se o rjeenju o obustavi postupka iz lanka 213. ovoga Zakona. 5. ako se prekrajni progon ne moe poduzeti zbog zastare, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon. Presuda kojom se okrivljenik oslobaa od optube lanak 182. Presudu kojom se okrivljenik oslobaa od optube sud e izrei: 1. ako djelo za koje se optuuje po propisu nije prekraj, 2. ako ima okolnosti koje iskljuuju krivnju, 3. ako nije dokazano da je okrivljenik poinio djelo za koje se optuuje. Presuda kojom se okrivljenik proglaava krivim lanak 183. (1) U presudi kojom se okrivljenik proglaava krivim sud e izrei: 1. za koje djelo se proglaava krivim, uz naznaku injenica i okolnosti koje ine obiljeje prekraja te onih o kojima ovisi primjena ovoga Zakona i propisa kojim je prekraj propisan, 2. naziv prekraja prema propisu kojim je propisan, 3. koja se kazna izrie ili druga mjera primjenjuje ili se prema odredbama ovoga Zakona oslobaa od kazne, 4. koja se zatitna mjera primjenjuje i

oduzima li se imovinska korist, 5. odluku o uraunavanju zadravanja i svakom lienju slobode, 6. odluku o trokovima prekrajnog postupka te imovinskopravnom zahtjevu. (2) Ako je okrivljeniku izreena novana kazna, u presudi e se odrediti rok njezina plaanja. Okrivljenika e se takoer upozoriti da ako u roku koji mu je odreen za plaanje novane kazne uplati dvije treine izreene novane kazne smatrat e se da je novana kazna u cjelini uplaena (lanak 152. stavak 3.). Izrada i dostava pisane presude

lanak 184. (1) Objavljena presuda mora se napisati i otpremiti u roku mjesec dana nakon objave. (2) Presudu potpisuju sudac i zapisniar. (3) Ovjerovljeni prijepis presude dostavlja se strankama i sudionicima u postupku, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije (lanak 146. stavak 3. i 179. stavak 9.), a okrivljeniku, oteeniku tuitelju i oteeniku ako ima pravo albe, dostavit e se i uputa o pravu na albu. (4) Pravomona presuda oteeniku e se dostaviti na njegov zahtjev. U postupku za prekraj nasilja u obitelji, presuda e se uvijek dostaviti i oteeniku. Sadraj presude

lanak 185. (1) Pisana presuda mora u potpunosti odgovarati presudi koja je objavljena. (2) Presuda mora imati uvod, izreku i obrazloenje, osim ako ovim Zakonom nije odreeno drukije. (3) Uvod presude sadri: naznaku da se presuda izrie u ime Republika Hrvatske, naziv suda, ime i prezime suca i zapisniara, ime i prezime okrivljenika odnosno naziv okrivljene pravne osobe i s njom izjednaenog subjekta, prekraj za koji se tereti optunim prijedlogom i je li bio nazoan glavnoj raspravi, dan glavne rasprave i je li bila javna, naznaku tuitelja,

ime branitelja, zakonskog zastupnika i opunomoenika koji su bili nazoni na glavnoj raspravi te dan objave presude. (4) Izreka presude sadri: osobne podatke okrivljenika, odluku kojom se okrivljenik proglaava krivim za prekraj za koji je optuen ili kojom se oslobaa od optube za to djelo ili kojom se optuba odbija. (5) Ako je okrivljenik proglaen krivim, izreka presude mora obuhvatiti potrebne podatke navedene u lanku 183. ovoga Zakona, a ako je osloboen optube ili je optuba odbijena, izreka presude mora obuhvatiti opis djela za koje je optuen i odluku o trokovima prekrajnog postupka te o imovinskopravnom zahtjevu ako je bio postavljen. (6) U sluaju stjecaja prekraja sud e u izreku presude unijeti kazne utvrene za svaki pojedini prekraj, a nakon toga kaznu koja je izreena za sve prekraje u stjecaju. (7) U obrazloenju presude sud e iznijeti kratko razloge za svaku toku presude tako to e: izloiti nesporne injenice, koje sporne injenice i iz kojih razloga uzima dokazanim ili nedokazanim, ocjenu vjerodostojnosti proturjenih dokaza, zato nije prihvatio pojedine prijedloge stranaka ili sudionika u postupku, zato nije neposredno ispitan svjedok ili vjetak, kojim se razlozima vodio pri rjeavanju pravnih pitanja a posebice pri utvrivanju postoji li prekraj i krivnja okrivljenika, o primjeni odreenih odredaba ovoga Zakona i posebnog propisa o prekraju na okrivljenika i njegovo djelo. (8) Ako je okrivljeniku izreena kazna, u obrazloenju e se kratko navesti okolnosti koje je sud uzeo u obzir pri odmjeravanju kazne. Posebno e dati razloge za ublaavanje kazne, ili izricanje stroe propisane kazne, ili osloboenje od kazne, ili primjenu mjere upozorenja, za primjenu zatitne mjere i oduzimanje imovinske koristi. Za izreenu novanu kaznu treba izloiti osobne i imovinske prilike okrivljenika. (9) Ako se okrivljenik oslobaa optube, u obrazloenju e se navesti iz kojih se razloga navedenih u lanku 183. stavku 2.

ovoga Zakona to ini. (10) U obrazloenju presude kojom se optuba odbija sud se nee uputati u ocjenu glavne stvari, nego e se ograniiti samo na razloge za odbijanje optube. Ispravak presude

postupka vode postupak prema postupovnim odredbama ovoga Zakona koje se odnose na prekrajne sudove, osim ako odredbama ove glave nije neto drukije propisano. Pokretanje prekrajnog postupka

lanak 186. (1) Pogreke u imenima i brojevima te druge oite pogreke u pisanju i raunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnosti napisane presude i druge odluke s izvornikom ispravit e, posebnim rjeenjem, sudac na zahtjev stranaka ili po slubenoj dunosti. (2) Ako postoji nesuglasje izmeu napisane presude i druge odluke i njezina izvornika glede podataka iz lanka 183. stavka 1. toke 1.do 4. i toke 6. ovoga Zakona, rjeenje o ispravku dostavit e se onima kojima je prije toga dostavljena presuda ili druga odluka. (3) Drugostupanjska presuda moe se ispraviti samo zbog oitih pogreaka u imenima i brojevima te drugih oitih pogreaka u pisanju i raunanju, a otpravljena presuda i njezin ispravak proizvodi pravni uinak prema strankama i treim osobama. (4) Ako se ispravkom mijenja pravni poloaj okrivljenika, rjeenje o ispravku presude ili druge odluke dostavit e se svim kojima je presuda ili druga odluka dostavljena i koji imaju pravo albe ili drugog pravnog sredstva. U tom sluaju ovlatenicima prava na albu ili drugo pravno sredstvo tee novi rok za podnoenje albe ili drugog pravnog sredstva. Glava dvadesetpeta (XXV.) PREKRAJNI POSTUPAK PRED TIJELIMA DRAVNE UPRAVE Primjena propisa o voenju postupka lanak 187. Tijela dravne uprave stvarno nadlena za voenje prvostupanjskog prekrajnog

lanak 188. Tijela dravne uprave vode prekrajni postupak po slubenoj dunosti, ili na temelju optunog prijedloga ovlatenog tuitelja. Voenje postupka

lanak 189. (1) U tijelu dravne uprave prekrajni postupak provodi, odluku o prekraju i druge odluke donosi voditelj postupka pojedinac, osim ako zakonom nije odreeno da postupak provodi vijee. (2) Vijee iz stavka 1. ovoga lanka moe ovlastiti lana vijea za voenje postupka i donoenje odluka tijekom postupka, osim donoenja odluke o prekraju. (3) Za voditelja postupka i predsjednika vijea moe se imenovati osoba koja je diplomirani pravnik s poloenim pravosudnim ispitom. (4) Imenovanje iz stavka 3. ovoga lanka obavlja se prema ustrojstvenom zakonu za nadleno tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak. (5) Odredbe stavka 1. do 4. ovoga lanka ne odnose se na tijela dravne uprave koja prilikom provoenja nadzora izdaju prekrajni nalog (ne vode prekrajni postupak). (6) Kada je u ovom Zakonu odreeno da odluku u tijeku postupka donosi predsjednik nadlenog prekrajnog suda, odnosno Visokog prekrajnog suda Republike Hrvatske ili Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske, u tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak istu odluku donosi elnik nadlenog tijela dravne uprave, odnosno ministar nadlean za to tijelo dravne uprave. (7) Ako se u prekrajnom postupku pred

tijelom dravne uprave steknu uvjeti za odreivanje, odnosno produljenje zadravanja okrivljenika prema uvjetima lanka 135. i 136. ovoga Zakona, tijelo dravne uprave e o tome zatraiti donoenje odluke od nadlenog prekrajnog suda. Tijelo dravne uprave moe radi donoenja odluke o tome narediti dovoenje okrivljenika tome sudu. Odluka o prekraju

lanak 190. (1) Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, rjeenjem o prekraju obustavlja prekrajni postupak ili okrivljenika proglaava krivim. (2) U sluajevima iz lanka 181. i 182. ovoga Zakona, protiv okrivljenika se rjeenjem o prekraju obustavlja prekrajni postupak. (3) Ako ovim Zakonom nije drukije odreeno, rjeenje o prekraju kojim se okrivljenik proglaava krivim ima odgovarajue sadraj prema lanku 183. ovoga Zakona. (4) U uvodu rjeenja o prekraju naznauje se Republika Hrvatska. (5) Ako je rjeenjem o prekraju okrivljeniku izreena novana kazna, u rjeenju e se odrediti rok njezina plaanja. Glava REDOVITI dvadesetesta PRAVNI (XXVI.) LIJEKOVI PRESUDE SUDA odredbe

(3) Pravodobno podnesena alba ovlatene osobe odgaa izvrenje presude. (4) Protiv odluka vijea prekrajnih sudova iz lanka 94. stavka 1. toke 2. i 3. ovoga Zakona donesenih povodom odluivanja o prigovoru odnosno albi nije doputena alba. (5) Odredbe o albi protiv presude prvostupanjskog suda smisleno e se primijeniti na albu protiv rjeenja o prekraju prvostupanjskog tijela dravne uprave (lanak 190.). Ovlatenici prava na albu

1. ALBA PROTIV PRVOSTUPANJSKOG Ope

lanak 192. (1) albu protiv prvostupanjske presude mogu podnijeti stranke, branitelj i oteenik. (2) U korist okrivljenika albu mogu podnijeti i njegov brani i izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, zakonski zastupnik, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i udomljenik. albeni rok i u tom sluaju tee prema lanku 191. stavku 1. ovoga Zakona. (3) Tuitelj moe podnijeti albu i na tetu i u korist okrivljenika. (4) Oteenik moe pobijati presudu samo zbog odluke o trokovima prekrajnog postupka. (5) albu moe podnijeti i onaj kome je oduzeta imovinska korist pribavljena prekrajem. (6) Branitelj okrivljenika i osobe iz stavka 2. ovoga lanka mogu podnijeti albu i bez posebne ovlasti okrivljenika, ali ne i protiv njegove volje. Sadraj albe

lanak 191. (1) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, protiv presude prvostupanjskog suda ovlatene osobe mogu podnijeti albu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude. (2) Ako je presuda dostavljena i okrivljeniku i njegovu branitelju ali u razliite dane, albeni rok raunat e se od kasnijeg dana.

lanak 193. (1) alba treba sadravati: 1. oznaku presude protiv koje se podnosi, 2. osnove za pobijanje presude, 3. obrazloenje albe, 4. prijedlog da se pobijana presuda potpuno ili djelomino ukine ili preinai, 5. Ime i prezime podnositelja albe i njegov potpis

(2) Sud e odbaciti albu za koju ne moe utvrditi na koju se presudu odnosi ili tko je podnositelj. (3) Ako alba ne sadri potpis podnositelja, pozvat e se podnositelj da je potpie u roku od 8 dana, a ako to ne uini, alba e se odbaciti. (4) albu koja ne sadri druge podatke iz stavka 1. ovoga lanka sud e uzeti u razmatranje. (5) U albi se mogu iznositi nove injenice i novi dokazi samo ako te injenice i dokazi nisu postojali u vrijeme prvostupanjskog postupka ili ako podnositelj albe za njih nije znao. Osnove zbog kojih se presuda moe pobijati lanak 194. Presuda se moe pobijati zbog: 1. bitne povrede odredaba prekrajnog postupka, 2. povrede materijalnog prekrajnog prava, 3. pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja, 4. odluke o prekrajnopravnim sankcijama, oduzimanju imovinske koristi, oduzimanju predmeta, trokovima prekrajnog postupka i imovinskopravnom zahtjevu. (2) Protiv odluke o prekraju donesene prema lanku 171.a ovoga Zakona alba se moe podnijeti samo zbog odluke o prekrajnopravnoj sankciji i drugim mjerama. Bitne povrede postupka odredaba prekrajnog

lanak 195. (1) Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji: 1. ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u izricanju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao u voenju postupka odnosno na glavnoj raspravi, osim ako je raspravu ili postupak sukladno zakonu vodio sudaki savjetnik, ili koji je pravomonom odlukom izuzet od suenja, 2. ako je na glavnoj raspravi odnosno u

voenju postupka sudjelovao sudac koji se morao izuzeti (lanak 104. stavak 1.), 3. ako je odrana glavna rasprava ili postupak proveden bez sudjelovanja stranaka i sudionika u postupku protivno odredbama ovoga Zakona, 4. ako je okrivljeniku, branitelju, oteeniku tuitelju protivno njegovu zahtjevu uskraeno da se na glavnoj raspravi slui svojim jezikom i da na svojem jeziku prati tijek rasprave, 5. ako je protivno Zakonu donesena odluka o iskljuenju javnosti s glavne rasprave, 6. ako je sud povrijedio propise prekrajnog postupka o pitanju postoji li optuni prijedlog ovlatenog tuitelja ili je optuni prijedlog prekoraen, 7. ako je odluku donio sud koji zbog stvarne nenadlenosti nije mogao suditi u toj stvari ili ako je sud nepravilno presudom obustavio prekrajni postupak zbog stvarne nenadlenosti, 8. ako sud svojom presudom nije potpuno rijeio predmet optube, 9. ako je presudom povrijeena odredba lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona, 10. ako se presuda temelji na dokazu iz lanka 90. ovoga Zakona, 11. ako je izreka presude nerazumljiva, proturjena sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uope razloga ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlunim injenicama ili su ti razlozi potpuno nejasni ili u znatnoj mjeri proturjeni, ili ako o odlunim injenicama postoji znatna proturjenost izmeu onoga to se navodi u razlozima presude o sadraju tih isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. (2) Bitna povreda odredaba prekrajnog postupka postoji i ako sud pri pripremanju glavne rasprave ili postupka ili u tijeku glavne rasprave odnosno tijekom postupka ili pri donoenju presude nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovoga Zakona ili je povrijedio na glavnoj raspravi odnosno u postupku pravo obrane, a to je utjecalo ili moglo utjecati na presudu.

Povrede prekrajnog

odredaba

materijalnog prava

lanak 196. Povreda materijalnog prekrajnog prava postoji ako je zakon ili na njemu utemeljen propis povrijeen u pitanju: 1. je li djelo za koje se protiv okrivljenika vodi postupak prekraj, 2. ima li okolnosti koje iskljuuju krivnju, 3. ima li okolnosti koje iskljuuju prekrajni progon a osobito je li nastupila zastara prekrajnog progona ili je stvar ve pravomono presuena, 4. je li glede prekraja koji je predmet optube primijenjen propis koji se ne moe primijeniti, 5. je li odlukom o kazni, uvjetnoj osudi ili opomeni odnosno odlukom o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi prekoraena ovlast koju sud ima po zakonu, 6. jesu li povrijeene odredbe o uraunavanju uhienja, zadravanja i izdrane kazne. Pogreno injenino ili nepotpuno utvreno stanje

odlukom nije prekoraena zakonska ovlast (lanak 196. toka 5.), ali sud nije pravilno odmjerio kaznu s obzirom na okolnosti koje utjeu na to da kazna bude vea ili manja, i zbog toga to je sud primijenio ili nije primijenio odredbe o ublaavanju kazne, o oslobaanju od kazne, o uvjetnoj osudi ili opomeni iako su za to postojali zakonski uvjeti. (2) Odluka o zatitnoj mjeri ili o oduzimanju imovinske koristi moe se pobijati ako ne postoji povreda zakona iz lanka 196. toke 5. ovoga Zakona, ali je sud nepravilno donio tu odluku ili nije izrekao zatitnu mjeru, odnosno oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uvjeti. Zbog istih razloga moe se pobijati odluka o trokovima prekrajnog postupka. (3) Odluka o imovinskopravnom zahtjevu moe se pobijati kad je sud o tom pitanju donio odluku protivno zakonu ili ako je ta odluka neosnovana. Postupak o albi

lanak 197. (1) Presuda se moe pobijati zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja. (2) Pogreno utvreno injenino stanje postoji ako je sud kakvu odlunu injenicu pogreno utvrdio, odnosno kad sadraj isprava, zapisnika o izvedenim dokazima ili tehnikih snimki ozbiljno dovodi u sumnju pravilnost ili pouzdanost utvrenja odlune injenice. (3) Nepotpuno utvreno injenino stanje postoji ako kakva odluna injenica nije utvrena. Odluka o prekrajnopravnim sankcijama i drugim pitanjima lanak 198. (1) Presuda se moe pobijati zbog odluke o kazni, uvjetnoj osudi i opomeni kad tom

lanak 199. (1) alba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za prvostupanjski i drugostupanjski sud. (2) Nepravodobnu i nedoputenu albu odbacit e rjeenjem sudac prvostupanjskog suda. (3) Pravo albe protiv rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ima onaj kome je alba odbaena. Dostava albe drugostupanjskom sa spisima sudu

lanak 200. (1) Kad spisi povodom albe stignu drugostupanjskom sudu, ako se radi o prekrajnom postupku koji se vodi na zahtjev dravnog odvjetnika, dostavit e se spis nadlenomu dravnom odvjetniku, koji ih je duan razgledati i bez odgode vratiti sudu. (2) Nakon to spis stigne u drugostupanjski sud, dodijelit e se sucu izvjestitelju. On

moe od prvostupanjskog suda pribaviti izvjee o povredama odredbi prekrajnog postupka i materijalnog prekrajnog prava, te na odgovarajui nain provjeriti navode albe, pribaviti potrebna izvjea i spise. (3) Ako sudac izvjestitelj utvrdi da se u spisima nalaze zapisnici ili dijelovi zapisnika predvieni u lanku 121. stavku 1. ovoga Zakona, donijet e rjeenje o njihovu izdvajanju u poseban zatvoreni omot i ostavit u spisu. Sjednica vijea

albe, ne ponavljajui ono to je sadrano u izvjeu. (5) Sjednica se moe odrati i u odsutnosti stranaka koje su o njoj bile uredno izvijetene. Ako okrivljenik nije obavijeten za to to nije izvijestio sud o promjeni boravita ili stana, moe se odrati sjednica vijea iako on o sjednici nije bio izvijeten. (6) Zapisnik o sjednici vijea odranoj prema stavku 2. ovoga lanka, prikljuuje se spisima prvostupanjskog i drugostupanjskog suda. Granice presude ispitivanja i neka prvostupanjske ogranienja

lanak 201. (1) Nakon to je sudac izvjestitelj postupio prema lanku 200. ovoga Zakona i pripremio izvjee o predmetu, odredit e se vrijeme i mjesto odravanja sjednice vijea. (2) Ako se radi o albi na presudu kojom je okrivljeniku izreena kazna zatvora, o sjednici vijea izvijestit e se onaj okrivljenik i njegov branitelj (ako ga ima), koji je u roku predvienom za albu zahtijevao da bude izvijeten o sjednici, a ako se postupak vodi na zahtjev dravnog odvjetnika o sjednici vijea izvijestit e se i dravni odvjetnik. Sudac izvjestitelj ili vijee moe, u ovom sluaju, odluiti da se o sjednici vijea izvijeste okrivljenik i njegov branitelj i kad nije zahtijevao da se izvijesti o sjednici vijea, ako bi njihova nazonost bila korisna za razjanjenje stvari. (3) Ako je u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka okrivljenik u zadravanju, pritvoru ili na izdravanju kazne, osigurat e se njegova nazonost na sjednici vijea samo ako sudac izvjestitelj ili vijee smatraju to svrhovitim. (4) Sjednica vijea poinje izvjeem suca izvjestitelja o stanju stvari. Vijee moe od stranaka koje su nazone na sjednici zatraiti potrebna objanjenja u svezi sa albenim navodima. Stranke mogu predloiti da se radi dopune izvjea proitaju pojedini spisi i mogu, uz doputenje predsjednika vijea, dati potrebna objanjenja za svoje stavove iz

lanak 202. (1) Drugostupanjski sud ispituje presudu u onom dijelu u kojem se pobija albom i to iz osnova i razloga koje alitelj navodi u albi. U dijelu u kojemu po albi ispituje presudu, sud po slubenoj dunosti ispituje i jesu li presudom na tetu okrivljenika povrijeene odredbe prekrajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekrajnog progona. (2) U povodu albe tuitelja moe se prvostupanjska presuda ukinuti ili preinaiti i u korist okrivljenika. (3) Na povredu iz lanka 195. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona alitelj se moe pozvati u albi samo ako tu povredu nije mogao iznijeti u tijeku glavne rasprave ili postupka, ili je iznio, ali ju prvostupanjski sud nije uzeo u obzir. (4) Ako je podnesena samo u korist okrivljenika alba, presuda se ne smije izmijeniti na njegovu tetu. (5) U korist okrivljenika podnesena alba zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja ili zbog povrede materijalnog prekrajnog prava sadri u sebi i albu zbog odluke o prekrajnopravnoj sankciji i oduzimanju imovinske koristi. (6) Ako drugostupanjski sud u povodu bilo ije albe utvrdi da su razlozi zbog kojih je donio odluku u korist okrivljenika od koristi i za kojeg od suokrivljenika koji

nije podnio albu ili je nije podnio u tom smislu, postupit e po slubenoj dunosti kao da takva alba postoji, osim ako se protiv alitelja presudom odbija optuba zbog nastupanja zastare prekrajnog progona. Odluke drugostupanjskog suda o albi lanak 203. (1) Drugostupanjski sud moe u sjednici vijea rjeenjem odbaciti albu kao nepravodobnu ili nedoputenu, ili presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ili rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i dostaviti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno suenje i odluku, ili presudom preinaiti prvostupanjsku presudu. (2) O svim albama protiv iste presude drugostupanjski sud odluuje jednom odlukom. Odbacivanje albe lanak 204. (1) alba e se odbaciti rjeenjem kao nepravodobna ako se utvrdi da je podnesena nakon zakonskog roka. (2) alba e se odbaciti rjeenjem kao nedoputena ako se: 1. utvrdi da je albu podnijela osoba koja nije ovlatena na podnoenje albe, 2. utvrdi da je albu podnijela osoba koja se odrekla prava na podnoenje albe ili se prema ovome Zakonu smatra da se odrekla tog prava, 3. utvrdi da je podnositelj odustao od podnesene albe ili se prema ovome Zakonu smatra da je odustao od podnesene albe, 4. utvrdi da alba po zakonu nije doputena. Odbijanje albe

Ukidanje

prvostupanjske

presude

lanak 206. (1) Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu osnovanom, rjeenjem ukinuti prvostupanjsku presudu i dostaviti predmet na ponovno suenje ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba prekrajnog postupka, osim sluajeva iz lanka 207. stavka 1. ovoga Zakona, ili ako smatra da zbog pogreno ili nepotpuno utvrenog injeninog stanja treba naloiti novu glavnu raspravu ili postupak pred prvostupanjskim sudom. (2) Drugostupanjski sud moe naloiti da se nova glavna rasprava odnosno postupak pred prvostupanjskim sudom odri pred drugim sucem. (3) Drugostupanjski sud moe i samo djelomino ukinuti prvostupanjsku presudu ako se pojedini dijelovi presude mogu izdvojiti bez tete za pravilno suenje. Preinaavanje prvostupanjske presude

lanak 207. Drugostupanjski e sud, prihvaajui albu presudom preinaiti prvostupanjsku presudu ako utvreno injenino stanje iz izreke prvostupanjske presude prihvati pravilnim i potpuno utvrenim i da se s obzirom na to utvreno injenino stanje po pravilnoj primjeni zakona ima donijeti drukija presuda, a prema stanju stvari i u sluaju povreda iz lanka 195. stavka 1. toke 6. i 9. ovoga Zakona. Obrazloenje drugostupanjske presude i rjeenja lanak 208. (1) U obrazloenju presude, odnosno rjeenja drugostupanjski sud treba u bitnome ocijeniti albene navode i iznijeti povrede zakona koje je uzeo u obzir. (2) Kad se prvostupanjsko presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba prekrajnog postupka, u obrazloenju treba navesti koje su odredbe povrijeene i u emu se povrede sastoje. (3) Kad se prvostupanjsko presuda ukida

lanak 205. Drugostupanjski e sud presudom odbiti albu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija.

zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja, navest e se u emu su nedostaci u utvrivanju injeninog stanja, posebice u odluivanju o prijedlozima stranaka da se pribave i izvedu pojedini dokazi, odnosno zato su novi dokazi i injenice vani za donoenje pravilne odluke. Dostavljanje spisa prvostupanjskom sudu lanak 209. (1) Drugostupanjski e sud vratiti sve spise prvostupanjskom sudu s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama. (2) Ako je okrivljenik u zadravanju, drugostupanjski je sud duan svoju odluku sa spisima dostaviti prvostupanjskom sudu urno. Ponovno suenje prvostupanjskog i odluivanje suda

(1) Protiv rjeenja prvostupanjskog suda donesenog prije, u tijeku i nakon provedenog postupka stranke i osobe ija su prava povrijeena mogu uvijek podnijeti albu kad ovim Zakonom nije propisano da alba nije doputena. alba se podnosi sudu koji je donio rjeenje u roku tri dana od dana dostave rjeenja, osim ako ovim Zakonom nije odreen drugi rok. alba odgaa izvrenje rjeenja osim ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Rjeavajui o albi, drugostupanjski sud moe rjeenjem odbaciti albu kao nepravodobnu ili kao nedoputenu, odbiti albu kao neosnovanu ili prihvatiti albu i rjeenje preinaiti ili ukinuti i prema potrebi predmet dostaviti prvostupanjskom sudu na ponovno odluivanje. (3) Na postupak o albi protiv rjeenja e se odgovarajue primijenjivati odredbe lanka 179. stavka 7. i 8., lanka 191., lanka 193. do 199. i lanka 202. stavka 6. ovoga Zakona. Pravno sredstvo protiv naredbe

lanak 210. (1) Prvostupanjski sud kojem je predmet dostavljen na ponovno suenje uzet e za osnovu prijanji optuni prijedlog. Ako je prvostupanjska presuda djelomino ukinuta, taj e sud za osnovu uzeti samo onaj dio optunog prijedloga koji se odnosi na ukinuti dio presude. (2) Na novoj glavnoj raspravi odnosno u postupku stranke mogu isticati nove injenice i iznositi nove dokaze. (3) Prvostupanjski je sud duan izvesti sve postupovne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svojoj odluci. (4) Pri izricanju nove presude prvostupanjski je sud vezan zabranom iz lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona. 2. ALBA PRAVNO NAREDBE alba lanak 211. PROTIV RJEENJA I SREDSTVO PROTIV protiv rjeenja

lanak 212. Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, protiv naredbe nije doputena alba ili drugo pravno sredstvo. Glava dvadesetsedma (XXVII.) IZVANREDNI 1. OBNOVA POSTUPKA PRAVNI LIJEKOVI

PREKRAJNOG

Obnova prekrajnog postupka na tetu okrivljenika lanak 213. (1) Prekrajni se postupak moe ponovno provesti na zahtjev ovlatenog tuitelja ako je: 1. optuni prijedlog pravomono odbaen zato to nije bilo ovlatenog tuitelja, 2. optuni prijedlog pravomono odbaen iz razloga predvienog lankom 239. stavkom 6. ovoga Zakona, 3. prekrajni postupak pravomono

obustavljen jer nije bilo ovlatenog tuitelja, 4. optuba pravomono odbijena jer nije bilo ovlatenog tuitelja. (2) Prekrajni se postupak moe ponovno provesti, na temelju ispravljenog ili dopunjenog optunog prijedloga, ako je pravomonim rjeenjem odbaen optuni prijedlog zbog neurednosti ili nepotpunosti. (3) Ako je pravomonom presudom odbijena optuba zbog toga to je okrivljenik nakon poinjenog prekraja obolio od kakve trajne duevne bolesti, postupak e se na zahtjev ovlatenog tuitelja nastaviti im prestanu uzroci zbog kojih je donesena navedena odluka. (4) Ako ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1. do 3. ovoga Zakona nije u propisanom roku pokrenuo prekrajni postupak ili je tijekom postupka odustao od optunog prijedloga i stoga je pravomonom presudom odbijena optuba, a oteenik nije pokrenuo postupak, prekrajni se postupak moe obnoviti ako se dokae da postupak nije pokrenut odnosno do odustanka od optunog prijedloga je dolo zbog kaznenog djela zlouporabe slubenog poloaja odgovorne osobe za to u tijelu ovlatenog tuitelja. Glede dokazivanja kaznenog djela primijenit e se odredba lanka 214. stavka 2. ovoga Zakona. (5) U sluaju iz stavka 4. ovoga lanka, rokovi zastare teku od dana kada su se stekli uvjeti za ponovno pokretanje prekrajnog postupka. Obnova prekrajnog postupka u korist osuenika lanak 214. (1) Prekrajni se postupak zavren pravomonom presudom ili drugom odlukom o prekraju moe obnoviti u korist osuenika: 1. ako se dokae da je presuda ili druga odluka utemeljena na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka, vjetaka ili tumaa,

2. ako se dokae da je do presude ili druge odluke dolo zbog kaznenog djela odgovorne osobe tuitelja ili suca, 3. ako se iznesu nove injenice ili se podnesu novi dokazi koji su sami za sebe ili u svezi s prijanjim dokazima prikladni da prouzroe osloboenje osuenika koji je bio osuen ili njegovu osudu po blaem propisu, 4. ako je osuenik za isto djelo vie puta osuen ili ako je vie osuenika osueno zbog istog djela koje je mogao poiniti samo jedan osuenik ili neki od njih. (2) U sluajevima iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka mora se pravomonom presudom dokazati da su navedene osobe proglaene krivim za dotina kaznena djela. Ako se postupak protiv tih osoba ne moe provesti zbog toga to su umrle ili to postoje okolnosti koje iskljuuju kazneni progon, injenice iz stavka 1. toke 1. i 2. ovoga lanka mogu se utvrditi i drugim dokazima. Ovlatenici podnoenje za podnoenje zahtjeva, i odluivanje o zahtjevu

lanak 215. (1) Zahtjev za obnovu prekrajnog postupka mogu podnijeti stranke, a nakon smrti osuenika i osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Zahtjev se moe podnijeti i nakon to je prekrajnopravna sankcija izvrena i bez obzira na zastaru. (3) Zahtjev se podnosi prekrajnom sudu koji je sudio u prijanjem postupku, koji i odluuje o zahtjevu. (4) U zahtjevu se mora navesti po kojoj zakonskoj osnovi se trai obnova i kojim se dokazima potkrepljuju injenice na kojima se zahtjev temelji. Ako zahtjev ne sadri te podatke, sud e postupiti sukladno lanku 117. stavku 4. ovoga Zakona. (5) U rjeavanju o zahtjevu ne moe sudjelovati sudac koji je sudjelovao u donoenju prijanje odluke. (6) Sud e rjeenjem zahtjev odbaciti ako utvrdi: 1. da zahtjev ne sadri podatke iz stavka 4.

ovoga lanka, 2. na temelju samog zahtjeva i spisa prijanjeg postupka da je zahtjev podnijela neovlatena osoba, 3. da nema zakonskih uvjeta za obnovu postupka, 4. da su injenice i dokazi na kojima se zahtjev temelji ve bili izneseni u prijanjem zahtjevu za obnovu postupka koji je odbijen pravomonim rjeenjem suda, 5. da injenice i dokazi oito nisu prikladni da se na temelju njih dopusti obnova. (7) Ako sud ne odbaci zahtjev prema stavku 6. ovoga lanka, dostavit e prijepis zahtjeva protivnoj stranci, koja ima pravo u roku od osam dana odgovoriti na zahtjev. Kad sudu stigne odgovor na zahtjev ili kad protekne rok za davanje odgovora, sudac e izvidjeti injenice i pribaviti dokaze na koje se poziva u zahtjevu i u odgovoru na zahtjev. (8) Nakon provedenih izvida sud e rjeenjem odmah odluiti o zahtjevu za obnovu postupka tako to e zahtjev prihvatiti i dopustiti obnovu prekrajnog postupka ili e zahtjev odbiti ako novi dokazi nisu prikladni da dovedu do obnove prekrajnog postupka. (9) Ako sud ustanovi da razlozi iz kojih je dopustio obnovu postoje i za kojeg suokrivljenika koji nije podnio zahtjev, postupit e po slubenoj dunosti kao da takav zahtjev postoji. Novi postupak

djelomino ili u cijelosti stavlja izvan snage ili da se ostavlja na snazi. U kaznu koju odredi novom presudom sud e okrivljeniku uraunati izdranu kaznu, a ako je obnova odreena samo za neko od djela za koja je osuenik bio osuen, sud e izrei novu jedinstvenu kaznu prema odredbama lanka 39. ovoga Zakona. (4) Sud je u novom postupku uvijek vezan zabranom propisanom u lanku 202. stavku 4. ovoga Zakona. 2. ZAHTJEV ZA UBLAAVANJE Dopustivost ublaavanje zahtjeva IZVANREDNO KAZNE za izvanredno kazne

lanak 217. (1) Ublaavanje pravomono izreene kazne doputeno je kad se nakon pravomonosti odluke o prekraju kojom je osueniku izreena kazna zatvora ili novana kazna u iznosu veem od deset tisua kuna za fiziku osobu, iznosu veem od trideset tisua kuna za okrivljenika fiziku osobu obrtnika i osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou i iznosu veem od pedeset tisua kuna za pravnu osobu pojave okolnosti kojih nije bilo kad se izricala odluka o prekraju ili sud za njih nije znao, i ako su postojale, a one bi oito dovele do blae osude. (2) Ne moe se podnijeti zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne nakon to je kazna izvrena. Podnoenje i ovlatenici za podnoenje zahtjeva za izvanredno ublaavanje kazne lanak 218. (1) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne podnosi se prekrajnom sudu koji je donio u prvom stupnju odluku o prekraju. (2) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne mogu podnijeti osuenik i njegovi srodnici koji su ovlateni podnijeti albu protiv presude u njegovu korist. (3) Zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne ne zadrava izvrenje kazne, osim ako u sluaju kazne zatvora sudac

lanak 216. (1) Za novi postupak koji se vodi na temelju rjeenja kojim je doputena obnova prekrajnog postupka vae iste odredbe kao i za prvi postupak. U novom postupku sud nije vezan za rjeenja donesena u prijanjem postupku. (2) Ako se novi postupak obustavi do poetka glavne rasprave, sud e rjeenjem o obustavi postupka ukinuti i prijanju presudu. (3) Kad sud u novom postupku donese presudu, izrei e da se prijanja presuda

prvostupanjskog suda iz opravdanih razloga ne naloi drukije. (4) Podneseni zahtjev prvostupanjski sud bez odgode zajedno sa spisom predmeta dostavlja Visokom prekrajnom sudu Republike Hrvatske. Odluivanje o zahtjevu za izvanredno ublaavanje kazne lanak 219. (1) O zahtjevu za izvanredno ublaavanje kazne odluuje Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske. (2) Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske e zahtjev odbaciti ako je nedoputen, odnosno odbiti ako ustanovi da nije udovoljeno zakonskim uvjetima za izvanredno ublaavanje kazne. Ako zahtjev prihvati, sud e rjeenjem preinaiti pravomonu odluku o prekraju glede odluke o kazni. (3) Rjeenje kojim je prihvatio zahtjev za izvanredno ublaavanje kazne, sud e opozvati ako se dokae da se rjeenje temelji na lanoj ispravi ili na lanom iskazu svjedoka ili vjetaka 3. ZAHTJEV ZAKONITOSTI ZA ZATITU

radi o pravnom pitanju vanom za jedinstvenost sudske prakse ili zatitu ljudskih prava. TREI DIOPOSEBNI OSTALE Glava URNI Uvjeti za voenje dvadesetosma POSTUPCI I ODREDBE (XXVIII.) POSTUPAK urnog postupka

Zahtjev za zatitu zakonitosti i primjena Zakona o kaznenom postupku lanak 220. (1) Protiv pravomonih sudskih odluka i protiv sudskog postupka koji je prethodio tim pravomonim odlukama dravni odvjetnik Republike Hrvatske moe podignuti zahtjev za zatitu zakonitosti ako je povrijeen zakon. (2) Odredbe Zakona o kaznenom postupku koje se odnose na podizanje zahtjeva za zatitu zakonitosti i odluivanje o njemu na odgovarajui e se nain primijenjivati na zahtjev za zatitu zakonitosti u prekrajnom postupku. (3) Dravni odvjetnik ne mora podii zahtjev za zatitu zakonitosti ako smatra da je povrijeen zakon, ali da povreda zakona nije utjecala na pravilnost odluke i da se ne

lanak 221. (1) urni se prekrajni postupak vodi: 1. za prekraje za koje je kao jedina kazna propisana novana kazna do 10.000,00 za fiziku osobu, novana kazna do 30.000,00 kuna za pravnu osobu i do 10.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. 2. protiv maloljetnog poinitelja prekraja, 3. protiv uhienika (lanak 134. stavak 4.), 4. protiv okrivljenika kojem je odreeno zadravanje (lanak 135. stavak 1.), 5. protiv okrivljenika koji nema stalno prebivalite ili boravak u Republici Hrvatskoj, 6. po prigovoru protiv obaveznog prekrajnog naloga, zbog poricanja prekraja. (2) urni se postupak moe na prijedlog tuitelja provesti i za prekraje kod kojih je propisana kazna vea od one navedene u stavku 1. toki 1. ovoga lanka, ali u tom sluaju prekrajni sud ne moe izrei veu kaznu od one predviene u stavku 1. toki 1. ovoga lanka. (3) Prekrajni postupak zapoet kao urni provest e se i pravomono dovrit kao urni postupak bez obzira da li i dalje postoje uvjeti za voenje urnog postupka iz stavka 1. ovoga lanka. (4) Ako se istodobno vodi postupak protiv pravne osobe i odgovorne osobe u pravnoj osobi, urni e se postupak provesti samo ako za voenje urnog postupka postoje uvjeti predvieni stavkom 1. tokom 1. ovoga lanka i za pravnu osobu i za odgovornu osmobu u pravnoj osobi. Ako se protiv odgovorne osobe treba provesti

urni postupak na temelju stavka 1. toke 3. 5. ovoga lanka, urni e se postupak provesti i protiv pravne i protiv odgovorne osobe. (5) Ako se istodobno vodi postupak protiv vie okrivljenika urni e se postupak provesti ako u odnosu na sve okrivljenike, odnosno na sve prekraje, postoje uvjeti za voenje urnog postupka prema stavku 1. toki 1. ovoga lanka. Ako se protiv nekog od okrivljenika treba provesti urni postupak na temelju stavka 1. toke 3. 5. ovoga lanka, urni e se postupak provesti protiv svih okrivljenika. (6) Ako se istodobno vodi postupak protiv punoljetnog i maloljetnog poinitelja prekraja uvijek e se provesti urni postupak. (7) Ako se vodi postupak protiv okrivljenika koji je neki prekraj poinio kao maloljetnik a neki kao punoljetna osoba provest e se urni postupak. Voenje urnog postupka i primjena ostalih odredbi ovoga Zakona lanak 222. (1) U voenju urnog prekrajnog postupka odgovarajue se primjenjuju odredbe ovoga Zakona, osim ako odredbama ove glave nije to drukije odreeno. (2) U voenju urnog prekrajnog postupka provest e se pojedine radnje sukladno ovome Zakonu pri emu se ne primjenjuju odredbe ovoga Zakona o glavnoj raspravi, njezinom zakazivanju i voenju. (3) Sud sukladno odredbama ovoga Zakona poziva okrivljenika, svjedoke, vjetaka i ostale radi ispitivanja te kada na temelju tih dokaza i drugih dokaza u spisu ocijeni da je stanje stvari dovoljno razjanjeno donosi odluku o prekraju. (4) Tijekom postupka tuitelj i drugi sudionici u postupku mogu sudjelovati u postupku na nain predvien ovim Zakonom. Glava dvadesetdeveta (XXIX.)

POSTUPAK PREMA MALOLJETNIM POINITELJIMA PREKRAJA Ope odredbe

lanak 223. (1) U postupku protiv maloljetnog poinitelja prekraja primjenjuju se odredbe ovoga Zakona, osim ako odredbama ove glave nije to drukije odreeno. (2) Ako je poinitelj u vrijeme poinjenja prekraja bio maloljetan, prije donoenja odluke o prekraju mora biti ispitan. Ispitivanju maloljetnika obvezno prisustvuju roditelj ili skrbnik ili struni radnik centra za socijalnu skrb. (3) Pri ispitivanju maloljetnika i poduzimanju drugih radnji kojima je maloljetnik nazoan, postupat e se obazrivo, tako da, s obzirom na duevnu razvijenost i osobna svojstva maloljetnika, voenje prekrajnog postupka ne teti razvoju njegove linosti. (4) Maloljetnika se poziva a i dostavljaju mu se druga pismena preko roditelja, odnosno zakonskog zastupnika, osim ako to nije mogue zbog potrebe hitnog postupanja ili drugih opravdanih okolnosti. (5) Sud izvjeuje centar za socijalnu skrb kad su u prekrajnom postupku utvrene injenice i okolnosti koje upuuju na potrebu poduzimanja mjera radi zatite prava i dobrobiti maloljetnika. (6) U postupku prema maloljetnom poinitelju prekraja, uz ovlasti predviene ovim Zakonom, predstavnik centra za socijalnu skrb ima pravo upoznati se s tijekom postupka, u tijeku tog postupka stavljati prijedloge i upozoravati na injenice i dokaze koji su vani za donoenje ispravne odluke. (7) O svakom pokretanju postupka prema maloljetniku ovlateni tuitelj obavijestit e nadleni centar za socijalnu skrb. Ako je tuitelj oteenik, obvezan je to uiniti sud koji vodi postupak protiv maloljetnika. (8) Nitko ne moe biti osloboen dunosti

svjedoenja o okolnostima potrebnim za ocjenjivanje duevne razvijenosti maloljetnika, upoznavanje njegove linosti i prilika u kojima ivi. (9) Tijela koja sudjeluju u postupku prema maloljetniku i druga tijela i ustanove od kojih se trae obavijesti, izvjea ili miljenja duna su najhitnije postupiti kako bi se postupak to prije zavrio. (10) Bez odobrenja suda ne smije se objaviti tijek prekrajnog postupka prema maloljetniku niti odluka donesena u tom postupku. Objaviti se moe samo onaj dio postupka, odnosno samo onaj dio odluke za koji postoji odobrenje, ali se tada ne smije navesti ime maloljetnika i ostali podaci na temelju kojih bi se moglo zakljuiti o kojem je maloljetniku rije. (11) U postupku protiv maloljetnika uvijek je iskljuena javnost, a sud moe dopustiti nazonost osoba koje se bave zatitom i odgojem maloljetnika te znanstvenicima. Nadleni sud

(1) Kad je maloljetnik sudjelovao u poinjenju prekraja zajedno s punoljetnom osobom, postupak prema njemu razdvojit e se i provesti samostalno, osim ako razdvajanje postupka nije nikako mogue bez tete za svestrano razjanjenje stvari. Protiv rjeenja o razdvajanju postupka i protiv rjeenja o tome da se postupak nee razdvojiti nije doputena alba. (2) Kad je ista osoba poinila neki prekraj kao maloljetnik a neki kao punoljetnik, provest e se jedinstveni postupak. Naelo svrhovitosti

lanak 224. (1) Mjesno je nadlean za postupak prema maloljetnom poinitelju prekraja sud njegova prebivalita, a ako maloljetnik nema prebivalita ili ono nije poznato sud maloljetnikova boravita. Postupak se moe provesti pred sudom boravita maloljetnika koji ima prebivalite ili pred sudom mjesta poinjenja prekraja ako je oito da e se pred tim sudom lake provesti postupak. (2) Odredba stavka 1. ovoga lanka se ne primijenjuje u sluaju iz lanka 225. stavka 1. (ako ne doe do razdvajanja postupka) i 2. ovoga Zakona. (3) U postupku protiv maloljetnog poinitelja prekraja koji nema stalno prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj primijenit e se ope odredbe o nadlenosti u prekrajnom postupku. Razdvojeni lanak 225. i jedinstveni postupak

lanak 226. (1) Ako sud ustanovi da zapoinjanje i voenje postupka ne bi bilo opravdano s obzirom na osobne okolnosti maloljetnika i poinjeni prekraj, odluit e, bez obzira na dokaze koji stoje protiv maloljetnika, da postupak ne zapone ili da se zapoeti postupak obustavi. (2) Ako ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1. do 3. ovoga Zakona ustanovi da postoje okolnosti iz stavka 1. ovoga lanka, ovlaten je odluiti da ne pokrene prekrajni postupak, time da e upozoriti maloljetnika na njegovo djelo i o tome upoznati maloljetnikova roditelja, posvojitelja, skrbnika i druge osobe koje skrbe za njega. Odluke u postupku protiv maloljetnih poinitelja prekraja lanak 227. (1) Presudom se u obliku predvienom za osuujuu presudu maloljetnom poinitelju prekraja izrie kazna. (2) Rjeenjem se obustavlja postupak protiv maloljetnog poinitelja prekraja: 1. u sluajevima kada sud donosi presudu prema lanku 181. i 182. ovoga Zakona, 2. kada sud ustanovi da nije svrhovito izrei maloljetnom poinitelju prekraja ni kaznu ni primijeniti odgojnu mjeru (lanak 226 stavak 1.), (3) Rjeenjem se maloljetnom poinitelju prekraja primjenjuje odgojna mjera. U

izreci tog rjeenja se navodi samo koja se mjera primjenjuje, ali se maloljetni poinitelj ne proglaava krivim za prekraj koji mu se stavlja na teret. U obrazloenju rjeenja navest e se opis prekraja i okolnosti koje opravdavaju primjenu odgojne mjere koja je primijenjena. (4) Maloljetnog poinitelja prekraja moe se obvezati na plaanje trokova prekrajnog postupka i ispunjenje imovinskopravnog zahtjeva samo ako ima vlastite prihode ili imovinu. (5) Protiv rjeenja iz stavka 2. i 3. ovoga lanka alba se podnosi u roku od osam dana. Glava PREKRAJNI 1. OPE trideseta (XXX.) NALOG ODREDBE

primjenjuju ostale odredbe ovoga Zakona ako odredbama o postupku za izdavanje prekrajnog naloga nije neto drukije odreeno. Ovlatenici naloga za izdavanje prekrajnog

lanak 229. (1) Prema uvjetima ovoga Zakona, prekrajni su nalog ovlateni izdati: 1. sud, 2. tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak, 3. ovlateni tuitelji iz lanka 109. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona te dravne agencije osniva kojih je Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske. (2) Ako je optuni prijedlog podnio tuitelj oteenik, sud i tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak mogu izdati prekrajni nalog samo na njegov prijedlog. 2. PREKRAJNI NALOG POJEDINIH OVLATENIKA Sud lanak 230. Sud moe izdati prekrajni nalog ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti: 1. da je ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1., 2., 3. i 4. (u sluaju iz lanka 229. stavka 2.) ovoga Zakona podnio optuni prijedlog, 2. da sud nije donio rjeenje sukladno lanku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona, 3. da je prekraj iz optunog prijedloga utvren: a) neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tuitelja koja je o tome sainila slubenu biljeku ili zapisnik, ili b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela; ili c) upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja.

Opi uvjeti izdavanja prekrajnog naloga lanak 228. (1) Prekrajni nalog kao posebna odluka o prekraju moe se izdati: 1. prije pokretanja prekrajnog postupka, 2. nakon pokretanja prekrajnog postupka, bez provoenja glavne rasprave odnosno postupka. (2) Prekrajni se nalog moe izdati samo protiv punoljetnog poinitelja prekraja. (3) Ako ovim Zakonom nije odreeno drukije, prekrajnim se nalogom moe, prema uvjetima ovoga Zakona, izrei odnosno primijeniti svaka od propisanih prekrajnopravnih sankcija za punoljetne poinitelje prekraja, oduzimanje imovinske koristi, oduzimanje predmeta, odrediti naknada paualne svote trokova za izdavanje prekrajnog naloga i trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja. (4) Prekrajnim se nalogom ne moe izrei kazna zatvora ni zatitne mjere, osim zabrana upravljanja motornim vozilom. (5) U postupku za izdavanje prekrajnog naloga na odgovarajui se nain

Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak lanak 231. Tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak moe izdati prekrajni nalog ako su ispunjeni svi sljedei uvjeti: 1. da je ovlateni tuitelj iz lanka 109. stavka 1. toke 1., 2., 3. i 4. (u sluaju iz lanka 229. stavka 2.) ovoga Zakona podnio optuni prijedlog, ili je zaprimilo prijavu o poinjenju prekraja, 2. da nije donijelo rjeenje prema lanku 161. stavku 1. i 4. ovoga Zakona, 3. da je prekraj iz optunog prijedloga ili prijave utvren: a) neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene slubene osobe tuitelja ili samoga tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koja je o tome sainila slubenu biljeku ili zapisnik, ili b) na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela; ili c) upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. Dravni odvjetnik

(1) Tijela dravne uprave kao ovlateni tuitelji mogu izdati prekrajni nalog ako su utvrdili prekraj: 1. neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom njihovih ovlatenih slubenih osoba pri obavljanju inspekcijskog ili drugog nadzora iz njihove nadlenosti, koje su o tome sainile slubenu biljeku ili zapisnik, ili 2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili 3. upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. (2) Odredbe ovoga Zakona o tijelima dravne uprave kao ovlatenicima za izdavanje prekrajnog naloga u svemu se primjenjuju i na dravne agencije iz lanka 229. stavka 1. toke 3. ovoga Zakona. 3. SADRAJ I POSTUPAK IZDAVANJA I PRIGOVOR PROTIV PREKRAJNOG NALOGA Sadraj prekrajnog naloga i njegova dostava lanak 234. (1) Prekrajni se nalog u pisanom obliku izdaje sadrajno odgovarajuom primjenom odredbi lanka 183. i 185. ovoga Zakona, ako odredbama ovoga lanka nije neto drukije odreeno. (2) U obrazloenju prekrajnog naloga e se ukratko navesti samo dokazi, i ovim Zakonom drugi uvjeti predvieni, koji opravdavaju njegovo izdavanje. (3) Prekrajni nalog sud dostavlja okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tuitelju, a tijelo dravne uprave koje vodi prekrajni postupak okrivljeniku, njegovu branitelju ako ga ima i tuitelju ako se postupak vodi na zahtjev ovlatenog tuitelja. Ovlateni tuitelj e izdanim prekrajnim nalogom, odnosno obaveznim prekrajnim nalogom upozoriti okrivljenika u smislu lanka 109.a stavka 1. toaka 2. do 8. ovoga Zakona.

lanak 232. Dravni odvjetnik moe izdati prekrajni nalog ako je prekraj iz prijave o prekraju utvren: 1. neposrednim opaanjem ili obavljenim nadzorom ovlatene osobe tijela koje je podnijelo prijavu o prekraju i o tome sainilo slubenu biljeku ili zapisnik, ili 2. na temelju vjerodostojne dokumentacije, ukljuivi i zapisnik o oevidu nadlenog tijela, ili 3. upotrebom propisanih tehnikih ureaja ili provoenjem odgovarajuih propisanih laboratorijskih analiza i vjetaenja. Tijela dravne uprave i dravne agencije kao ovlateni tuitelji lanak 233.

(4) Ostali ovlateni izdavatelji prekrajnog naloga dostavljaju prekrajni nalog okrivljeniku. Prigovor protiv prekrajnog naloga

lanak 235. (1) Protiv prekrajnog naloga mogu u roku od osam dana izdavatelju podnijeti prigovor: 1. okrivljenik, 2. branitelj, 3. osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Okrivljenik se moe odrei prava na podnoenje prigovora protiv prekrajnog naloga, a od pravodobno podnesenog prigovora moe odustati do zapoinjanja prekrajnog postupka i prije nego je prekrajni nalog stavljen izvan snage. (3) Odricanje od prava na podnoenje prigovora i odustanak od ve podnesenog su neopozivi. (4) Okrivljeniku koji iz opravdanih razloga propusti rok za podnoenje prigovora dopustit e se povrat u prijanje stanje. Na odluivanje o molbi za povrat u prijanje stanje primijenit e se o tome odredbe ovoga Zakona o molbi za povrat u prijanje stanje zbog proputanja roka za podnoenje albe protiv presude. Sadraj prigovora

lanak 237. (1) Prigovor se moe podnijeti zbog: 1. poricanja prekraja 2. izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije, oduzete imovinske koristi, oduzimanja predmeta prekraja ili odreenih trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga. (2) Ako se prigovor podnosi iz osnova stavka 1. toke 2. ovoga lanka, podnositelj treba obrazloiti prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor. Postupak o prigovoru

lanak 236. (1) Prigovor sadri: 1. naznaku prekrajnog naloga protiv kojeg se podnosi i tijela kojem se podnosi, 2. ime i prezime podnositelja i njegov potpis, 3. osnov zbog kojeg se prigovor podnosi, 4. obrazloenje, ako se prigovor podnosi samo zbog izreenih odnosno primijenjenih prekrajnopravnih sankcija. (2) Prigovor koji je pravodobno podnijela ovlatena osoba odgaa izvrenje prekrajnog naloga. Osnove zbog kojih se prigovor moe podnijeti

lanak 238. (1) Nepravodoban i nedoputen prigovor rjeenjem e odbaciti izdavatelj prekrajnog naloga. (2) Prigovor e se kao nepravodoban odbaciti ako je od ovlatene osobe podnesen nakon isteka ovim Zakonom propisanog roka za podnoenje prigovora. (3) Prigovor e se kao nedoputen odbaciti ako je podnesen od podnositelja koji nije na to ovlaten, sukladno lanku 235. stavku 1. ovoga Zakona. (4) Prigovor za koji se ne moe utvrditi na koji se prekrajni nalog odnosi ili tko je podnositelj, rjeenjem e se odbaciti. (5) Ako prigovor ne sadri potpis podnositelja, pozvat e se podnositelj da ga potpie u roku od 8 dana, a ako to ne uini, prigovor e se odbaciti. (6) Protiv rjeenja o odbacivanju prigovora pravo na albu ima podnositelj prigovora. (7) Prigovor koji ne sadri druge podatke iz lanka 236. uzet e se u razmatranje. Ako prigovor ne sadri osnovu iz lanka 237. stavak 1. ovoga Zakona, ili ona nije jasna, smatrat e se da je prigovor podnesen zbog poricanja prekraja (lanak 237. stavak 1. toka 1.). (8) Rjeavajui o albi protiv rjeenja o odbaaju prigovora, nadleni prekrajni sud iz lanka 94. stavka 2. ovog Zakona rjeenjem moe: 1. obaciti kao nepravodobnu ili

nedoputenu albu, 2. odbiti albu kao neosnovanu, 3. prihvatiti albu, ukinuti prvostupanjsko rjeenje i predmet dostaviti izdavatelju prekrajnog naloga na ponovno odluivanje, 4. prihvatiti albu, preinaiti prvostupanjsko rjeenje i prigovor prihvatiti pravodobnim, doputenim odnosno potpunim, te ako se radi o prigovoru iz lanka 237. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona podnesenom protiv prekrajnog naloga suda ili tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak dostaviti im spis radi provoenja prekrajnog postupka, a ako se radi o prigovoru podnesenom protiv prekrajnog naloga izdanom od drugog ovlatenog izdavatelja dostaviti mu spis radi dostave spisa sudu ili tijelu dravne uprave koje vodi prekrajni postupak radi provoenja prekrajnog postupka. Sud ili tijelo dravne uprave e, u ovom sluaju, izdani prekrajni nalog prihvatiti kao optuni prijedlog tuitelja. Pri tom se nee primijeniti odredba lanka 117. stavka 4. ovoga Zakona ako prekrajni nalog sadri podatke o prekraju i njegovu poinitelju. Ako se, u ovom sluaju, radi o prigovoru iz lanka 237. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona, nadleni prekrajni sud iz lanka 94. stavka 2. ovog Zakona e postupiti prema stavku 11. ovoga lanka. (9) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona protiv prekrajnog naloga suda ili tijela dravne uprave koje vodi prekrajni postupak koji nisu donijeli rjeenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, kao i u sluaju iz stavka 7. ovoga lanka, provest e se prekrajni postupak Nakon otvaranja glavne rasprave odnosno prije ispitivanja okrivljenika izdani e se prekrajni nalog rjeenjem staviti izvan snage. Protiv rjeenja o stavljanju prekrajnog naloga izvan snage nije doputena alba. (10) Ako je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona protiv prekrajnog naloga ovlatenih

tuitelja koji nisu donijeli rjeenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, prekrajni e nalog skupa s prigovorom dostaviti nadlenom sudu radi postupanja sukladno stavku 9. ovoga lanka. (11) Kada je podnesen prigovor iz lanka 237. stavka 1. toke 2. ovoga Zakona a izdavatelj prekrajnog naloga ne donese rjeenje sukladno stavcima 1., 4. i 5. ovoga lanka, dostavit e prekrajni nalog zajedno s prigovorom nadlenom prekrajnom sudu iz lanka 94. stavka 2. ovoga Zakona, koji e o prigovoru odluiti odgovarajuom primjenom odredbi ovoga Zakona o albenom postupku. (12) U prekrajnom postupku koji se vodi sukladno stavku 8. toki 4. i stavku 9. i 10. ovoga lanka sud nije vezan zabranom iz lanka 202. stavka 4. ovoga Zakona. Glava tridesetprva (XXXI.)

OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG I NAPLATA NOVANE KAZNE NA MJESTU POINJENJA PREKRAJA 1. OBAVEZNI PREKRAJNI NALOG Opi uvjeti za izdavanje prekrajnog naloga obaveznog

lanak 239. (1) Ovlateni tuitelji iz lanka 109. stavka 1. toke 1. i 2. ovoga Zakona prije pokretanja prekrajnog postupka protiv poinitelja prekraja obvezno e izdati prekrajni nalog (obavezni prekrajni nalog) za: 1. prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave, 2. prekraj propisan zakonom za koji je kao kazna propisana samo novana kazna do 5.000,00 kuna za fiziku osobu, do 10.000,00 kuna za poinitelja prekraja fiziku osobu obrtnika i osobu koja obavlja drugu samostalnu djelatnost, do 15.000,00 kuna za pravnu osobu i do 5.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Kod prekraja

pravne osobe i u njoj odgovorne osobe, obavezni prekrajni nalog izdat e se kada je uvjet iz ove toke ostvaren u odnosu na poinitelja pravnu osobu. (2) Ovlateni tuitelji iz lanka 109. stavaka 1. i 2. ovoga Zakona mogu izdati obavezni prekrajni nalog i ako je za prekraj propisana novana kazna vea od iznosa iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka, ali u tom sluaju za pojedinani prekraj ne moe se utvrditi novana kazna vea od iznosa iz stavka 1. toke 2. ovoga lanka. (3) Za prekraje u stjecaju ovlateni tuitelj je obvezan izdati prekrajni nalog samo kada su za to ostvareni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka za sve prekraje u stjecaju. (4) Obaveznim prekrajnim nalogom osim novane kazne moe se izrei i oduzimanje predmeta prekraja, imovinske koristi, paualna svota troka izdavanja prekrajnog naloga do 200,00 kuna i stvarni trokovi nastali utvrivanjem prekraja upotrebom tehnikih sredstava ili provoenjem potrebnih analiza i vjetaenja. Kada je za prekraj propisana novana kazna iznad 2.000,00 do 5.000,00 kuna, moe se poinitelju izrei i zatitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom odnosno koritenje strane dozvole za upravljanje motornim vozilom na podruju Republike Hrvatske. (5) U postupku izdavanja obaveznog prekrajnog naloga iz stavka 1. i 2. ovoga lanka na odgovarajui se nain primjenjuju i odredbe ovoga Zakona o izdavanju prekrajnog naloga, osim ako odredbama ovoga Zakona o izdavanju obaveznog prekrajnog naloga nije neto drukije odreeno. (6) Ako je ovlateni tuitelj umjesto prekrajnog naloga iz stavka 1. ovoga lanka podnio optuni prijedlog, sud taj e optuni prijedlog odbaciti. (7) Obavezni prekrajni nalog ne moe se izdati protiv poinitelja prekraja koji je u vrijeme poinjenja prekraja bio maloljetnik.

Obavezno izdavanje prekrajnog naloga kada je tuitelj pravna osoba s javnim ovlastima ili oteenik lanak 240. (1) U sluaju kada je prekraj propisan odlukom jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave a ovlateni tuitelj je osoba s javnim ovlastima ili oteenik, ovlateni e tuitelj nadlenom tijelu lokalne i podrune (regionalne) samouprave podnijeti zahtjev za izdavanjem obaveznog prekrajnog naloga. (2) Zahtjev iz stavka 1. ovoga lanka sadri bitne podatke o podnositelju, okrivljeniku, samom prekraju i dokaze kojima se utvruje prekraj. (3) U odnosu na prekrajni nalog iz stavka 1. ovoga lanka na odgovarajui nain primijenit e se odredbe lanka 239. stavka 2. do 6. ovoga Zakona. (4) Ako je prekraj propisan zakonom, a ovlateni tuitelj je pravna osoba s javnim ovlastima ili oteenik, ne primjenjuju se odredbe o obaveznom izdavanju prekrajnog naloga. Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga lanak 241. (1) Prigovor protiv obaveznog prekrajnog naloga mogu u roku od osam dana podnijeti: 1. okrivljenik, 2. branitelj, 3. osobe iz lanka 192. stavka 2. ovoga Zakona. (2) Prigovor se podnosi tijelu koje ga je izdalo i ima sadraj sukladno lanku 236. ovoga Zakona. (3) Pravodoban i od ovlatene osobe podnesen prigovor zadrava izvrenje prekrajnog naloga. Osnove za prigovor

lanak 242. (1) Prigovor se moe podnijeti zbog: 1. poricanja prekraja,

2. izreene odnosno primijenjene prekrajnopravne sankcije ili odreenih trokova u povodu izdavanja prekrajnog naloga. (2) U prigovoru zbog poricanja prekraja podnositelj treba navesti razloge poricanja prekraja (nije poinio prekraj, djelo nije prekraj, postoje okolnosti koje iskljuuju krivnju). (3) Ako se prigovor podnosi iz osnova stavka 1. toke 2. ovoga lanka, podnositelj treba obrazloiti prigovor i podnijeti dokaze o injenicama na kojima temelji prigovor. Prethodni postupak po prigovoru

lanak 243. (1) Kada tijelo koje je izdalo prekrajni nalog primi prigovor protiv prekrajnog naloga bez odgode e ga zajedno sa spisom predmeta dostaviti prekrajnom sudu nadlenom prema mjestu poinjenja prekraja. (2) Sud e rjeenjem odbaciti nepravodoban i nedoputen prigovor te prigovor kojemu se ne moe ustanoviti podnositelj ili prekrajni nalog protiv kojeg se prigovor podnosi. (3) Ako prigovor ne sadri potpis podnositelja, sud e pozvati podnositelja da ga potpie u roku od 8 dana, a ako to ne uini, prigovor e se odbaciti. (4) Protiv rjeenja o odbacivanju prigovora nije doputena alba. (5) Prigovor koji ne sadri druge podatke iz lanka 236. ovoga Zakona uzet e se u razmatranje. Ako prigovor ne sadri osnovu iz lanka 237. stavka 1. ovoga Zakona, ili ona nije jasna, smatrat e se da je prigovor podnesen zbog poricanja prekraja (lanak 237. stavak 1. toka 1.). (6) U postupku izdavanja obaveznog prekrajnog naloga nije mogue podnositi molbu za povrat u prijanje stanje. Odluivanje lanak 244. o prigovoru

(1) Ako sud nije odbacio prigovor koji je podnesen zbog poricanja prekraja, ili nije donio presudu zbog postojanja nekog od razloga iz lanka 196. toke 1. 4. ovoga Zakona, provest e urni postupak (lanak 221.) i donijeti presudu protiv koje nije doputena alba. (2) Ako je prigovor podnesen zbog izreene kazne ili trokova postupka, sud e izvan rasprave ili urnog postupka: presudom odbiti prigovor i potvrditi prekrajni nalog, ako nae da prigovor nije osnovan ili presudom preinaiti prekrajni nalog u pogledu odluke o kazni ili trokovima postupka, ako nae da je prigovor dijelom ili u cijelosti osnovan. (3) Protiv presude iz stavka 2. ovoga lanka nije doputena alba. 2. NAPLATA NOVANE KAZNE NA MJESTU POINJENJA PREKRAJA Ovlatenici i uvjeti za naplatu novane kazna na mjestu poinjenja prekraja lanak 245. (1) Ako zakonom nije odreeno drukije, novana se kazna moe naplatiti na mjestu poinjenja prekraja u visini polovice propisanog minimuma ili polovice tono odreenog iznosa novane kazne propisane propisom o prekraju za prekraj za koji je kao kazna propisana samo novana kazna do 2.000,00 kuna za fiziku i odgovornu osobu u pravnoj osobi, do 5.000,00 kuna za okrivljenika fiziku osobu obrtnika i fiziku osobu koja se bavi drugom samostalnom djelatnou i do 15.000,00 kuna za pravnu osobu i s njom izjednaene subjekte, ako je slubena osoba ovlatenog tuitelja, osim oteenika, prekraj utvrdila: 1. obavljanjem nadzora u okviru svoje nadlenosti, 2. neposrednim opaanjem, 3. uporabom tehnikih ureaja, 4. pregledom vjerodostojne dokumentacije. (2) Kada se radi o prekraju pravne

osobe i u njoj odgovorne osobe, novana se kazna moe naplatiti, prema pravilima iz stavka 1. ovoga lanka, pravnoj osobi i odgovornoj osobi i kada su za to ostvareni uvjeti iz stavka 1. ovoga lanka samo u odnosu na pravnu osobu. (3) Usmeno izreena novana kazna prema uvjetima stavka 1. ovoga lanka naplauje se od poinitelja prekraja uz izdavanje potvrde o tome. Na isti se nain moe odmah naplatiti i troak utvrenja prekraja putem tehnikih ureaja. (4) Ako poinitelj prekraja, sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka, plati izreenu novanu kaznu i troak utvrenja prekraja, nee se voditi prekrajni postupak, izreena kazna se ne unosi u prekrajnu evidenciju, a poinitelj prekraja se ne smatra osobom osuenom za prekraj. (5) Ako policijski slubenik postupajui sukladno stavku 1. ovoga lanka poinitelju prekraja koji nema prebivalite ili stalno boravite u Republici Hrvatskoj izrekne novanu kaznu i odredi trokove postupka a on odbije platiti kaznu i trokove, policijski slubenik moe poinitelja dovesti prekrajnom sucu uz podnoenje optunog prijedloga. Prekrajni e sudac odmah ispitati privedenog poinitelja prekraja. Ako pri tom nisu se stekli uvjeti za zadravanje okrivljenika sukladno odredbi lanka 135. stavka 3. ovoga Zakona, sudac moe postupiti sukladno lanku 136. ovoga Zakona. (6) Kada policija tijekom obavljanja poslova nadzora utvrdi da je poinjen prekraj, za koji je propisana samo novana kazna do 1.000,00 kuna, osobito lake naravi i da poinitelj nije prije inio sline prekraje, moe umjesto postupanja sukladno stavku 1. i 2. ovoga lanka izdati pisano ili izrei usmeno upozorenje poinitelju prekraja. (7) Postupanje policije prema stavku 6. ovoga lanka potanko e se urediti pravilnikom ministra nadlenog za unutarnje poslove.

Glava OSTALI RADNJE Postupak

tridesetdruga POSEBNI za opoziv

(XXXII.) POSTUPCI uvjetne I

osude

lanak 246. (1) Kad je u uvjetnoj osudi odreeno da e se kazna izvriti ako osuenik ne vrati imovinsku korist, ne naknadi tetu ili ne udovolji drugim obvezama, a osuenik u odreenom roku nije udovoljio tim obvezama, prvostupanjski sud provest e postupak za opoziv uvjetne osude na prijedlog ovlatenog tuitelja ili oteenika. (2) U postupku za opoziv uvjetne osude iz stavka 1. ovoga lanka, sud e ispitat osuenika, ako je dostupan, i provesti potrebne izvide radi utvrivanja injenica i prikupljanja dokaza vanih za odluku o opozivu uvjetne osude. (3) Ako sud utvrdi da osuenik nije udovoljio obvezi koja mu je bila odreena presudom, donijet e presudu kojom e opozvati uvjetnu osudu i odrediti izvrenje izreene kazne, ili odrediti novi rok za udovoljenje obvezi, ili tu obvezu zamijeniti drugom ili osuenika osloboditi obveze. Ako sud ustanovi da nema osnove za donoenje koje od tih odluka, rjeenjem e obustaviti postupak za opoziv uvjetne osude. Potraga lanak 247. Ako se ne zna prebivalite ili boravite okrivljenika u tijeku trajanja postupka i postupka izvrenja odluke o prekraju kao i u drugim sluajevima kad je to prema ovom Zakonu potrebno, sud e zatraiti od policije da nae okrivljenika i sud obavijesti o njegovoj adresi. Sud istodobno sa zahtjevom za potragu moe od policije zatraiti da izvri dovedbeni nalog.

Tjeralica lanak 248. (1) Protiv okrivljenika koji je u bijegu a pokrenut je protiv njega prekrajni postupak za prekraj za koji mu se moe izrei novana kazna od dvije tisue kuna i tea ili protiv njega treba izvriti izreenu prekrajnopravnu sankciju izreenu za takav prekraj, sud moe narediti za njim raspisivanje tjeralice. (2) Naredbu za raspisivanje tjeralice dostavlja sud tijelu unutarnjih poslova, nadlenom prema mjestu suda pred kojim se vodi prekrajni postupak, koje raspisuje tjeralicu. (3) Sud koji je naredio raspisivanje tjeralice povui e naredbu o raspisivanju ili ve raspisanu tjeralicu ako je: 1. pronaena traena osoba, 2. nastupila zastara prekrajnog progona, 3. nastupila zastara izvrenja izreene prekrajnopravne sankcije 4. nastupio kakav drugi razlog zbog kojeg tjeralica nije vie potrebna. Postupak za primjenu pravne posljedice negativnih prekrajnih bodova lanak 249. (1) Ako je osuenik prikupio broj negativnih prekrajnih bodova za koje zakon predvia nastup odreene pravne posljedice, tijelo nadleno za evidenciju o negativnim prekrajnim bodovima rjeenjem e utvrditi da je osuenik prikupio taj broj negativnih prekrajnih bodova i rjeenjem primijeniti pravnu posljedicu predvienu posebnim zakonom. (2) Osuenik protiv rjeenja iz stavka 1. ovoga lanka ima pravo albe u roku od 8 dana. alba zadrava izvrenje rjeenja. O albi odluuje Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske. Odredbe o drugim posebnim postupcima lanak 250. (1) Sud po slubenoj dunosti oduzima imovinsku korist ostvarenu prekrajem.

Ako ovim Zakonom nije neto drukije odreeno, u postupku za oduzimanje imovinske koristi i postupku za naknadu tete i ostvarivanje drugih prava neopravdano osuenih ili neutemeljeno uhienih osoba odgovarajue se primjenjuju o tome odredbe Zakona o kaznenom postupku. (2) Rehabilitacija osuenih osoba prema uvjetima ovoga Zakona nastupa po sili zakona i o tome se ne donosi posebna odluka. O nastupu rehabilitacije sva dravna tijela vode rauna po slubenoj dunosti. Glava tridesettrea (XXXIII.)

PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Materijalno pravo i dovrenje postupaka u tijeku lanak 251. (1) Materijalnopravne odredbe ovoga Zakona se primjenjuju na prekraj poinjen nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, osim u sluaju primijene pravila o blaem propisu za poinitelja prekraja te ako odredbama ove Glave nije neto drukije odreeno. (2) Prekrajni postupak koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovoga Zakona nastavit e se i pravomono dovriti po postupovnim odredbama Zakona o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.), osim ako odredbama ove Glave nije neto drukije odreeno. (3) U pogledu izvanrednih pravnih lijekova u prekrajnim postupcima pravomono dovrenim prema Zakonu o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.), primijenjivati e se odredbe toga Zakona. Izvrenje odluka lanak 252. Odluke donesene prema Zakonu o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) izvrit e se prema odredbama toga Zakona.

Negativni

prekrajni

bodovi

lanak 253. (1) Negativni bodovi propisani posebnim zakonom smatraju se danom stupanja na snagu ovoga Zakona negativnim prekrajnim bodovima i pravnom posljedicom osude prema ovome Zakonu. (2) Negativni bodovi koje je okrivljenik prikupio prema Zakonu o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) uzet e se u obzir za primjenu pravne posljedice osude, sukladno ovome Zakonu. Globa lanak 254. (1) Globa za prekraj propisana zakonom ili drugim propisom, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona smatra se propisanom novanom kaznom za taj prekraj u istom iznosu. (2) Globa izreena za prekraj propisan zakonom ili drugim propisom prije stupanja na snagu ovoga Zakona, nakon stupanja na snagu ovoga Zakona smatra se novanom kaznom u istom iznosu. Zatitne mjere

(1) Ako na dan stupanja na snagu ovoga Zakona drugi propis o prekraju propisuje materijalnopravne i postupovne odredbe koje su protivne ovome Zakonu, primijenit e se odredbe ovoga Zakona. (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03., 105/04. i 127/04.). Stupanje Zakona na snagu

lanak 258. Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. sijenja 2008.

TEKST KOJI NIJE UAO U PROIENI TEKST ZAKON O DOPUNAMA ZAKONA IZMJENAMA I PREKRAJNOG

(Narodne novine, broj 39/13 od 03.04.2013.) PRIJELAZNE ODREDBE lanak 58.

Predmete za koje su, na temelju ovoga Zakona, stvarno nadleni rjeavati prekrajni sudovi, Visoki prekrajni sud Republike Hrvatske dostavit e tim sudovima s danom stupanja na snagu ovoga Zakona. Odredbe ovog Zakona o zastari izvrenja oduzete imovinske koristi, oduzetih predmeta prekraja i naplate trokova prekrajnog postupka, primjenjuju se i na postupke njihova izvravanja koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ovog Zakona. Izvrenje prekrajnopravnih sankcija pravomono izreenih sukladno odredbama Prekrajnog zakona (Narodne novine, br. 107/07.), ije

ZAVRNE

lanak 255. Zatitne mjere pravomono izreene prema odredbama Zakona o prekrajima (Narodne novine, br. 88/02., 122/02., 187/03. 105/04. i 127/04.) primijenit e se prema odredbama toga Zakona, osim u sluaju iz lanka 253. stavka 2. ovoga Zakona. Provedbeni propisi lanak 256. Nadleni e ministri provedbene propise predviene ovim Zakonom donijeti ili uskladiti s ovim Zakonom najkasnije u roku od mjesec dana od stupanja na snagu ovoga Zakona. Uinci stupanja zakona na snagu

lanak 257.

izvrenje nije zapoelo ili je u tijeku, provodit e se sukladno odredbama ovoga Zakona od dana njegova stupanja na snagu. Odredbe ovoga Zakona o obaveznom prekrajnom nalogu primjenjuju se i na prekraje poinjene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ako za iste ovlateni tuitelj nije ve pokrenuo prekrajni postupak podnoenjem optunog prijedloga nadlenom tijelu postupka odnosno izdao prekrajni nalog. Odredbe ovoga Zakona o primjeni oportuniteta od strane ovlatenog tuitelja i pregovaranja i sporazumijevanja ovlatenog tuitelja i poinitelja prekraja prije pokretanja prekrajnog progona primjenjuju se i na prekraje poinjene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, ako ovlateni tuitelj nije ve pokrenuo prekrajni postupak za te prekraje podnoenjem optunog prijedloga nadlenom tijelu postupka odnosno ako nije ve izdao prekrajni nalog. Odredbe ovoga Zakona o primjeni oportuniteta od strane ovlatenog tuitelja i suda tijekom postupka i odredbe o pregovaranju i sporazumijevanju ovlatenog tuitelja i poinitelja prekraja tijekom postupka primjenjuju se i na prekraje poinjene prije stupanja na snagu ovoga Zakona, u postupcima koji su u tijeku. Odredba lanka 41. ovoga Zakona primjenjuje se i u postupcima koji su u tijeku na dan stupanja na snagu ovoga Zakona, ako su prigovor ili alba okrivljenika podneseni nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Pravilnik o registru pravomono izreenih, a neuplaenih novanih kazni.

lanak 60.
Stupanjem na snagu ovog Zakona prestaje vaiti Zakon o izvravanju rada za ope dobro na slobodi i uvjetne osude sa zatitnim nadzorom u prekrajnom postupku (Narodne novine, br. 75/09.).

lanak 61.
Ovlauje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i objavi proieni tekst Prekrajnog zakona.

lanak 62.
Ovaj Zakon objavit e se u Narodnim novinama, a stupa na snagu 1. lipnja 2013., osim lanka 152.j i lanka 152.k iz lanka 44. ovog Zakona koji stupaju na snagu 1. sijenja 2014.

lanak 59.
Ministar nadlean za poslove pravosua duan je: 1. u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona donijeti Pravilnik o izvravanju rada za ope dobro u prekrajnom postupku, 2. u roku od est mjeseci od dana