You are on page 1of 14

Nuklearna medicina -skripta

-

www.perpetuum-lab.com.hr

1

bioloških procesa. npr. Primjena nuklearne medicine Nuklearna medicina provodi dijagnostiku. Lokalna primjena je. fosfatni spojevi obilježeni tehnecijem u kosturu itd. olovni spremnici). Tako se. Tijelo ne razlikuje radioaktivne od neradioaktivnih izoptopa nekog elementa. npr. Prilikom rukovanja radiofarmacima za vrijeme odvajanja pojedinačnih doza. Liječenje radiofarmacima može se provoditi lokalno ili sustavno.perpetuum-lab. Radiofarmaci u tijelu Radioaktivno obilježeni spojevi (radiofarmaci) nakupljaju se u određenom organu. koloid tehnecija u stanicama jetre i slezene koje pripadaju retikuloendotelnom sustavu. liječenje i istraživanje niza bolesti. proizvodnja radioaktivno obilježenih spojeva (radiofarmaka). Radiofarmaci kao izvori zračenja Ukoliko promatramo nuklearnu medicinu i primjenu radioaktivno obilježenih spojeva kroz zaštitu od zračenja. ali isto tako i njegove funkcije. Mehanizmi raspodjele radiofarmaka u organizmu su vrlo različiti ovisno o kemijskim svojstvima pojedinog spoja u koji je ugrađen radioaktivni izotop. razvija se u 20. mogu poslužiti kao indikatori. razvoj brojača za mjerenja radioaktivnosti i uređaja za scintigrafiju te razvoj informatičkih metoda. Radioaktivne tvari kao indikatori bioloških procesa Radioaktivne tvari se u tijelu ponašaju jednako kao i one koje nisu radioaktivne te prolaze istim biološkim putovima. pokazatelji. u neke tjelesne šupljine. Nobelova nagrada Opisane osobine radioaktivnih elemenata zbog kojih oni mogu služiti kao pokazatelji i obilježivači procesa u organizmu opisao je i razvijao Georg von Hevesy početkom 200. a na mjestu primjene odvajaju se pojedinačne doze i daju bolesnicima. Ti spojevi iz tijela odašiljaju gama-zrake koje se izvan tijela bilježe posebnim uređajima .Nuklearna medicina . davanja pripravka bolesniku i izlučivanja pripravka iz bolesnikova tijela može doći do zagađenja okoliša tim radioaktivnim materijalom i stoga je potrebno provoditi sve propisane mjere zaštite. pripravci radiofarmaka mogu se dati bolesniku pa pratiti izvana tijek radioaktivnosti ili se može upotrebljavati i bez davanja bolesnicima. ali ne i njegovu funkciju. talij-klorid se nakuplja u srčanom mišiću.hr 2 . Nuklearna medicina nova je medicinska djelatnost. liječenje i istraživanje bolesti. a sustavno davanje se temelji na nakupljanju radiofarmaka u određenom organu i ciljano djelovanje. Ovaj način snimanja pruža nam prikaz strukture organa (morfologije). Tijekom dijagnostičkih postupaka u ovoj grani medicinske djelatnosti radiofarmaci se upotrebljavaju za ispitivanja u tijelu organizma ili izvan njega.com. Ta osobitost pretraga u nuklearnoj medicini čini ih drugačijim od svih ostalih slikovnih dijagnostičkih metoda koje prikazuju samo sliku strukture i izgleda organa. godine primio Nobelovu nagradu. www. radioaktivni jod nakuplja u štitinjači. Kao takvi transportiraju se u posebnoj ambalaži (bočice. ovisno o procesima koji se u njemu odvijaju. Također treba otkloniti bojazan od radioaktivnosti radioaktivni se elementi pri ovim pretragama unose u vrlo malim količinama.općenito Definicija Nuklearna medicina se definira kao specijalistička grana i medicinska djelatnost koja se koristi primjenom otvorenih radionuklida (radiofarmaka) za dijagnostiku. za analizu uzoraka krvi. proizvodnja umjetnih radioaktivnih elemenata u nuklearnom reaktoru i ciklotronu. Stoga. stoljeća te je za ta otkrića 1943. ukoliko se unesu u organizam čovjeka i izvana prate posebnim uređajima. stoljeću kao rezultat razvoja prirodnih i tehničkih znanosti: otkriće radioaktivnosti. svakako je potrebno napomenuti da su oni otvoreni izvori zračenja. koji se daju bolesnicima u dijagnostičke i terapijske svrhe. Što su radiofarmaci Radiofarmaci su radioaktivno obilježeni spojevi.gama kamerom ili scintigrafom. npr. medicinski pripravci radionuklida.

Količina radijacije koja se primi tijekom pretraga u nuklearnoj medicini nije veća od one koja se primi tijekom rendgenskog snimanja. jajnika ili debelog crijeva pri sumnji na karcinom. dnevne aktivnosti ili uzimanje lijekova. isto kao i potrebu za eventualnim daljnjim testovima. ako vam dugotrajno ležanje na leđima uzrokuje bolove ili nelagodu koji bi mogli poremetiti test. npr. Testovi nuklearne medicine izvode se u tri dijela: primjena radioaktivnog markera. Zašto je za izvođenje testova nuklearne medicine potrebno mnogo vremena? Ovisi o pojedinoj pretrazi koliko će trajati. Uzrokuje li radioaktivni marker kakve nuspojave? Neželjene reakcije. Pacijent prima vrlo male doze radioaktivnih spojeva. U mnogim je testovima potrebno određeno vrijeme (od nekoliko sati do nekoliko dana) za nakupljanje radioaktivnog markera u dijelu tijela koji se istražuje i želi snimiti. Kako bi pretraga bila uspješna. prijašnjim kirurškim zahvatima. odnosno nuspojave. Određeni testovi i pretrage zahtijevaju pripremu. Što trebam reći liječniku prije naručivanja na pretragu? Žene liječniku svakako trebaju reći ako su trudne ili sumnjaju da su trudne.tehnolog nuklearne medicine.perpetuum-lab. posebno educiran u područjima fizike i kemije. tek toliko da se utvrdi dijagnoza. potrebno je određeno vrijeme za dobivanje dobre slike. Što se događa nakon testa? Kada pretraga završi. liječnik specijalist nuklearne medicine pregleda snimke i priprema pisani nalaz. izvodi test primjenom reagensa. Tko provodi testove u nuklearnoj medicini? . zdravstveni radnik educiran teorijski i praktično za provođenje postupaka nuklearne medicine. www. Također treba reći je li žena doji dijete. ovlašten je za uporabu radioaktivnih reagensa i očitavanje nalaza Kako se treba pripremiti za test na nuklearnoj medicini? Općenito nisu potrebne neke posebne pripreme. Treba li nakon testa izbjegavati fizički kontakt s drugim osobama? Ne. Radioaktivni marker koji primite tijekom dijagnostičkog zahvata ostaje u tijelu kratko vremena i izlučuje se prirodnim tjelesnim funkcijama.liječnik specijalist nuklearne medicine. Tijekom snimanja.Najčešća pitanja o nuklearnoj medicini Zašto je ponekad potrebno više testova? Ponekad je potrebno napraviti više dijagnostičkih testova u svrhu otkrivanja pravog uzroka medicinskog problema i najprikladnijeg oblika liječenja. ne treba biti! Iako je potrebno posavjetovati se o tome s liječnikom. potrebno je obavijestiti medicinsko osoblje. rijetke su. liječite radioaktivnim jodom. ukoliko se pojave kakvi simptomi tijekom ili nakon primjene markera. Obucite topliju odjeću jer u nekim dvoranama za snimanje zna biti hladno. Prilikom snimanja prostate. Iako se najčešće dijagnoza postavlja jednim nuklearno-medicinskim testom. otežati njeno očitavanje ili dovesti do potrebe za ponavljanjem testa. od vas se može tražiti da ne jedete tri do četiri sata prije pretrage jer će slike srca biti lakše očitati ukoliko je vaš želudac prazan.hr 3 . Jesu li pretrage nuklearne medicine sigurne? Postupci u nuklearnoj medicini su vrlo sigurni. postavljanjem pacijenta pred kameru i upravlja tehnikom koja se koristi tijekom pretraga . postoje preporuke koje će vam reći vaš liječnik o ponašanju koje smanjuje izloženost drugih osoba radioaktivnosti. najvažnije je mirovati tijekom pretrage. što ovisi o pojedinom testu. ponekad je potrebno nalaz potvrditi daljnjim pretragama. alergijskim reakcijama ili osjetljivosti na određene tvari ili lijekove. Ukoliko se. a ukoliko je priprema potrebna. za srčani stress-rest test. što može trajati od nekoliko minuta do nekoliko sati. Tek tada je učinkovito napraviti snimku. Svaki pokret može iskriviti sliku. liječnik će vas obavijestiti prije testa. Preporučljivo je udobno se obući kako bi bili što opušteniji tijekom snimanja. Zabrinutosti da će pretraga utjecati na vaš svakodnevni stil života. međutim.com. Također. možete se posavjetovati s liječnikom i prije pretrage uzeti neki od lijekova protiv bolova. važno je dati informacije o prethodnim snimanjima na nuklearnoj medicini. Rezultate testa će vam objasniti vaš liječnik. Pijenje većih količina tekućine pomoći će njegovom bržem uklanjanju iz organizma. Međutim. snimanje i očitavanje snimki. većina lijekova ne utječe na pouzdanost testova.

medicinske sestre ili liječnika Sve ove informacije ne mogu zamijeniti liječnika niti razgovor između vas i njega. sumnjate na trudnoću ili dojite . vrši snimanje.snimanje galijem za procjenu infekcija i određenih vrsta tumora . Najčešće pretrage: . otežati njeno očitavanje ili dovesti do potrebe za ponovnim snimanjem . svakako ga pitajte kada ih možete nastaviti uzimati. izlučuje se normalnim putovima izlučivanja.perpetuum-lab. visini i tjelesnoj masi. Scintigrafija Definicija Scintigrafija je dijagnostička slikovna metoda koja se koristi u nuklearnoj medicini za snimanje raspodjele radiofarmaka (radioaktivnih markera) u tijelu.snimanje karcinoma jajnika. prijeloma.snimanje srca kako bi se utvrdio normalan ili abnormalan protok krvi kroz srčani mišić. Kod djece se ove pretrage obično koriste za otkrivanje uzroka bolova u kostima.snimanje jetre i žučnog mjehura za ispitivanje njihove funkcije . obično venskim putem te se nakon nekog vremena. a pijenje većih količina tekućine pomoći će njegovoj eliminaciji . tumora ili razjašnjenja bolova u kostima .ukoliko osjetite kakve smetnje tijekom ili nakon primjene markera.snimke štitnjače kojima se provjerava njihovo upijanje joda u svrhu provjeravanja funkcije štitnjače i prikazivanja cijele žlijezde .ukoliko vam nije jasan bilo koji dio dijagnostičkog postupka.Može li se nakon pretrage nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima? Nakon nuklearno-medicinskog testa trebali biste biti sposobni nastaviti svakodnevne aktivnosti. Snimanje se obavlja posebnim uređajem koji prati prostornu i vremensku raspodjelu radiofarmaka u tijelu te se na taj način dobiva slika određenog organa ili organskog sustava gdje se radiofarmak nakupio.radioaktivni marker u vašem tijelu ostaje kratko vrijeme. Zaključak: Što sve trebate znati o pretragama u nuklearnoj medicini? .com. ozljeda. kretanja zraka i otkrivanje krvnih ugrušaka . koliko je potrebno za raspodjelu markera po tijelu. debelog crijeva u svrhu otkrivanja njihovih osobina i težine (stupnjevanje) pojedinog oblika karcinoma .svakako informirajte liječnika da ste trudni. Za ovo se snimanje koriste kratko-živući radiofarmaci koji emitiraju gama zračenje. www.snimanje kostiju u svrhu pregleda ortopedskih ozljeda. Svakako se posavjetujte s vašim liječnikom prije pretraga. svakako obavijestite tehnologa i liječnika . Liječenje bolesti štitnjače radioaktivnim jodom uobičajeni je postupak. zatražite objašnjenje od tehnologa. Ponekad je potrebno sedirati dijete kako bi se pretraga uspješno napravila. Ukoliko vam je liječnik preporučio prestanak uzimanja lijekova prije testa ili smanjenje doze.snimanje dojki koje se vrši usporedno s mamografijom za točnije otkrivanje i lokalizaciju tumorskog tkiva u dojkama .zapamtite da se ne smijete micati tijekom snimanja jer to može poremetiti snimku.ne zabrinjavajte se zbog količine radioaktivnosti tijekom ovih pretraga jer ona nije veća od one kod rendgenskih snimki . infekcija i provjere funkcije mokraćnog mjehura ili bubrega.snimanje mozga za istraživanje poremećaja u samom mozgu ili njegovoj cirkulaciji . izmjerila srčana funkcija ili odredilo postojanje ili razmjeri oštećenja srčanog mišića nakon infarkta .snimanje bubrega kod djece pri čemu se ispituje njihova funkcija Drugi često izvođeni testovi su: . a isto tako s osobljem odjela za nuklearnu medicinu o mjestu izvođenja pretrage te svim ostalim informacijama iz ovog područja koje vas zanimaju.snimanje probavnog trakta u svrhu otkrivanja mjesta krvarenja Liječenje u nuklearnoj medicini Nuklearna medicina se može koristiti i za liječenje bolesti. Izvode li se nuklearno-medicinski testovi i na djeci? Da.hr 4 .snimanje pluća za procjenu protoka krvi. godine. Količina markera se pozorno prilagođava djetetovoj dobi. Način snimanja Ispitaniku se daje radiofarmak. Metoda se koristi od 1960. snimanja nuklearne medicine su i za djecu. a to ovisi o djetetu i vrsti pretrage. prostate.

Ispitanik na usta uzima radioaktivni jod i mjeri se njegovo nakupljanje nakon 2 sata. "In vitro" doslovno bi značilo "u staklu". odnosno funkcionalne. Trijodtironin bi kod normalne štitnjače trebao dovesti do smanjenja nakupljanja radioaktivnog joda za 50% ili više. Gravesova bolest). Perklorat zaustavlja transportni mehanizam joda u štitnjači i zbog toga iz nje izlazi neorganificirani jod. In vitro testovi Laboratorijskim in vitro testovima moguće je u uzorku krvi ispitanika odrediti koncentraciju različitih tvari koje ukazuju na funkciju štitnjače. Ovaj se test koristi za dijagnostiku hipertireoze. Nuklearno-medicinske pretrage štitnjače Mjerenje nakupljanja radioaktivnog joda u štitnjači ("uptake test") Ovaj je test jedan od najstarijih ispitivanja funkcije štitnjače. prilikom snimanja nakon davanja perklorata nakupljanje se ne smanjuje ili je manje od 10%. Detektor scintigrafa fokusira malo područje tijela. automatski se pomiče i postupno stvara snimku raspodjele aktivnosti na papiru. Gama-kamerom se prikazuje nakupljanje i organifikacija tehnecij-99m-pertehnetata i radioaktivnog joda. položaju tkiva štitnjače na vratu i ispod prsne kosti.hr 5 . Perkloratni test Ovim se testom utvrđuje poremećaj organifikacije joda u štitnjači. odnosno nefunkcionalne koji nakupljaju radiofarmak slabije od okolnog tkiva .com. Snimanje se može obavljati i u tankim slojevima (tomografija) čijom se rekonstrukcijom pomoću računala može dobiti trodimenzionalni prikaz. Normalno pod utjecajem tireotropina poraste nakupljanje joda u štitnjači. Scintigram je dvodimenzionalni prikaz raspodjele radiofarmaka u određenom dijelu tijela. liječenje tionamidima. Scintigraf Scintigraf je uređaj za snimanje. toksični adenom. Ovaj test služi za dijagnostiku hipertireoze (Gravesova bolest. Kod normalnog nalaza.Scintigram Scintigrafska snimka naziva se scintigram. a porast izostaje kod primarne hipotireoze. Scintilacijska gama-kamera stvara sliku istodobno i brže za cijelo vidno područje. za ispitivanje supresije i stimulacije štitnjače te za izračunavanje terapijske doze radioaktivnog joda za liječenje hipertireoze. za dijagnozu difuzne hipertireoze (Basedowljeva. Nakon toga se na usta uzima 1 g kalijevog perklorata te se nakon 30-60 minuta ponovno mjeri nakupljanje radioaktivnog joda u štitnjači. hormon hipofize) te se mjeri nakupljanje radioaktivnog joda u štitnjači nakon 24 sata. Ispitanik na usta uzima dozu radiojoda-131 koji se u štitnjači maksimalno nakuplja nakon 18-24 sata kada se mjeri. dakle označava www. Oštećenje organifikacije joda pokazatelj je urođenog enzimskog ili nasljednog poremećaja (autoimuni tireoiditis. Test supresije Kod ovog se testa mjeri nakupljanje radioaktivnog joda (koji se uzima na usta) u štitnjači prije i sedam dana nakon uzimanja trijodtironina. hipotireoze. Injekcijom u mišić istovremeno se daje tireotropin (TSH.perpetuum-lab."vruće". tkivu štitnjače na drugim mjestima u tijelu te o ostatnom tkivu štitnjače nakon terapije."hladne". Hashimotova tireoiditisa. toksična multinodozna struma) kod koje dolazi do slabog ili nikakvog potiskivanja nakupljanja radioaktivnog joda. stanje nakon liječenja hipertireoze radioaktivnim jodom ili kirurškim zahvatom. Scintigrafija štitnjače Ova dijagnostička metoda služi za prikazivanje građe i funkcije štitnjače. Raspodjela radioaktivnog biljega u tijelu prikazuje izgled i funkciju ispitivanog organa. a tomografska (slojevna snimanja) obavljaju se gama-kamerama koje se rotiraju oko tijela. koji se intenzivnije prikazuju od okolnog tkiva Scintigrafija štitnjače daje podatke o veličini strume ili čvora u štitnjači. Najvažnije primjena scintigrafije štitnjače je za procjenu napipanog čvora. Računalnom obradom se analogni podaci dobiveni ovim snimanjem pretvaraju u digitalne. subakutnog tireoiditisa. Test stimulacije tireotropinom Kod ovog testa ispitanik na usta uzima radioaktivni jod. Čvorovi se prema ovom prikazu dijele na . hipotireoza uzrokovana jodom. filmu ili u računalu. apscesa. tireotoksikoze.

Korisna je u dijagnostici dobroćudnih i zloćudnih tumora.postupke s biološkim materijalom u laboratoriju.hormon štitnjače trijodtironin (T3) .ukupni i separatni bubrežni klirensi .renografija . policističnih bolesti bubrega.određivanje ostatne mokraće . za pravodobno otkrivanje te bolesti. za utvrđivanje gušavosti određuje se jod u mokraći za procjenu njegova unosa u organizam. Prilikom procjene rezultata određeni čimbenici mogu poremetiti nalaz.com. Ovi testovi služe za dijagnozu bolesti štitnjače i praćenje tijeka njihova liječenja.mjerenje protutijela štitnjače . Metoda se pokazala vrlo osjetljiva za otkrivanje ožiljaka u bubrežnoj kori koji se pojavljuju kao posljedica akutnog i kroničnog pijelonefritisa. Time se želi označiti razlika u odnosu na "in vivo" ("u živom") testove koji se provode promatranjem. infarkta. a prati se dolazak. neonatal screening).hormon prednjeg režnja štitnjače tireotropin (TSH = thyroid stimulating hormone) .dinamička scintigrafija bubrega . Ponekad se uz TSH određuje i T4. Za snimanje se najčešće upotrebljava dimerkaptojantarna kiselina obilježena tehnecijem (Tc-99mDMSA) koja se injicira u venu i nakuplja u bubrežnoj kori. Snimanje bubrega i mokraćnog sustava Vrste pretraga . ožiljaka te kongenitalnih anomalija: potkovičastih i ektopičnih bubrega. Statička scintigrafija bubrega Ova dijagnostička pretraga služi za prikazivanje izgleda i funkcije bubrega markerom koji se nakuplja u kori bubrega.statička scintigrafija bubrega . Snimanje traje 20-30 minuta.nuklearno-medicinsko ispitivanje transplantiranog bubrega . mjerenjem ili snimanjem živog organizma.hr 6 . na državnoj razini.obrnuti T3 (rT3 = reverzni T3) . www. prolazak i izlučivanje jod-131-hipurana koji je na početku pretrage injiciran u venu.perfuzijska scintigrafija bubrega . npr. prisutnost hemolize (razaranje eritrocita). pomičnost bubrega i lokalizirane promjene u bubregu.hormon štitnjače tiroksin (T4) .slobodni tiroksin (FT4 = free thyroxine) .diuretska dinamička scintigrafija bubrega . heparina ili raznih lijekova. Važan je u ispitivanju endemske gušavosti.hormon štitnjače kalcitonin . Njome se procjenjuje veličina.nosač koji veže T3 i T4 u krvi (TBG = thyroxine binding globuline) .indirektna radionuklidna cistografija . Pacijent tijekom pretrage sjedi. prisutnost raznih protutijela i neke druge bolesti. razlikovanje jednostranih od obostranih bubrežnih bolesti i otkrivanje smetnji u otjecanju mokraće. a dva scintilacijska brojača su postavljena s leđne strane na mjesta koja odgovaraju položaju bubrega. bilirubina.proteinski vezani jod (PBI = protein binding iodine) Osim ovih testova.glavni jodirani protein u štitnjači tireoglobulin (Tg) . Praktična napomena: za dobivanje dobre snimke potrebna je dobra hidracija pacijenta pa se stoga preporučuje uzimanje većih količina tekućine na usta prije ispitivanja. Testom se određuje tireotropin (TSH) u kapi krvi uzetoj iz pupčane vrpce. položaj.perpetuum-lab. trudnoća.direktna radionuklidna cistografija .perfuzijska scintigrafija testisa Renografija Renografija je dijagnostička metoda za procjenu bubrežne funkcije. Otkrivanje hipotireoze u novorođenčadi Posebno treba naglasiti postojanje testa posebne namjene za otkrivanje urođene smanjene funkcije štitnjače (hipotireoze) koji se u mnogim zemljama provodi kod sve novorođenčadi (engl.hormon hipotalamusa koji oslobađa tireotropin (TRH = thyrotropin releasing hormone) .slobodni trijodtironin (FT3 = free triiodothyronine) . osobito u dječjoj dobi. lipida. U dijagnostici bolesti štitnjače iz uzorka krvi se procjenjuju vrijednosti slijedećih parametara: .

Prije pretrage ispitanik treba popiti veću količinu tekućine. Bitna prednost ove metode nad ultrazvukom i CT-om jest mogućnost procjene funkcije bubrega. Diuretska dinamička scintigrafija bubrega Ova se pretraga izvodi uz davanja diuretika (sredstva za izmokravanje) kod sumnje na zapreke u bubrežnom kanalnom sustavu (opstruktivna uropatija). Ispitanik za vrijeme pretrage leži na leđima iznad gama-kamere. pri sumnji na začepljenost bubrežnih arterija (tromboza. Kod davaoca organa rade se u svrhu određivanja funkcije obaju bubrega prije vađenja jednog slijedeće pretrage: dinamička scintigrafija bubrega. Nakon toga se radi niz snimaka i prati odgovor kanalnog sustava bubrega na diuretik prema kojem se procjenjuje stupanj i vrsta zapreke. jer količina i raspored markera u bubrežnoj kori ovisi o sačuvanoj funkciji tubularnih stanica bubrega. sprijeda i straga u području bubrega. Za ovu pretragu koriste se radiofarmaci koji se izlučuju bubrezima.hr 7 . Njome se procjenjuju osim bubrega i jednostrane ili obostrane smetnje protoku mokraće te proširenje bubrežnog kanalnog sustava ili mokraćovoda. a u 15. Nakon jednokratne injekcije radiofarmaka uzimaju se uzorci krvi u drugom. ukupni i separatni klirens i protok krvi kroz bubreg.2-4 sata nakon injiciranja snima se ispitanik u ležećem položaju. limfokele). Metoda se radi kod sumnje na slabiju prokrvljenost bubrega zbog suženja bubrežne arterije. Dinamička scintigrafija bubrega Ova dijagnostička slikovna metoda služi za prikaz izgleda i funkcije bubrega markerom koji se izlučuje bubrezima. Iz krvnih uzoraka računa se klirens jer je smanjivanje radiofarmaka u krvi proporcionalno njegovu bubrežnom klirensu. Pretraga se može raditi i snimanjem gama-kamerom i tada nije potrebno uzimati mokraću niti uzorke krvi kao u ostalim metodama određivanja klirensa. infekcija) ili mehanička oštećenja (potpuno ili djelomično začepljenje krvnih žila. Pretraga obično traje 30 minuta. odbacivanje bubrega.perpetuum-lab. Nakon toga se ispitanik posjedne ispred gama-kamere te se snimanje vrši tijekom mokrenja. Priprema ispitanika i snimanje isti su kao kod dinamičke scintigrafije bubrega. a volumen koji očisti jedan bubreg je separatni klirens.com. a nakon toga u sjedećem položaju. Prije pretrage treba popiti veću količinu tekućine. Komplikacije u bubregu nakon presađivanja su dvojake: nastaje bolest u presađenom bubregu (kao što je akutna tubularna nekroze. Za razlikovanje svih ovih promjena ponekad je potrebno ponoviti pretragu više puta kroz nekoliko dana ili tjedana. Kod primaoca se koriste ove metode za procjenu presađenog bubrega. Direktna radionuklidna cistografija Ova je pretraga dijagnostički postupak gdje se pomoću katetera aplicira radiofarmak u mokraćni mjehur te se dokazuje postojanje refluksa (obrnutog tijeka mokraće) iz mokraćnog mjehura u bubreg. ocjenu stanja presađenog bubrega. embolija). on se dalje puni stalnim dotokom fiziološke otopine. bijeg mokraće izvan kanalnog sustava. Ova pretraga se može primjenjivati: www. Nuklearno-medicinsko ispitivanje transplantiranog bubrega Nuklearno-medicinske metode mogu se koristiti za procjenu davaoca i primaoca organa. a traje 60 sekundi u jednosekundnim intervalima. minuti se injicira u venu diuretik. Nakon injiciranja tehnecij-99m-pertehnetata kroz kateter uveden u mokraćni mjehur. trećem i četvrtom satu nakon injekcije spoja. a ne samo izgleda. Perfuzijska scintigrafija bubrega Ovom dijagnostičkom slikovnom metodom snima se i analizira prvi prolazak intravenski injiciranog radiofarmaka kroz bubrežni krvožilni sustav. Snimanje se provodi tehnecij-99m-pertehnetatom. Nakon presađivanja zbog imunoloških reakcija i komplikacija mogu u bubregu nastati poremećaji prokrvljenosti i funkcije koji se mogu pratiti scintigrafskim metodama. Nakon intravenskog injiciranja radiofarmaka prati se njegova raspodjela i izlučivanje kroz 30-60 minuta. a gama-kamerom se vrši snimanje i prati moguće vraćanje radiofarmaka iz mjehura u bubreg u tijeku punjenja mjehura i tijekom mokrenja. Pri sumnji na mobilne bubrege radi se s razmakom od 2 ili više sati u ležećem. Snimanje se prekida nakon što se zamijeti obostrani refluks ili nastavlja do kapaciteta mokraćnog mjehura (100-200 mL) ako jest ili nije zapažen jednostrani refluks. Najčešće se radi dinamička scintigrafija bubrega. Ukupni i separatni bubrežni klirensi Volumen krvi koji bubrezi očiste od neke tvari u jedinici vremena je bubrežni klirens. mokraćovoda.

indirektna radionuklidna cistografija .prekinuti uzimati trenutne lijekove Kod svih ovih pretraga potrebno je uzeti veće količine tekućine.dobiti kateter kako bi mokraćni mjehur bio bez mokraće .umjesto mikcijske cistoureterografije u dojenčadi u kojih nije sigurno dokazana infekcija mokraćnog sustava Prednost ove metode nad mikcijskom ureterografijom je veća osjetljivost i do 100 puta manja radijacija.statička scintigrafija bubrega www. Nakon brze injekcije markera u venu snima se prvi prolazak aktivnosti radiofarmaka kroz testise. Jedan do dva sata nakon injekcije počinje snimanje. a snimanje počinje dva sata nakon injiciranja markera.hr 8 .com.diuretska dinamička scintigrafija bubrega .direktna radionuklidna cistografija .. Za druge bolesti testisa može se koristiti prikazivanje ultrazvukom. Snimanje bubrega kod djece Ova pretraga liječniku omogućuje prikaz protjecanja mokraće. Vrste pretraga kod djece Najčešće nuklearno-medicinske pretrage koje se rade kod djece su: .u djece s čestim infekcijama mokraćnog sustava kod kojih su slične pretrage uredne (mikcijska cistoureterografija) . Ispitanik treba popiti veću količinu tekućine.praćenje nakon kirurškog zahvata zbog refluksa . uključujući djetetovu dob i medicinski problem. već za praćenje tijeka bolesti kod već dijagnosticiranog refluksa. Mokraćni mjehur se izvodi bez katetera. tijekom i nakon mokrenja. Uvjet za njeno izvođenje je odsutnost infekcije. Nedostatak metode je ovisnost o dobroj funkciji bubrega. Ova metoda obično nije pouzdana za ispitivanje dojenčadi. povraćanjem i znojenjem) te kod jednostranog zadebljanja mošnji. Ispitanik je tijekom pretrage u ležećem položaju. Nakon toga se snima slika krvnih prostora i potom faza prelaska radiofarmaka u tkivo. nakon prve infekcije mokraćnog sustava . Dijete će možda trebati: .biti sedirano.kod djece starije od godinu dana.perpetuum-lab. Indirektna radionuklidna cistografija Ova dijagnostička metoda služi za utvrđivanje refluksa mokraće iz mokraćnog mjehura u bubreg pomoću radiofarmaka koji se injicira u venu i izlučuje bubrezima. U akutnom skrotumu ovo je jedina metoda za razlikovanje stanja koja treba operirati od onih koje ne treba.dobiti diuretik (lijek za izmokravanje) injekcijom u venu . Ova se metoda primjenjuje kod osoba u kojih postoji sumnja na zaostajanje mokraće u mokraćnom mjehuru nakon mokrenja (najčešće zbog povećane prostate i smetnji mokrenja) te za procjenu funkcije mokraćnog mjehura nakon kirurških zahvata. Određivanje ostatne mokraće Kod ove metode se injicira radiofarmak koji se izlučuje bubrezima te se snima mokraćni mjehur prije i nakon mokrenja. nakon završenog dinamičkog snimanja postavlja se ispitanik u sjedeći položaj u sjedalicu s odgovarajućom odvodnom posudom te se snimanje obavlja prije. suradnji bolesnika i količini tekućine koju je popio te manja osjetljivost za otkrivanje refluksa.za praćenje djece s već dokazanim refluksom . Zbog toga se ovaj test ne bi trebao koristiti kao početni. Priprema za pretragu Priprema ovisi o nekoliko čimbenika. Prije početka ispitivanja ispitanik treba popiti veću količinu tekućine. Pretraga je bezbolna i zbog malog opterećenja zračenjem može se više puta ponavljati. osobito ukoliko je mlađe od tri godine . stupanj smetnji protjecanju i količinu ožiljaka u bubrežnom tkivu. Prednost je ove metode što nije potrebno postavljati kateter čime se uklanja mogućnost infekcije. Pretraga se radi kod bolesnika sa simptomoma akutnog skrotuma (nagla bol u donjem dijelu trbuha praćena mučninom. kod djece koja kontroliraju mokrenje i imaju zadovoljavajuću bubrežnu funkciju. Perfuzijska scintigrafija testisa Ovom se dijagnostičkom metodom ispituje prokrvljenost testisa.

pomičnost bubrega i lokalizirane promjene u bubregu. sprijeda i straga u području bubrega. infarkta. Korisna je u dijagnostici dobroćudnih i zloćudnih tumora. tijekom i nakon mokrenja. on se dalje puni stalnim dotokom fiziološke otopine. već za praćenje tijeka bolesti kod već dijagnosticiranog refluksa. Bitna prednost ove metode nad ultrazvukom i CT-om jest mogućnost procjene funkcije bubrega. Jedan do dva sata nakon injekcije počinje snimanje. Uvjet za njeno izvođenje je odsutnost infekcije. položaj. 2-4 sata nakon injiciranja snima se ispitanik u ležećem položaju. ožiljaka te kongenitalnih anomalija: potkovičastih i ektopičnih bubrega.za praćenje djece s već dokazanim refluksom . Zbog toga se ovaj test ne bi trebao koristiti kao početni. osobito u dječjoj dobi. sportskih ozljeda. suradnji bolesnika i količini tekućine koju je popio te manja osjetljivost za otkrivanje refluksa. nakon prve infekcije mokraćnog sustava . kod djece koja kontroliraju mokrenje i imaju zadovoljavajuću bubrežnu funkciju. Ova pretraga se može primjenjivati: . Ova metoda obično nije pouzdana za ispitivanje dojenčadi. nakon završenog dinamičkog snimanja postavlja se ispitanik u sjedeći položaj u sjedalicu s odgovarajućom odvodnom posudom te se snimanje obavlja prije. tumora pa čak i slučajeva zlostavljanja djece.kod djece starije od godinu dana.u djece s čestim infekcijama mokraćnog sustava kod kojih su slične pretrage uredne (mikcijska cistoureterografija) . a ne samo izgleda. Njome se procjenjuje veličina. jer količina i raspored markera u bubrežnoj kori ovisi o sačuvanoj funkciji tubularnih stanica bubrega. osteoporoze. Mokraćni mjehur se izvodi bez katetera. Statička scintigrafija bubrega Ova dijagnostička pretraga služi za prikazivanje izgleda i funkcije bubrega markerom koji se nakuplja u kori bubrega. a gama-kamerom se vrši snimanje i prati moguće vraćanje radiofarmaka iz mjehura u bubreg u tijeku punjenja mjehura i tijekom mokrenja. policističnih bolesti bubrega.Direktna radionuklidna cistografija Ova je pretraga dijagnostički postupak gdje se pomoću katetera aplicira radiofarmak u mokraćni mjehur te se dokazuje postojanje refluksa (obrnutog tijeka mokraće) iz mokraćnog mjehura u bubreg. Nakon toga se ispitanik posjedne ispred gama-kamere te se snimanje vrši tijekom mokrenja. minuti se injicira u venu diuretik. Za snimanje se najčešće upotrebljava dimerkaptojantarna kiselina obilježena tehnecijem (Tc-99mDMSA) koja se injicira u venu i nakuplja u bubrežnoj kori. Prije početka ispitivanja ispitanik treba popiti veću količinu tekućine. Pretraga obično traje 30 minuta.com. Snimanje se prekida nakon što se zamijeti obostrani refluks ili nastavlja do kapaciteta mokraćnog mjehura (100-200 mL) ako jest ili nije zapažen jednostrani refluks. Prednost je ove metode što nije potrebno postavljati kateter čime se uklanja mogućnost infekcije.umjesto mikcijske cistoureterografije u dojenčadi u kojih nije sigurno dokazana infekcija mokraćnog sustava Prednost ove metode nad mikcijskom ureterografijom je veća osjetljivost i do 100 puta manja radijacija. a u 15.praćenje nakon kirurškog zahvata zbog refluksa . Diuretska dinamička scintigrafija bubrega Ova se pretraga izvodi uz davanja diuretika (sredstva za izmokravanje) kod sumnje na zapreke u bubrežnom kanalnom sustavu (opstruktivna uropatija). prijeloma. Snimanje kostiju Snimanje kostiju nuklearno-medicinskim metodama koristi se za otkrivanje artritisa. Nedostatak metode je ovisnost o dobroj funkciji bubrega.perpetuum-lab. Indirektna radionuklidna cistografija Ova dijagnostička metoda služi za utvrđivanje refluksa mokraće iz mokraćnog mjehura u bubreg pomoću radiofarmaka koji se injicira u venu i izlučuje bubrezima. Priprema ispitanika i snimanje isti su kao kod dinamičke scintigrafije bubrega. otkrivanje www.hr 9 . Nakon injiciranja tehnecij-99m-pertehnetata kroz kateter uveden u mokraćni mjehur. Snimanje kostiju se također radi za procjenu neobjašnjene boli u kostima. Metoda se pokazala vrlo osjetljiva za otkrivanje ožiljaka u bubrežnoj kori koji se pojavljuju kao posljedica akutnog i kroničnog pijelonefritisa. Nakon toga se radi niz snimaka i prati odgovor kanalnog sustava bubrega na diuretik prema kojem se procjenjuje stupanj i vrsta zapreke.

otkrivanje stvaranja krvnih stanica izvan koštane srži (ekstramedularna hematopoeza) . Vrste pretraga kostiju u nuklearnoj medicini Nuklearno-medicinske pretrage koje se koriste za snimanje kostiju su: . bez ograničenja u prehrani. tehnolog će možda snimiti vaše tijelo dok se marker kreće kroz cirkulaciju prema kostima. difuzne metaboličke bolesti skeleta. dijete treba ostati na odjelu dok se potpuno ne razbudi. Praktične napomene: prije scintigrafije bolesnik treba isprazniti mokraćni mjehur jer bi aktivnost u njemu mogla ometati očitavanje snimke zdjeličnog kostura. aseptične nekroze kosti te raznih bolesti zglobova. osim što će se djeci možda nakon primjene markera dati sedativ. Sve češće se vrši i snimanje cijelog tijela jer moderna oprema skraćuje vrijeme pretrage. iznimno je važno ostati miran tako da snimke budu što točnije. Scintigrafija koštane srži Ovo je dijagnostička slikovna metoda za prikaz koštane srži.polifosfatni i difosfonatni spojevi obilježeni s Tc99m pertehnetatom.scintigrafija kosti i zglobova . Važnu primjenu ima u dijagnostici i praćenju osteoporoze. metastatskih tumora. osteomalacije. Kod većine pretraga ležite na stolu za snimanje. Primjenjuje se kod: . a ostatak otpada na specijalizirana mjerenja. Ukoliko je dijete bilo sedirano. bubrežne osteodistrofije i hiperparatireoidizma. daje vam se radioaktivni marker.procjena količine aktivne koštane srži nakon kemoterapije i liječenja zračenjem radi odluke o daljnjem liječenju . Maksimalno je nakupljanje 16 sati nakon primjene markera pa je to i najbolje vrijeme za snimanje.utvrđivanje najboljih mjesta za biopsiju koštane srži www.hr 10 . Scintigram se može ponoviti u roku od 48 sati ako je to potrebno. Obično je potrebno oko dva sata da se marker nakupi u kostima. Ukoliko dobije sedativ. a iznad vas je postavljena kamera. Ovisno o pretrazi.perpetuum-lab. Ponavljanje scintigrama u razmaku manjem od dva mjeseca obično nije svrhovito. Priprema za pretragu Za većinu snimanja kostiju na odjelu nuklearne medicine od vas će se tražiti pijenje velikih količina tekućine prije i nakon pretrage. pijenju ili kontaktima s drugim osobama. npr. roditelji će možda željeti da se taj dan dijete odmori prije nego slijedeći dan nastavi s uobičajenim aktivnostima.denzitometrija kosti .neslaganja između kliničkog stanja bolesnika i nalaza aspirata koštane srži . Tijek pretrage Tijekom prvog dijela pretrage. 10-15% na zglobu kuka. Nakon testa dijete može nastaviti s uobičajenim dnevnim aktivnostima. Pagetove bolesti. a također i za procjenu određenih tipova oštećenja srca i mozga. Može se uzimati nekoliko snimaka ili se kamera može polako pomicati i na taj način snimati cijelu dužinu tijela.scintigrafija koštane srži Scintigrafija kosti i zglobova Ova je pretraga dijagnostički slikovni postupak u kojem se koriste radiofarmaci koji se nakupljaju u koštanom tkivu . osteomijelitisa. artritisa. Ova se mjerenja mogu izvoditi na različitim dijelovima kostura. ali 80% ih se izvodi na slabinskom dijelu kralježnice. Iako snimanje traje dugo. Potrebno je oko 30 minuta za snimanje. prostate ili štitne žlijezde. Denzitometrija se osniva na mjerenju snopa rendgenskog ili mekog gama-zračenja nakon prolaska kroz tkivo i izračunavanja razlike između zadržavanja u kostima i u mekom tkivu. a najčešće kod primarnih tumora kostiju (dobroćudnih i zloćudnih). Mjerenja se obično ponavljaju svakih 6-12 mjeseci. Denzitometrija kosti Denzitometrija kosti je metoda za direktno mjerenje mineralnog sadržaja kosti i za indirektno mjerenje gustoće kosti.com.metastaza karcinoma dojke. Za djecu je postupak isti kao i za odrasle. Za ovu pretragu koriste se izotopi željeza i tehnecij-99m-sumporni koloid koji se nakupljaju u stanicama koštane srži. U nekim pretragama snimanje može trajati i dva do četiri sata. Scintigrafija skeleta primjenjuje se kod gotovo svih bolesti kosti i zglobova. Tijekom tog čekanja možete pokušati pomokriti se što češće jer će to pomoći eliminaciji onog dijel markera koji se ne nakuplja u kostima. Rabi se u obradi bolesnika s metaboličnim bolestima koštanog tkiva i u istraživanju metabolizma kosti.

ne jesti niti piti 2-4 sata prije pretrage jer će sadržaj želuca utjecati na rezultate testa .hr 11 . 10-15 minuta nakon injekcije rade se snimke jetre i slezene dok je ispitanik u ležećem položaju. ili začepljenje jetrenih vena (Budd-Chiarijev sindrom) mogu uzrokovati lažne rezultate. potrebno je 10-15 minuta da se marker nakupi u jetri.dijagnoza i određivanje stadija nekih hematoloških bolesti . kamera je ispred vaših prsa. odnosno kad će se žučni mjehur prikazati na snimci. Difuzne bolesti jetre kao što su hepatitis i ciroza.com. a ponekad i svu odjeću. Snimanje žučnog mjehura koristi se za procjenu boli u gornjem dijelu trbuha. Snimanje traje 1-2 sata. Snimanje se radi dok su vam ruke podignute i ovijene oko kamere. Kako radioizotopno snimanje jetre rijetko daje preciznu dijagnozu. 5-10 minuta nakon injekcije radi se snimanje. Nakon injiciranja u venu.dijagnoza infarkta koštane srži u hemolitičnim anemijama . Izvodi se snimanje svake dojke. Međutim. Ova se metoda najčešće upotrebljava pri procjeni bolesnika u kojih se sumnja na akutnu upalu žučnog mjehura te za otkrivanje zapreka u otjecanju žuči. Snimanje jetre/slezene Radiofarmak se injicira u venu. Ova se metoda koristi za dijagnostiku tumora.uklonite metalne modne dodatke i nakit jer mogu utjecati na rezultate ispitivanja Tijek pretrage Snimanje jetre Nakon injekcije radiofarmaka u venu ruke. tumori i ostali problemi probavnog sustava. Priprema za pretragu Nije potrebna posebna priprema. Trebate skinuti nakit i odjeću iznad struka. Prvo se uzimaju informacije o bolesti. apscesa. a nakon toga ćete se možda trebati presvući u bolničku odjeću. hepatitis.otkrivanje metastaza .perpetuum-lab. Marker se injicira ili u venu na ruci ili na nozi. Za ovaj test se snimke rade odmah nakon injiciranja markera. Snimanje žučnog mjehura Nakon injiciranja radiofarmaka u venu ruke.. otkrije uzrok žutice i identificira zapreka u protoku žuči. Nakon toga ispitanik legne na stol za snimanje i rade se višestruke snimke trbuha. U drugom dijelu pretrage sjedite na stolici. Tijek pretrage Snimanje dojki izvodi se u dva dijela.dijagnoza avaskularne nekroze glave bedrene kosti Snimanje dojki Nuklearno-medicinsko snimanje dojki dijagnostička je metoda koja se koristi usporedno s mamografijom za točnije otkrivanje i lociranje tumorskog tkiva u dojci. marker dolazi krvlju u jetru otkud se izlučuje u žuč. patološkog otjecanja žuči. kirurškog zahvata ili gustog tkiva dojke.prestati uzimati lijekove jer neki od njih uzrokuju promjene u izlučivanju radiofarmaka u žučni sustav . Tijekom snimanja ležite potrbuške kako bi kamera bila što bliže dojkama. Priprema za pretragu Za snimanje jetre nije potrebna posebna priprema. patoloških spojeva (fistula) žučnog i crijevnog sustava te cista žučovoda. www. a lice okrenuto u stranu. Scintilacijskom (gama) kamerom dobiva se slika otkrivanjem radijacije koja se emitira za vrijeme raspada radioizotopa. uglavnom ga je zamijenio ultrazvuk i CT. Ovisno o informaciji koju želimo dobiti. ispitanik leži na leđima i snima se područje žučnog mjehura više puta. Snimanje jetre i žučnih vodova Snimanje jetre pomaže u dijagnosticiranju poremećaja kao što su ciroza. Za snimanje žučnog mjehura od vas se može tražiti slijedeće: . biramo radioaktivne markere koji se nakupljaju u pojedinim vrstama jetrenih stanica ili koji se brzo izlučuju u žuč. nuklearno-medicinsko snimanje žučnog sustava i dalje ostaje važna dijagnostička metoda. Poželjno je izbjeći oblini obrok prije pretrage jer tijekom nje treba ležati potrbuške 15-20 minuta ili duže ako se koristi drugačiji tip kamere. Test je osobito koristan kada je nalaz mamografije teško interpretirati zbog prethodne biopsije. a ponekad i duže jer nije moguće odrediti kod svake osobe koliko će proći vremena dok jetra izluči marker. najmanje 24 sata prije pretrage ne bi trebalo raditi pretrage probavnog sustava pomoću barija. Bit ćete postavljeni tako da vam dojke vise kroz otvore u stolu. Ukoliko se radi o snimanju jetre i slezene. cista.

Liječenje radioaktivnim jodom provodi se još kod toksičnog adenoma.perpetuum-lab. Liječnik injicira radiofarmak u donji dio leđa. Snimanje mozga Nuklearno-medicinsko snimanje mozga potrebno je u svrhu otkrivanja problema u mozgu ili u moždanoj cirkulaciji krvi (oslikavanje prokrvljenosti). tehnolog će vas promatrati na monitoru. Obično je potrebno dva-tri dana za upotpunjavanje snimki. postaju vrlo učinkoviti u prikazivanju različitih tumora. Ove se pretrage koriste za dijagnozu i praćenje tijeka liječenja i izlječenja ovih stanja. zlatne i metalne predmete s tijela. Stres/Rest test Većina snimanja mozga obavlja se dok ispitanik opušteno leži. Tijekom snimanja od vas će se tražiti mirno ležanje bez pomicanja. Nakon toga će vam reći nakon koliko dana trebate ponovno doći na snimanje (za 2-4 dana). međutim neki zdravstveni problemi zahtijevaju ocjenu različitih nivoa aktivnosti mozga tijekom aktivnih i pasivnih perioda. liječnik će vas na vrijeme obavijestiti. Planirajte da ćete 2-4 dana trebati dolaziti na odjel za svako snimanje. www. Kirurški zahvat se danas sve češće zamjenjuje ovim načinom liječenja zbog višestrukih prednosti: jednostavnosti.Snimanje žučnog mjehura kod djece Procedura je ista kao kod odraslih. Kad se spoje s radioaktivnim markerom.dobili druge pripravke protutjela (pitajte liječnika ako niste sigurni) .alergični na određene tvari ili lijekove Ukoliko budu potrebne posebne pripreme. Prije snimanja trebate se pomokriti. 30-60 minuta nakon injekcije rade se snimke dok je ispitanik u ležećem položaju ispod kamere. Tijekom injiciranja i kratko vrijeme nakon toga. Snimanje karcinoma jajnika. ponesite drugu vrećicu da je promijenite prije nego počne snimanje) . Nakon injiciranja potrebno je mirno ležati nekoliko sati. a ukoliko nešto bude potrebno. Snimanje djece traje kraće nego kod odraslih. toksične multinodozne strume i karcinoma štitnjače. ekonomičnosti i malobrojnih komplikacija. Tijek pretrage Snimanje pomoću monoklonskih protutjela traje oko tri dana. osobito karcinoma jajnika. može se staviti kateter. Snimanje traje 30-60 minuta. Ovaj se test izvodi pomoću davanja posebnih lijekova ili tijekom provođenja određenih zadataka koji aktiviraju moždanu funkciju. a slijedeći dan se provodi stres test tijekom određene aktivnosti mozga. Potrebno je informirati liječnika ako ste: . ispitanika se može naručiti na još jedno snimanje dan kasnije. Tijek pretraga Snimanje prokrvljenosti mozga Nakon opuštanja u zamračenoj prostoriji .com. Ispitivanje se izvodi u dva dijela . Od vas će se možda tražiti da uzmete sredstvo za čišćenje crijeva prije snimanja kako bi crijevo bilo što čistije u svrhu dobivanja jasnih slika. osim što je za djecu mlađu od 3 godine potrebna sedacija.prvi dan se ispitanik snima dok opušteno leži. Također ispitanik treba ukloniti sav nakit. liječnik će vas upozoriti na to. Prvog dana će vam biti injiciran marker u venu ruke. Priprema za ispitivanje Općenito. Nakon toga se u ležećem položaju ispod kamere rade snimke tijela. nisu potrebne posebne pripreme. Ukoliko se ispitanik ne može pomokriti. Cisternografija Ova pretraga otkriva postojanje abnormalnog protoka moždane tekućine (likvora) oko mozga ili u mozgu. Nakon što se naprave prve snimke.nedavno bili na nekom nuklearno-medicinskom testu . Priprema za pretrage Općenito nisu potrebne nikakve posebne pripreme za ova ispitivanja. prostate i debelog crijeva. prostate i debelog crijeva Za ove slikovne dijagnostičke pretrage koriste se monoklonska protutjela.hr 12 .imali kolostomiju (ako jeste. kašljanja ili diranja glave.bili liječeni kirurškim zahvatom . koja služe za borbu protiv bolesti. radiofarmak se injicira u venu. obično 45-60 minuta. Liječenje radioaktivnim jodom U liječenju hipertireoze radioaktivni jod (I-131) se primjenjuje već šezdesetak godina.

ali normalizacija može potrajati i godinu dana. rizičnim bolesnicima. izlučivanju joda iz štitnjače. Može biti fiksna. Kod težih oblika bolesti mogu se kombinirati lijekovi (tireostatici) uz prekid prije i nakon liječenja. liječenje se provodi kortikosteroidima. Učinak pojedine doze ovisi o nakupljanju joda. Kad nastupi hipotireoza potrebno je liječiti bolesnika nadomjescima hormona štitnjače. Jedina sigurna komplikacija je hipotireoza (smanjena funkcija štitne žlijezde). ista za sve bolesnike. Hipotireoza se pojavljuje i nakon drugih oblika liječenja što navodi na zaključak da je takvo stanje prirodan tijek Gravesove bolesti. bolesnik prestaje uzimati nadomjesnu terapiju hormonima štitnjače i obavlja se scintigrafsko snimanje cijelog tijela za www. velika štitnjača s brojnim čvorovima koji izlučuju visoke razine hormona štitnjače.smanjene funkcije štitnjače. U manje od trećine bolesnika potrebno je ponoviti liječenje nakon 6 mjeseci. Dobna granica za ovu vrstu liječenja još uvijek je predmet rasprave. Gravesova bolest Doza se određuje na više načina. raspodjeli radioaktivnog joda u štitnjači te osjetljivosti stanica štitnjače na ovo zračenje. nakon njegova ponovnog javljanja te za liječenje metastaza ovog tumora. Prije ovog liječenja. Kontraindikacije Ovo se liječenje apsolutno ne preporučuje trudnicama i tijekom dojenja. Bolesnici liječeni radioaktivnim jodom trebaju se pratiti doživotno jer postoji veliki rizik za razvoj hipotireoze tijekom dužeg perioda. Zračenje ovih izotopa ima domet svega nekoliko milimetara.perpetuum-lab. Primjenjuju se velike doze. Ponekad se navodi i egzoftalmus (izbočenje očne jabučice prema van). Može se liječiti radioaktivnim jodom.radijacijski tireoiditis. folikularni i miješani papilarno-folikularni. Normalizacija funkcije štitnjače (eutireoza) se događa 1-4 mjeseca nakon liječenja. Komplikacije Najčešća rana komplikacija liječenja radioaktivnim jodom jest upala štitnjače . osobito ako se radi o starijim. a svojom radioaktivnošću će uzrokovati oštećenje stanica štitnjače i spriječiti njihovu pretjeranu aktivnost. sa srčanim ili drugim bolestima.com. ali češće dovode i do prevelikog oštećenja tkiva i nastanka hipotireoze .hr 13 . Sposobnost nakupljanja radioaktivnog joda imaju svi diferencirani karcinomi štitnjače . Na taj način se smanjuje vjerojatnost nastanka hipotireoze. Ukoliko se upotrijebi radioaktivni izotop joda. leukemije ili genetskih mutacija u bolesnika liječenih zbog hipertireoze. Veće doze ranije dovode do eutireoze.papilarni. on će se također nakupljati u štitnjači. Liječenje se može ponavljati više puta. Liječenje radioaktivnim jodom smatra se posebno pogodnim za starije bolesnike koji zbog drugih bolesti ne mogu obaviti kirurški zahvat te u onih koji su već jednom operirani. jedna od komplikacija ove terapije je radijacijska upala štitnjače koja uzrokuje oteklinu žlijezde i pogoršanje pritiska. potreban je oprez prilikom primjene radioaktivnog joda. Ozračenje spolnih žlijezda manje je nego kod mnogih radioloških pretraga. volumenu štitnjače. osim pri sumnji na malignost ili ako je zbog veličine tumora i pritiska na okolne strukture potreban kirurški zahvat. a treća je mogućnost određivanje doze pomoću kompliciranog izračunavanja apsorbirane radijacijske doze. Karcinom štitnjače Radioaktivni jod se u liječenju karcinoma štitnjače primjenjuje nakon kirurškog zahvata.Biološka osnova Osnova za liječenje radioaktivnim jodom jest intenzivno nakupljanje joda u štitnjači. za liječenje ostatka tumorskog tkiva (ablacijska terapija). Toksična multinodozna struma Kod ove bolesti postoji guša. Naime. Ukoliko se to dogodi. a opasnost od nastanka hipotireoza je mala. može se odrediti prema gramu tkiva i procjeni nakupljanja joda u štitnjači. Ako je ova struma toliko velika da pritišće okolne strukture. Moguća je i prolazna hipotireoza u prvim mjesecima liječenja kod 10-20% bolesnika. a često se prethodno primjenjuju i drugi lijekovi kako bi se smanjila mogućnost ponovnog nastanka hipertireoze. Zasad nema dokaza za porast pojave karcinoma štitnjače. a isto tako i propranolol koji nije potrebno prestati uzimati. Nakon deset godina hipotireozu ima 50-80% ovako liječenih bolesnika. s većim dozama. Toksični adenom Toksični adenom jest dobroćudni tumor štitnjače koji izlučuje visoke razine hormona štitnjače i dovodi do hipertireoze. Normalno tkivo se davanjem hormona štitnjače potiskuje tako da većinu radioaktivnog joda upija adenom.

Rezultat ovog liječenja je hipotireoza. osobito s djecom i trudnicama. dok je trajno potiskivanje rijetko i događa se samo kod primjene vrlo visokih doza zbog metastaza u kostima. Preporučuje se smanjiti fizičke kontakte što je više moguće u navedenom razdoblju. Nuspojave radiojodne terapije karcinoma zbog visokih doza su: simptomi radijacijske bolesti mučnina. vrijeme . glavobolja. Potrebno je piti što više tekućine da se pospješi mokrenje. Nema dokaza da to izlučivanje uzrokuje štetne posljedice. Opaža se i potiskivanje funkcije koštane srži kao prolazno smanjenje broja krvnih stanica. Svakako je potrebno razgovarati s liječnikom o svim dvojbama koje imate u tom pogledu. Upute za pacijente koji se liječe radioaktivnim jodom Štitna žlijezda nakuplja jod koji u tijelo unosimo hranom i koristi ga za izvođenje svoje normalne funkcije . a pojavljuju se najranije 12 sati nakon liječenja. osim dojiti. Tri su osnovna principa koja treba zapamtiti: 1. 2. Ukoliko se ovom pretragom nađe ostatno tkivo štitnjače ili metastaze. Nakon svake nužde potrebno je povući vodu iz vodokotlića dva-tri puta. Zahod treba održavati vrlo čistim. ali je preporučljivo ne držati dijete previše blizu. Na sličan način štitna žlijezda iskorištava i radioaktivni jod. Ukoliko slijedite ove upute možete smanjiti izloženost zračenju drugih osoba i potrebno ih se pridržavati obično 2-5 dana nakon liječenja. razmak . obavlja se liječenje radioaktivnim jodom. pneumonitis. Radijacija koja se na ovaj način otpušta u štitnu žlijezdu smanjuje funkciju stanica štitnjače i sprječava njihov rast. također je moguća kod zadržavanja visokih doza. nešto od tog radioaktivnog joda izlučuje se iz vašeg tijela i osobe u bliskom fizičkom kontaktu mogu biti izložene malim količinama. prvih par dana nakon terapije. higijena .izloženost ostalih osoba zračenju ovisi o tome koliko dugo vremena ostajete u bliskom fizičkom kontaktu s njima.dobra higijena umanjuje mogućnost kontaminacije drugih osoba. Preporučuje se spavati sam/sama prvih nekoliko dana nakon liječenja te izbjegavati ljubljenje i seksualni odnos u tom razdoblju. ali je zabilježeno potiskivanje funkcije spolnih žlijezda.proizvodnje tiroidnog hormona. Izbjegavajte i produženi fizički kontakt s drugima. osim nakratko. ali ipak je preporučljivo primijeniti određene mjere opreza kako bi se smanjila nepotrebna izloženost zračenju. što je željeni medicinski efekt. Ukoliko imate malo dijete. posavjetujte se s liječnikom.dijagnostiku ostataka tkiva štitnjače i metastaza nakon kirurškog zahvata. u krilu. Moguća je i upala i poremećaj žlijezda slinovnica. Međutim. manje će zračenja oni primiti. umor. 3. Umivaonik i kadu je nakon uporabe potrebno dobro oprati.perpetuum-lab. Svaki put nakon vršenja nužde potrebno je oprati ruke s mnogo vode i sapunom.com. Upala pluća. Na ovaj će se način radioaktivni jod brže izlučiti iz vašeg tijela. Pojava drugih tumora nije opisana. povraćanje. Vjerojatno ćete moći obavljati sve potrebno za brigu oko djeteta. a najozbiljnija nuspojava je mijeloična leukemija. www. Za sprječavanje ovih teških komplikacija ne preporučuje se ponavljanje terapije u razmaku manjem od 6 mjeseci. npr.što je veća udaljenost između vas i drugih osoba. Visoke doze mogu dovesti do povećanog broja mutacija pa je potrebna stroga kontracepcija.hr 14 .