You are on page 1of 56

DOGA\AJI Zna~ajna pomo} Vlade RS op{tini Tesli} POD LUPOM

GU@VE U

Za dugovanja ^EKAONICAMA
DOMOVA
ZDRAVLJA

i projekte 7,5 Na preglede str. 23!i 24


miliona KM str. 3!i 4
~ekaju mjesecima
www.nezavisne.com • CIJENA 1 KM (SA URA^UNATIM PDV-om) • 40 DIN • 0.5 € • 7.5 HK • 32.5 DEN • BROJ 3839 • NEDJELJA 12. APRILA 2009.

QSWP!J[EBOKF

FOTO A. ^AVI]

@ivot
U apotekama
pove}ana prodaja
lijekova za
Sve vi{e gra|ana BiH smirenje

pose`e za antidepresivima
i sedativima

na bensedinu INTERVJU
str. 21 i 22

PERO SUDAR,
POMO]NI BISKUP Uskrs slaviti u
svjetlu vjere
VRHBOSANSKE
NADBISKUPIJE

str. 9!i :

Svim vjernicima rimokatoličke vjeroispovijesti sretan Uskrs


2 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Doga|aji
Klju~eve za stanove dobilo Nov~ana sredstva
19 porodica poginulih boraca rastereti}e op{tinu
i sedam porodica RVI FOTO A. ^AVI]

Katolici danas BiH o~ekuje


podr{ku SAD
slave Uskrs VA[INGTON - Ambasador
BiH u Va{ingtonu Mitar Kujun-
d`i} izjavio je da BiH ima ve-
oma vi sok ni vo bi la te ral ne
saradnje sa SAD i da o~ekuje
ame ri ~ku po dr{ku u pro ce su
pristupanja NATO savezu.
Govore}i o novoj najavljenoj
kongresnoj rezoluciji o BiH, u
kojoj se, izme|u ostalog, predla-
`e i imenovanje posebnog ame-
ri ~kog iza sla ni ka za Bal kan,
BANJALUKA - Katoli~ki vjer- brojni obi~aji, me|u kojima je boje- Kujund`i} je rekao da je rije~ o
nici danas proslavljaju Uskrs, je- nje jaja, odnosno pisanica, ~emu se unu tra{ njem pro ce su je dnog
dan od naj ve }ih hri{ }an skih najvi{e raduju djeca, te pjevanje ve- ame ri ~kog or ga na, odno sno
praznika. selih, sve~anih pjesama. Kongresa, i da BiH zasad nema
Tradicionalna priprema za prosla- Pisanice su, osim simbola `ivota, pravo ulaziti u taj proces.
vu Uskrsa po~ela je ju~e, na Veliku ranije bile i tradicionalni dar, a ~esto "^ak i ako rezolucija bude
subotu, dan }utanja u i{~ekivanju su ih me|usobno poklanjali zalju- usvojena ili odbijena u Kongre-
Isusovog uskrsnu}a, kada su vjerni- bljeni s ljubavnim motivima. su, mi ni tada nemamo pravo na
ci i{li na bdjenje.
Na subotnjoj misi paljena je us-
Jaja se naj~e{}e boje pomo}u ljus- zvani~an komentar o tom pita-
nju. Tek ako ameri~ka admin-
Zna~ajna
kr{nja vatra na `utoj ili bijeloj us-
kr{njoj svije}i, a prema obi~aju, na Pisanice su, osim
istracija prihvati da provede tu
rezoluciju, oni }e s nama stupiti
pomo}
dan uo~i Uskrsa svaka ku}a {alje u
crkvu uku}anina s korpom napunje-
simbola `ivota, ranije
bile i tradicionalni dar
u kontakt i onda mi, kao zvani-
~ni predstavnici BiH, mo`emo
Vlade RS
nom hranom koja se jela tih dana.
U korpama obi~no budu {arena ke crvenog luka, svekle, korijena
imati stav o tome", objasnio je
Kujund`i}. (VOA)
op{tini Tesli}
jaja, hljeb, uskr{nje pecivo, mladi bro~a ili crvenog radi~a da bi se do-

projekte
sir, hren, so, luk, komad mesa, obi- bila crvena boja, a ~esto se jaje
~no od buta, kobasice, pa i pi}e. umotavalo u tkaninu unutar koje se MUP Srbije:
Jelo koje je u crkvi blagoslovio postavlja travka ili listi}, obi~no Uhap{en
sve{tenik slu`i se na uskr{njem ru- djetelina, tako da bi jaje istim pos-
~ku i slavlju. tupkom dobilo zanimljiv ukras. dr`avljanin
Dana{nju proslavu karakteri{u B.L. BiH
BEOGRAD - Dr`avljanin BiH
Protest studentkinja Mirsad Fazli} (33) uhap{en je na
me|unarodnom grani~nom pre- Tanja [IKANJI] blem funkcionisanju op{tine. Na-
u Sarajevu lazu Sremska Ra~a u Srbiji, sa-
op{teno je iz MUP-a Srbije.
Fazli}, za kojim je bila raspi-
TE SLI] - Mi lo rad Do dik,
{a obaveza je da pomognemo sa-
naciji takvog stanja. Zato smo se
SARAJEVO - Pedesetak studentica Univerziteta u Sarajevu ju~er je is-
sana me|unarodna potjernica,
Bi}e odobreno pre mi jer RS, ju ~e je u okvi ru dogovorili da iz Investiciono-ra-
pred Pravnog fakulteta protestovale zbog blagih presuda sudova u BiH u radne posjete delegacije Vlade zvojne banke odobrimo pet mili-
slu~ajevima seksualnog nasilja. uhap{en je u ponedjeljak. Nje- pet miliona KM RS op{tini Tesli} najavio da }e ona KM kre di tnih sred sta va na
Protestni skup pod nazivom "Kaznimo nasilje, a ne `rtve" protekao je mirno. ma~ka je za Fazli}em raspisala kreditnih toj op{tini biti odobreno 7,5 mi- dugoro~noj osnovi i 2,5 miliona
"Ovdje smo da skrenemo pa`nju javnosti nakon skandaloznih ishoda razli~i- potjernicu radi izdr`avanja za- liona KM za dugovanja i razvoj- KM do na ci ja", obja snio je Do -
tih slu~ajeva silovanja, seksualnog ucjenjivanja, zlostavljanja, zloupotrebe po- tvorske kazne od {est godina i sredstava za ne projekte. dik.
lo`aja, u kojima nasilnici nisu zakonito ka`njeni za svoja kriminalna djela", {est mjeseci, koju je dobio zbog restrukturiranje Ka ko je po ja snio, bi }e odo - Sa vo Ka sa po vi}, na -
kazala je Aida Spahi}, jedna od demonstranata. kr{e nja za ko na o dro ga ma. bre no pet mi li ona KM kre di tnih ~elnik op{tine Tesli}, istakao je da
Skup je organizovala neformalna grupa studentica. Prostor ispred Pravnog Srbijanska policija Fazli}a je obaveza i sredstava na dugoro~noj osnovi za }e ta nov ~a na sred stva zna ~aj no
fakulteta simboli~ki je odabran. uhapsila u saradnji s njema~kim dugovanja restrukturiranje obaveza i dugova- rasteretiti op{tinu i omogu}iti nje-
"U ovoj zgradi obrazuju se ljudi koji bi trebalo da u~ine sve da se zakon po- Interpolom i njemu je odre|en nja op{tine, te 2,5 miliona KM do- no bolje funkcionisanje.
{tuje. Me|utim, slu~ajeve seksualnog zlostavljanja na{a dr`ava zanemaruje i ekstradicioni pritvor, nakon ~e- op{tine, te nacije za izgradnju vodovoda u 15 "Po mom dolasku na ovu fun-
dopu{ta da oni prolaze neka`njeno", kazala je Spahi}eva. ga }e najvjerovatnije biti izru- 2,5 miliona mjesnih zajednica. kciju vi{e od polovine bud`eta je
Studentice su demonstrirale s povezima na o~ima i ustima, te su transparen- ~en Njema~koj. (Srna) "Akumulirani deficit bilo u dubiozi, jer su naslije|ene
tima poru~ivale gra|anima "[utnja nije zlato", "Kaznimo nasilje" i "Po{tuj
KM donacije bud`eta op{tine Tesli} prelazi 10 obaveze op{tine oko {est miliona
druge, po{tuj sebe". Odbornici za vodovod miliona KM, {to predstavlja pro- KM i to ozbiljno optere}ava fun-
"Prema slu~ajevima seksualnog zlostavljanja se ne smijemo odnositi kao da
nas se ne ti~u, jer se na taj na~in podsti~e, odobrava i ohrabruje dalje vr{enje ostali bez
nasilja, ~ija `rtva u svakom trenutku mo`e postati bilo ko od nas", stoji u saop- ru~ka

Dodik dolazi na
{tenju neformalne grupe studentica koje su organizovale proteste.
D.M. PETROVO - Odbornici Skup-
{tine op{tine Petrovo (SO) na-
kon ju ~e ra{ nje sje dni ce ni su
Odr`ane konsultacije ru~ali u op{tinskom restoranu

za osnivanje REKOM-a
BIJELJINA - U Bijeljini su ju~e
odr`ane konsultacije o osnivanju
ku, ocijenio je da, iako su inicijativu
o osnivanju REKOM-a pokrenule
zbog mjera {tednje koje su uve-
dene u toj ozrenskoj op{tini.
Na~elnik op{tine Zoran Bla-
gojevi} najavio je na sjednici da
}e odbornici ostati i bez dnevni-
sastanak u Pariz
MRAKOVICA - Predsjednik SNSD-a Milorad ocjene da je prudski proces usporen.
regionalne komisije za utvr|iva- nevladine organizacije, nju moraju ca, dok }e funkcionerima plate Dodik potvrdio je da }e prisustvovati sastanku ''Moja odgovornost je manifestovana
nje ~injenica o ratnim zlo~inima i ~initi zvani~na tijela i ona mora biti biti smanjene za 10, a na~elnici- prudske trojke s ministrima inostranih poslova ^e- kroz reformu policije i mnoge druge stvari koje su po-
drugim te{kim povredama ljud- zvani~na. ma op{tinskih odjeljenja za pet {ke, Francuske i [vedske u Parizu, ukoliko do njega ku{ane da se na jedan apoliti~an na~in postave kao va-
skih prava na podru~ju zemalja "Za sve zemlje Balkana, gdje su odsto. do|e. `ne za BiH'', rekao je Dodik. On je istakao da u BiH
nasljednica SFRJ (REKOM). postojali oru`ani sukobi, za svih {est Blagojevi} je precizirao da }e Dodik je podsjetio da su ministri inostranih poslova postoji neefikasna Federacija BiH, koja svakog dana sve
Sa skupa koalicije za osnivanje zemalja nasljednica SFRJ, neopho- sve mjere {tednje biti objeloda- ^e{ke, Francuske i [vedske Karel [varcenberg, Bernar
komisije poru~eno je da je sudbina dno je osnovati zvani~nu komisiju, njene na sljede}em zasjedanju Ku{ner i Karl Bilt prilikom nedavnog sastanka s prud- Dodik odbacio ocjene
16.252 nestalih s tog podru~ja jo{ koja }e se baviti stvaranjem ta~nog, SO Petrovo. skom trojkom pominjali mogu}nost budu}ih razgovora da je prudski proces usporen
nerazja{njena, da su brojne grobnice zvani~nog i objektivnog zapisa o ra- Na~elnik Odjeljenja za privre- u Parizu, ali im je re~eno da }e se evropska trojka even-
neotkrivene, da se istina o onima tnim zlo~inima i drugim te{kim po- du, finansije i dru{tvene djela- tualno dogovoriti i odlu~iti o tome.
koji su stradali ne razotkriva i da ne vredama ljudskih prava po~injenim tnosti Vukadin Blagojevi} rekao Dodik je izjavio da je o~igledno da u fun- vi{e ekonomski optere}uje RS, koja zbog stanja u dru-
postoji politi~ki interes za utvr|iva- od 1991. do 2001. godine", rekao je je da je priliv sredstava u op{tin- kcionisanju BiH ima dosta problema, ~ija je su{tina da su gom entitetu ne mo`e pribaviti bolji kreditni rejting.
nje ~injenica o tome {ta se desilo u Ivani{evi}. On je dodao da pristup skom bud`etu u prvom tromje- neki u BiH `eljeli da mimo Dejtonskog sporazuma obe- ''Imamo problem sa stend baj aran`manom s Me-
pro{losti. tom pitanju mora biti druga~iji, sa se~ju ove godine u odnosu na zbijede odre|ene nadle`nosti koje im ne pripadaju. |unarodnim monetarnim fondom. RS je ispunila sve
Bogdan Ivani{evi}, konsultant {irokim tipom konsultacija svih isti period pro{le godine manji Dodik, koji je na Mrakovici prisustvovao otvaranju uslove, a Federacija ne mo`e ni{ta da ispuni od tih uslo-
Me|unarodnog centra za tranzici- dr`ava s podru~ja biv{e Jugoslavije. za 30 odsto. (Srna) trodnevne konferencije Mladih socijaldemokrata, rekao va, tako da mi ~etiri godine nemamo mogu}nosti da pri-
onu pravdu, ~ije je sjedi{te u Njujor- O.S. je da on samo po{tuje Dejtonski sporazum i odbacio bavimo kvalitetna sredstva'', rekao je Dodik. (Srna)
Doga|aji 12. 4. 2009. ofekfmkb 3
Vijesti
Sadovi} ne}e
pokrenuti
upravni spor
SARAJEVO - Ministar bez-
bjednosti BiH Tarik Sadovi}
ne}e pokrenuti upravni spor
protiv rje{enja Odbora Slu`be
za `albe BiH, kojim je na posao
vra}en njegov pomo}nik za
borbu protiv organizovanog
kriminala i terorizma Vjekoslav
Vukovi}, izjavila je portparol
Ministarstva bezbjednosti BiH
Milada Dreca.
"Pokretanje upravnog spora
ne odla`e izvr{enje rje{enja
Odbora Slu`be za `albe BiH.
Pretpostavljamo da }e slu~aj
Vjekoslava Vukovi}a biti okon-
~an pred @upanijskim sudom u
Rijeci prije nego {to bi bio
okon~an upravni spor pred do-
ma}im pravosudnim institucija-
ma", naglasila je ona.
Odlukom Odbora Slu`be za
`albe BiH osporeno je rje{enje
Ministarstva bezbjednosti BiH o
Vukovi}evoj suspenziji. Sredi-
nom januara hrvatska policija
uhapsila je Vukovi}a pod optu-

Za dugovanja i
`bom da je u~estvovao u pripre-
mi ubistva na podru~ju
Hrvatske. Sud mu je odredio je-
dnomjese~ni pritvor u Rijeci, a u
februaru je pu{ten na slobodu uz
kauciju od 50.000 evra. (Srna)

Ispunjeni

7,5 miliona KM
uslovi za
liberalizaciju
viza
SARAJEVO - Reorganizaci-
jom Ministarstva odbrane BiH,
koja je usvojena na posljednjoj
sjednici Vije}a ministara BiH,
omogu}eno je ispunjavanje ~e-
kcionisanje bud`eta i vitalnih fun- za jedan takav projekat", rekao je je naglasio da }e Vlada RS zaje- razgovarali o mogu}nosti da op{ti- tiri va`na uslova iz "mape puta"
kcija u op{tini Tesli}", naglasio je Dodik. dno s op{tinom raditi na izgradnji na Te sli} for mi ra je dan ga ran tni za liberalizaciju viznog re`ima,
Kasapovi}. On je dodao da je zna~ajan dio lokalnih puteva u Tesli}u, koji }e fond u iznosu do 500.000 KM, ko- saop{teno je ju~er iz Ministar-
Na kon raz go vo ra sa ze mlji {ta ko ji ni je fun kci ona lan, Vlada RS odlu~na biti stavljen kao prioritet, jer je u ji bi davao garancije za privredna stva odbrane BiH.
pred sta vni ci ma op {ti ne Do dik je ni ti po tre ban pre du ze }u "Bor ja", da u|e u proces skoro cijeloj RS ta op{tina najma- preduze}a na zadu`ivanje kod po- Na sjednici Vije}a ministara
istakao da je Vlada RS, kao najve- potrebno ustupiti op{tini, kako bi kupovine nje pokrivena asfaltom. slovnih banaka", istakao je Dodik. BiH odlu~eno je da se u okviru
}i po vje ri lac u Drvnoj in dus tri ji ona organizovala industrijsku zonu Drvne industrije "Mi }emo i u ovoj godi- On je zajedno sa Radetom Ris- Ministarstva odbrane uspostavi
"Borja", odlu~na da u|e u proces i na taj na~in ponudila svoje uslu- "Borja" ni iz vr{i ti re kon stru kci ju go to vo to vi }em, mi nis trom ra da i bo ra - Odsjek za borbu protiv trgovine
kupovine tog preduze}a. ge zainteresovanim ulaga~ima. svih magistralnih pravaca u op{tini ~ko-invalidske za{tite RS, ju~e u ljudima, Odsjek za politiku, pla-
"Spremni smo da nakon kupo- "Mislim da su stvoreni uslovi Tesli}", naveo je Dodik. tesli}kom naselju Rudnik podijelio nove i analitiku, kao i da bude
vine pristupimo izradi poslovnog da Vlada RS kupi tu drvnu indus- Nakon razgovora sa privredni- rje{enja i klju~eve 26 stanova po- poja~an Sektor za migracije, te
pla na re vi ta li za ci je pre du ze }a tri ju, ali na po mi njem da ni smo cima iz op{tine Tesli} Dodik je is- rodicama poginulih boraca i ratnih izrada migracionog profila BiH.
'Borja', {to zna~i da }emo iz na{ih spremni da dajemo veliki novac za Prioritet }e takao da su oni ostvarili zna~ajan vojnih invalida. "Pove}ava se i kapacitet Se-
re sur sa obe zbi je di ti ne op ho dna to jer `elimo da novac ula`emo u biti izgradnja uticaj na dosada{nje odluke Vlade, "Podijelili smo klju~eve ktora za borbu protiv organizo-
obrtna sredstva, a putem preduze}a obnovu proizvodnje, a ne da sani- lokalnih puteva pogotovo u tekstilnoj i industriji za 19 porodica poginulih boraca i vanog kriminala, terorizma i
'[u me RS' ne op ho dnu si ro vi nu, ramo tu|e propuste iz pro{losti", u Tesli}u obu}e. sedam porodica ratnih vojnih inva- zloupotrebe narkotika, a u Se-
dok je na op {ti ni da na kon to ga istakao je Dodik. "Znamo da privrednici imaju lida, a Vlada RS }e i ubudu}e nas- ktoru za za{titu i spasavanje
obezbijedi adekvatan menad`ment Go vo re }i o ra zvo ju probleme sa kreditima i bankama, taviti realizaciju takvih projekata", osniva se Koordinaciono tijelo i
koji }e imati potpunu odgovornost putne mre`e u ovoj op{tini, Dodik za to smo sa na ~el ni kom op {ti ne rekao Ristovi}. Operativno-komunikacijski ce-
ntar 112", stoji u saop{tenju.
Reorganizacijom Ministarstva
odbrane ispunjen je niz obaveza

Pritvor osumnji~enima
Evropskog partnerstva i Akci-
onog plana NATO saveza, te su
ispunjeni va`ni uslovi za libera-
lizaciju viznog re`ima gra|ani-
ma BiH.

za otmicu Jelavi}a
D.Mu.

Radnici
"Faguma"
je da federalna policija na podru~ju op- dnik Ka`njeni~ke bojne. eura, pa do razloga povezanih s ubis-
sutra na poslu
D. MUMINOVI], Srna
{tine Rama provodi istragu u vezi s Iz "Bili} - Eri}a" ju~e je demanto- tvom Leutara. ZVORNIK - Radnici Fabrike
SARAJEVO - Za dvije osobe ko- otmicom Jelavi}a. vano da je ]ori} njihov biv{i zaposlenik, Jelavi}, koji je u Zagrebu gume "Fagum" iz Zvornika po-
je su uhap{ene u Hrvatskoj zbog su- "Provodimo aktivnosti u vezi sa tim kao i da je Vinko @uljevi} Klica suvla- otet u srijedu, u ~etvrtak je, po povratku ~e}e sutra da rade, nakon {traj-
mnje da su povezane s otmicom Ante slu~ajem, ali za sada ne mogu dati vi{e snik te agenicije. u svoj stan u Zagrebu, izjavio novinari- ka u koji su stupili 13. marta,
Jelavi}a bi}e zatra`eno odre|ivanje podataka", rekao je Cvrtak. Federalna "Vlado ]ori} zvani Barun nama je ma da je oko 18 sati uspio pobje}i otmi- potvrdio je ju~e predsjednik
pritvora, potvrdio je ju~e Krunoslav Raniji su mediji objavili da policija potpuno nepoznata osoba i nikada nije ~arima koji su ga dr`ali u Rami u BiH. Sindikata metalaca i rudara RS
Borovec, na~elnik Ureda ravnatelja su uhap{eni Mario Mili~evi} zvani Baja na podru~ju bio zaposlenik na{e firme, kao {to je na- Biv{eg hrvatskog ~lana Predsjedni{- Obrad Belenzada.
hrvatske policije. i Vlado ]ori} zvani Barun, biv{i pripa- op{tine vedeno u medijima u BiH. Tako|e, `eli- tva i lidera HDZ BiH Sud BiH je 2005. On je rekao da je na sastanku
"Kriminalisti~ka obrada jo{ traje. dnici Ka`njeni~ke bojne HVO-a, kojom Rama mo demantovati da je spominjani Vinko godine prvostupanjskom presudom osu- predstavnika [trajka~kog odbo-
Blisko sura|ujemo s policijom u BiH. je zapovijedao ha{ki osu|enik Mladen provodi @uljevi} suvlasnik firme 'Bili} - Eri}'", dio na 10 godina zatvora za zloupotrebu ra, po slo vod stva i ~la no va
Bilo je i pretresa ali detalje ne mogu ot- Naletili} Tuta. istragu saop{teno je iz ove agencije. polo`aja u predmetu "Hercegova~ka Upravnog odbora "Faguma"
krivati", kazao je Borovec, koji jo{ nije Tako|e je objavljeno da je ]ori} Me|u brojnim spekulacijama banka". Kako bi izbjegao izdr`avanje ka- dogovoreno da radnicima sutra
`elio potvrditi identitet uhap{enih. biv{i zaposlenik Za{titarske agencije o motivima otmice hrvatski mediji na- zne Jelavi} je pobjegao u Hrvatsku, koja budu ispla}eni jedna plata i na-
Ro bert Cvrtak, portparol "Bili} - Eri}", ~iji je suvlasnik Vinko @u- veli su Jelavi}ev nov~ani dug kriminal- ga ne mo`e izru~iti BiH po{to uz bh. ima knada za prevoz, a do kraja se-
Uprave policije Federacije BiH, potvrdio ljevi} Klica, koji je tako|er bio pripa- nim skupinama, otkupninu od milion i hrvatsko dr`avljanstvo. dmice i druga plata. (Srna)
4 ofekfmkb!12. 4. 2009. Doga|aji
Sastanak na Medicinskom fakultetu u Banjaluci

Hirurzi razmijenili
iskustva i ideje
Sastanak
okupio brojne
specijaliste, a
njegov cilj bio je
i uspostavljanje
kontakata
koji bi omogu}ili
bolju klini~ku
praksu kako
u BiH, tako
i u regionu

Sa sastanka u Banjaluci
FOTO V. STOJAKOVI]

Bla`enka LEJI] i uspostavi bolja saradnja, promovisan je i ud`be- broj katedri za hirurgiju zemalja biv{e Jugoslavije, iskidane veze sa ljekarima iz Federacije BiH, koji
nik "Hirurgija za studente medicine", ~iji su autori kazao je, bili bi putokaz razvoja hirur{ke prakse na su do{li na ovaj sastanak, {to je jako dobro. @elja
BANJALUKA - Stru~ni sastanak predsta- profesori Katedre za hirurgiju Univerziteta u Beo- prostoru biv{e Jugoslavije. nam je da poku{amo da napravimo sastanak na ni-
vnika katedri za hirurgiju medicinskih fakulte- gradu. U okviru @ivan Maksimovi}, {ef Katedre hi- vou regiona, a smatram da smo kompetentni da to
ta iz Beograda i Banjaluke, koji je okupio i Predrag Grubor, {ef Katedre za hirur- sastanka rurgije Medicinskog fakulteta u Beogradu, je ista- u~inimo", dodao je Maksimovi}.
brojne specijaliste iz ove oblasti iz Francuske i giju Medicinskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da promovisan kao da hirur{ka praksa u Srbiji, u Beogradu, Zdenka Krivoku}a, dekan Medicin-
cijele BiH, odr`an je ju~e prvi put u Banjaluci. je osnovna svrha ovog stru~nog sastanka razmjena ud`benik potpuno prati svjetske trendove i prakti~no nema skog fakulteta u Banjaluci, istakla je da je sama
U amfiteatru banjalu~kog Medicinskog fakul- iskustava i ideja, te uspostavljanje kontakata koji bi "Hirurgija hirur{ke intervencije koje bi se radile negdje u svi- Katedra za hirurgiju na ovom fakultetu jedna od
teta u okviru sastanka na kome su u~esnici razmije- omogu}ili lak{u, jednostavniju i bolju klini~ku pra- za studente jetu, a da se u Beogradu ili u Banjaluci ne rade. najbolje organizovanih, te da }e promocijom i uvo-
nili ideje i iskustva o putu kojim ide moderna ksu kako u BiH, tako i u regionu. medicine" "Ovaj sastanak veoma je zna~ajan i po tome |enjem ovog ud`benika kvalitet nastave biti doda-
hirurgija i na~inima da se pobolj{a hirur{ka praksa Ovakvi sastanci, na kojima bi u~estvovao ve}i {to je pionirski poku{aj da se pove`u malo ranije tno pobolj{an.

Osve{tan Odr`ano
ZA ILI PROTIV hram 16. republi~ko
takmi~enje iz
proroka Ilije
Pi{e:
Aida TIPURA SA RA JE VO - Nje go vo matematike
visokopreosve{tenstvo mi-
tropolit dabrobosanski Ni-
Divljanje ko laj slu `io je ju ~e, na
Lazarevu subotu, svetu ar-
Na takmi~enju
61 u~enik

motociklima hijerejsku liturgiju i osve-


{tao hram svetog proroka
FOTO V. STOJAKOVI]

Divljanje motociklista na dvoto~ka{ima, njihovo "manevrisanje" vo`-


njom na zadnjem to~ku od 150 kilometara na ~as, danas je, na`alost, na
na{im ulicama postala svakodnevica, a gra|ani su nerijetko izlo`eni
Ilije u Ilija{u.
U saop{tenju za javnost
Mitropolije dabrobosanske Matemati~ari
pokazali svoje znanje
opasnostima koje izazivaju ovi nesavjesni voza~i. navodi se da je vladika Ni-
^injenica da je, prema statisti~kim podacima, broj nesre}a u RS koje ko laj u pri go dnoj be sje di
izazivaju voza~i dvoto~ka{a u posljednje tri godine enormno pove}an, te vjer ni ke pod sje tio da je
da su samo od po~etka ove godine u RS poginula ~etiri voza~a motoci- hram, koji su Bo{njaci po-
kala, vi{e je nego zabrinjavaju}a. Stra{no je {to, osim {to ugro`avaju ku {a li da za pa le uo~i Vi - D. SLADOJEVI] }ete studirati na ovom zahtjevnom i presti`nom fakultetu,
svoj `ivot, motociklisti ~esto u smrt povla~e i slu~ajne prolaznike koji im dov da na 1996. go di ne, predavati u osnovnim i srednjim {kolama, te razvijati
se na|u na putu. obnovljen zahvaljuju}i Bo- BANJALUKA - Na Prirodno-matemati~kom svoje karijere i na ovom fakultetu", kazao je Kasipovi}.
Ipak, i pored ovih alarman- gu, dobrotvorima i velikim fakultetu u Banjaluci ju~e je odr`ano 16. Miroslav Prani}, {ef studijskog programa za mate-
Stra{no je {to, matiku i informatiku na PMF-u, tako|e je pozvao u~esni-
tnih podataka, kod nas kao da zalaganjem sve{tenika Pre- republi~ko takmi~enje iz matematike za u~enike
osim {to ugro`avaju ke takmi~enja da upi{u ovaj fakultet.
se jo{ ozbiljno ne gleda na draga Masala. srednjih {kola RS, u kojem je u~estvovao 61 u~e-
svoj `ivot, motociklisti "Vi kao najbolji matemati~ari u svojim generacijama
ovaj problem. Naime, vi{e je Mitropolit dabrobosanski nik iz 21 srednje {kole u RS.
~esto u smrt povla~e i ste na{a ciljna grupa i bili bismo sre}ni kada bismo vas
nego ~udno da danas MUP RS naglasio je da obnova hra- Ratko Darda, u~enik Gimnazije "Sveti Sava" iz Pri-
slu~ajne prolaznike
nema u svom sastavu policajce ma treba da bude nastavlje- jedora, najbolji je takmi~ar iz reda u~enika prvih razreda
na motociklima, koji bi kontro- na i da on mnogo zna~i ne srednje {kole, dok su u kategoriji drugih razreda prvo Kasipovi} uputio apel
lisali i ka`njavali nesavjesne motocikliste koji divljaju gradskim ulicama. samo za pravoslavne vjer- mjesto podijelile Olja Latinovi} i Jelena Stjepanovi} iz takmi~arima da se upi{u na
Pa danas motocikl ima skoro svaki petnaestogodi{njak! Da li je gra|a- ni ke ko ji su se vra ti li u banjalu~ke Gimnazije, te Danijela Mitrovi}, u~enica Prirodno-matemati~ki fakultet
nima dovoljno opravdanje da zahtjev za nabavku policijskih motocikala ovaj kraj, nego i za samo Gimnazije "Filip Vi{nji}" iz Bijeljine. U kategoriji tre}ih
postoji, ali da, kako odgovor iz MUP-a ve} godinama glasi, postoje dru- mjesto i sve koji u njemu razreda srednje {kole prvo mjesto osvojio je Stefan Ta-
gi prioriteti? Kao da ljudski `ivoti nisu prioritet. Naravno, nije moglo `ive. novi}, u~enik S[C "Fo~a" iz Fo~e, dok je me|u u~eni- vidjeli da studirate na na{em fakultetu", kazao je Prani}.
pro}i ni bez opravdanja da nas je zahvatila ekonomska kriza. Naime, iz Pravoslavni vjernici ju~e cima ~etvrtih razreda najuspje{nija bila Jelena Radovi}, Vidan Govedarica, predsjednik Takmi~arske komisi-
policije RS poru~uju da su prije dvije godine morali prodati svoje moto- su obilje`ili Lazarevu subo- u~enica S[C "Aleksa [anti}" iz Nevesinja. Anton Kasi- je, naglasio je da }e tri najbolja takmi~ara u~estvovati na
cikle jer su bili u lo{em stanju, ali uhvatila ih kriza pa moraju ~ekati da tu, koju nazivaju vjesnikom povi}, ministar prosvjete i kulture RS, otvaraju}i takmi~e- Srpskoj matemati~koj olimpijadi 13. i 14. aprila u Novom
nabave nove. Ekonomske krize svjesni su svi gra|ani, i to odavno. najradosnijeg hri{}anskog nje, poru~io je u~esnicima su oni neophodni RS, uputiv{i Sadu, a kao ~lanovi ekipe BiH u~estvova}e i na Balkan-
Ali, sada se kriza, izgleda, po~ela isticati kao krivac za sve. praznika Vaskrsa. (Srna) im apel da se upi{u na Prirodno-matemati~ki fakultet. skoj matemati~koj olimpijadi, koja }e od 28. aprila do 4.
"Mi nemamo u koga drugog gledati ve} u vas, koji maja biti odr`ana u Kragujevcu.
Doga|aji 12. 4. 2009. ofekfmkb 5

U Sportskoj
dvorani "Obili}evo"
u Banjaluci
Nezaboravno
ve~e folklora

FOTO A. ^AVI]
Dragan SLADOJEVI]

BANJALUKA - Folklorni ansambli


Kulturno-umjetni~kog dru{tva "^aja-
vec" iz Banjaluke i Srpskog dru{tva
"Sin|eli}" iz Geteborga iz [vedske
odr`ali su zajedni~ki nastup u petak na-
ve~e u Sportskoj dvorani "Obili}evo" u
Banjaluci.
Koncert je odr`an u sklopu kulturne
manifestacije "Susreti sa srpskom dijaspo-
rom - Banjaluka 2009", ~iji je organizator
KUD "^ajavec". Banjalu~koj publici kroz
zanimljiv kulturno-zabavni program ~la-

Osnovni cilj
manifestacije je da brojnoj
omladini u dijaspori omogu}i
da upozna domovinu

Folklorne igre
Banjalu~koj publici novi KUD "^ajavec" i SD "Sin|eli}" pri- odu{evile publiku
kazali su dio bogatstva srpskih igara i
~lanovi KUD "^ajavec" pjesama, u kojim je u`ivalo nekoliko stoti- "Na{a zamisao je da ovim susretima nastupa i gostovanja u Banjaluci nije krio njenicom da i u Geteborgu dosta omladi-
i SD "Sin|eli}" prikazali na Banjalu~ana svih generacija. mladi ljudi porijeklom iz RS, koji sticajem ni Branko Majnovi}, predsjednik SD "Sin- naca voli folklorne igre iz na{ih krajeva.
su dio bogatstva srpskih Organizatori su istakli da okolnosti `ive u dijaspori, upoznaju svoju |eli}". Ema Rajovi} (14), ~lan SD
je osnovni cilj ove kulturne manifestacije domovinu, te da im damo priliku da na "Osje}amo se kao kod ku}e, i "Sin|eli}", ka`e da }e se iz Banjaluke vra-
igara i pjesama, u kojim da brojnoj srpskoj omladini u dijaspori prostoru odakle poti~u nau~e igre i pje- o na{im utiscima suvi{no je tro{iti rije~i. titi s nezaboravnim utiscima.
je u`ivalo nekoliko omogu}i da upozna domovinu, kako bi sme", kazao je Mom~ilo Vesovi}, sekretar Vidi se da su na{i ~lanovi izuzetno zado- "Ovo je odli~na prilika da se dru`imo
mladi iz dijaspore stekli nove prijatelje i na KUD "^ajavec", dodaju}i da je izuzetno voljni {to su posjetili Banjaluku i {to su s kolegama iz Banjaluke, ali i da od njih
stotina Banjalu~ana "izvoru nau~ili i otrgnuli od zaborava dio zadovoljan posjetom koncerta. ovdje prikazali svoje umije}e", rekao je dosta nau~imo te ste~eno iskustvo primije-
svih generacija tradicije srpskog naroda". Zadovoljstvo zbog uspje{no odr`anog Majnovi}. On je izrazio zadovoljstvo ~i- nimo i kod nas", kazala je Rajovi}eva.

Peticija za zajedni~ki pristup EU


Bacio kamen
Podr{ka vi{e od na vjernike
SARAJEVO - Nepoznati

1.000 Sarajlija po~inilac preksino} je oko


19.30 ka me nom po go dio
K.S. iz Tuzle nakon {to je s
FOTO D@. TORCHE

Gra|ani potpisuju gru pom vjer ni ka iza {ao s


peticiju mi se iz fra nje va ~kog sa -
mostana u Franjeva~koj uli-
ci 6 u op {ti ni Sta ri grad
Sa ra je vo, pot vr|e no je u
MUP-u KS. U po li ci ji su
kazali da je ura|en uvi|aj
na licu mjesta i da se traga
za po~iniocem.
"Ne po zna ti po ~i ni lac je
ba cio ka men iz Hum ske
ulice na vjernike. Kamen je
pogodio K.S. iz Tuzle u no-
gu i lak{e je povrije|en",
kazali su u policiji.
A. [U[NJAR A.[.

SARAJEVO - Vi{e od hiljadu gra|ana Sarajeva ju~e je svojim


potpisom ispred Vje~ne vatre podr`alo peticiju za zajedni~ki pris- Po~ela
tup Evropskoj uniji svih zemalja jugoisto~ne Evrope. izgradnja
Naida Softi}, koordinator Omladinske grupe Helsin{kog komiteta
BiH, organizatora peticije, kazala je da predstavnici civilnog dru{tva iz crkve
zemalja jugoisto~ne Evrope izra`avaju zabrinutost u pogledu pristupa- [EKOVI]I - @itelji sela
nja Srbije EU bez razmatranja glavnih nerije{enih pitanja u regionu. Tupanara, op{tina [ekovi}i,
"Peticija 'Put jugoisto~ne Evrope ka EU, zajedno' je peticija civilnog po~eli su ju~e, mjesec dana
dru{tva i gra|ana jugoisto~ne Evrope i bi}e organizovana danas u svim nakon dogovora, izgradnju
zemljama regije. Tra`imo da EU ozbiljno i otvoreno promisli istovre- male seoske crkve.
me nu in te gra ci ju svih Na molitvi{tu iznad sela
dr`ava ovog dijela Evro- mje{tani su u petak zajedni-
Peticija "Put jugoisto~ne
pe. Mogu}nost istovreme- ~kom akci jom is ko pa li, a
Evrope ka EU, zajedno" ne integracije }e biti jedini ju ~e izli li te melj za no vu
bi}e organizovana danas na~in obezbje|ivanja mir- seosku crkvu.
u svim zemljama regije ne, pravi~ne i bezbjedne Pro to je rej {e ko va ~ke
budu}nosti ljudi na{eg re- crkve Dragan Tomi} rekao
giona", kazala je Softi}eva. je da }e crkva biti gra|ena
Dodala je da su u Helsin{kom komitetu zabrinuti za bilo kakve bilate- dobrovoljnim prilozima, a
ralne pregovore izme|u EU i pojedina~nih zemalja jugoisto~ne Evrope. odluku kome }e biti posve-
Gra|ani koji su ju~e potpisali peticiju kazali su da bi bilo nepravedno }e na do ni je }e vla di ka
da BiH ostane crna rupa u Evropi. zvorni~ko-tuzlanski Vasili-
"Sami ne bismo u{li u Evropu ni za 30 godina. I sad je ve} kasno, ali je. (Srna)
{ta je tu je", kazao je Sarajlija Merim Halilovi}.
6 ofekfmkb!12. 4. 2009. Doga|aji
Ubice Slavka ]uruvije Vijesti
i dalje na slobodi Osmoro Devetoro
mrtvih u
snog udru `e nja no vi na ra Srbi je stradalih u
(NUNS) Nade`da Ga}e rekla je da po`arima i napadu
bez dileme ubistvo Slavka ]uruvije
ima politi~ku pozadinu. Upravo ta tornadima IJ!MB!.!Obk!nb!okf!ef!wfu!mkv!ej!kf
~injenica, prema njenom mi{ljenju, i qp!hj!ov!mp-!b!34!kf!sb!okf!op!v!kv!.
DALAS - Najmanje osam •f!sb|!okfn!tb!np!vcj!mb!•lpn
ote`ava put do otkrivanja ubice. osoba je poginulo, a na dese-
Punomo}nik porodice ]uruvija, ob!qb!ev!ob!|ubc!tv!oju!tlf!nj!mj!dj!.
tine je povrije|eno u velikim
advokat Rajko Danilovi} smatra da kf!kv!aop!pe!Cb!heb!eb-!sf!lmj!tv
po`arima i tornadima koji
tu`ila{tvo raspola`e informacijama posljednjih dana bjesne na jsb!•lj!wpk!oj!j{wp!sj/!Ob!qb!eb•!kf
koje bi dovele do podizanja optu`ni- jugu SAD, od Teksasa do Te- bluj!wj!sbp!fl!tqmp!{jw!epl!tv!qsj!.
ce, ali da u dr`avi jo{ nema politi~ke nesija, dok je stotine domo- qb!eoj!dj!nj!mj!dj!kf!qp!lsf!ub!#Cv!}f!.
BEOGRAD - Prije ta~no 10 go- volje za to. On je podsjetio da je pri- va uni{teno. okf#!•f!lb!mj!v!sf!ev!eb!qsj!nf!qmb!uv
dina ubijen je novinar i vlasnik je nekoliko godina zbog ubistva ]u- Prema podacima policije, v!|ub!cv!jsb!•lf!wpk!tlf/!)BQ*
"Dnevnog telegrafa" i "Evroplja- ruvije podnio krivi~nu prijavu protiv utvr|eno je da je najmanje
nina" Slavko ]uruvija, a do da- Mire Markovi}, nekada{njeg {efa jedan po`ar podmetnut, dok
nas po ~i ni oci i na ru ~i oci tog beogradskog DB-a Milana Radonji- se vatrogasne ekipe bore s
zlo~ina nisu otkriveni. }a i operativca te slu`be Ratka Ro- vatrenom stihijom.
Predstavnici Udru`enja novinara
Srbije i Nezavisnog udru`enja novi- Tri osobe su poginule, a 32
nara Srbije polo`ili su vijence u Udru`enje novinara ku}e su uni{tene u Teksasu, Policija je Percana
Svetogorskoj ulici, ispred broja 35, Srbije podsje}a da su gdje vatrena stihija bjesni na{la u dvori{tu
ispred ku}e s
na mjestu gde je 11. aprila 1999, na nadle`ni dosad vi{e puta zahvaljuju}i sna`nom vjetru, vidljivim povredama
Uskrs, ]uruvija ubijen. Predstavnici javno obe}avali da }e saop{ila je dr`avna {umarska na tijelu i hitno je
novinarskih udru`enja nosi}e tran- ovaj zlo~in biti razrije{en slu`ba, dodaju}i da je regis- prevezen bolnicu

sparent "Prona|ite ubice novinara" i trovano oko 20 po`ara.


na nekoliko minuta }e zaustaviti Vlasti su saop{tile i da su
mi}a, ali da i prijava i predmet, kako
saobra}aj u Svetogorskoj ulici u dva manja grada sjeverno od
ka`e, stoje u fijoci tu`ioca. Portpa-
znak protesta {to pravosu|u ni 10 go- rol Specijalnog suda Maja Kova~e- Dalasa potpuno uni{tena u
dina nije bilo dovoljno da otkrije ko vi} rekla je da je tu`ila{tvo to koje po`arima. (AP)
je ubio Slavka ]uruviju. Udru`enje inicira dalji tok istrage. Na ]uruviju je Be`ivotna tijela majke i
novinara Srbije podsje}a da su nadle- s le|a ispaljeno 17 metaka. Na mjestu Milijarda sina pripadnici policije
prona{li su na krevetima
`ni dosad vi{e puta javno obe}avali
da }e ovaj zlo~in biti razrije{en, {to se
gdje je ubijen postavljena je spomen- dolara u spava}oj sobi
plo~a s natpisom da je ubijen "zbog
nije dogodilo. Predsjednica Nezavi- o{trih i kriti~kih rije~i". (B92) pomo}i za
Pakistan

Ubio
Stravi~an zlo~in
Uhap{en za TOKIO - Japanska vlada
namjerava da odblokira je-
dnu milijardu dolara za eko- u mjestu Raklja
dvostruko ubistvo nomsku pomo} Pakistanu.
Detalji plana japanske po-
kod Pule
BEOGRAD - Policija je uhapsila 36-godi{njeg Jovana A., osumnji- mo}i bi}e saop{teni tokom
~enog za dvostruko ubistvo u selu Ratkovo. me|unarodne konferencije

suprugu i
Osumnji~eni je u svom lokalu u Lenjinovoj ulici prvo ubio 31-godi{- donatora za Pakistan, koja
njeg Dragana S., a potom je oti{ao nekoliko stotina metara dalje do ku- po~inje 17. aprila u Tokiju.
}e u Ulici Svetozara Markovi}a gdje je `ivio 31-godi{nji Slobodan S. i Na tom skupu u~estvova}e,
usmrtio ga sa dva hica. Prema izjavama svjedoka, Dragan S. stradao je kako se najavljuje, pakistan-
kada je poku{ao da sprije~i Jovana A. da ubije Slobodana S. (RTS) ski pred sje dnik Asif Ali
Zardari i ameri~ki izaslanik
Ri~ard Holbruk, kao i pred-
Privedeni maloljetnici stavnici dvadesetak drugih
zemalja. Po pisanju dnevni-
PULA - ^etrdeset~etvorogodi{nji Roberto Per-
can iz Raklja, kod Pule, ubio je u no}i s petka na su-
majku. Bio je izvan sebe. Nisam imao snage oti}i i vi-
djeti mrtve susjede", pri~a Andrea, koji je o zlo~inu
zbog skidanja zastave ka, o~ekuje se da bi u~esnici
konferencije trebalo da usa-
botu suprugu i devetogodi{njeg sina, a onda je
poku{ao samoubistvo, potvrdila je hrvatska policija.
izvijestio policiju.
Portparol Policijske uprave istarske
BEOGRAD - Beogradska policija sumnji~e da su u no}i u utorak, 7. glase ukupno oko ~etiri mi- Tijela majke i brata prona{ao je Percanov stariji sin, Nata{a Rogi} rekla je da se ubistvo desilo oko 2.30, ka-
uhapsila je ~etvoricu maloljetnika aprila, u{li u dvori{te hrvatskog lijarde dolara pomo}i na rok osamnaestogodi{nji Mateo, kad se oko tri sata vratio ku}i. da je Pecan iz jo{ neutvr|enih razloga kuhinjskim no-
zbog sumnje da su prije nekoliko konzulata na Dedinju i sa jarbola od dvije godine, u formi zaj- [okirani mladi} je, nakon {to je zatekao `em ubio najprije suprugu, zatim devetogodi{njeg sina i
dana sa hrvatskog konzulata u Beo- skinuli hrvatsku zastavu. mova i subvencija. Pomo} je stravi~ni prizor, otr~ao kom{ijama po pomo} te su oni potom se poku{ao i sam ubiti. Be`ivotna tijela majke i
gradu skinuli zastavu te zemlje. Prema maloljetnicima bi}e predu- namijenjena obrazovanju i pozvali policiju. sina pripadnici policije prona{li su na krevetima u spa-
Uhap{ene 16-godi{njake N.Z., zete sve zakonske mjere, navodi se razvoju infrastrukture u Pa- "Ne{to iza dva sata Mateo me probudio. Rekao mi va}oj sobi, a istra`ni sudija je nalo`io obdukciju.
\.G., D.R. i M.M., svi iz Beograda, u saop{tenju MUP-a Srbije. (Srna) kistanu. (AP) je da je ku}a puna krvi te da je u krevetu vidio ubijenu "Oko 21 sat zet Roberto me nazvao telefonom. Tek
Doga|aji 12. 4. 2009. ofekfmkb 7

Patrijarh Pretukao
Pavle obilje`io kom{ije
krsnu slavu na smrt
na VMA LB![BO!.!Ewb!ef!tf!u|ft!up!.
hp!ej|!okj!lb!sb!ujt!ub!v!svt!lpn
CFP!HSBE!.!Okf!hp!wb!twf!. hsb!ev!Lb!{bo!ob!tnsu!kf!qsf!.
uptu!qb!usj!kbsi!tsqtlj!Qb!wmf!qsj!. uv!lbp!ewp!kf!lp!n|j!kb!kfs!tv
tvt!uwp!wbp!kf!qswpk!mj!uvs!hj!kj!v nv!tv!qsv!hv!{b!sb!{j!mj!v|j!nb/
opwp!uwp!sf!opn!qb!sb!lmj!tv!WNB- Qp!mj!dj!kb!v!Lb!{b!ov!kf!j{wj!kft!.
•j!nf!kf!pcj!mkf!af!ob!okf!hp!wb uj!mb!lb!lp!kf!qj!kb!oj!lb!sb!ujt!ub
lstob!tmb!wb!Mb!{b!sf!wb!tv!cp!ub/ vmf!ujp!v!tv!tkf!eov!tp!cv!v
Pwp!kf!cjp!qswj!qb!usj!kbs!ipw!j{mb!. ipt!uf!mv!v!lp!kfn!po!j!tv!qsv!hb
{bl!j{!cp!mf!toj!•lf!tp!cf!up!lpn aj!wf!uf!kf!ob!tnsu!qsf!nmb!ujp
hp!up!wp!ewp!hp!ej|!okfh!mj!kf!•f!okb ewpkf! lpn|jkb-! b! kfeoph
ob!WNB/ )SUT* uf|lp!qpwsjkfejp!/!)Spk!ufst*

Porodi~na
tragedija u
Pirotu
V!ob!tf!mkv!Sb!ejo!Ep-
lpe!Qj!sp!ub-!•f!usef!tf!u•f!uwp!sp!.
hp!ej|!okj!T/T/!v!qf!ubl!kf!qv!dbp
v!l~fs!lv-!qp!upn!v!tv!qsv!hv-!uf
qp!lv!|bp!tb!np!vcjt!uwp/!Pe!{b!.
ep!cj!kf!oji!qp!wsf!eb!l~fs!lb!kf
qsf!nj!ov!mb/!Lb!lp!kf!tb!pq!|ujp
NVQ-!T/T/!)55*!kf!j{!qj!|up!mkb!qv!.
dbp!v!af!ov!j!l~fs!lv-!b!ob!lpo
up!hb!jtqb!mjp!kf!tf!cj!nf!ubl!v
qsf!ekf!mv!hmb!wf/!T/T/!j!okf!hp!wb
tv!qsv!hb!qsf!wf!{f!oj!tv!v![esbw!.
tuwf!oj!dfo!ubs!v!Qj!sp!uv-!b!{b!ujn!v
Lmj!oj!•lj!dfo!ubs!v!Oj!|v/!Qsf!nb
j{kb!wb!nb!lp!n|j!kb-!obk!wkf!sp!wb!.
uoj!kj!v{spl!usb!hf!ej!kf!tv!ev!hp!hp!.
ej|!okf!qp!sp!ej!•of!of!tv!hmb!tj!df/!

devetogodi{njeg sina sada mi se taj poziv ~ini ~udnim. Pitao sam ga treba li sljednje ubistvo u Raklju dogodilo se, ka`u mje{tani, prevezen u pulsku Op{u bolnicu. On se nalazi u komi
me ne{to. Me|utim, rekao mi je samo da me `eli ~uti, prije {ezdesetak godina, kada je ljubomorni mladi} ubio na Odjeljenju intenzivne njege. Iz policije je potvr|e-
poklopiv{i mi slu{alicu. [to da vam ka`em, {okiran sam svoju djevojku pi{toljem u {umi. Rakljanci motiv ovako no, ukoliko se ubici pobolj{a stanje, da }e ga odmah
Tijela majke i brata totalno", pri~a utu~eni Milio Peru{ko, otac ubijene `ene. stravi~nog zlo~ina ne mogu ni naslutiti. Jednodu{ni su u uhapsiti.
prona{ao je Percanov stariji Roberto Percan zaposlen je u pul- ocjeni kako je porodica bila uvijek vrlo mirna i radi{na. Hrvatski mediji ve} naga|aju o kazni
skom "Vodovodu" kao kopa~, a ubijena supruga i majka Kom{inica Rina Bolkovi} {okirana je doga|ajem. koja bi mogla zadesiti Percana, a pozivaju se na slu~aj
sin, osamnaestogodi{nji bila je prodava~ica u obli`njoj Krnici. U "Vodovodu" "Bili su mirna i dobra obitelj. Nikad ja nisam ~ula Damira Vo{kiona, koji je 2007, tako|e u okolini Pule,
Mateo. Otr~ao je ka`u da je posljednjih mjeseci bio na bolovanju ali kole- da se oni sva|aju. Ne znam {to je Roberta nagnalo da ubio oca, {ogoricu, brata te dvoje ne}aka. Sud ga je pro-
ga nije znao zbog ~ega. Rekao je tek, u nevjerici, da je u~ini ne{to ovako stra{no", rekla je Bolkovi}eva. glasio neura~unljivim te ga osudio na prisilno lije~enje
kom{ijama po pomo} te Roberto uvijek bio miran i vrijedan. Policija je dvosutrukog ubicu s vidljivim povre- u psihijatrijskoj ustanovi koje mo`e trajati maksimalno
su oni pozvali policiju Rakljanci su u {oku i ne pamte ovakav zlo~in. Po- dama na tijelu na{la u dvori{tu ispred ku}e i hitno je 40 godina. (Agencije)

Otkazan samit na Tajlandu ju~e je upalo u hotel gdje je trebalo da bude


odr`an skup, poslije ~ega su tajlandske vlasti
proglasile vanredno stanje u prijestonici.
"Svi sku po vi su ot ka za ni",
U~esnici samita su rekao je na televiziji portparol Vlade Panitan
hitno helikopterom
evakuisani iz hotela Vatanajagorn, dodaju}i da je tako odlu~eno
zbog li~ne bezbjednosti zvani~nika 16 zema-
FOTO AFP
lja pacifi~ke Azije koji u~estvuju na samitu.
U~esnici samita su hitno helikopterom
evakuisani iz hotela, rekli su izvori bliski
Vladi.
Premijer Apisita Ve~a~iva, ~iju ostavku
zahjevaju demonstranti, proglasio je vanre-
dno stanje u Pataji i susjednoj provinciji [on-
buri, {to snagama bezbjednosti daje mnogo
ve}a ovla{tenja. Zabranjena su okupljanja u
grupama od vi{e od petoro ljudi.
Vi{e stotina "Vlada mora da brine o stranim
antivladinih zvani~nicima koji }e uskoro napustiti Taj-
demonstranata land. Situacija je izuzetno ozbiljna i Vlada je
upalo je u odlu~ila da proglasi vanredno stanje u Pataji i
hotel gdje [onburiju", rekao je premijer.
je trebalo Demonstranti ve} nekoliko dana tra`e
BANGKOK - Zbog antivladinih pro- neodre|eno vrijeme. Tajlandske vlasti pro- da bude ostavku premijera Ve~a~ive, koji je na vlasti
testa na Tajlandu ju~e je odlo`en samit glasile su vanredno stanje u prijestonici. odr`an skup ~etiri mjeseca, i raspisivanje vanrednih izbo-
Aso ci ja ci je na ci ja ju go is to ~ne Azi je na Vi{e stotina antivladinih demonstranata ra. (AP)
8 ofekfmkb!12. 4. 2009.

INTERVJU
Pero Sudar, pomo}ni biskup Vrhbosanske nadbiskupije

Uskrs slaviti u
svjetlu vjere
Razgovarao: Davud MUMINOVI] mljiv i razborito je povu}i se. Me|utim, nije ni razu-
mljivo ni razborito da ti mladi}i i prihvate kako ovo,
rod. Istina je, glavnu odgovornost snose politi~ari od
kojih je ve}ina, to je o~ito, tra`ila svoj osobni interes.
rkvene statistike svake godine pokazuju doista, i nije njihov grad i tako po~nu razmi{ljati i pona- To pokazuje ~injenica da smo podijeljeni na toliko ma-

C
sve manji broj katoli~kih vjernika u BiH, {ati se prema zemlji svojih predaka i njezinom glavnom lih stranaka koje nisu posljedica te`nje za bogatstvom
ka`e pomo}ni biskup vrhbosanski Pero gradu i svojoj budu}nosti. Me|utim, ostaje pitanje da li politi~kih opcija nego nesposobnosti i nespremnosti
Sudar. se tako pona{aju samo maloljetnici? Ili oni samo ne me|usobnoga uva`avanja i podjele odgovornosti. Ja se
Zbog ovakve situacije vjeruje da }e znaju i ne `ele kriti svoje uvjerenje? Ako je tako i na ra- ponekad pitam da li ljudi koji su prihvatili vode}e uloge
Hrvati postati nacionalna manjina. Krivi- dnim mjestima, u administraciji, u politici, a ~ini se da uop}e shva}aju stanje u kojemu se hrvatski puk nalazi
ca za to je u nepravednom dejtonskom jest, onda je ova vrsta na{e krivnje posljedica jedne dru- ili ih to stanje, uop}e, ne doti~e? Ve}ina predstavnika
miru koji je, po Sudarevom mi{ljenju, ge, dublje krivnje. Bio bih sretan ako bih se varao, ali na{ega naroda se, svih ovih godina, {armerski smje{ka
nastavak rata. Sudar isti~e da se divi hrabrosti povratni- mi se ~ini da je nepodno{ljiva mjera svakodnevne i sve- {ire}i neki, po mome uvjerenju, neutemeljeni optimi-
ka te da ne vjeruje u masovni povratak prognanih u prisutne netrpeljivosti posljedica dugogodi{nje slu`bene zam. Djeluju mi kao da su uvijek u svatovima, a rije~ je
ovakvim okolnostima. ideologije, prema kojoj `rtve rata, koje nisu samo `rtve, o sprovodu.
NN: Danas je Uskrs, najve}i katoli~ki blagdan. imaju pravo i obvezu biti gospodari mira... Barem tamo S druge strane, nije posve sigurno da bi i daleko
S kakvom porukom bi katolici u BiH trebalo da sla- gdje mogu i nad kim mogu. Trebalo bi ve} jednom mudriji uspjeli ne{to promijeniti uz tretman kakav je
ve ovogodi{nji blagdan? shvatiti da nas to nikamo ne vodi i da nije ni na korist me|unarodna zajednica i njezine institucije mo}i pri-
SUDAR: Za Uskrs, katolici u BiH, zajedno s kato- onima koji takvu vrstu "prilago|avanja drugih" vje{to mjenjivala i primjenjuje prema hrvatskim politi~arima u
licima ~itavoga svijeta i svih vremena, pozvani su i mo- zagovaraju. BiH. Me|utim, ne bih rekao da je to dostatno opravda-
gu auten ti ~no sla vi ti Us krs je di no i is klju ~i vo s NN: Zna~i, ne mijenja se ranija ocjena da su nje za na~in na koji su najodgovorniji sve ovo vrijeme
porukom samoga uskrslog Krista. Sr` njegove poruke Hrvati ugro`eni u BiH? politi~ki djelovali.
jest duga vjera koja povezuje i u jedno spaja njegovu SUDAR: Dr`im suvi{nim dokazivati tu o~itu i tako NN: Mo`e li ova zemlja uop}e opstati ako ostane
muku i njegovo uskrsnu}e. Onaj tko s pouzdanjem u lako dokazivu ~injenicu. Rat oru`jem za teritorije i do- ure|ena na ovakav na~in?
Boga prihva}a sve izazove `ivota kako ih je, nama za minaciju u Dejtonu je zamijenjen "mirom" koji je, za- SUDAR: Te{ko mi je vjerovati u budu}nost ovako
primjer i uzor, prihvatio sam Isus, nikada, pa ni u okol- pravo, nastavak rata bez oru`ja, ali s istim ciljem. I u teritorijalno podijeljene i politi~ki organizirane BiH.
nostima nepravde i smrti, nije kona~ni gubitnik. Dapa- ratu su Hrvati bili procentualno najve}e `rtve. Dejton- Bojim se da }e dokidanjem kantona u Federaciji, na ~e-
~e, {to je te`i `ivotni kri` i {to je tamnija ovozemaljska skim sporazumom je Hrvatima zanijekan politi~ki su- mu se ozbiljno radi, ova zemlja pu}i popola. U tome
svakida{njica, time uskr{nje jutro mo`e biti radosnije i bje kti vi tet u Re pu bli ci Srpskoj, a nje go vom slu~aju Hrvati, kao kakav-takav integrativni faktor u
perspektiva vje~nosti osmi{ljenija nepokolebljivom na- im ple men ta ci jom u Fe de ra ci ji. Pro ve dbom odlu ke BiH, vi{e ni na koji na~in ne}e "ni zbrajati ni oduzima-
dom. Uskrs je, dakle, mogu}e shvatiti i slaviti samo u Vrhovnoga suda o hinjenoj konstitutivnosti sva tri kon- ti", kako je to najavio jedan od ovda{njih nadnacional-
svjetlu vjere koja pro`ima cijeloga ~ovjeka i sve {to se s stitutivna naroda na podru~ju cijele BiH, Hrvati su, pro- nih li de ra. Ako BiH zbog `e lje i pri ti sa ka izva na
njime i oko njega doga|a. Snagom vjere u uskrsnu}e tivno Dejtonu, i u tijelima odlu~ivanja u FBiH svedeni fiktivno i opstane, iznutra }e nestati. Naime, iz tako po-
katolici u BiH su pozvani dati svoj doprinos ljudskijim i na manjinu. Stoga je postalo normalno da ono {to je u dijeljene i nefunkcionalne zemlje }e oti}i oni koji bi tre-
pravednijim odnosima me|u ljudima jer }e Bog mje- RS za srpski, a u FBiH za bo{nja~ki narod posve razu- balo da budu njezina snaga i njezina budu}nost. Europa
rom toga doprinosa odrediti koli~inu i kakvo}u njihova mljivo, kao {to su kulturna prava, nacionalni identitet, }e sve vi{e trebati mladih i sposobnih.
udjela u radosti uskrsnu}a i vje~noga `ivota. Ponuda je, {kole, televizija, Hrvatima se, i od me|unarodnih pred- NN: Kako komentari{ete najnovije prijedloge o
doista, bo`anska. Za prolaznost nepravde i muke obe}a- stavnika, tretira kao izraz nacionalizma i separatizma. reformi Ustava?
na je vje~nost nagrade i proslave. Tko tu ponudi snagu Nije li i Statut grada Mostara, koji je nametnuo OHR, a SUDAR: Sve vrijeme pora}a nepobitno pokazuje
vjere i povjerenje prihvati, sposoban je u svim uvjetima ni{ta sli~no ni za jedan drugi grad u BiH, potvrda naj- da Dejtonsko rje{enje nema perspektive jer je zemlja u
ostati sretan i spokojan u du{i. A to je Uskrs! gorega oblika ugro`enosti? I to je Bo{njacima prihva- svemu podijeljena. Izvanjski politi~ki obru~ poma`e da
NN: U kakvom stanju Hrvati katolici u BiH do- tlji vo, a bu ne se pro tiv na {e za je dni ~ke se dijelovi ne raspadnu, ali nije u stanju u~initi je fun-
~ekuju Uskrs ove godine? neravnopravnosti u RS. Kao {to je u Dejtonu potvr|ena kcionalnom. Naprotiv, ovakvo stanje produbljuje ratni
SUDAR: Nisam siguran da li se mo`e govoriti o nepravda rata, tako dana{nje stanje nepravde i majoriza- jaz podijeljenosti i podvojenosti me|u narodima i gra-
nekome zajedni~kom stanju svih Hrvata u BiH. Kada bi cije u Federaciji opravdava stanje i postojanje RS. |anima. I to je pogubnije od svega. Da bi kao dr`ava [to je te`i
svim pripadnicima hrvatskoga naroda u ovoj zemlji bili NN: Jesu li i hrvatski politi~ati krivi za stanje u opstala, BiH treba posve novo ustavno ure|enje. U to- `ivotni kri` i
isti uvjeti `ivota, do sada bi se uspjeli izboriti za neki kojem se nalazi hrvatski puk? me smislu, ohrabruje najava reformi Ustava. Me|utim,
bolji status. Vjerujem da to vrijedi i za pripadnike dru- SUDAR: Kada se jednom narodu dogodi ovo {to ne zna se {to bi to imalo zna~iti, pa ne znam {to bih mo- {to je tamnija
gih naroda u BiH, ali budu}i da ima Hrvata koji imaju se Hrvatima u BiH dogodilo u zadnjih petnaest godina, gao komentirati. Bilo bi po`eljno i dobro, ako bi svi re- ovozemaljska
sve i kojima nigdje ne bi bilo bolje (pla}e, sigurnost, to jest da od konstitutivnoga naroda postanu politi~ka levantni doma}i politi~ari smogli mudrosti i hrabrosti svakida{njica,
ugled, mo}…), a sve bez njihova realnoga zalaganja i manjina, te{ko je vjerovati kako je cijeli proces mogao pa se dogovorili oko pravednoga politi~koga ustrojstva
pokri}a, to jest bez brige kako je drugima, gotovo nemi- pro}i bez te{ke odgovornosti onih koji su vodili taj na- zemlje. [to se Hrvata ti~e, uvjeren sam da im odgovara time uskr{nje
novno moraju postojati oni koji su, ne samo bez posla i i da bi pozdravili svako rje{enje koje ih izjedna~ava s jutro mo`e
pla}a, nego i poni`eni i obespravljeni i u velikome stra- druga dva naroda. Me|utim, ozbiljno sumnjam sam da
hu za svoju sada{njost, a jo{ vi{e za budu}nost svoje U BiH je ugro`en }e ovako suprotstavljeni doma}i politi~ari bez demo- biti radosnije,
djece. svaki ~ovjek kratske i odlu~ne podr{ke me|unarodne zajednice te{ko poru~io Sudar
NN: "Cure" li zaista Hrvati iz Bosne i Hercego- dogovoriti bar toliko pravedno i funkcionalno rje{enje
vine? koje bi BiH omogu}ilo euroatlanske integracije. A bez
OO;!Np!af!mj!tf!sf!~j!eb!tnp!twj-!j!Iswb!uj!j
SUDAR: Crkvene statistike, koje su dosta pouzda- skoroga otvaranja pristupnih pregovora bilo koje rje{e-
Cp|!okb!dj! j! Tscj! j! pt!ub!mj-! #vhsp!af!oj#! v! eb!ob|!okpk nje za gra|ane ove zemlje nije rje{enje.
ne jer se a`uriraju svake godine, nedvosmisleno poka-
zu ju kon stan tu za bri nja va ju }e ga sma nje nja bro ja CjI@! NN: Da li ste odustali od prijedloga Biskupske Za prolaznost
katolika. Kako su katolici u skoro sto postotnom pro- TV!EBS;! V! CjI! kf-! qsj!kf! twf!hb-! vhsp!afo! •p!. konferencije o ure|enju BiH i je li realno mogu}e nepravde i muke
centu Hrvati, crkvene statistike su pouzdan pokazatelj wkfl-!b!hekf!kf!•p!wkfl!asuwb!cj!mp!lb!lwf!j!cj!mp!•j!kf o~ekivati da BiH bude ustrojena na ovakav na~in? obe}ana je
demografskoga stanja Hrvata u Bosni i Hercegovini. jef!pmp!hj!kf-!ov!aop!tv!vhsp!af!oj!twj/!Nf}vujn-!•p!. SUDAR: Biskupska konferencija nije i ne bi `elje- vje~nost nagrade
NN: Ko je kriv zbog ovakvog stanja? wkfl!kf-!qsf!nb!np!kpk!qsp!dkf!oj-!asuwb!obk!qsj!kf!tv!. la biti ni s kim u procesu politi~koga pregovaranja pa da i proslave
SUDAR: Ako je uputno govoriti o krivnji, mislim qspu!t ubw!mkf!o ji! wj!{ j!kb! esab!w f/! Kf!e oj! cj! af!mkf!mj bi mogla i morala odustajati od svoga prijedloga. Mi
da je ona raspore|ena na mnogo strana. Prije svega, esab!wv!lbp!{mb!uop!uf!mf!qsfe!lp!kjn!usf!cb!twj!eb smo `eljeli pokazati da i za BiH postoji pravedno i fun-
usudio bih se re}i, to jest ponoviti ve} prije re~eno da ni tf! lmb!okb!kv! j! asuwvkv! twp!kf! aj!wp!uf-! bmj! of! {cph kcionalno rje{enje. Jasno, nismo toliko naivni da bismo
mi Hrvati nismo bez krivnje. Prije svega, krivi smo jer esab!wf!of!hp!{cph!ob!ef!eb!cj!v!kb!lpk!j!dfo!usb!mj!. vjerovali kako }e sile, koje su dejtonsko rje{enje name-
{j!sb!opk! esab!wj! twj! nf!ib!oj!{nj! pemv!•j!wb!okb! cj!mj! v tnule i one koje misle da su se tim rje{enjem okoristile, Onaj tko
dopu{tamo da nam smi{ljena propaganda nametne uvje-
okj!ip!wjn!sv!lb!nb/!Esv!hj!j!usf!~j!cj!up!jt!up-!bmj!cb!. prihvatiti na{ prijedlog. Zapravo, obeshrabruju}a je ~i- s pouzdanjem
renje kako ovo nije i na{a zemlja, te da za nju zbog toga
sfn!ob!kf!eop!nf!ej!kf!mv/!J!v!kf!eop!nf!j!v!esv!hp!. njenica da nijedna politi~ka opcija, kada bi joj bilo dano u Boga prihva}a
ne treba da se borimo, niti treba da je volimo. Kada, na
nf!tmv!•b!kv!esab!wb!oj!kf!v!tmv!acj!•p!wkf!lb!of!hp!kf da odlu~uje, ne bi prihvatila na{ prijedlog. Ali znamo sve izazove
primjer, grupa bo{nja~kih maloljetnika bez razloga i po-
qsp!ujw! okf!hb/! Ub! tv!qspu!tubw!mkf!optu! j! cps!cb! tuj!. da svi priznaju da je na{ prijedlog politi~ki i moralno `ivota nije
voda oru`jem prijeti grupi hrvatskih maloljetnika ispred
nv!mj!sb!j!pnp!hv!~b!wb!lp!sv!qdj!kv!j!ptkf!~bk!vhsp!af!. utemeljen i da uskla|uje temeljna prava pojedinca i je- kona~ni gubitnik
Katoli~koga {kolskog centra s obja{njenjem da oni ne-
maju {to tra`iti u "njihovu gradu", trenutni strah je razu- opt!uj!ob!twjn!tusb!ob!nb/ dnakopravnost naroda. K tome, poticao bi povratak pro-
12. 4. 2009. ofekfmkb 9

SEDAM DANA
Pi{e:
Pero Sudar Nata{a KRSMAN

Ra~unice trojki i {estorki


Evropska i bh. trojka ove su sedmice razmijenile predvodio E{daun, pomogla je u tom trenutku da
mi{ljenje o napretku Bosne i Hercegovine na nje- oslabi stranka koja se ve} osipala nagri`ena kri-
nom evropskom putu. Ministri tri dr`ave Evropske minalom i unutra{njim razmiricama. E{daun je
unije upla{eni su stanjem u BiH dok lideri tri vla- tada smjenjivao redom na osnovu informacija ko-
daju}e bh. partije nisu podijelili njihovo mi{ljenje je i nisu bile sasvim provjerene. Najve}a ~istka u
jer su, valjda, neustra{ivi u vo|enju dr`ave ka jednom danu zaustavila se na 59 funkcionera, a
EU. bilo je planirano da ih bude 60. No} prije smjene
Koliko se Evropa pla{i najbolje govori to {to vlasnik jedne gra|evinske firme u Isto~nom Sara-
Valentin Incko, novi visoki predstavnik, stalno po- jevu spasen je od E{daunove ~vrste ruke jer je
navlja da se ne}e libiti da iskoristi bonska ovla- imao isto ime i prezime kao ~elnik jedne va`ne
{tenja. Strah za budu}e stanje u BiH ima osnova dr`avne institucije. Nije, zna~i, bilo neke posebne
upravo zbog eventualne upotrebe ovih ovla{tenja analitike u OHR-u, a E{daun je tada imao sve
koja se u javnosti naj~e{}e poistovje}uju sa smje- konce u svojim rukama zahvaljuju}i blagonaklo-
nama vladaju}ih politi~ara. Inckov prethodnik nosti PIC-a. Kako je kreirao atmosferu u BiH i na
Miroslav Laj~ak 40 puta je posegnuo za bonskim ~iju podr{ku ra~una, govore i E{daunove poslje-
ovla{tenjima, ali je ostao zapam}en kao blag i to- dnje izjave u SAD. Po principu "zavadi pa vladaj"
uspio je za vrijeme svog mandata zauvijek ohladi-
ti odnose izme|u tada{njih predsjedavaju}ih Sa-
Zvani~nici EU i treba vje ta mi nis ta ra i Pred sje dni{ tva BiH Adna na
da budu upla{eni stanjem u Terzi}a i Sulejmana Tihi}a, {to je ovog poslje-
BiH jer najbolje znaju kakav dnjeg kasnije ko{talo izbora i `estokih borbi unu-
odnos imaju prema ovoj dr`avi tar SDA.
Zvani~nici EU i treba da budu upla{eni stanjem
lerantan visoki predstavnik. Iako je vi{e puta bio u BiH jer najbolje znaju kakav odnos imaju pre-
prozvan da je krajnje vrijeme za smjenu bar dvo- ma ovoj dr`avi. Jo{ va`u da li je ja~i njihov ili
jice iz vladaju}e {estorke, Laj~ak je izbjegao ovaj uticaj iz SAD, o ~emu govore i najave da }e naj-
potez. Ovakva odluka nije bila odraz Laj~akovog ve}a svjetska sila poslati svog izaslanika na Bal-
karaktera, nego nejedinstvenog stava me|unaro- kan. Dis har mo ni ja u me |u na ro dnoj za je dni ci
dne zajednice, odnosno Savjeta za provo|enje mi- o~igledna je i u procesu ustavnih promjena, jer su
ra (PIC). Incko, kao i njegovi prethodnici, mo`e iz EU re kli da re for ma Us ta va BiH ni je uslov
da koristi bonska ovla{tenja, ali tek kada zeleno (osim uskla|ivanja dijela o ljudskim pravima),
svjetlo dobije od onih koji su ga i imenovali (pro- dok Amerikanci tvrde da ni ekonomska kriza ne
ces njegovog imenovanja malo je du`e trajao ba{ mo `e biti sa vla da na bez us ta vne re for me. Bh.
zbog toga {to su neki mislili da nije ba{ ~vrste ru- trojkama i {estorkama zato bi bilo bolje da se pri-
ke). hvate posla u svom dvori{tu, a gostima sa svog i
^eli~na {aka iz Velike Britanije nije donijela pu- ostalih kontinenata za sre}an put ku}i mogli bi
no napretka za BiH, iako je mnogo reformi zapo- pokloniti vlastiti prijedlog dr`avnog ure|enja.
~eto i provedeno u vrijeme dok je na ~elu OHR-a Ekonomski napredak BiH ionako }e zavisiti od
bio Pedi E{daun. Velika ~istka u SDS-u, koju je stranog kapitala koji je u pozadini svih dogovora.

FOTO S. PINJAGI]
FOTO S. PINJAGI]

gnanih i raseljenih. Sve to, na`alost, u ovoj zemlji ni- se ~udio onima koji za to nisu imali i nemaju hrabros-
kome ne odgovara, jer nitko nije spreman priznati ti. Ljudi, treba hrabrosti vratiti se k onima koji su vas
drugome ono {to za sebe zahtijeva. A samo tako je protjerali i sve vam oplja~kali i razru{ili s ciljem da
mogu}e do prihvatljiva i odr`iva ure|enja BiH. vam onemogu}e povratak. K tome, znati da vas nitko
NN: [to je glavni uzrok slabog povratka kato- ne {titi. Upravo to su iskusili mnogi koji su se poku{a-
lika u prijeratne domove, prvenstveno u RS, i ko li vratiti u Posavinu. Ali ne samo u Posavinu! Zlo
prema Va{em mi{ljenju snosi odgovornost za sta- mr`nje i netrpeljivosti je politi~ki ovjereno u Dejtonu
nje koje imamo na terenu da se povratnici ne vra- i kakvo ~udo da je urodilo plodovima kojima je urodi-
}aju? lo. Koliko god ~eznuo za svojim domom i domovi-
SUDAR: Temeljni razlog jest u dejtonskoj nepra- nom, pojedinac se ne mo`e protiv toga boriti. Poznam
vednoj i nemoralnoj podjeli BiH. Ja znam da to tvorci ljude koji su po nekoliko puta obnavljali svoje ku}e.

Foto nedjelje
Dejtona i njihovi predstavnici nerado slu{aju, ali ~i- Oni obnove, "doma}i" odnesu {to vrijedi i demoliraju
njeni~no stanje je takvo i ja to ne mogu i ne `elim pre- {to im ne slu`i. I to bi imao du{e ~uditi se da su na
{u}ivati iako znam da od moga govora nitko ne}e kraju odustali?
imati koristi. Bez obzira na to, dr`im da nije isto {u- NN: Je li 14 godina nakon rata realno o~ekiva-
tjeti i govoriti. Moje mi{ljenje uvjerljivo potvr|uje ti masovniji povratak Hrvata i {ta bi trebalo u~ini- Vi{e od 200.000 gra|ana Kantona Sarajevo u ponedjeljak je
stanje na terenu. Pogledajte FBiH. U zajedni~ke kan- ti da do masovnijega povratka do|e? ostalo bez gradskog prevoza jer su radnici Javnog preduze}a
tone su se prognani i izbjegli, unato~ svim diskrimina- SUDAR: Odano ne vjerujem u masovni povra- "Gradski saobra}aj" (GRAS) u ~etiri sata ujutro stupili u generalni
cijama, u najve}emu postotku vratili. U kantone u tak. Mo`da bi neko pravednije dru{tveno-politi~ko {trajk. Zbog mirovanja vozila GRAS-a, vi{e gra|ana je koristilo
kojima su vlast formirale stranke iz samo jednoga na- ure|enje, koje bi otvorilo ekonomske mogu}nosti, privatna auta za prevoz, pa su u gradu bile velike saobra}ajne
roda, ljudi se nisu vratili. Naprotiv, iz njih u najve}oj ohrabrilo pojedine poduzetnike i privrednike na po- gu`ve, a te{ko je bilo na}i slobodan taksi.
mjeri sve godine pora}a odlaze. Sam pojam RS i nje- vratak i ulaganje, jer bi im to na vlastitoj zemlji bilo
zino razumijevanje, kako sa strane prognanih i izbje- profitabilnije. Za njima i s njima bi se vratio jedan dio
glih, tako vlasti i naroda u njoj, odvra}a ljude i od odva`nijih i sposobnijih kadrova. To bi pomoglo os-
pomisli na povratak. Ne sla`em se s onima koji, da bi tanku mla|ih generacija i otvorilo mogu}nost dugo-
zata{kali politi~ku nepravdu, govore o ekonomskim trajnog oporavka hrvatskoga, ali i druga dva naroda.
razlozima kao glavnoj zapreci. Naprotiv, i ekonomsko Jedino tu bih mogao nazrijeti neki tra~ak nade. Ali Valentin INCKO,
stanje je posljedica politi~koga. Nevjerojatno je kako me|u sada{njom politi~kom garniturom ne vidim lju- visoki predstavnik u BiH
ljudi uporno odbijaju priznati tako o~ite ~injenice. Od de koji bi bili voljni u tome pravcu djelovati. Ostaje
toga je nevjerojatnija jo{ samo na{a op}a poltronska nada i `elja da }e, prije nego bude posve kasno, do-
nespremnost kazati im da stvari, ipak, razumijemo. zreti neke nove generacije koje }e shvatiti i prihvatiti Vi znate kako je kada ste prvi put
NN: Kako tuma~ite ~injenicu da i neki povra- da je u ovoj zemlji dobro i bolja budu}nost mogu}a za zaljubljeni ili prvi put na poslu. Eto,
tnici koji su se vratili ponovo napu{taju svoja sve ili ni za koga. Do tada }e hrabri i mudri tra`iti na- ja sam prvi put ambasador bio u BiH.
ognji{ta? ~ina kako pre`ivjeti vremena bezumlja jer znaju da To se nikada ne zaboravlja.
SUDAR: Davno sam rekao da se vi{e divim oni- im, na kraju krajeva, nikada ne mo`e biti bolje u tu|e-
ma koji su se vratili ili se poku{ali vratiti nego {to bih mu i na tu|emu, nego tamo gdje su ro|eni.
10 ofekfmkb!12. 4. 2009.

ANKETA Izbor vrste antidepresiva


zavisi od klini~ke slike
[ta mislite o sve ~e{}em depresije i stru~ne procjene

kori{}enju antidepresiva?

Tableta uljep{ava
svakodnevicu
Fuad Salki~evi},
nezaposlen
(Sarajevo)
Kb!of!v{j!nbn!oj!lb!lwf!ub!cmf!uf-!b!wkf!.
sp!wb!uop!cj!usf!cbmp-!kfs!jnbn!sb!{mp!hb/
Np!hbp!cji!cb!sfn!of!lf!cmb!af!{b
tnj!sf!okf-!kfs!tbn!of!{b!qp!tmfo/!Mkv!ej
tv!pq~f!oj!up!v!uf!|lpk!tj!uv!bdj!kj-!qb!mb!.
l|f!qp!tf!av!{b!ujn!mj!kf!lp!wj!nb/!Mb!l|f
kf!v{f!uj!ub!cmf!uv!of!hp!tf!cp!sj!uj!tb!twb!.
lp!eof!wj!dpn/

Zbog lo{e
Marija [ipka,
hemijski tehni~ar ekonomske
(Banjaluka)
Nj!tmjn!eb!kf!cspk!mkv!ej!lp!kj!lp!sjt!uf!bo!. situacije
uj!ef!qsf!tj!wf!v!qp!sbt!uv/!Usf!cb!mp!cj!eb
lpo!usp!mf!v!bqp!uf!lbs!tljn!vt!ub!op!wb!. u BiH i visokog
nb!qsj!mj!lpn!lv!qp!wb!okb!uji!mj!kf!lp!wb
cv!ev!sj!hp!sp!{oj!kf-!uf!eb!ub!lwf!qj!mv!mf stepena
np!hv!lv!qp!wb!uj!mkv!ej!lp!kj!nb!tv!{b!jt!ub
of!pq!ip!eof/
nezaposlenosti

Bo{ko Brklja~,
penzioner
(Banjaluka)
Oft!ub!|j!db!opw!db-!of!ept!ub!ubl!qp!tmb-
nb!mb!qsj!nb!okb!j!qp!wf!~b!okf!csp!kb!sb!.
{oji!cp!mft!uj!tb!np!tv!of!lj!pe!qsp!cmf!.
nb!mkv!ej!v!ob!|pk!esab!wj!j!{cph!up!hb!kf
twf!wj!|f!poji!lp!kj!qp!tf!av!{b!bo!uj!ef!.
qsf!tj!wj!nb/!Kb!ji!of!qj!kfn-!bmj!{obn
Aida TIPURA, Davud MUMINOVI]

o {a eko nom ska si tu aci ja u


Me|u
najprodavanijim
leksilijum i bensedin
@ivot
L
eb!ji!ept!ub!mkv!ej!lp!sjt!uj/ BiH, besperspektivnost, visok
stepen nezaposlenosti, te pos-
ttraumatski stresni poreme}aj
(PTSP) jedni su od glavnih ra-
zloga zbog kojih sve vi{e gra-
Irvana Be{irevi}, |ana koristi antidepresive i
student tablete za smirenje.
(Sarajevo) Stru~njaci iz oblasti zdravstva upozoravaju
Np!kb!cb!cb!lp!sjt!uj!bqb!vsj!of/!V{j!nb da je upotreba antidepresiva u BiH posljednjih
ji-!bmj!of!tnj!kf!np!kpk!oj!tqp!nf!ov!uj!eb godina u porastu, te da gra|ani zbog depresivnos-
~f!qpt!ub!uj!pwj!tob!kfs!lb!af!eb!v{j!nb ti sve ~e{}e piju antidepresive i benzodiozepine,
nb!okf!ep!{f/!Kb!tbn!nmb!eb!j!of!usf!. odnosno koriste bensedine, leksilijume, apaurine
cb!kv!nj!kp|!ub!cmf!uf/!Blp!nj!of!|up!usf!. i druge lijekove. Bromazepam jedan
cb!eb!tf!tnj!sjn-!po!eb!qp!tf!hofn!{b Svjetska zdravstvena organizacija predvi|a od najpropisivanijih
ep!csjn!tub!sjn!bm!lp!ip!mpn/ da }e do 2010. godine vi{e od 20 odsto ljudi u lijekova za smirenje
svijetu imati depresivne poreme}aje, a da }e
2020. godine ta bolest biti drugi naj~e{}i uzrok dine potro{nja lijekova za smirenje je pove}ana, svoju ruku, niti ih zloupotrebljavati.
smrtnosti. tako da se spustila na peto mjesto po ukupnoj po- "Benzodiazepini se najvi{e upotrebljavaju,
"Istra`ivanja govore da je depresija u op{toj tro{nji lijekova", ka`e Grubi{a, dodaju}i da su ali i zloupotrebljavaju. Sigurno je da svaki lijek
populaciji trenutno prisutna sa oko ~etiri do se- podaci koji se odnose na potro{nju tih lijekova u ima svoja `eljena i ne`eljena dejstva. Opasnost
D`evad Behari}, dam odsto, {to }e re}i da u RS ima oko 75.000 protekloj godini trenutno u toku obrade. od nestru~nog vo|enja terapije je srazmjerna ne-
penzioner ljudi koji imaju ovaj problem i taj broj se stalno Prema izvje{taju apoteka i domova zdravlja, `eljenim dejstvima koje ti lijekovi imaju", ka`e
(Banjaluka) uve}ava, kako zbog aktuelne svjetske krize koja antidepresivi su 2006. godine zauzimali 35. mjes- Arnaut.
Qp!{ob!kfn!mkv!ef!lp!kj!lp!sjt!uf!bo!uj!ef!. stvara takozvane egzistencijalne depresije, tako i to, dok je 2007. godine zauzimao 30. mjesto u Dodaje da su neki od ne`eljenih dejstava tih
qsf!tj!wf!j!oj!kf!oj!•v!ep!|up!kf!twf!wj!|f zbog proljetnog perioda kada se depresija naj~e{- odnosu na ukupnu potro{nju lijekova. lijekova prevelika pospanost ili nesanica, razvija-
ub!lwji-!kfs!tf!qsp!cmf!nj!hsb!}b!ob!ob!. }e javlja", ka`e Sa{a Arnaut, psihijatar u banjalu- Arnaut isti~e da su benzodiazepini (bense- nje zavisnosti, seksualne smetnje, pove}anje
hp!nj!mb!wb!kv/!Tnb!usbn!eb!kf!j!nj!ov!mj ~kom Centru za mentalno zdravlje. din, leksilijum, apaurin...) najkori{teniji lijekovi u agresije i rizika od suicida, kao i provociranje
sbu!ept!ub!ep!qsj!ojp!eb!tv!mkv!ej!ofs!wp!. Prema izvje{taju apoteka i veledrogerija, li- psihijatriji i prema nekim istra`ivanjima na njih brojnih neurolo{kih i tjelesnih smetnji.
{oj!j!qpe!tusf!tpn/!Nj!tmjn!eb!~f!obt!. jekovi za oboljenja nervnog sistema nalaze se na otpada oko 40 odsto od ukupnog broja svih psihi- Mada mo`emo re}i da ne postoji bezopasan
uv!qb!kv!~b!gj!obo!tjk!tlb!lsj!{b!ep!qsj!oj!kf!uj ~etvrtom mjestu u ukupnoj potro{nji lijekova u jatrijskih lijekova. antidepresiv, Arnaut navodi da se oni ubrajaju u
eb!hsb!}b!oj!twf!wj!|f!lp!sjt!uf!tsfe!tuwb RS. Antidepresivi se ne{to rje|e koriste u odnosu relativno sigurne lijekove.
{b!tnj!sf!okf/ U tu grupu lijekova spadaju anestetici, anal- na benzodiazepine, a izbor vrste antidepresiva za- Ipak, isti~e da njihovo neadekvatno kori{te-
getici, lijekovi za lije~enje migrena, antiepileptici, visi od klini~ke slike depresije i stru~ne procjene. nje, kao {to su lo{ izbor ili predoziranje, mogu
antiparkinsonici, anksiolitici, antidepresivi i lije- "Benzodiazepini su veoma dobra sredstva za prouzrokovati kako ne`eljene efekte, tako i sme-
kovi za lije~enje zavisnosti. smanjenje napetosti, opu{tanje, uvo|enje u san, a tnje ili sindrome zavisno od mehanizma njihovog
Jasminka Rukavina,
Pove}ana potro{nja: Prema rije- imaju i antiepilepti~ko djelovanje. Dijele se na djelovanja.
penzioner
~ima Nata{e Grubi{e, direktora Agencije za lije- one sa kratkim, srednjim i dugim djelovanjem, a "Naj~e{}e su to serotoninski sindrom, koji
(Sarajevo)
kove RS, anksiolitici, odnosno lijekovi ~ija je rizik od stvaranja zavisnosti je najve}i kod onih podrazumijeva gr~eve u mi{i}ima, poja~ane re-
Nf!o j!bo!u j!e f!q sf!t j!w j!of!usf!c b!kv!kfs primjena vezana za terapiju stanja anksioznosti i sa brzim djelovanjem", ka`e Arnaut. flekse, uznemirenost, drhtanje, promjenu krvnog
jnbn!twp!kf!vov!•f!lp!kf!kf!obk!cp!mkj!mj!. koji imaju sedativno dejstvo, 2007. godine zauzi- Antidepresivi su, kako poja{njava, lijekovi pritiska, povra}anje i noradrenergi~ki sindrom,
kfl!{b!ep!csp!sb!tqp!mp!af!okf/!B!up!|up mali su 11. mjesto u potro{nji lijekova, dok su za lije~enje raznih oblika depresivnih poreme}a- koji ide sa razdra`ljivo{}u, nervozom i pretjera-
mkv!ej!twf!wj!|f!lp!sjt!uf!bo!uj!ef!qsf!tj!wf!nj 2006. godine bili na 14. mjestu. ja. Njihovo dejstvo po~inje u prosjeku za sedam nom stimulacijom", ka`e Arnaut.
kf!ops!nbm!op/!Mkv!ej!uf!|lp!aj!wf!j!po!eb "Potro{nja lijekova za smirenje, prema poda- do 15 dana, zavisno od vrste antidepresiva, a du- Nagla{ava da se sva ne`eljena dejstva tih li-
nb!mp!gb!mj!eb!tf!qb!eof!v!ef!qsf!tj!kv/ cima iz domova zdravlja i apoteka u 2006. godini `ina lije~enja zavisi od klini~ke slike depresije i jekova najrje|e de{avaju ako su pod stru~nom
Eb!obn!kf!cp!mkb!tj!uv!bdj!kb-!eb!jnb!wj!. u odnosu na ukupnu potro{nju lijekova u procen- traje uglavnom od nekoliko mjeseci do nekoliko kontrolom.
|f!qp!tmb-!nb!okf!cj!tf!ub!cmf!ub!usp!|j!mp/ tima iznosi 4,65, {to ih svrstava na {esto mjesto, godina. "Za dobru farmakoterapiju nije samo va`no
dok je bolni~ka potro{nja tih lijekova iznosila Zlo upo tre ba ben zo di aze pi - kako uvesti adekvatan lijek, nego i pitanje koliko
FOTO D@. TORCHE, A. ^AVI] 15,26 procenata, {to ih svrstava na drugo mjesto na: Ipak, Arnaut upozorava da razne antidepre- dugo davati anksiolitike (leksilijum, bensedin) tj.
u odnosu na ukupnu potro{nju. Tokom 2007. go- sive i benzodiazepine ne bi trebalo uzimati na kada lijek isklju~iti. S druge strane, ne treba za-
12. 4. 2009. ofekfmkb 11

Sa{a
Arnaut

Depresija zahvata
Zabrinjavaju}e sve starosne dobi
je da Qtj!ij!kb!ubs!Tb!|b!Bs!ob!vu!lb!af!eb!ef!qsf!tj!kb
antidepresive {b!iwb!ub!twf!tub!sp!tof!ep!cj-!b!v!qp!tmkf!eokf!wsj!kf!nf
kf!qsj!tv!uob!ufo!efo!dj!kb!qp!nkf!sb!okb!qsf!nb!nmb!}fn
gra|ani sve v{sbt!uv/!Jt!uj!•f!eb!pe!ef!qsf!tj!kf!•f|!~f!pcp!mj!kf!wb!kv
~e{}e uzimaju af!of/
na svoju ruku, #Tnb!usb!tf!eb!twb!lb!qf!ub!af!ob!j!twb!lj!ef!tf!uj!nv!.
|lb!sbd!up!lpn!aj!wp!ub!ep!aj!wf!cbs!kf!eov!p{cj!mkov!ef!.
bez prethodne qsf!tj!wov!fqj!{p!ev/!T!esv!hf!tusb!of-!up!kf!pcp!mkf!okf
konsultacije lp!kf!tf!•ft!up!qp!obw!mkb#-!qp!kb|!okb!wb!Bs!ob!vu/
sa ljekarom Qsf!nb!sj!kf!•j!nb!uph!qtj!ij!kb!usb-!v{sp!lf!ef!qsf!tj!woji
qp!sf!nf!~b!kb!usf!cb!usb!aj!uj!v!lpn!cj!ob!dj!kj!ob!tmkf!}b-!sb!.
Sve vi{e gra|ana {wp!kb!mj!•opt!uj!j!vaf!j!|j!sf!tp!dj!kbm!of!tsf!ej!of/
koristi antidepresive Ef!qsf!tj!kv!lb!sb!luf!sj!|f-!qsj!kf!twf!hb-!ef!qsf!tj!wop!sb!.
FOTO A. ^AVI] tqp!mp!af!okf-!hv!cj!ubl!fofs!hj!kf!j!tnb!okf!okf!bluj!wopt!uj/!

na bensedinu boraviti razne psihoterapijske tehnike koje su ve-


oma korisne za lije~enje depresije", isti~e Arnaut.
Prema rije~ima Sanje Bu}an, diplomiranog
lijeka, a svaki izdati lijek uvodimo u knjigu pri-
vatnih recepata", ka`e Bu}anova.
Dodaje da im ~esto dolaze pacijenti i tra`e da
mnogo lak{e do}i do ovih lijekova, a da je leksili-
jum ili bensedin bez problema mogu}e kupiti bez
recepta tvrde i mnogi gra|ani koji koriste ove li-
Problem sa
depresijom u RS ima
oko 75.000 ljudi i taj
se broj stalno uve}ava

apotekama izdato i potro{eno tih lijekova.


Nezvani~ni podaci ukazuju da su ti lijekovi
sve tra`eniji na tr`i{tu BiH. Posebno zabrinjava
farmaceuta i {efa banjalu~ke apoteke "Prvi maj", im prodaju leksilijum ili bensedin, iako nemaju jekove. {to sve vi{e mladih ljudi pose`e za antidepresivi-
najpropisivaniji lijekovi za smirenje su bromaze- recept. "U jednoj od privatnih apoteka redovno ma i sedativima.
pam (leksilijum, leksaurin, lekotan), diazepam i "U tim slu~ajevima im preporu~imo lijekove kupujem leksilijum i bensedin. Ponekad me "[okirana sam spoznajom koliko mladih lju-
bensedin, dok su najpropisivaniji antidepresivi na biljnoj bazi koji imaju sedativno dejstvo, a za apotekarka upita da li imam recept, me|utim di koristi sredstva za smirenje i antidepresive. Ra-
seroksat, asentra, lukseta i zoloft. koje ne treba recept i njih dosta kupuju", ka`e Bu- kada ka`em da nemam i da nisam stigla oti}i dila sam istra`ivanje sa srednjo{kolcima i do{la
"Antidepresivi su lijekovi koji djeluju na de- }anova. kod doktora, da mi tablete, s napomenom da do frapantnog podatka da i za najmanje probleme
presiju i naj~e{}i lijekovi koje izdaju u apotekama I iz Agencije za lijekove isti~u da antidepre- drugi put donesem recept", navodi ~etrdeseto- poput ispita ili nekih drugih banalnih stvari ~ak i
su upravo lijekovi koje ljekari propisuju na re- sive i lijekove za smirenje ne mogu izdati u apo- godi{nja Maja S. srednjo{kolci masovno uzimaju sredstva za smi-
Sve vi{e cept, a sve ove tablete idu na teret Fonda zdrav- tekama bez recepta i nalaza ljekara specijaliste u U nadle`nim institucijama priznaju da posto- renje. Problem je {to se do takvih lijekova lako
mladih stve nog osi gu ra nja. [to se ti ~e ta ble ta za oblasti tih oblika oboljenja nervnog sistema. je mnoge zloupotrebe prilikom izdavanja tih lije- mo`e do}i. Mladi ljudi umjesto da realno sagle-
ljudi smirenje, samo jedan preparat ide na teret Fonda, Ipak, antidepresivi i drugi lijekovi koji se iz- ko va, ali do sa da ni ko ni je ka` njen zbog daju problem sa kojim se suo~avaju, prije se
pose`e za a to je alprazolam, dok sve druge pacijenti u apo- daju samo na recept mogu se i bez njega bez pro- neovla{tenog davanja antidepresiva iako posljedi- odlu~e da odu u apoteku i uzmu lijek", rekla je
antidepre- teci podi`u prema preporuci, odnosno na recept blema kupiti u nekim od apoteka u BiH. ce po osobe koje bez ljekarske kontrole uzimaju Indira [arki}, direktor Zavoda za kontrolu lijeko-
sivima i ljekara, ali ga pla}aju", ka`e Bu}anova. Nekontrolisana primjena li- te lijekove mogu biti fatalne. va FBiH.
sedativima Ona isti~e da se u apotekama firme "Moja jekova: Zabrinjavaju}a je ~injenica da anti- "Ja nisam imao prijava protiv apotekara koji Osim nuspojava i {tetnosti za zdravlje, uzi-
apoteka" d.o.o, kojih na teritoriji RS ukupno ima depresive gra|ani sve ~e{}e uzimaju na svoju izdaju antidepresive i te{ke sedative bez ljekar- manje jakih sedativa mo`e dovesti do ovisnosti.
23, antidepresivi i lijekovi za smirenje mogu do- ruku bez prethodne konsultacije sa ljekarom, ili ih skog recepta. Me|utim, i te kako sam upoznat sa "Ako se ~esto uzimaju mogu lako dovesti do
biti samo na recept ili nalaz ljekara. neadekvatno dobiju na recept, {to ne olak{ava ~injenicom da postoje apoteke gdje se mogu ti li- ovisnosti. Na`alost, zakon se zloupotrebljava, a ti
"U na{im apotekama mi tra`imo preporuku, izlazak iz depresije ve} mo`e da dovede do jo{ jekovi kupiti 'ispod ruke'", ka`e Jasmin Be}irevi}, nesavjesni apotekari znaju da nekontrolisanim iz-
odnosno recept od ljekara, bez obzira da li }e pa- ve}ih problema. Naime, po zakonu, antidepresivi glavni inspektor Federacije BiH za farmakologi- davanjem sedativa i sredstava za smirenje od lju-
cijent lijek podi}i na teret zdravstvenog osigura- i lijekovi za smirenje mogu se u apotekama dobiti ju. di mogu napraviti ovisnike", ka`e [arki}eva.
nja ili }emo mi naplatiti pacijentu vrijednost samo na ljekarski recept. Na`alost, u praksi je Po va`e}em zakonu, antidepresivi i sedativi Anita Sandi}, psihijatar u Sarajevu, tvrdi da
mogu se pacijentima izdati samo uz recept ljekara je sociolo{ka klima u BiH, na`alost, tako lo{a da
iz javne zdravstvene ustanove. ^ak i recept koji je sve vi{e ljudi koji imaju potrebu za lije~enjem
propi{e psihijatar u privatnoj ordinaciji, bez obzira antidepresivima.
na stru~nost psihijatra, mora biti potvr|en kod lje- "Pacijenti koji pate od depresivnih poreme-
kara u javnoj zdravstvenoj ustanovi. Tek nakon {to }aja su strahovito u~estali. Osim terapije, antide-
na uvid dobiju takav recept apotekari izdaju lijek. presivi su ~esto neophodni u lije~enju ovih
Be}irevi} isti~e da mnogi zaobilaze zakon, pacijenata. Socijalna situacija u BiH je pogodno
ali da je tome te{ko stati ukraj. tlo za pojavu depresije. Usljed ekonomske krize
"^uo sam za tu pojavu, ali kada se pojavim ova situacija se mo`e samo pogor{ati. Do sada sa-
na terenu sve apoteke rade po zakonu. Vjerovatno da sam imala ve} jednog pacijenta koji je depresi-
znaju kada idem u kontrolu, neko dojavi apoteka- van zbog te{ke ekonomske situacije, a bojim se
ma i onda su spremni za dolazak inspekcije, tako da }e ih biti sve vi{e", ka`e Sandi}eva.
da tada ne dijele lijekove nelegalno", rekao je Be- Potra`iti pomo}: Umjesto neade-
}irevi}. kvatnog kori{tenja antidepresiva za lije~enje de-
Kazne do 1.000 KM: Kazne za ne- presije, kako ka`u stru~njaci, najbolji po~etak je
legalno izdavanje lijekova, pa tako i antidepresi- razgovor sa rodbinom i prijateljima, a potom po-
va, iznose 1.000 KM za pravno lice, a ka`njava se tra`iti stru~nu pomo} od ljekara. Obavezno je da
apotekar koji je nelegalno izdao lijek sa dodatnih izbjegavaju neodgovaraju}u upotrebu lijekova.
100 KM. Stru~njaci smatraju da osobama koje depre-
Iako je izdavanje takvih lijekova kontrapro- siju dr`e u sebi i ne tra`e pomo} sitnica mo`e biti
duktivno po zdravlje, do sada nijedna kazna nije dovoljna da "eksplodiraju".
izre~ena. Pomo} je potrebno tra`iti mnogo ranije. Isti-
"I kada obi~ni aspirin uzimate u velikim ko- ~u da se antidepresivima simptomi mogu ubla`iti,
li~inama to mo`e biti opasno, a kamoli ovakvi li- ali ne i izlije~iti uzroci koji su doveli do takvog
jekovi", upozorava Be}irevi}. stanja. Zbog toga je potrebno fokusirati se na ra-
Zbog komplikovanog sistema kontrole lije- zloge koji su doveli do depresije i poku{ati rije{iti
kova u FBiH ne postoje ta~ni podaci koliko je u te probleme.
12 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Pacijenti ~ekaju i u redu za predavanje


zdravstvenih knji`ica

Najve}e
gu`ve u
specijalisti~kim
ambulantama

POD LUPOM
Gra|ani nezadovoljni zbog
velikih gu`vi u ~ekaonicama

Tamara
domova zdravlja
Na preglede
jeli dan sam provela u ~ekaonici samo da bih se pretpostavlja da }e zubne proteze dobiti ve}i- termini za ovu godinu odavno popunjeni.
Radlovi} pregledala, a poslije toga sam jo{ i{la po rezultat nom oni ko ji li ~no po zna ju oso blje Do ma [to se ti~e gu`vi i bespotrebnog ~ekanja za
papa testa, pa na ultrazvu~ni pregled, i to sve Ljudi se zdravlja i znaju kada se treba naru~ivati. pregled kod ginekologa Du{ica Stankovi}, por-
pojedina~no. Niko mi ne}e dati toliko slobodnih razbole Ogroman interes za bespla- tparol Doma zdravlja u Banjaluci, ka`e da je
dana", pri~a Banjalu~anka Mirjana Zori}. sjede}i tne proteze: Gordana Ratkovac, doktor praksa da pacijenti ujutro prije sedam sati dola-
La k{e pla ti ti pri va tni ci ma: satima u stomatolog Doma zdravlja u Derventi, gdje osi- ze po brojeve, po kojima kasnije dolaze na red
Iako priznaje da kompletan pregled kod gineko- hladnim guranici stariji od 65 godina mogu besplatno da za pregled.
loga u privatnoj ambulanti ko{ta oko 70 KM, ~ekaonica- dobiju zubnu protezu, ka`e da je zainteresova- "Princip je takav i ni{ta se ne}e promijeniti.
{to je neuporedivo skuplje, lak{e joj je da izdvo- ma, `ali se nost ljudi prevelika u odnosu na njihove mogu- Ovih dana su mo`da ve}e gu`ve na ginekolo{ke
ji taj novac i sve obavi odjednom. Zori}eva }nosti. preglede, tako da se malo i ~eka, ali svi koji uju-
Problem je, ka`e, to {to se u domovima "Jedino kod nas ljudi mogu besplatno da tro do|u po broj tokom dana }e biti pregledani.
zdravlja samo po broj dolazi ujutro prije sedam urade zubnu protezu, jer to nema ni u Doboju, Svakoga dana od sedam do 15 ~asova ~etiri gi-
~asova, iako ljekari ne po~nu sa radom prije po- ni u Tesli}u, tako da je zainteresovanost preveli- nekologa rade preglede, a jedan ultrazvu~ne
la devet. Ne isplati ka. Mi smo limitirani sredstvima koje daje preglede. Hitni slu~ajevi, kao {to su krvarenja,
"Ne znam ~emu ti brojevi i sve to nepotre- im se da Fond, tako da radimo dva do tri mjeseca, pa odmah dolaze na red za pregled", dodaje Stan-
bno ~ekanje. @ene do|u po broj prije sedam i izgube imamo pauzu, a mjese~no obi~no uradimo pro- kovi}eva.
dobiju broj 15, {to zna~i da }e na red do}i najra- nekoliko teze za {est ljudi, {to je stvarno premalo", ka`e Na pritu`be gra|ana {to za ultrazvu~ni gi-
nije u 12 sati. Isto tako, ginekolog sve `ene na- dana da bi Ratkov~eva. Zbog tolike navale ljudi, kako po- nekolo{ki pregled sve `ene budu naru~ene u isto
ru~i za ultrazvu~ni pregled u devet ~asova, izvadili ja{njava, tek krajem ove godine pravi}e se spis- vrijeme, a ne u vremenskim razmacima koliki
umjesto da bar naprvi razmak od 10 minuta nalaze kovi narud`bi za narednu godinu, po{to su svi su potrebni za pregled, Stankovi}eva ka`e da je
izme|u pacijentkinja, da bar ne dolaze sve u isto
vijeme d`aba. Ljudi se razbole sjede}i satima u
Bla`enka LEJI] hladnim ~ekaonicama", `ali se Zori}eva.
Jo{ gora situacija je na pregledu kod fizija-
ako osiguranici Fonda zdrav- tra, tvrde nezadovoljni gra|ani, jer se za pregled

I
stvenog osiguranja RS ljekarske mora naru~iti ~ak tri mjeseca unaprijed.
preglede pla}aju znatno manje "^ula sam od ljudi da se za pregled kod pe-
nego oni koji nisu njegovi osi- dijatra naru~uje ranije, ali nisam znala da je rije~
uguranici, zbog velikih gu`vi i o mjesecima ~ekanja. Svakodnevno svi apeluju
vi{esatnog sjedenja u ~ekaonica- da se ljekaru ide ~im se osjete prvi simptomi bi-
ma Domova zdravlja mnogi gra|ani radije odla- lo koje bolesti, a ovamo ~ekamo tri mjeseca da
ze na pregled u privatne ordinacije. bi nas neko pregledao. Prije 15 dana sam k}erku
Tvrde da na pojedine preglede ~ekaju i po naru~ila za pregled kod fizijatra tek u julu, {to je
nekoliko mjeseci. Tako se za pregled kod fizija- van svake pameti", ka`e jedna mlada Banjalu-
tra naru~uje tri mjeseca unaprijed. ~anka.
Osim toga, ne isplati im se, ka`u, da izgube Gu`ve su, isto tako, i za pregled kod ljekara
nekoliko dana da bi izvadili nalaze koje u priva- za uho, grlo, nos, oftalmologa, kao i za bespla-
tnim ordinacijama mogu da urade za jedan dan, tnu zubnu protezu za ljude starije od 65 godina.
bez vi{e~asovnog ~ekanja. Petar Simi} iz Dervente ka`e da su se nje-
"Iako imam ovjerenu zdravstvenu knji`icu, gova djeca raspitivala u derventskom Domu
od poslodavca ne mogu da tra`im ~etiri slobo- zdravlja da ga naru~e za besplatnu zubnu prote-
dna dana da bih obavila neke preventivne pre- zu, ali da im je re~eno da su svi termini za ovu
glede, koliko je potrebno u domovima zdravlja. godinu popunjeni.
Kada sam posljednji put i{la kod ginekologa ci- Premalo se, ka`e, o tome i govorilo, tako da Pacijenti za ginekolo{ke preglede prije sedam ~asova dolaze po brojeve
12. 4. 2009. ofekfmkb 13

Prioritet na
preglede Osiguranici, koji preglede pla}aju znatno manje, zbog
imaju i djeca
FOTO A. ^AVI]
dugog ~ekanja umjesto u Dom zdravlja radije idu na
pregled u privatne ordinacije

~ekaju mjesecima
istina da se svi pacijenti naru~uju u dvije grupe, Na taj na~in }e, navodno, do}i do zna~aj-
jedni u osam, a drugi u 11 ~asova, ali isti~e da nog smanjenja gu`vi te do "razdvajanja" hospi-
oni koji budu u prvoj grupi budu pregledani do talizovanih i ambulantnih pacijenata.
po~etka rada sa drugom grupom, koja po~inje Iako pacijenti tvrde da ih u Domu zdravlja
od 11 ~asova, tako da ta tri ~asa ~ekanja nisu upu}uju da za pregled kod otorinolaringologa
preduga za pacijente. moraju ujutro u sedam ~asova uzeti broj, Sanja
Tamara Radlovi}, portparol Klini~kog cen- Spiri}, na~elnik Klinike za bolesti uha, grla i no-
tra Banjaluka, ka`e da, na`alost, ni preseljenjem sa, ka`e da nije potrebno da pacijenti dolaze pri-
specijalisti~kih ambulanti Klinike za o~ne bo- je sedam ~asova kako bi predali uputu za taj
lesti iz kruga stare bolnice u prostorije Klinike pregled.
za o~ne bolesti na Paprikovcu nije do{lo do zna- "Na{ tim dolazi na posao u sedam ~asova,
~ajnijeg smanjenja gu`vi. kada se prikupe knji`ice, te postavlja radno
Prema njenim rije~ima, nakon stupanja na mjesto i otvara instrumente koji su sterilisani
snagu Pravilnika o pravu na ortopedska i druga prethodnog dana na kraju radnog vremena. Na-
pomagala, na osnovu koga Fond zdravstvenog kon toga po~inje rad s pacijentima. Svaki paci-
osiguranja RS, izme|u ostalog, finansira i kupo- jent mo`e dobiti obavje{tenje od sestre kada }e,
vinu opti~kih pomagala, do{lo je i do ogromnog u skladu sa brojem koji je dobio, biti na redu.
priliva pacijenata u Kliniku za o~ne bolesti, tako Dapa~e, osoblje svaki put ponovo obavijesti pa-
da su gu`ve svakodnevica. cijente da je takav dolazak preran i nepotreban",
"Op{te ambulante I i II, kabinet za vidno tvrdi Spiri}eva.
polje i kabinet za strabizam rade od sedam do Na red za pregled, kako isti~e, ne mogu do-
20 ~asova. Sve ambulante su smje{tene u zgradi }i uvijek precizno u minut, ali pacijentu se da
centralnog medicinskog bloka na Paprikovcu i mogu}nost, ako to `eli, da do tada obavi druge
pacijenti se mogu naru~iti telefonom. Pacijenti poslove, ako ih ima. Nije, kako ka`e, neopho-
se naru~uju na pregled samo kada je u pitanju dno da do tada sjedi u ~ekaonici, mada mnogi U Fondu zdravstvenog osiguranja RS ka`u U Klinici za o~ne bolesti gu`ve svakodnevica
'hladna oftalmolo{ka problematika', koja se pacijenti ka`u da }e radije ostati i ~ekati. da je Pravilnikom o pravu na ortopedska i druga
odnosi na reflekcione gre{ke oka, odnosno krat- "U postupku prijema na pregled, pored po- pomogala propisano koja pomagala finansira
kovidnost i dalekovidnost, koje su, u principu i {tovanja broja koji dobije pacijent, imamo za- Fond zdravstvenog osiguranja, kod kojih medi-
naju~estalije anomalije oka kod pacijenata", po- konsku i humanu obavezu da bez obzira na cinskih indikacija pomagala mogu da se odobre,
jasnila je Radlovi}eva. redni broj primamo po prioritetu malu djecu, ra- odnosno propi{u, te koliki je rok trajanja odo-
Du`ina ~ekanja je, ka`e, u skladu sa svjet- tne vojne invalide, ~lanove porodica poginulih brenog pomogala.
skim prosjekom. boraca i trudnice. Pregled se mo`e zakazati tele- Osiguranici Fonda imaju pravo na veliki
Bez ~ekanja kod hitnih slu- fonom kako u toku prijepodneva, tako i posli- broj pomagala koja su svrstana u sedam grupa:
~ajeva: Kod urgentnih slu~ajeva, isti~e, ne- jepo dne za one pa ci jen te ko ji ma to vi {e proteze za donje i gornje ekstremitete, ortopro-
ma ~e ka nja, ve} se odmah pris tu pa odgovora, a hitni slu~ajevi se primaju odmah", teze, ortoze za gornje i donje ekstremitete i spi-
dijagnosti~kim i terapeutskim procedurama na govori ona. nal ne or to ze, or to ped ske ci pe le i ulo {ci,
Klinici za o~ne bolesti. Nata{a Trampa, slu`benik za odnose s ja- invalidska kolica, sanitarne sprave i ostala po-
S obzirom da je smje{tanje specijalisti~kih vno{}u u Zavodu za fizikalnu mediciju i rehabi- mo}na sredstva, o~na pomagala, slu{na poma-
ambulanti u Klinici za o~ne bolesti na Paprikov- litaciju "Dr Miroslav Zotovi}" u Banjaluci, gala i pomagala za omogu}avanje govora i
cu, tako|e, privremeno rje{enje do zavr{etka re- isti~e da je u Zavodu najdu`i period ~ekanja na stomatolo{ka pomagala. Lica koja su starija od
konstrukcije Klini~kog centra Banjaluka, navodi pregled u fizijatrijskoj ambulanti oko 15 dana. 65 godina u svim stomatolo{kim ambulantama s
da }e se rekonstrukcijom Klini~kog centra iz- Pacijenti kojima je potreban hitan pregled kojima Fond ima potpisane ugovore i koje su s
graditi poliklini~ki dio u kojem }e biti smje{tene fizijatra, ka`e, primaju se odmah po naru~iva- Fondom ugovorile te usluge imaju pravo na bes-
sve specijalisti~ke ambulante. nju. platnu parcijalnu ili totalnu zubnu protezu.
14 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Po{tovani ~itaoci, u novoj Dana{nje pitanje:

Forum
rubrici Forum plus mo}i }ete Kako komentari{ete to {to
da izrazite svoje mi{ljenje o
aktuelnim doga|ajima i temama. motociklisti kr{e saobra}ajne
propise, a policija
Va{e odgovore {aljite na e-mail: nema slu`bene motocikle
odgovori@nezavisne.com za njihovo sustizanje?

Danas i sutra Pi{e:


Muhamed FILIPOVI]

Glavni argument za ili protiv neke politi~ke ideje, glavni razlog prihvatanja
ili odbijanja nekog rje{enja se svodi na: "To `ele Amerika i Europa"

O jednom paradoksu
na{e politi~ke realnosti edan od paradoksa na{e politike sastoji se u delo- odahnuli kad je dana{nji predsjednik SAD odbacio takav na~in nju i odnosima u na{oj zemlji. Postavlja se pitanje {ta su garan-

J
kaciji mjesta njene ocjene i izvora kriterija njenog djelovanja Amerike u svijetu, koje joj je donosilo samo nepri- cije objektivnosti u ocjenama stanja u na{oj zemlji ljudi koji o
ocjenjivanja. Umjesto da se ona ocjenjuje, a nje- jatelje, a prijatelje dovodilo u sumnje i nedoumice. Samo je de- nama govore i kakve preporuke takvi ljudi mogu dati. Nije
na vrijednost sagleda u kontekstu na{ih prilika, u mokratski dijalog put za rje{avanje problema dana{njeg svijeta nam poznato {ta su sve ti ljudi govorili, ali ono {to je do nas
vezi sa politi~kim mi{ljenjima i raspolo`enjima za koji se mora pretpostaviti da je logi~no i nu`no razli~it i da doprlo ukazuje na opasnost ponovnog stvaranja predrasuda o
Smisla bi na{e javnosti i u odnosu na na{a historijska iskus- takav treba i da ostane, ali da unato~ tome mo`e da bude svijet nekim ljudima i njihovim politi~kim stavovima za kakve niti
imalo samo da se tva i interese, doga|a se da se ona meritorno mira, saradnje, me|usobnog po{tovanja i razumijevanja. ima dovoljnog osnova, niti su uobi~ajeni u demokratskoj poli-
politika zapadnih ocjenjuje u drugim zemljama i njihovim institucijama, u svje- Nedavno je dio na{ih listova prenio da je u Senatu Sjedi- ti~koj praksi. O situaciji u na{oj zemlji ne mo`e se objektivno
zemalja izmijeni tlu politika drugih naroda, prije svega velikih sila i njihovih in- njenih Ameri~kih Dr`ava odr`ano saslu{anje o Bosni i Herce- svjedo~iti na na~in te{ke eti~ke diskvalifikacije suprotstavljenih
i bude sukladnija teresa, da se njena relevancija ocjenjuje sa stajali{ta procjene da govini. Iz istih izvora saznali smo i to da su svjedoci na legitimnih politi~kih ideja i mi{ljenja. Ja ovdje izra`avam su-
s istinom i li ona zadovoljava i koliko je u skladu s interesima i politi~kim saslu{anju bili, izme|u ostalih, Ivo Banac, Paddy Ashdawn, mnju da je bilo ko od svjedoka mogao i imao moralno i politi-
historijskom formulacijama tih interesa koji se definiraju izvan na{e zemlje i kao i da je nadbiskup vrhbosanski, Njegova eminencija kardi- ~ko pravo i da je uop}e mogao biti nepristran i imao dovoljno
realno{}u ovog na nju prijiciraju, a, prije svega, u Americi i u Bruxellesu. Tako nal Vinko Pulji}, tako|er, izlo`io svoje poglede na situaciju u znanja i kompetencija da govori o situaciji u Bosni i Hercego-
prostora se interesi drugih priznaju kao nadmo}ni i bitni u odnosu na Bosni i Hercegovini. Sve je to lijepo i Senat SAD ima puno vini na nepristran, objektivan na~in i bez implikacija politika i
na{e sopstvene. Glavni argument za ili protiv neke politi~ke pravo da bira one koji }e svjedo~iti o bilo ~emu, ali se za sva- interesa koje su u Bosni i Hercegovini proizvodile i jo{ proi-
ideje, glavni razlog prihvatanja ili odbijanja nekog rje{enja se kog svjedoka postavlja pitanje vjerodostojnosti kao ono bitno. zvode negativne u~inke i ometaju demokratsku konsolidaciju i
svodi na argument: "To `ele Amerika i Europa". Bez obzira na Moja malenkost misli da bi Amerika trebalo da zna {ta se ov- stvaranje uvjeta u kojima }e sami Bosanci bez pritisaka i ucje-
veliki zna~aj tih subjekata moderne politi~ke scene, ovakva si- dje misli, kompetentno i argumentirano, o njenoj politici, a ne na sa strane rje{avati pitanja koja se ti~u prije svega njih i nji-
tuacija nosi u sebi duboki paradoks. Taj paradoks je eskamoci- da se ogovara, lamentira i kritizira na{a politika koja po prirodi hove zemlje. Retorika i kvalifikacije koje se ~uju bude veoma
ja doma}eg politi~kog iskustva, interesa i mi{ljenja i potpuno stvari, budu}i da je iznu|ena, nije uop}e autenti~na i ne govori neugodne reminescencije na politi~ki rezon, na~in mi{ljenja i
vezanje svih aspekata `ivota i interesa za sile izvan na{e scene, ni{ta, zapravo je i nema. Gdje god i ko god govorio o stanju u retoriku za koje smo mislili da su zavr{eni. S pravom smo svi
izvan na{e historije, izvan na{eg iskustva i definicije nacional- na{oj zemlji mora imati na umu da smo mi zemlja sa iskus- mislili da je retorika i kvalificiranje mi{ljenja i pona{anja koja
nog i dr`avnog interesa. Takvo stanje bi se moglo razumjeti u tvom te{kih posljedica neobjektivnih i nepravednih politika za- se ne svi|aju drugima u stilu "osovine zla" ili navedene kvali-
ratu, kada se su~eljavaju gole sile, ali u miru i u procesu izgra- padnoeuropskih zemalja, pa i Sjedinjenih Ameri~kih Dr`ava, fikacije "blizanci zla" ostatak rezona sile, te da predstavlja znak
dnje demokratskih odnosa me|u nama i u svijetu nikako. Tako prema nama. Smisla bi imalo samo da se politika zapadnih ze- da se u na~inu mi{ljenja ljudi koji takve kvalifikacije donose
se doga|a da na{i politi~ari, koji poku{avaju samostalno i iz malja izmijeni i bude sukladnija sa istinom i historijskom real- nije ni{ta promijenilo. Paradoks na{e politike se sastoji u tome
premisa na{e situacije i interesa misliti na{e probleme i tra`iti no{}u ovog prostora kao prostora koji je dvije stotine godina da nas se neprestano poziva da sami rje{avamo svoja pitanja,
za njih rje{enja postaju predmet kritike, ~ak i do krajnje neuku- predmet bezobzirnog i neuspje{nog ure|ivanja od strane zapa- a kada mi to poku{amo i izrazimo svoja mi{ljenja, tada pos-
snih i apsurdnih, u biti totalitaristi~kih definicija njihovog po- dnih sila. Od francuske intervencije sa Ilirijom, Berlinskog tajemo diskvalificirani, tj. odri~e nam se pravo da mislimo
Postavlja na{anja kao {to je najnovija floskula koja je izronila iz mraka o kongresa, Versaja, Hitlerove intervencije i stvaranja dr`ava, kako nam sugerira na{e iskustvo, poimanje slobode i demo-
se pitanje {ta "blizancima zla", a koja se odnosi na "neposlu{ne" politi~are komunisti~ke revolucije do agresije na Bosnu i Hercegovinu i kratije. Takva situacija nas dovodi do osnovnog pitanja: smi-
su garancije Dodika i Silajd`i}a, ako je ta~no ono {to je donio dio ovda{nje rje{enja problema rata u najnovije doba ni`u se lo{e i neuteme- jemo li mi uop}e misliti o sebi i svojoj sudbini izvan granica
objektivnosti u {tampe. Sama po sebi takva definicija i kvalifikacija politi~kog ljene procjene i iz njih izvedene politike i vrijeme je da se za- onog {to nam diktira neko ko ne dijeli na{u sudbinu. Ameri-
ocjenama stanja pona{anja uglednih politi~ara jedne demokratske zemlje iza po~ne sa revizijom cijele te politi~ke trakavice koja se zove kanci su sami u{li u na{u historiju i u njoj djelovali onako ka-
u na{oj zemlji kojih stoji dio doma}e javnosti je krajnje zabrinjavaju}a i di- uloga Zapada na Balkanu i u na{oj zemlji. Zbog toga nas zani- ko su djelovali. @alosna je stvar da je u pitanjima koja se ti~u
ljudi koji o rektna je reminescencija na sli~ne kvalifikacije i definicije poli- ma na koji na~in se osigurava objektivnost prikaza stanja u na- nas ostao jedino argument: "Ali tako `eli Amerika". Jedini
nama govore tika nekih zemalja i ljudi u vrijeme kada je vrhunila nelogi~na, {oj zemlji, ako su svjedoci koji o njemu svjedo~e u velikom mogu}i odgovor je da se ovdje ne radi o Americi nego o Bo-
zastra{uju}a i katastrofalna politika sile Georga W. Busha. On dijelu na{e javnosti ve} prepoznati po svojim neobjektivnim sni i Hercegovini. Uostalom, neka kona~no ostave na miru i
je na taj na~in kvalificirao politike i zemlje i svi su u svijetu stavovima i okolnostima pod kojima su sticali spoznaje o sta- Dodika i Silajd`i}a. Na{e sva|e njih ne treba da se ti~u.

FORUM PLUS
Ps!h b!o j!{ p!w b!o kf!}b!. Of!wj!ejn!oj!|ub!tqps!. Nj!tmjn!eb!tv!uv!sjt!uj!. Ob!sb!wop!eb!tv!}b!. Np!aeb!cj!vqsb!wf!|lp!. Of!nbn!oj!|ub!qsp!ujw
•lji!fl!tlvs!{j!kb!kf!wf!mj!lb op!v!ps!hb!oj!{p!wb!okv!fl!. •lf!bhfo!dj!kf!qsf!wj!|f •lf!fl!tlvs!{j!kf!vop!tbo mb!usf!cb!mp!wj!|f!usv!eb!eb ps!hb!oj!{b!up!sb!fl!tlvs!{j!.
Da li su |a~ke |bo!tb!uv!sjt!uj!•ljn!bhfo!. tlvs!{j!kb!{b!}b!lf/ #ob!ev!wb!mf#!dj!kf!of-!ub!lp cj!{ojt/!Ob!okj!nb!qsp!gj!uj!. pewp!kf!qsj!mj!lpn!peb!cj!sb kb/!Ekfdb!tf!wsb!uf!cp!.
ekskurzije dj!kb!n b! eb! qp!w f!~ b!kv Qsp!!|mf!hp!ej!of!tbn eb!kb!eoj!sp!ej!uf!mkj!•ft!up sb!kv!uv!sjt!uj!•lf!bhfo!dj!kf- uv!sjt!uj!•lf!bhfo!dj!kf!lp!kb hb!uj!kb!{b!kf!eop!jt!lvt!uwp-
twp!kf!qsj!ip!ef/!Lb!eb tj!ob!tmbp!v!\qb!oj!kv-!cj!. qp!tv!ef!op!wbd!eb!cj ip!uf!mj!j!qp!of!lbe!qp!kf!. ~f!jn!ekf!dv!wp!ej!uj!ob wj!ef!nkft!ub!hekf!np!.
zaista u slu`bi tbn!kb!j|mb!v!|lp!mv-!fl!. mb!kf!pemj!•ob!ps!hb!oj!{b!. qp!t mb!mj!ekf!d v!ob!fl!. ejo!dj!j{!|lp!mb/ fltlvs!{j!kv/!_j!oj!nj!tf!eb aeb!oj!lb!eb!wj!|f!of!~f
obrazovanja tlvs!{j!kf!tv!ps!hb!oj!{p!wb!. dj!kb!j!ej!kf!uf!tf!pemj!•op tlvs!{j!kv/!T!esv!hf!tusb!.
Sabina, Br~ko
poj!up!sb!ef!qp!ws|op-!ub!. cj!uj-!esv!af!tf/!Oj!dj!kf!of
of!vov!ubs!esab!wf-!epl qsp!wf!mp-!ub!lp!eb!of!ab!. of-!j!sp!ej!uf!mkj!v•f!oj!lb!tv lp!eb!j!of!{ob!kv!hekf!tf oj!tv!fl!tusf!nop!wj!tp!lf/
ili su unosan eb!obt!nb!uv!sbo!uf!wp!ef mjn!op!wbd!lp!kj!tbn!qp!. kf!eojn!ej!kf!mpn!lsj!wj!|up ub!•op!qv!uv!kf-!lb!lbw!kf Radmila,
biznis? v!Jub!mj!kv-!\qb!oj!kv-!Hs•lv usp!|jp/ of!usb!af!eb!cv!ev!vqp!. qsp!hsbn!j!tmj!•op/!Oj!kf Derventa
j!lp!{ob!hekf-!ub!lp!eb marko79 {ob!uj!tb!twb!ljn!ef!ub!. up!mj!lp!cj!uob!dj!kf!ob!lp!mj!lp
ekf!db!wf!~j!ov!wsf!nf!ob @yahoo.com mkfn!ps!hb!oj!{p!wb!okb!uji kf!wb!aop!eb!twf!cv!ef
qsp!wf!ev!v!bvup!cv!tj!. qv!up!wb!okb/ cft!qsj!kf!lps!op!ps!hb!oj!{p!.
nb-!b!uv!bwbo!uv!sv!sp!ej!. D`emila T., Zenica wb!op/
uf!mkj!tlv!qp!qmb!uf/
nihad-teniser
Slavka, Kiseljak
@hotmail.com
12. 4. 2009. ofekfmkb 15
16 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Organizatori ubije|eni da }e
takmi~ari ponijeti najljep{e utiske

Na Svjetsko prvenstvo
u raftingu sti`e oko 55
timova iz 35 dr`ava

Za sedam dana se
prijavilo 300 volontera

Za najmasovnije prvenstvo u
raftingu ikada odr`ano u istoriji
ovoga sporta sve je spremno. Grad
na Vrbasu }e za manje od 40 dana
biti doma}in brojnim gostima
iz raznih krajeva svijeta

Banjaluka kao tom polju sve o~ekivano dobro.


"[to se ti~e smje{taja, hrane i obezbje|enja, mi smo to uradili jo{
ljudskih ili finansijskih kapaciteta", govori Pastir.
Bez obzira na takve slu~ajeve, isti~e da se sve mo`e da se nado-
pro{le godine, a infrastruktura ide svojim tokom i bi}e zavr{ena na mjesti voljom i trudom koji ula`e Rafting klub "Kanjon", koji je, na-
vrijeme. ^ekamo jo{ zvani~nu prijavu takmi~ara, koja traje do 15. vodi "stisnuo petlju, oti{ao u Ju`nu Koreju i uzeo ovo prvenstvo
Prvenstvo
aprila, iako vjerujemo da }e i poslije tog datuma biti nekoliko ekipa dr`avama kao {to su Australija, Indonzija, Japan i Filipini".
}e pratiti
koje imaju svoje nacionalne lige, pa ne mogu u ovom momentu re}i
brojna
Rasko{na ceremonija otvaranja: Kako prvenstvo
ta~na imena i prezimena ljudi koji }e do}i. Trenutno znamo da }emo kulturna
ne bi bilo samo promocija raftinga, nego svih sportova na ceremoniji
ugostiti ne{to vi{e od 40 timova iz 32 dr`ave, s tim da imamo 12 timo- de{avanja, otvaranja predvi|eno je predstavljanje Banjaluke kao grada sporta,
va za koje imamo prijavu, ali nemamo njihova imena", pri~a Pastir. a radno kao centra svijeta i doma}ina jednog svjetskog prvenstva.
Pastir: I sportski i turisti~ki doga|aj: Prema informacija- "Rasko{ ceremonije otvaranja prvenstva pokaza}e da }e ovo biti
Kompletan vrijeme
karavan ma kojima raspola`u, u rafting klubu smatraju da }e na prvenstvu svih najve}i spektakl koji smo mogli uprili~iti. Ako samo ka`em da }e biti
obi}i }e i u~estvovati oko 55 timova iz 35 dr`ava svijeta. postavljeno tridesetak poligona u razli~itim sportovima na glavnoj
upoznati lokala bi}e
cijelu Sama ta cifra, isti~e Pastir, govori o tome koliko je ovo veliko i produ`eno cesti Banjaluke, da }e ceremonija po~eti od Ulice olimpijskih pobje-
Republiku bitno Svjetsko prvenstvo i od kakvog je zna~aja za nas. dnika, s nosiocima olimpijskih, svjetskih i evropskih medalja, jasno je
Srpsku
i Bosnu i Prema njegovim rije~ima, ovo je definitivno najve}e i najmaso- da }e sve biti na visokom nivou. Pored toga, 70 ~amaca stavi}emo na
Hercegovinu vnije svjetsko prvenstvo u raftingu ikada odr`ano u istoriji ovog sporta to~kove i pro}i gradom", najavljuje Pastir.
i s najve}im brojem `enskih timova, kojih bi trebalo da bude 21. Za samo sedam dana za pomo} i u~e{}e u ovoj manifestaciji pri-
"[to se ti~e sportskog dijela i dijela marketinga, mi smo stvarno javilo se 300 volontera, a lokali i ugostiteljski objekti polako se uklju-
preduzeli sve korake da se ovo prvenstvo promovi{e i izvede na naj- Siva ~aplja je ~uju u ovaj doga|aj.
bolji mogu}i na~in. maskota "Bilo bi dobro da i lokali daju svoj doprinos tako {to }e biti dobri
Od 20. aprila radi}emo promociju u 36 op{tina {irom BiH, {to prvenstva
Bla`enka LEJI] dovoljno govori koliko smo ozbiljno pristupili ovakvom takmi~enju,
FOTO A. ^AVI]

jer ovo nije samo sportski, nego i veliki turisti~ki doga|aj. Na{a ideja
ripreme za Svjetsko prvenstvo u raftingu, koje da se takmi~enje odr`i i na Vrbasu i na Tari, dakle i u Banjaluci i u Fo-

P
}e od 17. do 24 maja biti odr`ano u Banjaluci, ~i, potvr|uje da smo imali ideju da kompletan ovaj karavan sa sudija-
uveliko su u toku, a organizatori su ubije|eni ma, takmi~arima, gledaocima, ~ak i prate}im dijelom ljudi, obi|e i
da }e oko 55 timova iz oko 35 zemalja svijeta iz upozna cijelu RS i BiH", navodi Pastir.
gradova na Vrbasu i Tari ponijeti najljep{e Zna~ajnom isti~e potpunu podr{ku grada Banjaluke, na ~elu s
utiske. gradona~elnikom Dragoljubom Davidovi}em, koji je i predsjednik
Aleksandar Pastir, direktor Svjetskog prven- Organizacionog odbora prvenstva i za kojeg ka`e da je "zlatno ve-
stva u raftingu, ka`e da po pitanju organizacije Svjetskog prvenstva u slo BiH".
Rafting klubu "Kanjon" nemaju nikakvih nepoznanica, te da su za- "Pored podr{ke grada, imamo potpunu podr{ku Ministarstva
vr{eni kompletni planovi za njegovo odr`avanje. za porodicu omladinu i sport i Vlade RS, a dobili smo obe}anje da
Ostalo je, govori, jo{ ne{to malo manje od 40 dana do odr`avanja }e se tu uklju~iti i Savjet ministara, tako da imamo potpunu insti-
ovog doga|aja, a {to se kluba ti~e, ono ni na koji na~in ne}e biti dove- tucionalnu podr{ku. Me|utim, nekada do|emo u situaciju da insti-
deno u pitanje. tucije koje treba da rade svoj dio posla i iskoriste ovo svjetsko
Pored toga, navodi Pastir, velika promotivna kampanja, koja prvenstvo i promovi{u ga na najbolji mogu}i na~in mo`da nisu
je trebalo da krene 21. aprila, ve} je odavno krenula, tako da je i na spremne u ovom momentu da daju svoj maksimum, da li zbog
12. 4. 2009. ofekfmkb 17

centar svijeta
doma}ini ekipama", ka`e Pastir.
A, jedan od najozbiljnijih projekata koji je u realizaciji je dovo|e-
jer ranije nije bio slu~aj da su nas sportisti posje}ivali tokom nekih ta-
kmi~enja u Banjaluci", pri~a Ljuboja.
nje elektri~ne energije do staze, izgradnja reflektorske rasvjete, ambi- Sa druge strane, Mladen [ukalo, samostalni stru~ni saradnik u
jentalne rasvjete, te izgradnja trafo-stanice za potrebe televizijskih Turisti~koj organizaciji grada Banjaluke, siguran je da }e Banjaluka,
ekipa i prate}ih objekata potrebnih za takmi~enje. ali i RS i BiH u cjelini, ovo prvenstvo ipak maksimalno iskoristiti za
"Po{to }e biti odr`ana i ve~ernja trka, rasvjeta }e biti na najvi{em promociju svojih brojnih turisti~kih potencijala.
nivou. Ovo }e biti svjetska slalom staza, sa vi{e od 120 reflektora, sa "Ovakav sportski doga|aj treba iskoristiti za promociju svih na-
tribinama. Trka }e po~eti u 15.30, a zavr{iti u 21.30, dok }e se na kraju {ih turisti~kih potencijala. Ozbiljno smo posve}eni promociji prven-
voziti u potpunom mraku. Zanimljiva je i ta zavr{na regata, gdje }emo stva, {to pokazuje i serija sajamskih nastupa u Ljubljani, Budvi,
vezati vi{e od 100 ~amaca zajedno i napraviti jednu zmiju, a te slike Beogradu, Novom Sadu, Zagrebu i Trebinju, gdje smo na regionalnim
obi}i }e svijet", navodi Pastir. sajmovima isklju~ivo i{li s promocijom Svjetskog prvenstva u raftin-
Siva ~aplja: Siva ~aplja ^api, maskota prvenstva, koja sim- gu", navodi [ukalo.
boli{e ~iste rijeke, ve} je izazvala veliko interesovanje gra|ana, koji su Prava kampanja je, isti~e, tek po~ela, a bi}e sve intenzivnija {to se
ovih dana imali priliku da je vide u centru grada. prvenstvo bude bli`ilo.
Pastir isti~e da su u Rafting klubu "Kanjon" spremni da maskotu "Pripremamo niz promotivnih materijala, krenuv{i od lifleta, bu-
daju na kori{tenje svakom privatniku i privredniku koji `eli da je isko- kleta, vodi~a, veb sajta posve}enog isklju~ivo avanturisti~kom turi-
risti i u bilo kojem obliku je proda i ostvari prihod. zmu, vodi~ke slu`be, a i na{i info-centri bi}e dodatno osposobljeni",
Najva`nije je, ka`e, da se maskota i logo Svjetskog prvenstva na- pri~a [ukalo.
|e na {to vi{e lokacija, kako bi sve bilo u znaku prvenstva. U suvenirnicama siroma{na ponuda: Iako me- Prve ve~eri, nakon ceremonije otvaranja Svjetskog prvenstva, ka-
Atmosfera sa takmi~enja }e, ka`e, biti prenesena i u centar grada, U suvenirnicama
|u Banjalu~anima ve} vlada euforija zbog prvenstva koje je pred na- `e, na Trgu Krajine bi}e odr`an koncert grupe "Balkanika", tre}eg da-
tako da }e tih osam dana Banjaluka zaista biti centar brojnih, ne samo ponuda nije ma, u banjalu~kim suvenirnicama ba{ i nisu zadovoljni ponudom na prvenstva koncert }e u Kulturnom centru Banski dvor odr`ati i
sportskih, ve} i kulturnih de{avanja. najbolja kojom raspola`u, za {ta krive gradsku Turisti~ku organizaciju. Maja Tati}, a {estog dana bi}e odr`an i Izbor za mis prvenstva i huma-
Dragoljub Davidovi}, predsjednik OO Svjetskog prvenstva u raf- U poklon {opu robne ku}e "Kastel" nezadovoljni su {to se Turis- nosti.
tingu i gradona~elnik Banjaluke, potvrdio je da sve pripreme idu po ti~ka organizacija grada Banjaluke nije pobrinula da bar sada pred Pored toga, tih dana sadr`aji svih lokala i ugostiteljskih objekata u
planu i da je 90 odsto operativnog posla ura|eno. prvenstvo obezbijedi ne{to bogatiji izbor suvenira, kako bi turisti koji gradu bi}e raznovrsniji, a i njihovo radno vrijeme bi}e produ`eno.
"Dobiti neko svjetsko prvenstvo nije nimalo lako, i to moramo Rasko{ }e tih nekoliko dana preplaviti grad imali {ta da vide i kupe. O~ekuju se i poznate li~nosti: S obzirom na to da se
dobro iskoristiti u svim aspektima za dobro grada Banjaluke. Mi mo- ceremonije "Veliki je nedostatak to {to bar sada, ako ne i ranije, nismo dobili u vrijeme prvenstva u Banjaluci odr`ava balkanski molitveni doru~ak
ramo pokazati da smo dobri doma}ini. Mislim da svaki gra|anin Ba- otvaranja bilo kakvu ponudu suvenira, iako smo svi spremni da ih otkupimo. Ja u organizaciji Narodne skup{tine RS, Banjaluku }e sasvim sigurno
njaluke, ako bude bio u kontaktu s nekim od u~esnika SP-a, mo`e prvenstva sam ba{ zbog tog nedostatka suvenira neke sama osmislila i naru~ila preplaviti brojne javne li~nosti, kako iz sportskog i kulturnog, tako i iz
indirektno da doprinese razvoju na{eg grada. @elimo da u Banjaluci pokaza}e kod nekih poznanika da mi ih izrade, {to nije bio moj posao. Grad je u politi~kog `ivota.
stvorimo jednu prijatnu atmosferu gdje }e se svi lijepo osje}ati", rekao da }e ovo tom smislu trebalo mnogo vi{e da se potrudi", kazala je vlasnica po- Poziv da prisustvuje prvenstvu ve} je prihvatio Vlade Divac,
je Davidovi} i dodao da je siguran da }e ovo prvenstvo imati pozitivne biti najve}i klon {opa "Filip". predsjednik Olimpijskog komiteta Srbije, a i princ Albert od Mona-
posljedice na razvoj turizma RS, ali cijeloj BiH. Ovakva prilika se, ka- spektakl Sonja Ljuboja, radnica u suvenirnici "Minja" u tr`nom centru ka potvrdio je da bi volio da prisustvuje ovom velikom sportskom
`e, ne ukazuje ~esto i moramo u~initi sve da Banjaluku i RS promovi- koji smo "Ekvator", ka`e da oni svakog prolje}a pro{iruju svoju ponudu suve- doga|aju.
{emo na najvi{em nivou. mogli nira kako bi turisti mogli prona}i ne{to {to im se dopada. S obzirom na to da se na{a zemlja godinama nalazi na crnoj listi
[to se favorita prvenstva ti~e, organizatori najavljuju da bi se `es- uprili~iti, "Svakoga ljeta prodaja suvenira sa znakom grada ide bolje, tako evropskog turizma i jo{ va`i za "opasnu" destinaciju, sasvim je sigur-
toka borba za najvi{i plasman mogla voditi izme|u Brazila, Japana, tvrdi da i sada planiramo da svoju ponudu znatno obogatimo. Ipak, ne no da je Svjetsko prvenstvo u raftingu od izuzetnog zna~aja za cijelu
^e{ke, Slova~ke i Amerike. Pastir znamo da li }e takmi~ari {etati po gradu i imati priliku da nas posjete, Bosnu i Hercegovinu.
18 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Sajam poslova
i profesija
Firme zatrpane
"Posao fest '09"
privukao na
hiljade mladih
Mladi u potrazi za poslom
aplikacijama Neki aplicirali i na 20 radnih mjesta

Nagrade za
najpo`eljnijeg poslodavca
Ob!tbk!nv!#Qp!tbp!gftu!(1:#!ep!ej!kf!mkf!of!tv!j!ob!.
hsb!ef!{b!obk!qp!af!mkj!kfh!qp!tmp!ebw!db!3119/!hp!ej!of/!

FOTO S. PINJAGI]
Qswv!ob!hsb!ev!ep!cj!mb!kf!lpn!qb!oj!kb!#CI!uf!mf!dpn#-!esv!.
hv!#N.ufm#!j!usf!~v!#Fmfl!usp!qsj!wsf!eb!CjI#/!
[b!ujn!tmj!kf!ej!Gb!csj!lb!ev!ib!ob!Tb!sb!kf!wp-!#Btb!Hsp!vq#-
#Fsp!ofu#-!Sbk!gbk!{fo!cbo!lb-!#Cp!tobmj!kfl#-!#Dp!db.dp!mb#!j
#Nfs!lb!ups#/

Adis [U[NJAR Nermana Ajanovi}-Hajdarpa{i}, voditelj


marketinga na portalu www.posao.ba, rekla je
portska dvorana "Mirza Deli- da je festival posjetilo oko 15.000 mladih koji Organizovane i

S
ba{i}" u Sarajevu pro{log ~et- su ostavili svoje biografije poslodavcima. radionice o
vrtka bi la je ci je li dan "Ovo je druga godina kako organizujemo mogu}nostima
prepuna mladih koji su na je- ovaj sajam. Pro{le godine je trajao dva dana i Bio bih napredovanja
u karijeri
dnodnevnom sajmu poslova i imali smo oko 15.000 posjetilaca. Ove godine zadovoljan
profesija "Posao fest '09" po- sajam traje jedan dan. Dosta kompanija je do-
ku{avali prona}i posao. {lo ovdje sa otvorenim radnim mjestima i na- kada bih
Dru gi po re du fes ti val damo se da }e dosta mladih danas uspostaviti negdje Festival
koji u saradnji sa Centrom "Skenderija" orga- kontakte s poslodavcima, prona}i posao ili bo-
nizuje portal za zapo{ljavanje www.posao.ba lji posao", rekla je Hajdarpa{i}eva. po~eo raditi posjetilo
oko 15.000
privukao je oko 40 preduze}a koja su ponudila Me|utim, mladi su ipak bili skepti~ni kada i za malen mladih koji
mladima potencijalna radna mjesta. je u pitanju zapo{ljavanje. novac samo su ostavili
Dosta mladih u potrazi za poslom do{lo je Muamer Kargi}, Mahir Kal}o i Damir biografije
i iz drugih bh. gradova, a iz Banjaluke, Mosta- Zlotrg, koji su nedavno zavr{ili ekonomski fa- da ne poslodavcima
ra i Tuzle bio je organiziran i besplatan prevoz. klultet, na sajam su do{li iz Viteza. sjedim kod
Festival zapo{ljavanja, koji ima za cilj da Ka`u da su do{li da ostave biografije po- amer Kargi}. da bih mogao dobiti posao. Me|utim, nadam
na jednom mjestu spoji najzna~ajnije kompani- tencijalnim poslodavcima, ali da ipak ne o~e- ku}e, ka`e Sarajka Amra L., tako|e je nedavno di- se da }e mi se neko od poslodavaca javiti.
je iz BiH i regiona sa osobama koje tra`e po- kuju previ{e. ekonomista plomirala na Ekonomskom fakultetu u Saraje- Aplicirao sam gdje sam stigao", priznao je
sao ili `ele napredak u karijeri, otvorio je Haris "Mislim da je ovo vi{e reklama za ove vu. Emir.
Silajd`i}, ~lan Predsjedni{tva BiH. kompanije. Ne o~ekujem previ{e, ali sam opti- Muamer "Diplomirala sam prije pola godine. Do Na ve}ini {tandova kompanija koje su
On je tom prilikom rekao da je BiH boga- mista. Zvr{io sam ekonomski fakultet prije ~e- Kargi} sada sam aplicirala za posao u dvadesetak fir- u~estvovale na sajmu nisu mogli konkretno
ta resursima i da je to potrebno iskoristiti za ra- tiri mjeseca. Do sada sam aplicirao za posao na mi i samo sam dva, tri puta bila pozvana na re}i koji profil radnika tra`e i koliko imaju
zvoj bh. privrede. 20 mjesta i ni{ta nije upalilo. Ovdje sam danas intervju i tu se sve zavr{ilo. Spremna sam da otvorenih radnih mjesta.
"Treba da iskoristimo te resurse i u BiH tako|e aplicirao na oko 20 radnih mjesta pa vi- za po~etak radim za stan i re`ije samo da po- ''Bosnalijek" tra`i najvi{e farmaceuta, ali
moramo imati jedan ekonomski prostor. Vre- dje}emo {ta }e biti. Firme postavljaju uslove, a ~nem raditi i sticati iskustvo", rekla je Amra. tra`eni su i ekonomisti, pravnici, stomatolo-
mena su te{ka, me|utim, treba raditi na razvoju ne mi. Bio bih zadovoljan kada bih negdje po- Maida Pandur, studentica je informatike zi… Dobili smo velik broj aplikacija. Ne mo-
privrede i zapo{ljavanju mladih", rekao je Si- ~eo raditi i za malen novac samo da ne sjedim u Sarajevu. Na sajam je do{la kako bi se upo- `emo kazati koliko imamo otvorenih radnih
lajd`i}. ku}i", rekao je dvadeset~etvorogodi{nji Mu- Sajam
znala s portencijalnim poslodavcima. mjesta, ali mi }emo svakako pregledati sve
privukao oko
"Zanima me ko su poslodavci, `elim da biografije", rekli su na {tandu "Bosnalijeka".
40 preduze}a
ostvarim kontakte i da vidim kako to sve iz- Na {tandu "Elektroprivrede BiH" u prva
koja su ponudila
gleda", istakla je Pandureva. tri sata od otvaranja sajma primili su vi{e od
potencijalna
U potrazi za poslom iz Tuzle je do{ao i 500 aplikacija za posao.
radna mjesta
Emir O., diplomirani pravnik. "Tra`imo sve profile radnika. Trenutno
"Nemam velika o~ekivanja jer nisam do- tra`imo {est in`injera elektrotehnike", rekao
bio nijednu konkretnu ponudu ili ~vrstu rije~ je Fuad Miropija iz kompanije "Elektroprivre-
da BiH".
Dragan Juki} iz Unikredit banke ka`e da
ta ban ka tre nu tno ne ma otvo re nih ra dnih
mjesta, ali da primaju aplikacije za budu}a
nova radna mjesta.
"Imamo ve} nekoliko stotina aplikacija.
Htjeli smo da na neki na~in iza|emo u susret
mladima. Primamo aplikacije i uze}emo ih u
obzir kada budu otvorena radna mjesta", poja-
snio je Juki}.
Organizatori su za posjetitelje organizo-
vali stru~ne radionice i prezentacije o zapo{-
Jedan od ciljeva
uspostavljanje kontakata ljavanju, upravljanju ljudskim resursima i
s poslodavcima mogu}nostima napredovanja u karijeri.
12. 4. 2009. ofekfmkb 19

Bekti}ev ru~ni rad pod za{titom UNESCO-a

Biser kao lijek


Nfo!tvs!Cf!luj~!obn!kf!jt!qsj!•bp!j!p!mkf!lp!wj!upt!uj
qp!kf!ej!oph!lb!nf!okb/!
#Sb!ejn!phsmj!df!pe!lp!sb!mb-!b!lp!sbm!kf!jo!ej!lb!ups!kfs!•p!.
wkfl!lb!eb!tf!sb!{cp!mj!po!nj!kf!okb!cp!kv-!qb!~f!qp!ckf!mj!uj/!Up
kf!{obl!eb!of!|up!usf!cb!qp!ev!{f!uj/!Tb!esv!hf!tusb!of-!lb!.
eb!ekf!dj!{v!cj!oj!•v!lp!sbm!tf!v{j!nb!j!tubw!mkb!ob!sv!lv!eb!ji
ef!toj!of!cp!mf#-!qp!kb|!okb!wb!Cf!luj~/
Ep!eb!kf!eb!tf!cj!tfs!lp!sjt!uj!lb!eb!•p!wkfl!jnb!vebs
peop!top!|mp!hj!sb!tf/!
#Qsb!wj!cj!tfs-!tf!ebn!•f!toj!tf!jt!uv!db!v!qsbi!j!qp!qj!kf!tf
ob!flt!j!up!kf!pemj!•bo!mj!kfl/!\up!tf!uj!•f!kbo!ub!sb-!po!tf
qsf!qp!sv!•v!kf!eb!hb!op!tf!af!of!j!mkv!ej!lp!kj!jnb!kv!qsp!cmf!.
nb!tb!|uj!uopn!amj!kf{!epn-!kfs!jnb!v!tf!cj!qp!tf!cof!nj!of!.
sb!mf!lp!kj!tv!|uj!uopk!amj!kf{!ej!qp!usf!coj!eb!tf!of!|j!sj#-
jt!qsj!•bp!obn!kf!Cf!luj~/!

Kao ~etrnaestogodi{njak
sam ve} zara|ivao
od izrade nekih predmeta
i od oca dobijao pristojan
d`eparac, ka`e Bekti}

Filigrand`ija
Mensur
Filigran radi sa
Bekti}
iz Sarajeva
srcem i du{om no} dok se ne zavr{i. I {to vi{e dobija kona~an oblik, to mi je
FOTO D@. TORCHE

dra`e raditi. Oprilike, od ideje do realizacije treba nekih sedam


dana. Zavisi od komada", nagla{ava Bekti}.
Mensur
Osim narukvica i ogrlica, pravi bro{eve, privjeske i
Bekti}: Ljudi nau{nice.
ne poznaju "Prije ~etiri-pet godina po~eo sam raditi koral sa srebrom i
ru~ni rad bio sam prvi u tome. Kasnije su drugi vidjeli pa su me po|onili.
Onda sam ubacio tirkiza, ametista, mjese~evog kamena. Da
malo razbijem. I to je ba{ moj proizvod", ka`e Bekti}.
Isti~e da nastoji da nakit filigran bude bh. brend.
"Na ljeto planiram uraditi reviju na Starom mostu u Mosta-
ru, koji je pod za{titom UNESCO-a, kao i moj nakit, a sve sku-
Bekti} pa je na{a kultura, tradicija", rekao je Bekti}, kojeg smo
ka`e da je zamolili da pojasni vezu UNESCO-a i svog nakita.
izra`aj u "UNESCO je pokrenuo incijativu, izdao je knjigu 'Ru~ni
filigranu radovi BiH', gdje su moji radovi iza{li u ediciji. Kada sam radio
kao jednu od izlo`bi zatra`io sam od Dr`avne komisije za saradnju
rukopis s UNESCO-om da mi odobri kori{tenje pe~ata na izlo`bama i
na papiru revijama. Saglasnost je data i jedini sam koji ima pravo kori{te-
nja pe~ata u izlo`bama i revijama. Velika je to stvar i to se ne
mo`e kupiti ve} se sti~e", ka`e Bekti}.
Upitan {ta se najvi{e kupuje od njegovog nakita, ka`e da je
Elma DUVNJAK slije rata", ka`e Bekti}. sve individualno.
Poja{njava da je jedan period bio van BiH i da je bio u ne- "Uglavnom je presudna cijena. Ali ja imam svoj pristup,
iligran je izrada predmeta od tankih niti doumici da li da se vrati ili ostane u inostranstvu. posmatram ljude. Recimo, treba vidjeti emocije `ena kada prila-

F
srebrene `ice, a jedan od rijetkih koji se is- "Presudila je re~enica mog oca, koji je rekao: 'Vrati se, si- ze nakitu. Nije mi se jednom desilo da neka gospo|a, dama, po-
tinski bavi izradom nakita i drugih pre- ne, ovdje ima hljeba za tebe.' Tako sam u~inio i nisam se poka- leti za nekom ogrlicom. Bila je jedna od korala koja je ko{tala
dmeta od srebra je Sarajlija Mensur Bekti}. jao", ispri~ao nam je Bekti}. 400-500 KM, gospo|a ka`e kako ima samo 300 KM, a na njoj
On ka`e da je izra`aj u filigranu kao ruko- Nakon povratka je po~eo razmi{ljati kako taj zanat podi}i se vidi da `ivi za to da je kupi i nosi. I spustim cijenu", ka`e Be-
pis na papiru i da se ne mo`e raditi ako se u sferu umjetnosti. kti} i dodaje:
u to ne unese du{a i srce. "Filigran je stvarno ne{to vi{e od zanata. Tako sam prvi ko- "Ali kada mi neko do|e i ka`e: 'Pa takva ista narukvica je
Isti~e da je njegov ru~ni rad pod za{titom UNESCO-a. ji je napravio izlo`bu i reviju nakita. Prvo je bilo u Kur{umli tu i tu jeftinija', ja ka`em: 'Odli~no, idite tamo i kupite je.' Nije
"Zanat sam u~io od svog oca, a filigran su radili i moj dedo medresi, a pro{le godine i u Bo{nja~kom institutu. Imao sam isto. Ovakav nakit nema rok trajanja i sve su unikati jer se rade
i pradedo. Eto i ja sam naslijedio tu nit. Jo{ kao dijete sam bio izlo`be i po svijetu", ponosno ka`e Bekti}. rukama, a ne ma{inski", obja{njava Bekti}.
zainteresovan. U svojoj ku}i smo imali jednu prostoriju koju Upitan koliko ljudi kod nas cijene ru~ni rad, odgovara da je Ka`e da ima velikih razlika izme|u ~istog srebra i onog
smo zvali sobica, a u kojoj je moj otac radio filigran", po~inje problem {to ga ne poznaju. koji u sebi ima leguru.
svoju pri~u Mensur Bekti}, kojeg smo posjetili u njegovoj ra- "Oni kada vide komad koji radim ka`u: 'Pa to je starinski "Svaki komad nakita koji se radi od srebra treba imati tri
dnji na Ba{~ar{iji. Dodaje da je svoj prvi komad uradio kada je nakit.' I svako misli da se ovo nekada radilo i vi{e ne, {to je po- pe~ata, bez obzira na to koja je tehnika. To je `ig fino}e, ba`dar-
imao sedam ili osam godina. gre{no. Ima gospo|a koje se odu{eve kada vide moj rad. Pod- skog ureda i `ig stvaraoca. To bi trebalo da bude na nakitu. Ima
"Bila je to djetelina sa ~etiri lista. Otac je oti{ao u ba{tu, a sjeti ih na njihove majke, nene, pa `ele i one da imaju takav nakita koji se mo`e raditi od ~istog srebra jer je ono elasti~no.
Prvi napravio izlo`bu
ja sam iskoristio priliku dok ga nije bilo da ne{to napravim. I komad nakita", ka`e Bekti}. i reviju nakita
Ono koje ima u sebi leguru ne mo`e da se savija jer je krto i pu-
onda mi je bilo drago", pri~a Bekti}. Isti~e da na nakit koji on radi ima du{u. ca", ka`e Bekti}.
Zatim je, kako ka`e, s vremena na vrijeme, pravio ne{to "On je specifi~an i jedinstven. Ispunjen je ljubavlju, emoci- Na kraju je prokomentarisao nestajanje starih zanata u Sa-
drugarici, mami i osobama koje su mu bile izrazito drage. jama, srcem, du{om. I stvarno, ~ovjek kada ovo radi, u to unosi rajevu.
"Kao ~etrnaestogodi{njak sam ve} zara|ivao od izrade ne- cijelog sebe. Za izradu, primjera radi, jedne narukvice treba ve- "To je te{ka tema. Prvo ima ljubomore me|u zanatlijama.
kih predmeta i od oca dobijao pristojan d`eparac. Uvijek sam liko strpljenje, jer se sastoji od 100, pa i vi{e sitnih dijelova koji Jo{ kao dijete bio U Sarajevu je va`ilo pravilo, koje i dan-danas na`alost va`i, da
ma{tao da imam svoju radnju", isti~e Bekti}. Ka`e da ga je ne- se ugra|uju", poja{njava Bekti}. zainteresovan za taj }e Sarajlija prije uspjeti vani, nego u svom gradu, jer ga svi ov-
kako `ivot u jednom trenutku odveo u drugom smjeru. Ka`e da vrijeme izrade zavisi od motivacije. zanat, kojim se bavio dje gaze. To sam osjetio na svojoj ko`i. Zatim, ljudi ne prenose
"Zavr{io sam ma{insku {kolu. Bio sam stipendista firme "Kada imam neki dobar razlog da ne{to napravim, ako mi i njegov otac svoje znanje na druge. Boje se konkurencije, ~uvaju svoje zna-
'Energoinvest'. Pred rat sam upisao pravo, a diplomirao ga po- je ta osoba izuzetno draga, to se radi u jednom dahu. Traje dan- nje, umje}e, koje s njima i umre", ka`e Bekti}.
20 ofekfmkb!12. 4. 2009.

JEDAN DAN SA... Radila intervju


sa Sakisom Rouvasom

Danijela Jagodi},
voditeljka na
Radio-televiziji
Republike Srpske

Li~na karta
Datum ro|enja: 32/!kvmj!2:93/!hp!ej!of!
v!Cb!okb!mv!dj
Mjesto stanovanja: Cb!okb!mv!lb!
Stru~na sprema: Gj!mp!{pg!tlj!gb!lvm!ufu-!Tnkfs!
avs!ob!mjt!uj!lb
Horoskopski znak: Sbl!
Bra~no stanje: of!veb!ub

Danijela Sa ljetovanja
Jagodi} na Kipru

Na izlasku sa drugaricama

Bla`enka LEJI]
Sanja i
Danijela
Ne poznaje
ispo{tuje, jer joj je on na prvom mjestu i trudi se da mu pristu-
pa {to profesionalnije.
ba da se pripreme prilozi za emisiju "[tikla", koja se u direk-
tnom prenosu emituje srijedom nave~e.
Zahvaljuju}i novinarstvu kojim se ve} nekoliko go- "Kada je posao u pitanju, ni{ta mi nije te{ko i trudim se Po{to i u ovom, kao i u svakom drugom poslu, uvijek

Z
dina vrlo uspje{no bavi, Danijela Jagodi}, mlada i da stalno radim na sebi i usavr{avam se. Iako se nekome mo`e mogu u zadnji ~as da iskrsnu neke neprijatnosti, de{ava se da
perspektivna voditeljka na Radio-televiziji Republi- u~initi da premalo vremena provodim na poslu jer ne radim od Voli da joj upravo dan pred emisiju gosti otka`u dolazak, {to je i vi{e
ke Srpske u svom rje~niku ne poznaje rije~ rutina. osam do 16 ~asova, kao drugi, nije tako. De{ava se da rade}i doru~kuje nego lo{a vijest.
Atraktivna voditeljka emisije "TV Bingo", te emisije ili neke priloge na poslu ostanem i do kasno nave~e, ujutro ~im "Volim ovaj posao, pogotovo sada kada pripremam emi-
jedna od autorki emisije "[tikla" ka`e da je novinar- kada drugi ljudi odmaraju", ka`e Jagodi}eva. ustane i bez siju koja mi se dopada i radim ono {to mi zaista prija, ali situ-
stvo odabrala upravo zbog toga {to nema fiksno ra- U svakom slu~aju isti~e da joj takav tempo `ivota i rada toga ne acije kao {to su te kada samo dan pred emisiju gost otka`e
dno vrijeme i {to joj je svaki dan druga~iji. sasvim odgovara i da ga ne bi mijenjala. izlazi iz ku}e svoj dolazak, stvarno su izuzetno stresne. To je najgori dio
"Ne `elim rutinu i ona u mom `ivotu ne postoji. Nemam Za kompletno jutarnje spremanje, tu{iranje, {minkanje, ovog posla jer se de{ava nezavisno od mene i koleginice Sa-
precizno vrijeme kada ustajem, kada idem na posao, niti kad obla~enje i namje{tanje frizure treba joj pola sata, {to i nije nje", ka`e Jagodi}eva.
se nalazim sa nekim. Svaki dan je druga~iji i taj mi se ritam mnogo. U takvim, sre}om rijetkim, situacijama, zajedno sa kole-
dopada za sada, mada ne znam kako }e to izgledati kada je- "Svako jutro prije nego {to iza|em iz stana na{minkam ginicom Sanjom Popovi} mora odmah tra`iti zamjenu, jer
dnog dana budem imala porodicu i djecu. U principu, za sada se. To mi je svakodnevni ritual. Frizeru ne idem svaki dan, ne- emisija ne mo`e da ~eka.
mi je dobro, `ivim sama i mogu na taj na~in da se organizu- go recimo, svaki tre}i, mada sad kada imam {i{ke ~e{}e idem "Emisija ide u`ivo svake srijede i uvijek moramo biti
jem", ka`e Jagodi}eva. u salon na feniranje", pri~a Jagodi}eva i dodaje da se trudi da spremne za neke vanredne situacije. Tada tra`imo i pozivamo
Ne pije kafu: Iako je ispijanje prve kafe svakodne- svaki dan izgleda uredno. neke druge ljude, mada u krajnjem slu~aju emisija mo`e da se
vni ritual ve}ine ljudi, ovaj topli napitak ne postoji na njenom Po{to kosu nastoji odr`ati zdravom, preferira da je katkad odr`i i bez gostiju, ali bi time sigurno izgubila na kvalitetu, {to
meniju. Kafu, jednostavno, ne voli, a i trudi se da svaki dan pere sama kod ku}e, da je ne bi uni{tila stalnim friziranjem i Uvijek je u nam nikako ne ide u prilog", poja{njava Jagodi}eva.
zapo~ne doru~kom, {to smatra i najzdravijim. isu{ivanjem u frizerskim salonima. toku sa svim Kako bi svaku emisiju odradila {to bolje, uvijek je jako
"Volim da doru~kujem ujutro ~im ustanem i bez toga ne Nije, ka`e, u pitanju nestru~nost frizera, nego je svjesna de{avanjima dobro spremljena.
izlazim iz ku}e. ^im se probudim gladna sam i mogu da je- da bi je stalno tretiranje u salonima prije uni{tilo nego obi~no u vezi sa Ipak, priznaje da je nemogu}e uvijek imati spremna sva
dem, pa nastojim da tu naviku i zadr`im, jer je jako korisna", pranje i su{enje koje sama sebi mo`e priu{titi kod ku}e. osobom koja pitanja i kreirati tok emisije unaprijed, jer su gosti nepredvidi-
pri~a Jagodi}eva. Ra di ono {to vo li: S obzirom na to da sama joj je gost vi i ~esto pri~a krene u nekom sasvim drugom smjeru.
Po{to je me|u rijetkim radnicima koji sami sebi kreiraju odre|uje po~etak svog radnog dana, po izlasku iz stana ~esto Da bi izbjegla takve situacije, uvijek je u toku sa svim de-
radni dan, ujutro naj~e{}e ustaje oko 10 ~asova, jer nave~e ka- ne ide pravo na posao, nego na kafu sa prijateljicama, u {etnju {avanjima u vezi sa osobom koja joj je gost.
sno ide na spavanje. ili u kupovinu. Veliki je prefekcionista: Sa koleginicom Popovi} se jako
Ipak, kada posao zahtijeva da rani, nije joj problem da to Pred emisiju, utorkom, na posao dolazi ranije, jer tada tre- dobro sla`e u voditeljskom poslu, a kako vrijeme prolazi sve
12. 4. 2009. ofekfmkb 21

Sa kolegama
sa televizije

U {opingu sa koleginicom
Sanjom Popovi}

Novinarstvo je odabrala
upravo zbog toga {to nema
fiksno radno vrijeme i {to
joj je svaki dan druga~iji

rije~ rutina
bolje funkcioni{u kao tim.
U po~etku je, ka`e, bilo nekih upadanja jedne drugoj u ri- Na maskenbalu
Week. Dok sjedim tu, pomislim kako sam stvarno sre-
}na {to radim takvu vrstu posla da mi je pla}eno da
"Ne volim da tra~am i nisam od onih djevojaka koje pra-
ve neke spletke i `ele da na bilo koji na~in u~ine ne{to lo{e
je~, ali sve se to iskustvom iskristalisalo. idem na modna de{avanja koja i privatno ne bih drugim ljudima, ali ne volim da mi se pri~a iza le|a. Ja tako ni
Iako svakodnevno primi veliki broj pozitivnih komentara propustila", ka`e Jagodi}eva. o kome ne pri~am i kada od drugih ~ujem da je tako ne{to ne-
za svoj rad, ka`e da joj je to samo jo{ ve}i podsticaj da radi na Ljubav prema putovanjima i upoznavanju ko o meni rekao, ja mu pri|em i pitam ga je li to istina. Iskrena
sebi. drugih zemalja i kultura pretvorila je u odli- sam i lak{e }u prihvatiti kritike i uvrede koje mi se ka`u u lice
"Veliki sam perfekcionista i uvijek mislim da mo`e bolje. ~nu naviku da svake godine posjeti neku no- nego one koje posljednja ~ujem, a upu}ene su meni", ka`e Ja-
Nikada nisam potpuno zadovoljna svojim radom, jer smatram vu zemlju. Za sada joj to, kako isti~e, ide od godi}eva.
da uvijek mogu uraditi vi{e. Zbog toga nastojim da zapamtim i ruke. Isto je i kada su u pitanju njeni prijatelji. Priznaje da uz
neke negativne komentare za koje mislim da imaju osnovu, "Glavom kroz zid": Za sebe uspjeh dolazi i sve ve}i broj prijatelja od kojih su mnogi uz nju
kako bih na tome jo{ poradila i ispravila ono {to mo`e i treba ka`e da je vrlo tvrdoglava, zbog ~ega je samo radi li~ne koristi.
bolje i druga~ije", pri~a Jagodi}eva. uprkos savjetima drugih ~esto i{la "gla- Zbog toga je najvjerniji prijatelj svojim dugogodi{njim
Kroz smijeh govori da se naj~e{}i komentari ljudi {to se vom kroz zid". Ipak, govori kroz prijateljicama iz Prijedora, ali i prijateljicama koje je upoznala
ti~e emisije "[tikla" odnose na to da je na televiziji krupnija i smijeh, sre}na je {to joj se to za vrijeme studija.
deblja nego u prirodi, {to joj je simpati~no. nikada nije obilo o glavu. Iako mnoge njene koleginice redovno idu u teretanu ili na
Sa smije{kom se sje}a i nekih pehova koje je imala na te- Iako je u tim slu~a- aerobik, mladoj voditeljki se takav na~in rekreacije ne dopada.
leviziji. jevima vi{e slu{ala svoj Ona svoj zdrav `ivot upotpunjuje vje`banjem u stanu ili vo`-
Izdvaja ovaj nedavni, kada joj je gost usred emisije, nakon instinkt nego savjete njom bicikla.
zavr{enog razgovora, iza{ao iz studija tako {to je pro{ao ispred ljudi koji je vole, ka`e Po{to je sada slobodna, po~ela je ne{to ~e{}e da nave~e
kamera, kroz kadar, {to nikako nije trebalo da se desi, ali ipak da nije tako svojeglava izlazi u grad, mada ne toliko ~esto da mi mogla izdvojiti neki
se desilo. stalno. lokal u kome joj je uvijek zagarantovan dobar provod.
Najva`nije je, ka`e, {to je tada ostala sasvim pribrana i Tu|e mi{ljenje joj je ja- Kao i ve}ina djevojaka, voli da ide u {oping, mada tvrdi
spasila situaciju nastaviv{i pri~u dalje, kao da se ni{ta nije de- ko va`no, ali samo ako do- da je sada, kada se uselila u svoj stan, vi{e u "fazonu" kupovi-
silo. la zi od lju di ko ji su ne nekih sitnica za njegovo opremanje, nego za kupovinu ko-
Pored toga {to u`iva u emisijama koje vodi, dodatna sati- kompetentni da je savjetuju zmetike ili garderobe.
sfakcija su joj i putovanja, te odlasci na sedmice mode kod nas i ukazuju joj na gre{ke. Pobo`na je, ali ne smatra da je crkva jedina spona izme|u
i u zemlje regiona. Konflikte bilo koje vrste iz- ~ovjeka i Boga. Ka`e da vjernikom smatra onoga ko ~ini do-
"Privatno pratim sva modna de{avanja kod nas i {ire i on- bjegava, mada nije od onih ljudi bro i ko ne kr{i 10 Bo`jih zapovijedi, ~ega se i pridr`ava u `i-
da sam zaista presre}na kada poslom odem na neki Fashion koji pre}ute tra~eve i uvrede. votu.
22 ofekfmkb!12. 4. 2009.

IZA GRANICE
Pi{e:
Jelena PRALICA

Tragedija u Italiji
Stravi~an zemljotres pogodio je centralni dio Italije, ta~nije oblast
Abruzo, usmrtiv{i 287 osoba. Najmanje 28.000 ljudi je ostalo bez krova
nad glavom, a pojedina, cijela italijanska sela su naprosto sravnjena sa
zemljom.
Plavi {atori su postavljeni za ljude koji ve} cijelu sedmicu `ive u ago-
niji, izgubiv{i sve u samo pola minuta, u kuhinjama na otvorenom pri-
premaju tople obroke za sve one kojima je od cijele imovine ostalo
samo ono nekoliko "krpa" na njima, javnost je upla{ena jer tlo u Akvili i
okolnim mjestima ne prestaje da podrhtava...
Italijanski predsjednik \or|o
Napolitano je okrivio lo{u gra-
Ova apeninska dnju za brojne pogibije u ovom
dr`ava je trenutno katastrofalnom potresu. Izjavio
jedna od je da je bilo "brojnih nemara" u
najneatraktivnijih projektovanju i gradnji savreme-
destinacija nih zgrada u pogo|enoj regiji.
Tako su sva ona, mo`da, pomalo
i prikrivena sanjarenja o Italiji, romanti~noj zemlji mocarele i paste, u
~iju prijestonicu Rim ve} vijekovima vode svi putevi, kod mnogih izgu- Posljednja
bila na snazi, jer su svjesni da je ova apeninska zemlja, trenutno, jedna
od najneatraktivnijih destinacija na svijetu. decenija me|u
Cijelu tragediju je dodatno, na svoj {eretski i totalno neukusan na~in,
"za~inio" italijanski premijer Silvio Berluskoni, rekav{i da su svi oni ko- najpogubnijim
ji su u zemljotresu ostali bez svega cijelu tu situaciju treba da do`ivlja-
vaju kao kampovanje! za ljudski rod
Da, navikli smo na Berluskonijeve gafove i neumjesne po{alice, ali

Zemljotresi
ovo je, ipak, vrhunac neukusa! On, zasigurno, nijednu no} ne}e provesti
u {atoru i probuditi se sa zebnjom {ta nosi sutra{nji dan... Lako je biti
{aljivd`ija na tu| ra~un, mnogo je te`e ocijeniti kad je dobar momenat
za humor, bilo koje boje!

stotine
Sjeverna Koreja
lansirala raketu
Sjeverna Koreja je, uprkos me|unarodnim protestima, lansira-
la raketu dugog dometa progla{avaju}i to novim uspjehom na
putu tehnolo{ke i kosmi~ke modernizacije. Lansiranje rakete ta-
epodong-2, koju su susjedne zemlje ocijenile kao provokativan
akt, bilo je ranije najavljeno i Sjeverna Koreja nije posustala pri-
tiscima da odustane. Mnoge zemlje, uklju~uju}i SAD, Ju`nu gla{eni mrtvima. Najmanje pola miliona ljudi je bilo
Koreju, Japan i druge, osudile su ovaj potez i ocijenile da je on U Kini je Priredila: Dragana RADU[KI
prisiljeno da napusti svoje domove, a materijalna {teta
u suprotnosti s odlukama Ujedinjenih nacija, zatra`iv{i da Sje- 2008. godine rirodne katastrofe odnose hiljade `ivota, ra- je procjenjena izme|u tri i {est milijardi dolara. Potres

P
vernoj Koreji budu uvedene sankcije.
u zemljotresu zaraju domove, {kole i ceste. Rijetko kada je pogodio podru~je Istanbula, te provinciju Sakaria.
Potres razorio italijansku se mogu predvidjeti, malo ko mo`e biti za- Osjetio se ~ak u Ankari, ali i u Rusiji, Moldaviji i Ukra-
poginulo {ti}en od njih. Koliko god napredovala na- jini. Zemljotres ja~ine 7,6 stepeni Rihterove skale tra-
oblast Abruzo 69.195 ljudi, uka i tehnologija, ipak odnose najvi{e jao je 37 sekundi.
Katastrofalan zemljotres, ja~ine 6,3 stepena Rihterove skale, `ivota. Poslednja katastrofa desila se u Itali- Gud`arat, Indija, 26. 1. 2001. go-
pogodio je centralni dio italije, odnosno planinsku oblast Abru-
374.177 je ji. Zemljotres koji je odnio vi{e od 270 `i-
zo, usmrtiv{i 287 osoba. Najvi{e je stradao gradi} Akvila, a po- povrije|eno, vota samo je podsjetnik koliko priroda mo`e biti U zemljotresu na Sumatri,
jedina sela su u potpunosti sravnjena sa zemljom. Nekoliko a 18.392 se okrutna.
poslije kojeg je uslijedio cunami,
hiljada ljudi je povrije|eno, a 28.000 ih je ostalo bez doma i, Pored ovoga, posljednjih deset godina svijet su po-
mahom, su smje{teni u {atorska naselja ili hotele. Spasioci su ci- vodi kao tresli brojni razorni zemljotresi. [tavi{e, ova decenija `ivot je izgubilo 227.898 ljudi
jelu sedmicu tragali za pre`ivjelima, a potraga je danas i zvani- nestalo, je, kada je rije~ o zemljotresima, bila mo`da i me|u
~no obustavljena. U Italiji je petak, kada je obavljena kolektivna najpogubnijima po ljudski rod. Navodimo neke od naj- dine: Poginulo je 20.085 ljudi, a 166.836 je povrije-
sahrana stradalih, progla{en za nacionalni dan `alosti. s tim ve}ih. |eno. Sru{eno je najmanje 339.000 zgrada, a 783.000
da su Turska, 17. 8. 1999. godine: Poginulo je je o{te}eno. Najvi{e je pogo|eno podru~je Ahmadabad
Ubio sestru pa sebe mnogi
17.118 ljudi, a skoro 50.000 je povrije|eno. Hiljade lju- Rajkot, kao i drugi dijelovi Gud`arata, gdje je uni{tena
U pucnjavi u zgradi Osnovnog suda u Land{utu u njema~koj di se vodilo kao nestalo, od kojih su mnogi kasnije pro- ve}ina mostova i puteva. [tavi{e, zemljotres se osjetio i
saveznoj pokrajini Bavarskoj stradale su dvije osobe, a tri su ra-
njene. Policija je prvobitno saop{tila da je ubijeno dvoje ljudi,

Susret
ali se u me|uvremenu ispostavilo da je poginuo, odnosno ubio Sadamov talac i njegov
se, sam napada~ koji je u sudnici otvorio vatru. Napada~ je, na-
ime, tokom ostavinske rasprave iznenada izvadio pi{tolj i po~eo oslobodilac na ve~eri
da puca, usmrtiv{i svoju sestru, a kasnije i sebe. u Londonu
Nemiri u Moldaviji D. RADU[KI Kuvajtu je tada radio veliki broj Britanaca, od ko-
Demonstranti, nezadovoljni ishodom nedjeljnih rezultata izbora, jih su neki, zajedno s Lokvudima, bili zato~eni od
na kojima su pobijedili vladaju}i komunisti, demolirali su predsje- Slika malog dje~aka taoca koji stoji pored strane ira~kog diktatora.
dni~ki kabinet i parlament u moldavskoj prijestonici Ki{injevu. Sadama Huseina prije 19 godina obi{la je skoro Derek Lokvud je ostao u zato~eni{tvu tri
Nezadovoljni pripadnici opozicije su zahtijevali ponovno prebro- cijeli svijet. Taj mali dje~ak, danas nastavnik fizi- mjeseca nakon {to su oslobo|eni supruga i dva si-
javanje glasova, {to je Izborna komisija Moldavije odbila. Predsje- ~kog vaspitanja, nakon skoro dvije decenije se su- na.
dnik Vladimir Voronjin pozvao je Zapad da pomogne u sreo s vele~asnim D`esijem D`eksonom, koji je Glavni pregovara~ za pu{tanje talaca bio je
ponovnom uspostavljanju reda, a policija je upjela da uspostavi svojim pregovorima izdejstvovao pu{tanje talaca, upravo vele~asni D`esi D`ekson, koji je otputo-
kontrolu nad kabinetom predsjednika i nacionalnim parlamentom. me|u njima i tada petogodi{njeg Stjuarta Lokvu- vao i direktno pregovarao s ira~kim re`imom o
Lokvud i da. pu{tanju.
Nasilje zasjenilo izbore D`ekson Slike vidno prepla{enog Stjuarta Lokvuda Kako je ove sedmice D`ekson boravio u Lon-
Parlamentarne izbore u Indoneziji zasjenilo je nasilje u isto- kako u fudbalskom dresu stoji pored Sadama, koji donu, gdje je primio presti`nu nagradu, njegovi
~noj provinciji Papua, gdje je poginulo najmanje {est ljudi u ga mazi po kosi, obi{le su svijet i izazvale bijes i doma}ini su `eljeli da ga iznenade i na sve~anu
napadima naoru`anih grupa na policijske stanice. Istovremeno zaprepa{}enost zapadnih zemalja. ve~eru su pozvali Lokvuda, o kojem je D`ekson
je nekih 170 miliona Indone`ana na glasa~kim mjestima biralo Lokvud, s ocem majkom i bratom, bio je me- stalno razmi{ljao tokom svih ovih godina.
poslanike za dr`avni parlament, a prema preliminarnim rezul- |u taocima koje je Sadam `elio iskoristiti kao Prva re~enica vele~asnog D`esija D`eksona
tatima najvi{e glasova je osovojila Demokratska stranka indo- ljudski {tit tokom Zalivskog rata. je bila da ga preplavila sre}a i radost, jer je stalno
ne`anskog predsjednika Susila Bambanga Judojone. Ina~e, ovi Lokvudov otac Derek, koji je umro prije ne- razmi{ljao o dje~aku koji je ~ak uspio da se i su-
parlamentarni izbori su uvertita za mnogo va`nije izbore za {e- koliko godina, u to vrijeme je radio kao hemijski protstavi Sadamu. Naime, na snimku koji je obi-
fa dr`ave, koji }e biti odr`ani u julu. in`enjer u naftnoj industriji u Kuvajtu. Zapravo, u {ao svijet, Sadam je `elio da mu Stjuart sjedne u
12. 4. 2009. ofekfmkb 23

U potresu koji je
pogodio Tursku 1999.
godine poginulo je
17.118 ljudi, a skoro
50.000 je povrije|eno

odnijeli
Najsna`niji
potres u ^ileu
Obk!tob!aoj!kj!jlb!eb!sf!hjt!usp!wb!oj!{f!nmkp!.
usft!v!twj!kf!uv!ep!hp!ejp!tf!33/!nb!kb!2:71/!hp!.
ej!of! v! _j!mfv-! t! nb!hoj!uv!epn! pe! :-6! tuf!qf!oj
Sj!iuf!sp!wf!tlb!mf/!

hiljada `ivota
Pwbk!lb!ubt!usp!gbm!oj!{f!nmkp!usft!qspv!{sp!lp!wbp!kf
tnsu!wj!|f!pe!3/111!mkv!ej-!4/111!qp!wsj!kf!}f!oji-
661!nj!mj!pob!ep!mb!sb!|uf!uf!v!kv!aopn!_j!mfv-!b
311/111!mkv!ej!kf!pt!ub!mp!cf{!ep!nb/!Dv!ob!nj!ub!mb!.
tj!obt!ub!mj!ujn!{f!nmkp!usf!tpn!tv!peoj!kf!mj!72!mkve!.
tlj!aj!wpu-!uf!ob!oj!kf!mj!wf!mj!lv!nb!uf!sj!kbm!ov!|uf!uv/

u Pakistanu, gdje je `ivot izgubilo 18 ljudi, ali i u Ban- uslijedio je i cunami koji se osjetio u 14 zemalja ju`ne Osjetio se i u Avganistanu, gdje je poginula jedna
glade{u i zapadnom Nepalu. Zemljotres je bio ja~ine Azije i isto~ne Afrike. Prva cifra poginulih bila je ~ak osoba, ali i u Kini i Tad`ikistanu. Do{lo je do odrona i
7,6 stepeni Rihterove skale. 280.000, ali je smanjena nakon {to je Indonezija sma- klizi{ta, koja su uni{tila autoputeve. U planinskim kra-
Ju go is to ~ni Iran, 26. 12. 2003. njila broj svojih `rtava za 50.000. Zemljotres se osjetio jevima, koji su bili pod snijegom, do{lo je do lavina.
godine: Poginulo je najmanje 31.000 ljudi, 30.000 u dijelovima Banglade{a, Indije, Malezije, Maldiva, Zemljotres je bio ja~ine 7,6 stepeni Rihterove skale.
je povrije|eno, 75.600 ljudi je moralo napustiti svoje Mjanmara, Singapura, [ri Lanke i Tajlanda. Cunami je Se ~u an, Ki na, 12. 5. 2008. go di -
domove, a u podru~ju grada Bama sru{eno je ~ak 85 prouzrokovao {tetu do tada nezabilje`enu u istoriji. Cu- ne: Poginulo je 69.195 ljudi, 374.177 je povrije|eno,
odsto gra|evina. Materijalna {teta se procjenjuje na nami je aktivirao i vulkan u blizini Bartanga, a navodno a 18.392 se vodi kao nestalo, s tim da su mnogi kasnije
32,7 miliona dolara. Epicentar je bio u blizini grada je aktiviran i jedan vulkan na Mjanmaru. Zemljotres je progla{eni mrtvima. Ovaj zemljotres je osjetilo oko
Bam, koji je najvi{e i pogo|en. Vjeruje se da je ovo bio ja~ine 9,1 stepen Rihterove skale. 45,5 miliona ljudi u deset kineskih provincija. Evakuis-
najja~i zemljotres u ovom podru~ju u posljednjih 2000 Sje ver ni Pa kis tan, 8. 10. 2008. ano je najmanje 15 miliona ljudi, a pet miliona je ostalo
godina. Ja~ina zemljotresa iznosila je 6,6 stepeni Rihte- godine: Poginulo je 86.000 ljudi, vi{e od 69.000 je bez krova nad glavom. Oko 5,36 miliona ku}a je sru{e-
rove skale. povrije|eno, a nanesena je ve}a materijalna {teta. Naj- no, a 21 milion gra|evina je o{te}eno. Ukupna materi-
Su ma tra, 26. 12. 2004. go di ne: vi{e je pogo|eno podru~je Muzafarabada, Ka{mira, jalna {teta se procjenjuje na 86 milijardi dolara.
Ovo je tre}i najrazorniji zemljotres u svijetu od 1900. gdje su cijela sela sravnjena sa zemljom, a grad Uri je Do{lo je do odrona, od kojih je jedan zatrpao pu-
godine i najrazorniji od 1964. godine, tj. zemljotresa 80 odsto uni{ten. U Anantangu, Baramuli, D`amu, Ka- tni~ki voz. O{te}eno je vi{e od 2.000 brana, te vi{e od
koji je pogodio Aljasku. @ivot je izgubilo 227.898 {miru i [rinagaru sru{eno je 32.335 zgrada. U Indiji, 53.000 kilometara puteva. Pored Kine, zemljotres se
ljudi, od kojih se neki vode i kao nestali, a raseljeno je gdje se tako|e osjetio, poginulo je 1.350 ljudi, a vi{e od osjetio u Banglade{u, Tajvanu, Tajlandu i Vijetnamu.
skoro 1,7 milijardi stanovnika. Nakon zemljotresa 6000 je povrije|eno. Zemljotres je bio ja~ine 7,9 stepeni Rihterove skale.

poslije devetnaest godina


krilo, ali je on to odlu~no odbio. On ka`e da je tokom Sadamove posjete ta- njihovom pu{tanju na slobodu. ji slika vele~asnog D`eksona, kako ga iznosi iz
"Ono {to se tada desilo je bilo strano, situaci- ocima, Sadam pri{ao i izdvojio njega od ostatka Vele~asni D`ekson je ve} imao reputaciju aviona po povratku u Veliku Britaniju.
ja je bila napeta, a on samo malo, nevino dijete", talaca. izuzetno sposobnog pregovara~a u tala~kim kriza- Me|utim, po povratku u Veliku Britaniju,
rekao je D`ekson i dodao: Vele~asni D`ekson ka`e da nije mogao da ma, a uspio je da svojim zalaganjem oslobodi ta- umjesto da mu aplaudiraju kao heroju, britanska
"Kada je odbio da Sadamu sjedne u krilo on shvati da neko dr`i djecu kao taoce i nakon tog oce sa Kube i Sirije, 1984. godine. {tampa ga je napala da je situaciju iskoristio za sa-
je pokazao svoj otpor prema poni`enju, usproti- Snimak koji je snimka uputio se put Zaliva kako bi pregovarao o Sje}a se svoje prve misli kada je vidio sporni mopromociju. On ka`e da ga je kritika zaboljela,
vio se svemu tome." obi{ao svijet ali da bi opet isto u~inio:
I Stjuart je bio presre}an {to je opet imao pri- "Neki ~ak ka`u da me je Sadam iskoristio, ali
liku da se susretne sa svojim spasiocem. Glavni pregovara~ za sam i ja iskoristio njega. Mislim da sam tada na-
"Zaista mi je ~ast {to sam ovdje i {to sam pu{tanje talaca bio je upravo pravio dobar potez, na kraju krajeva, oslobodio
opet imao priliku da vidim vele~asnog D`eksona. vele~asni D`esi D`ekson sam sve te ljude."
On je ~ovjek koji me je iznio iz aviona kada smo U proteklih 19 godina vele~asni D`ekson se
prije 19 godina sletjeli na 'Hitrou'", prisje}a se snimak: stalno pitao {ta se desilo sa dje~akom, jer je djelo-
Stjuart. "Mislim da je manipulacija djecom na takav vao tako malen, upla{en i krhak. Tokom svih ovih
Iako priznaje da se ne sje}a svih pojedinosti beskrupulozan na~in potpuno neprihvatljiva. Za- godina, prilikom posjeta Londonu, mislio je da }e
svog zato~eni{tva, ka`e da je bio svjestan da je mislite, to petogodi{nje dijete je bilo predmet po- ga na}i, ali nije uspijevao.
Sadam neki mo}an ~ovjek. ni`enja, `elio je da ga iskoristi kao trofej i samo Sve ove godine, dje~ak je `ivio jednim nor-
"Tada nisam ni znao ko je on, ali sam znao sam `elio da ga izvu~em iz svega toga i Sadam je malnim, mirnim `ivotom. Nikada nije pri~ao o
da je neki bitan ~ovjek. Njegove slike su visile po napravio ustupak." svom iskustvu u Zalivu. Posato je u~itelj, a polu-
hodnicima, i svi su ga slu{ali." Stjuart ka`e da u porodi~noj ku}i na zidu sto- profesionalno se bavi kriketom.
24 ofekfmkb!12. 4. 2009.

FOTO A. ^AVI]
U FOKUSU
Krsto Jandri}
Uvodni simptomi se mogu javiti
u vidu svraba ko`e

Zbog
nezdravog na~ina
`ivota i ishrane

Prolje}e donosi nevolje


Jblp!bmfs!hj!kf!#of!qp!{ob!kv!hp!ej|!okb!ep!.
cb#-!mkf!lb!sj!vqp!{p!sb!wb!kv!eb!qsp!mkf!~f!j!mj!kf!qp!wsj!.
kf!nf!ep!op!tf!ep!eb!uof!of!wp!mkf!{b!mkv!ef!tlmp!of
bmfs!hj!kb!nb/
Lb!lp!qp!kb|!okb!wb!kv-!tf!{p!ob!bmfs!hj!kb!qp!•j!okf!v
nbs!uv!j!{b!ws|b!wb!v!tfq!ufn!csv/!
Qswj!tjn!qup!nj!bmfs!hj!kf!tv!lj!ib!okf!v!tf!sj!kb!nb-
{b!qv!|fo!opt-!dv!sf!okf!jmj!twsbc!op!tb-!dswf!oj!mp-
tv!{f!okf!j!twsbc!p•j!kv-!hmb!wp!cp!mkb-!qp!sf!nf!~bk
•v!mb!nj!sj!tb-!vnps-!qsp!nkf!of!ob!lp!aj-!lb!|bmk-
puf!ab!op!ej!tb!okf/
Mkf!lb!sj!vqp!{p!sb!wb!kv!eb!ji!tf!usf!cb!pcb!wf!{op
lpo!tvm!up!wb!uj!sb!ej!ub!•of!ej!kb!hop!{f!lb!lp!cj!tf!vu!.
wsej!mp!ob!|ub!uj!kf!mp!sf!bhv!kf/! Stru~njaci upozoravaju
Blp!kf!np!hv!~f-!v!wsj!kf!nf!dwkf!ub!okb!qp!mf!ob da je zabrinjavaju}a
usf!cb!{b!uwb!sb!uj!qsp!{p!sf-!j{!ckf!hb!wb!uj!j{mf!uf!j!lbn!.
qp!wb!okb!v!qsj!sp!ej!j!v!ep!hp!wp!sv!t!mkf!lb!spn!v{j!. ~injenica da se alergije
nb!uj!qsf!qj!tb!ov!uf!sb!qj!kv!kfs!tf!bmfs!hj!kf!np!hv po~inju javljati u sve
vtqkf!|op!esab!uj!qpe!lpo!usp!mpn/!
ranijoj `ivotnoj dobi

Drasti~an
FOTO M. RADULOVI]
Kod svih
porast broja
pulacije alergi~no na neku tvar i zbog toga pati
od neke alergijske bolesti.
ka`e Jandri}.
Dodaje da je sve vi{e gra|ana alergi~no i
Jandri}.
Naj~e{}i simptomi: Alergijske se
alergija Prema podacima Svjetske zdravstvene or- na polene ambrozije, koja se proteklih godina reakcije mogu manifestovati na razli~ite na~i-
postoji ganizacije (SZO), oko 20 odsto svjetske popu- pro{irila u na{im krajevima. ne. Ve}ina reakcija javlja se unutar jednog sata
odre|eni
nadra`aj lacije preosjetljivo je na neki od alergena, a Pretpostavlja da su za pove}an broj alergi- od izlo`enosti antigenu. Mogu se javiti uvodni
oko 300 miliona ljudi u svijetu boluje od as- ja krivi i zaga|eni vazduh i hrana, pretjerano simptomi u vidu svrbe`a ko`e ili trnjenja slu-
Aida TIPURA tme. U RS kori{}enje lijekova i nezdrav na~in `ivota. znice usne {upljine.
SZO procjenjuje da }e do 2010. godine na od raznih "Pored razne upotrebe nezdrave hrane i pi- Uobi~ajeno se javljaju ko`ne promjene:
samnaestogodi{nja Marija- svijetu biti oko tri milijarde ljudi s alergijom. vrsta }a koje konzumiramo, u prirodi je posljednjih svrbe`, crvenilo, urtikarija, angioedem. Ote~e-

O
na V. ve} {est godina ima Zabrinjavaju}e je i da se alergije po~inju jav- alergija godina do{lo ne samo do klimatskih, nego i do nost sluznica, svrbe` o~iju, nosa i usta su ~esti
problema s alergijama. Za- ljati u sve ranijoj dje~joj dobi. pati skoro biolo{kih poreme}aja, flore i faune. Usljed to- simptomi, kao i oticanje usana i jezika, {to
dnjih mje sec da na, ka ko ^etvrtina od ukupne populacije alergi~nih 20 odsto ga je do{lo do pojave novih ~estica i u zraku i mo`e dovesti do ote`anog disanja i gutanja.
ka`e ta mlada Banjalu~a- osoba su djeca, oko osam odsto djece pati od stanovni{- prirodi koje su svaka za sebe, ako nisu alergen, Prema Jandri}evim rije~ima, simptomi za-
nka, simptomi su sve te`i, astme, a ~ak 30 ima hunjavicu uzrokovanu tva onda sigurno potencijalni alergen i uvijek mo- vise od vrste alergije i manifestacije na kom
pa ~esto zavr{i i u Hitnoj preosjetljivo{}u na neki antigen, a dva do {est gu izazvati kod ~ovjeka nekakvu odre|enu rea- organu i sistemu se manifestuje.
pomo}i. odsto djece ve} po ro|enju ima alergiju na kci ju, po go to vo ako je to ~es ti ca s ko jom "Kod svih alergija postoji odre|eni nadra-
"Prilikom testiranja putem alergo-testa us- odre|enu hranu i aditive u njoj. organizam nije dolazio u kontakt", poja{njava `aj. Na primjer, ako je ko`a u pitanju, manifes-
tanovljeno mi je da sam alergi~na na pelud, pa- Iako ne postoje precizni podaci, stru~njaci
muk, mlije~ne proizvode, `ivotinjske dlake, procjenjuju da u RS od raznih vrsta alergija pa- U prirodi je
pra{inu i jo{ neku hranu. Otkad je po~elo pro- ti skoro 20 odsto stanovni{tva. sve vi{e alergena
lje}e te{ko di{em, ki{em i svako jutro ustajem Krsto Jandri}, specijalista pneumoftiziolog
nate~enih kapaka. Me|utim, najve}i problem na banjalu~koj Klinici za plu}ne bolesti, pot-
mi predstavlja oticanje usne {upljine, koje se vrdio je da je u posljednjoj deceniji i kod nas i
naj~e{}e de{ava no}u, zbog ~ega imam gu{e- u svijetu sve vi{e osoba preosjetljivih na razne
nje. Tada obavezno zavr{im u Hitnoj da pri- vrste alergena.
mim injekcije", pri~a Marijana. "Iako ima vi{e uzroka raznih alergija, u
U posljednje vrijeme sve vi{e ljudi ima prirodi je sve vi{e njenih izaziva~a, odnosno
problema s alergijama. alergena, zbog ~ega je sve ve}i broj ljudi preo-
U~estalost alergija: U ne tako da- sjetljiv na poznate i nepoznate alergene", ka`e
vnoj pro{losti alergije su bile potpuna nepo- Jandri}.
znanica, ne zbog slabih dijagnosti~kih metoda, Pre ma nje go vim ri je ~i ma, tri naj ~e{ }a
nego zbog toga {to je bilo malo takvih pacije- oblika alergije su respiratorna alergija, koja
nata. nastaje usljed preosjetljivosti na alergene koji
Me|utim, stru~njaci upozoravaju da je u se udi{u, nutritivna, koja se javlja usljed preo-
posljednje dvije decenije do{lo do drasti~nog sjetljivosti na hranu i dodatke hrane, i ko`na
porasta broja ljudi s alergijom, kako u svijetu, alergija.
tako i kod nas. "Aler gi je prou zro ku ju upra vo aler ge ni
Alergijske bolesti se danas svrstavaju u spoljne sredine, u zatvorenom i otvorenom
bolest razvijenog svijeta, bolest 21. vijeka, i prostoru. Oboljeli su naj~e{}e alergi~ni na gri-
sve vi{e poprimaju karakteristike pravih pan- nje, kojih ima tokom cijele godine, na polen
demija. trave je`evice i ambrozije, zatim na ku}nu pra-
Smatra se da je oko ~etvrtine svjetske po- {inu, dlaku `ivotinja, ubode insekata i hranu",
12. 4. 2009. ofekfmkb 25

Sve vi{e gra|ana alergi~no


i na polen ambrozije

ljudi s alergijom
tacije su svrab po ko`i i odre|ene promjene na
njoj. Ako su to drugi organi, u pitanju su naj-
koje, po pravilu, idu sa nekim bla`im i podno{-
ljivim simptomima, tako|e mo`e biti reakcija
Alergijama doprinosi
i nezdrava hrana
jemo svakodnevno, kako bismo na taj na~in
pomogli svima koji imaju probleme s pole-
~e{}e respiratorni organi. Onda su simptomi intenzivna i burna i da dovede do {oka i nepo- nom. Mjerenje }emo vr{iti do oktobra, kada se
uglavnom ka{alj, kihanje, suzenje o~iju i sli- `eljnog ishoda. Sve ostalo je podno{ljivo i uz ujedno i zavr{ava vegetacija najkasnijih aler-
~no", ka`e Jandri}. lijekove mo`e da se dr`i pod kontrolom", ka`e genih vrsta biljaka, uklju~uju}i i ambroziju",
Isti~e da je za uspje{no lije~enje alergije Jandri}. rekao je Vojislav Trkulja, {ef Zavoda za za{titu
potrebno postaviti pravu dijagnozu. Dodaje da je jedna od naj~e{}ih bolesti na bilja na Poljoprivrednom institutu RS.
"Alergija se lije~i kao i svake druge boles- alergijskoj osnovi bronhijalna astma. Od nje Iz tog zavoda poru~uju da je posljednjih
ti, zna~i zavisno od uzro~nika. Ako je poznat naj~e{}e obolijevaju mla|e osobe, odnosno dana u vazduhu zabilje`ena visoka koncentraci-
uzro~nik koji izaziva alergiju, onda je najbolje djeca, ali mo`e da oboli i osoba u svakoj `ivo- ja polena ~empresa, jasena, a ponegdje i breze.
lije~iti taj uzrok ili izbjegavati kontakt sa tim tnoj dobi. U ba nja lu ~koj Admi nis tra ti vnoj slu `bi
uzro~nikom, a ako ne postoje dokazani uzroci Stru~njaci upozoravaju da je zabrinjavaju- grada navode da se podaci o koncentraciji po-
tih alergija, {to ima kod zna~ajnog broja paci- }a ~injenica da se alergije po~inju javljati u sve lena svakodnevno objavljuju na internet strani-
jenata, te alergije se naj~e{}e lije~e sistemskim ranijoj `ivotnoj dobi. ci grada www.banjaluka.rs.ba, uz prognoze za
lijekovima - kortikosteroidima ili odre|enim Tvrde da se alergijske smetnje obi~no jav- teku}u sedmicu.
kremama", ka`e Jandri}. ljaju prvi put prije 20. godine, a da se sklonost "Imaju}i u vidu ~injenicu da je vi{e od de-
Kada su neke alergije ko`e u pitanju, kako ka alergijama naslje|uje. set odsto populacije osjetljivo na polen biljaka,
Neki su
poja{njava Jandri}, onda su i te kreme naj~e{}e Obo lje nje je ~e{ }e kod dje ce i mla dih. alergi~ni i na kao i da oboljenja izazvana polenom postaju
sa kortikosteroidima. Oko 90 odsto astmati~ara mla|ih od 16 godina dlake `ivotinja sve ve}i problem, odlu~ili smo finansijski po-
"To je jedna vrsta lijekova koji se zovu an- ima alergiju, a kod 70 odsto mla|ih od 30 go- dr`ati monitoring koncentracije alergenih vrsta
tilalergensi. Tim lijekovima se u stvari poku{a- dina astma je alergijske prirode. polena", ka`u u Administrativnoj slu`bi i na-
va ju spri je ~i ti odre |e ne rea kci je unu tar "Iako se alergije mogu javiti u svakoj `i- pominju da su ranije podr`ali i kupovinu ure-
organizma koje imaju za posljedicu promjene votnoj dobi, one se ipak ~e{}e javljaju kod |aja za mjerenje koncentracije polena.
po tijelu ili promjene po respiratornom siste- mla|ih osoba. Postoje odre|ene alergenske Du{ica Stankovi}, portparol Doma zdrav-
mu. Zna~i, uti~e na te }elije koje svojim lu~e- predispozicije i nasljedni faktori sklonosti ka lja u Banjaluci, istakla je da jo{ nema mnogo
njem dovode do izra`aja alergijske reakcije", alergijama, tako da se one naj~e{}e manifestu- pacijenata koji se javljaju zbog te{ko}a s aler-
ka`e Jandri}. ju u ranom `ivotnom dobu. Me|utim, alergije gijama, ali da u narednom periodu o~ekuju da
Prema njegovim rije~ima, uglavnom se se mogu prvi put javiti i u svakoj `ivotnoj dobi }e se taj broj pove}ati.
mo`e pretpostaviti uzro~nik ili alergen koji ra~unaju}i i pozne godine", ka`e Jandri}. "Do sada se javljao poneki pacijenat koji
izaziva odre|enu alergiju, ali postoje i alergije Ako se ne povede ra~una alergije mogu zna da je alergi~an. Me|utim, u narednom pe-
gdje se ne doka`e nikakav uzrok i u tim slu~a- dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, riodu, ve} od po~etka maja, o~ekujemo pove-
jevima je te{ko uspostaviti pravu dijagnozu. prije svega sa disajnim organima. Kako bi gra|anima koji su alergi~ni na polen }an broj pa ci je na ta ko ji ima ju pro ble ma s
Naj~e{}i lijekovi koji se uzimaju kako bi Prema istra`ivanjima, oko ~etiri odsto sta- bar ma lo ola k{a li mje se ce ka da je nje go va alergijama", dodaje Stankovi}eva.
se alergija sprije~ila su antihistaminici, nazalni novni{tva ima problema sa polenskom alergi- kon cen tra ci ja u vaz du hu naj ve }a, grad Ba - I u banjalu~kim apotekama su potvrdili da
kortikosteroidi, antileukotrieni, a savjetuje se i jom. njaluka i Poljoprivredni institut RS ve} tre}u u narednom periodu o~ekuju ve}u potra`nju li-
imunoterapija. Prema mi{ljenju alergologa, prvi simptomi Alergijske godinu zaredom realizuje projekat monitoringa jekova koji mogu da ubla`e alergiju.
Alergije mogu izazvati i smrt: kada roditelji treba da posumnjaju da je mo`da se reakcije koncentracije alergenih vrsta polena. "S bu|enjem prirode mo`emo da o~ekuje-
Jandri} isti~e da neke alergije mogu izazvati i rije~ o alergijskoj kijavici jeste kada dijete po- mogu Podatke o koncentraciji tih vrsta polena mo ve}i broj pacijenata koji }e se javljati s po-
burnu i intenzivnu reakciju, koja mo`e da iza- ~ne da ki{e u naletima ~im iza|e napolje, ima manifesto- objavljuje Zavod za za{titu bilja na Poljopri- ja~anim alergenim tegobama. ^ini mi se da je
zove anafilakti~ki {ok i smrt. zapu{en nos, ~e{e nos, a znak mogu da budu i vati na vrednom institutu RS, koji je mjerenje po~eo juni ipak najspecifi~niji mjesec {to se alergija
"To su najte`i oblici alergija na lijekove, suzne i crvene o~i. razli~ite 27. februara. ti~e jer tada cvjeta lipa, {to je za mnoge no}na
ali i kod drugih manje opasnih i rje|ih alergena Mjerenje koncentracije polena: na~ine "Podatke o koncentraciji polena objavlju- mora", rekli su u jednoj od apoteka.
26 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Boro Laketa iz Mrkonji} Grada, dugogodi{nji proizvo|a~ rakije, ni`e nagrade

"Rakija je lijek za
mnoge bolesti"
Ljubav
prema
rakiji
Laketa
naslijedio
od oca,
koji je
1974.
godine
kupio
kazan i
nekoliko
Boro narednih
Laketa
osvojio
prvu
godina bio
nagradu kazand`ija
FOTO NN

@eljko DERAJI], Dragan SLADOJEVI] okru`enju. Za to je potrebno znanje, kvalitetna Pored toga, kako dodaje, va`no je imati spi- Specijalitet ku}e je orahova~a koju Laketa
{ljiva, kao i velika ljubav prema rakiji", ka`e La- ralnu oprugu u kaci za hla|enje. proizvodi na poseban na~in. Za to su mu potre-
ljivovica, vi{njeva~a, jabu- keta. Proizvodi Osim toga, Laketa ka`e da on rakiju koja u bni mladi orasi, {e}er i {ljivovica.
Tajne ~uva za sebe: Kao i mnogi i nekoliko

[
kova~a, kru{kova~a... samo procesu destilacije izlazi u sud do~ekuje u fla{u "Orahova~a koju sam ja prvi po~eo proizvo-
su neke od vrsta rakije koje proizvo|a~i rakije, Boro ima svoje tajne koje lju- rakijskih od litru i po prekrivenu gazom, na kojoj se za- diti u Mrkonji}u pravi se od mladih oraha koji se
u svom doma}instvu proi- bomorno ~uva kako bi svima dokazao da se na specijaliteta, dr`avaju {tetne materije koje se dobiju tokom stope sa {e}erom i dodaje se rakija koja treba da
zvodi Boro Laketa (65) iz ovim prostorima mo`e proizvoditi kvalitetna do- me|u kojima destilacije. odstoji neko odre|eno vrijeme i na kraju se dobi-
Mrkonji} Grada. ma}a rakija. Mnogi ga pitaju za tajne proizvo- je i amaro Podru~je Mrkonji} Grada ima dobar reljefni je izvanredan okus", tvrdi ovaj doma}in.
Kvalitet svojih proizvo- dnje rakije, ali mnogima ovaj doma}in samo da polo`aj za {ljivu. Nadmorska visina je 600 meta- "Prvo {to ponudim svakog gosta je rakija.
da dokazao je na nedavno zavr{enom Tre}em osnovne putokaze za ovaj posao. Ostalo je, kako ra, {to je prema njegovim rije~ima idealni uslov Po tome sam i poznat. Ali ja imam svoju teoriju
festivalu rakije, odr`anom u rodnom gradu, gdje voli re}i, specijalitet ku}e. za dobar kvalitet {ljive. U svom dvori{tu je posa- oko kori{tenja rakije. Niko ne treba da pije rakiju
je osvojio apsolutno prvo mjesto za rakiju proi- Me|utim, ono {to je univerzalno i {to mogu dio nekoliko borova koji dr`e svje`inu. Pokuplje- na prazan stomak ve} kada se dobro najede",
zvodnje iz 1991. godine. Srebrna nagrada stigla da znaju svi jesu osnovni poslovi oko proizvo- ne {ljive ili kom kiseli u drvenim kacama u upozorava Laketa.
je i pro{le godine iz Novog Sada. dnje rakije, oko kojih se mora voditi dosta ra~una prosjeku od 66 do 72 dana. Ra ki ja li je ~i ne sa ni cu: Kako
jer od toga zavisi kvalitet proizvedene rakije. Laketa je
Pored tih vrsta rakija Boro proizvodi i neko- Kako ka`e, veoma je bitno da se {ljive ne smatra Laketa, rakija je lijek za mnoge bolesti,
"Mnogi moraju da znaju da rakija sa staro{- jedini u svom
liko rakijskih specijaliteta, me|u kojima je i kisele previ{e. [ljiva mora biti zrela i mora se pa- ali, naravno, ako se pije u razumnim koli~inama.
}u dobija na kvalitetu", tvrdi ovaj proizvo|a~, gradu koji
amaro koji se pravi dodavanjem vi{nje u lozu. ziti da se ne lome ko{pice. Godinama je radio u Hemijskoj industriji u Jajcu,
koji je prije dvije godine proizveo ~ak 1.100 lita- proizvodi
Jedini je u svom gradu koji proizvodi orahova~u. Ora ho va ~a kao spe ci ja li tet pa je nau~io neke pojedinosti oko destilacije ra-
ra rakije. orahova~u
Ljubav prema rakiji Boro je naslijedio od ku}e: Boro me|u vrstama rakije najvi{e po- kije. Kako ka`e nije doktor, ali zna da rakija u
oca, koji je 1974. godine kupio kazan i nekoliko "Najva`nije je dr`ati rakiju u drvenom bure- sjeduje {ljivovice razli~ite ja~ine i godine proi- nekim situacijama mo`e biti i lijek.
narednih godina bio kazand`ija. Ostavio je poro- tu od hrastovine, ali kvalitet rakije zavisi i od pe- zvodnje. Me|u 17 vrsta rakija koje je izlagao na "Ja redovno konzumiram rakiju. Napravio
dici imanje od 200 dunuma, me|u kojima je ve- rioda tokom kojeg se dr`i u buretu. Nije dobro ni festivalu u Mrkonji} Gradu Laketa je ima sedam sam mje{avinu jabukova~e, {ljivovice i kru{ko-
liki dio prekriven zasadima {ljiva i ostalih vo}ki da se previ{e dr`i jer onda mo`e da se desi da ra- vrsta {ljive. va~e od 52 stepena koju pijem svaki dan po ne-
od kojih Boro proizvodi rakiju. kija dobije kiseo okus", isti~e Laketa. "Osnovni repromaterijal od kojeg proizvo- koliko ~a{ica. Nikada ne pijem kada sam gladan,
Laketa je od 1959. godine do pro{log rata u Kada je po~eo ozbiljno sa proizvodnjom ra- dim {ljivovicu je plava {ljiva. Na sajmu sam izla- ve} kada se najedem. I jo{ je ne{to va`no, jer
BiH `ivio u Jajcu, kada se odselio u Kotor Varo{. kije, u selo je donio i nekoliko novina zbog kojih gao rakiju iz 1991. godine za koju sam dobio sam shvatio da mi rakija lije~i nesanicu. Kada ne
Nakon zavr{etka rata vratio se u rodni Mrkonji} su ga mnogi smatrali ~udakom. Ali istrajao je u zlatnu medalju za kvalitet. Nagra|ena je i ra- mogu da spavam no}u, ustanem i popijem jednu
Grad, gdje je nastavio tradiciju koju je zapo~eo svojim receptima i pokazao da je bio u pra- kija proizvedena 1984. godine. Tako|e, na rakiju i zaspim kao malo dijete", tvrdi Laketa.
njegov otac. vu. {tandu su se na{le i rakije iz 1996, 2004, Velika ljubav Bore Lakete pored rakije su i
Nijednog momenta se nije dvoumio oko to- "Prilikom destilacije je najva`nije da 2006, 2007. i 2008. godine. Ja~ina rakije patke. Na potoku koji proti~e ispod ku}e pregra-
ga da je ovaj posao za njega, jer je znao da posje- rashladno bure bude na vi{em nivou od je od 43 dio je jedan dio na kome patke u`ivaju u ljetnim
duje nekoliko recepata za koje smatra da }e kazana, {to je za ovda{nje kazand`ije bi- do 48 danima. On ih hrani i, kako ka`e, dr`i kao suve-
njegovu rakiju plasirati u sam vrh po kvalitetu u lo neprihvatljivo. Svi su vikali da sam stepeni", nire. Nikada ih ne ubija.
RS i BiH. I nije se prevario. lud, ali eto pokazalo se da sam u pravu i obja{- U narednom periodu planira u~estvovati na
"Imao sam dva brata. Jedan je umro, dok je dobijam izuzetno kvalitetnu rakiju", ka- njava nekoliko festivala od koji je prvi u Novom Sadu.
drugi poginuo u ratu. Imamo veliko imanje i bilo `e Laketa. Laketa. Pro{le godine je na sajmu osvojio srebrnu
je {teta da propada. Odlu~io sam da medalju, a ove godine, kako ka`e, ide sa namje-
naslijedim oca i nisam se u to- rom da uzme zlato.
me pokajao. Pokazalo
se da ve} dugi niz
go di na proi -
zvodim naj- Dugi niz
b o l j u godina
rakiju u proizvodi
najbolju
rakiju u
okru`enju
12. 4. 2009. ofekfmkb 27

Umjetnost i
ki{obrani tiglo jama poma`u u tmurnim,
Kao i
veliki
broj

S
je pro- ki{nim danima kada izgle-
lje}e, da da se sunce nikada ne-
predmeta
ali jo{ }e pojaviti. koje
nije si- Nakon {to pogledaju koristimo
gur no ove ve se le umje tni ~ke
odba- kreacije, mnogi }e razmi- svakodne-
ci ti ki {o bra ne, to kom sli ti da li da sta ri po lo - vno i
iznenadnih pljuskova sva- mlje ni ki {o bran ba ce ili
kako mogu biti od koristi. daju poznaniku umjetni- ki{obrani
Kao i veliki broj predmeta ku. se {irom
koje koristimo svakodne- Ni kad se ne zna, ali svijeta
vno i ki{obrani se {irom mo`da se i va{ stari ki{o-
svijeta koriste kao neobi- bran jednog dana na|e u koriste kao
~ne umjetni~ke instalacije. nekoj prekrasnoj umjetni- neobi~ne
Predstavljamo nekoli- ~koj instalaciji ljep{oj od
ko zanimljivih koji svojim prikazanih. umjetni~ke
prelijepim dizajnom i bo- instalacije

VJEROVALI ILI NE
Qswj!qsf!ebl!eb!ob|!okfh!lp!okb!aj!wjp Of!np!hv!~f Oj!v!kf!eopn!lb!{j!ov!v!Mbt!Wf!.
kf!qsjkf!61!nj!mj!pob!hp!ej!ob/!Cjp!kf kf!tj!tb!uj!wmbt!uj!uj hb!tv!of!nb!•b!tp!woj!lb/
ev!hb!•bl!41-!b!wj!tpl!36!dn/ mb!lbu/

Kf!{jl!lb!nf!mf!pob!ewpt!usv!lp!kf!ev!aj!pe
okf!hp!wph!uj!kf!mb/ Ob!|f!tsdf!v!up!lv!kf!eoph!eb!ob!pu!lv!db!plp
211/911!qv!ub/!Pop!lsp{!ob!|f!lswof!tv!ep!.
wf!vqvn!qb!pop!mj!lp!lswj!lp!mj!lp!cj!jtqv!oj!mp
plp!281!qsp!tkf!•oji!lb!eb!{b!lv!qb!okf/
28 ofekfmkb!12. 4. 2009.

ŠALA MALA
Lb!lwb!kf!sb!{mj!lb!j{nf!}v!qtb
•v!wb!sb!j!okf!hp!wph!hb{!ef@
Oj!lb!lwb/!Oj!kf!ebo!oj!esv!hj!of
ej!sb!kv!ep!nb!~j!dv-!b!lp!n|j!oj!dv Stvari koje
cj!sbt!ushmj"
}e uvijek
+++ iznervirati
\f!ub!kv!nb!nb-!nj|!j!tjo!nj|-
lbe!pekf!eopn!j{obe!okji!qsp!.
suprotan pol
mf!uj!|j!|nj|
#Kpk-!nb!nb-!wj!ej!bo!}fp/#

+++

Cp!mkf!nj!kf!|b!uj!bm!lp!ipm-!of!hp
cf!upo"

+++

Cj!mj!cb!lb!j!Jwj!db!v!dslwj/
Lbaf!cb!lb!Jwj!dj;
#Jwj!df-!uj!ip!tbn!qseov!mb/#
Ob!up!~f!Jwj!db;
.#Cb!lp-!np!sb|!qpe!! ij!uop!qsp!.
nj!kf!oj!uj!cb!uf!sj!kv!ob!tmv!|opn
bqb!sb!uj!~v/#

+++

\ub!lbaf!\wbk!df!of!hfs!twp!kpk
afoj!qp!tmj!kf!sv!•lb@
#Bt!ubm!eb!cmjt!ub-!cfk!cj/#
Iako nikad nije
+++ dokazano da su
`ene lo{iji voza~i,
mu{karci }e to
Hekf!tf!Divdl!Ops!sjt!sp!ejp@ uvijek potencirati
.!V!lp!mj!cj!lp!kv!kf!tbn!j{!hsb!.
ejp/

@ene su s Vene
+++

Lp!kb!kf!obk!hmv!qmkb!tuwbs!ob
twkf!uv@
.!Eb!{b!tb!ej|!•wb!sbl!j!•f!lb|
eb!oj!lof!twj!okb/

ZRNCE

mu{karci s Ma
MUDROSTI

o`da su zaista `ene s Venere, a Vje~ni {oping: I dok je `enama mu{ka pratnja

M
Lbe!np!sbn!cj!sb!uj!j{nf!. mu{karci s Marsa, no razbacane u {opingu valjda znak da je izabranik njenog d`epa voli i
}v!ewb!{mb-!vwj!kfl!tf!usv!. ~arape, zamrljane WC {olje, tro- cijeni do neslu}enih visina, njima se od toga eventualno
ejn! eb! peb!c sfn! pop sa tno "grlje nje" s te le fon skom di`e tek jedna stvar - kosa. Sve ostalo, pri pomisli na bes-
lp!kf!kp|!oj!tbn!jt!qsp!cb!mb/ slu{alicom ili beskona~no razgle- krajno hodo~a{}e buticima, ostaje skvr~eno od tuge. Re-
danje izloga pripadaju posebnom ~enice tipa - pri~uvaj mi kese i torbu samo da ovo jo{
Me Vest, glumica nebeskom tijelu: planeti mu{ko- probam, ne{to su {to mu{karci, jednostavno, mrze.
`enskih `iv~anih slomova. Upo- Pivo i daljinski: Jedan od visokorasprostranje-
znajte neke situacije koje }e va{oj drugoj polovini uvijek nih oblika bra~ne anga`ovanosti mu{karca predstavlja
izvu}i `ivac. trenutak kada po dolasku ku}i daje najbolje od sebe - fo-
@e ne za vo la nom: Mu{ka narodna mudrost telji, daljinskom i nekom derivatu hmelja. Istina, `eni je
ka`e da su `ene i rotori prirodni neprijatelji do te{ko odlu~iti {ta zvu~i gore, nalickani me-
istrebljenja. Uprkos tome, ~ak i najgorlji- troseksualac s kojim se mora takmi~iti
vi jim po bor ni ci ma ra vno pra vnos ti za ogledalo u kupatilu ili polu`ivi
po lo va zna se do go di ti je zi ~ni izgovor za mu{ki rod koji - da ne-
Qp!{ob!wb!uj!esv!hf!kftu!jo!. ispad tipa - ma, ko je NJOJ dao ma onih po la se kun de crnog
uf!mj!h fo!d j!kb<!qp!{ ob!w b!u j voza~ku?! Nema tu ni~eg se- ekrana izme|u dvije reklame,
tf!cf!qsb!wb!kf!nv!esptu/ ksis ti ~kog. Niko sre }ni ji od a u ko jem odje dnom vi di
Lpo!usp!mb!esv!hji!kf!tob!. njih da ponudi prevoz ljepu- odraz - ne bi imao pojma ka-
hb<!lpo!u sp!mb!tf!c f!tb!. {kastim prometnim baksuzi- ko izgleda.
nph!qsb!wb!kf!np~/ ma, ali drnda nje u dru goj Ogle dal ce, ogle -
Lao Ce, filozof brzini u traci za prestizanje dalce: Ko prvi smisli in-
ili parkiranje od 10 minuta stant make-up, ono, pra{ak
nadilazi i herojsku toleranci- koji smu}ka{ s vodom, popi-
ju. je{ i }iribu-}iriba, pretvara{ se
Za mrlja na WC {o - u fatalnog komada s frizurom,
lja: Urinarno tu{iranje {koljke, {minkom i odje}om za izlazak -
daske i obli`njih elemenata kupa- zaradi}e odvratno masne pare. Ne,
tila valjda je evolucioni ostatak neka- razumije se, zbog `ena, nego njihovih
da{njeg obilje`avanja terena s porukom - partnera koji }e pokupovati sve zalihe za
ovo je moje. Iako sumnjamo da se ijedna `ena sljede}ih 20 godina, ispoklanjati ih svojim dragana-
_p!wkfl!tf!{b!mkv!cj!hmf!eb!. osje}a "osvojenom" pri pogledu na `utilo WC-a, mu{kar-
kv!~j!afov-!b!afob!tf!obk!. ma i tako kona~no, nakon svih istorijskih peripetija, skra-
ci bezglavo ponavljaju jedno te isto. @ene su valjda shva- titi cupkanje pred vratima kupatila.
•f|!~f!{b!mkv!cj!tmv!|b!kv!~j tile da je za obilje`avanje teritorije i dokaza da je ne{to Podna garderoba: Svaki }e se "ori|i|i" fra-
•p!wkf!lb/ va{e dovoljno staviti svoje ime na vrata stana... mu{karci- jer slo`iti da ~arape i ga}e imaju dva agregatna stanja. Je-
Rije~i "ni{ani", "pazi", "gledaj" nepoznate
Ksenofont, pisac su mu{karcima kad su u toaletu ma to jo{ nije dovoljno, izgleda. dno je kad ih nosi{, a drugo kad stoje razbacane po podu.
12. 4. 2009. ofekfmkb 29

Superhik
Gru pa TNT iz
popularnog stripa
"Alan Ford" se u
svojoj istoriji su-
o~ila sa gomilom
neprijatelja. Sjeti-
mo se samo {pi-
junke Margot, pa
Baby Kate, zatim
Gumiflexa,
Grbavca, Katodi-
ka, Konspiratora,
a tu je i Ar sen
Lupiga - "manje
d`en tlmen vi {e
lopov…", ali, pijani ~ista~ ulica, ogrnut smije{nim pla{tom na ko-
jem je ugljem nacrtana vinska fla{a, i koji smrtonosnim alkohol-
nim zadahom onesposobljava protivnike, ipak je najzna~ajniji.
Njegovo ime je Ezechiel Bluff, ali je poznatiji kao Superhik. Su-
perhik je klju~ni lik u istoriji ovog stripa, {to priznaju i sami idejni
San svake `ene
tvorci Alana Forda Magnus i Bunker.
Naime, prva epizoda Alana Forda pod imenom Grupa TNT pro-
dana je u 20.000 primjeraka, a sljede}a "[uplji zub" u tri~avih
8.000! Usljed pada u prodaji, ve} na samom startu, strip je bio
pred ukidanjem, ali se uspio odr`ati neko vrijeme. Onda je do{lo
do prekretnice i do ~uvene 26. epizode o najve}em antijunaku u
istoriji stripa pod imenom Superhik. Genijalnim parodiranjem su-
perheroja svog vremena, Magnus i Bunker napravili su najupe~a-
tljivijeg antiheroja ikad. Njegove mo}i ne poti~u od ujeda
radioaktivnog pauka (kao u Spajdermenovom slu~aju), a za njih
nije zaslu`an ni slijepi mi{ (sjetimo se Batmana). Ne! On svoje
mo}i duguje jeftinom kiselom vinu, kasnije i bijelom luku. On ni-
je bogata{ i ne juri za dijamantima. Ne! On je puki sirotan, ~ista~
ulica, a kostim mu ima hiljadu zakrpa. Superhik leti, ali pomo}u
balona, a ne kao neki superheroji sa Kriptona koji imaju nadljud-
ske osobine. Magnus i Bunker idu dotle da ~ak parodiraju i ~uve-
nog Robina Hooda i njegove postulate. Superhik postaje heroj
bogatuna, a njegov moto "… kradem siroma{nima da bih dao bo-
gatima!" postaje svojevrsni lajtmotiv ~itavog serijala. Prva epizo-
da sa Su per hi kom u Ita li ji je pro da na u vi {e od 100.000
primjeraka, ~ime je, ujedno, naglo podignuta prodaja Alana For-
da, a to je spasilo strip!

ere,
Prvi put Alan i njegova ekipa sukobili su se sa "Alkoholnom na-
"Pri~uvaj pasti" u avgustu 1972. godine, u epizodi iz tri dijela - "Superhik",
mi kese
i torbu "Alkohol prijeti" i "Razbijena boca", i tada, po prvi put, agenti
samo Broja Jedan pijanog zlo~inca privode pravdi. U nastavku stripa
da ovo jo{
probam" Superhik se pojavljivao jo{ dosta puta zadaju}i velike nevolje ~la-
novima Grupe TNT.

Da li znate
arsa Upoznajte neke situacije koje }e
va{oj drugoj polovini uvijek
izvu}i `ivac i dovesti
je na ivicu nervnog sloma
Mu{karci o~ito imaju neku posebno iskrenu vezu sa svo-
jim donjim ve{om, vole da je situacija otvorena i pregle-
dna. U|e{ u so bu i zna{ na ~e mu si. A ne igra ti se
me|u polovima najbolje obasjava svjetlo televizijskih
ekrana. Nigdje nije toliko `ivaca potro{eno kao na nate-
zanje oko toga ho}e li se gledati dvosatna psiholo{ko-lju-
Da li je opasno zaustavljati kihanje
Kao male su nas pla{ili da }e nam
se glava raspuknuti ako zaustavimo
kihanje. Je li to ta~no? Naravno da
vam ne}e eksplodirati glava, ali potis-
kivanje kihanja i nije tako bezopasno.
Kihanje je zapravo refleks koji pokre-
}e opna nosa kada je podra`ena. Vaz-
duh ko ji izli je }e ki ha njem mo `e
Obrok iz {erpe, skriva~a po ormarima i ladicama. Eventualno mo`e pod bavna drama ili utakmica. Ono {to `ene ne razumiju je da dose}i brzinu i od 160 kilometara na
oko tri ujutro tepih. Za{to `ene histeri{u zbog tog predivnog odnosa, je fudbal teatar par excellence. Dok u standardom ljubi}u
onako s nogu sat, a jednim kihanjem se izbacuje do 5.000 kapljica koje su
- oli~enje mu{ke osta}e tajna zauvijek. Mo`da i malo du`e. gledamo eventualno intrigu trougla ili ~etvorougla, tamo prepune bakterija. Spre~avanje kihanja tako bi moglo izazvati
slobode/ljenosti Sapunice vs. utakmice: Nepremostivi jaz imamo 22 igra~a koji se nikako ne mogu dogovoriti ~ija lom nosne hrskavice, krvarenje iz nosa, puknu}e bubnji}a,
je lopta. Kud }e{ kompleksnije. Ipak za `ene su te drame gubitak sluha, vrtoglavicu, odvajanje mre`nice, privremene
slika `ivota jer u njima "je sve realno i mo`e se dogoditi otekline. Stoga je najbolje kihnuti bez ustezanja i, naravno, ne
svakome". zaboraviti pokriti nos i usta!
Ru~aak! - Evooo, sti`em!: ... (5 minuta po- U Ginisovoj knjizi zabilje`eno je najdu`e kihanje na svije-
slije) Rrru~aaaak! - Evo, sekundaaa! ... (5 minuta poslije) tu. Ovaj rekord dr`i tinejd`erica iz Velike Britanije koja je po-
Rrr... Dalje znate napamet. Neki mu{karci se nikako ne ~ela kihati 13. januara 1981. godine i nije prestajala kihati
mogu nagovoriti da normalno sjednu za sto. Treba valjda 978 dana.
zlatom ugraviran telegram s posebnom posvetom i cvije-
}em. Takozvana evo-dijeta praktikuje se po mnogim do- Kako osje}amo okus hrane
ma}instvima, nije da ne{to poma`e i nebrojeni nara{taji
`ena nikako da shvate u ~emu je kvaka. Ma kako to ~udno izgledalo, jo{ se
Jedenje iz {erpe: Za razliku od `ivotinja, lju- stvarno ne zna {ta odre|uje okus. Zna-
dima je va`an kontekst u kojem jedu, a va|enje iz lonca mo kakvog su okusa neke materije, ali
kuva~om, ili, ne daj bo`e, tek obi~nom ka{ikom, u bokse- jo{ ne znamo zakon kojim se odre|uje
ricama i s nogu, civilizacijski je doprinos mu{kog roda taj okus. Dejstvo hrane na na{e ~ulo
kulturi hranjenja. Je li posrijedi arhetipni instinkt lovca okusa, na nervne zavr{etke na jeziku i u
koji mora u pokretu ustrijeliti plutaju}u knedlu ili manjak ustima, povezano je na izvjestan na~in
elementarnog strpljenja za u`itak, nemamo blagog pojma, sa njenim hemijskim sastavom. Kada u
ali `enska sjedila~ka tradicija i dan-danas stoji u `iv~a- hrani psotoje joni vodonika, okus koji
nom ~udu pred tom pojavom. osje}amo najvjerovatnije }e biti kiseo.
Telefonske trakavice: Telefon je jedan od Amino-kiseline imaju sladak okus, a {e}er ima takav hemijski
vitalnih `enskih organa bez ~ije se redovne i dugotrajne sastav da daje sladak okus. Nevni zavr{eci na{eg ~ula okusa
upotrebe reskiraju mnoge opake bole{tine. Na primjer, ~ir mogu da registruju ~etiri posebna osje}aja: slatko, slano, gor-
na jeziku ili manjak sline u ustima. Ne bi bilo zgoreg pro- ko i kiselo. Me|utim, jezik nije podjednako osjetljiv na svim
pisati da se bez njega ni u kojem slu~aju ne pojavljuju na svojim dijelovima na sva ~etiri okusa. Vrh jezika je osjetljiv
sistematskom. No, dobro, prije nego {to zavr{imo pod gi- na slatko, njegov zadnji dio na gorko, a strane jezika na kiselo
ljotinom seksualne nekorektnosti, nadamo se da imamo i slano. Jezik, naime, ne reaguje samo na slatko i slano, ve}
priliku za posljednju `elju: "Draga, mo`e{ li spustiti slu- istovremeno na te`inu, tj. pritisak, zatim na fino}u ili hrapa-
{alicu?" (ova re~enica je, morate priznati, vrlo ~esta) vost, na temperaturu, glatkost i druge elemente dodira.
30 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Bez nekog
posebnog
razloga,
iz ~iste
Priru~nik za
pre`ivljavanje
zabave i sa
`eljom da
nasmije
ljude,
fotograf
D`ulijen

u Americi
Volken-
{tajn
odlu~io
se na ovaj
projekat

Konji s neobi~nim
frizurama
Ponekad stvari nemaju smisla, samo su tu da vas nasmiju, a ove slike
konja s ekstenzijama za grivu upravo su to.
Fotograf marketin{ke kompanije D`ulijen Volken{tajn odlu~io se na
ovaj projekat da bi u~inio ne{to zabavno. D`ulijen je ideju da eksperimen-
ti{e s grivom konja dobio tokom razgovora s kolegom iz marketin{kog po-
sla.
"Ideja za ove slike javila se kada sam razgovarao s kolegom koji je re-
kao: 'Hej, zar ne bi bilo zabavno da fotografi{emo konje sa dugom grivo-
m'", rekao je D`ulijen, ro|en u Sidneju, i objasnio: "Zna~ajno je da radimo
li~ne projekte samo zbog zabave, ne da bismo ne{to prodali, ve} da se
podsjetimo za{to radimo ovaj posao i jednostavno da nasmijemo ljude."
Poslije razgovora D`ulijen, koji obi~no radi na specijalnim projektima za
klijente, odlu~io je da rije~i pretvori u djelo i uradi sopstevni projekat, koji
je zavr{en ovim nezaboravnim fotografijama. Razvijaju}i projekat udru`io
se sa poznatim stilistima za kosu Akaciom i Silvijom kako bi pripremili
konje.
"Za svakog konja bilo je potrebno oko ~etiri sata da ga pripremimo, a
ekstenzije za kosu uradili su stilisti. Kada smo ih zatim izveli pred kamere merikanac koji godina- Me|utim, budite pristojni dok tro{ite no- vrijedi za velike gradove u kojima plja-

A
i upalili svjetla znali smo da je ovo prava stvar", objasnio je D`ulijen. ma `ivi u Japanu odlu- vac, Amerika je sad u ekonomskim pro- ~kaju turiste.
~io je po sje ti ti Koliko
Ve}i problem bio je kako da konje pripreme da stanu u pravi polo`aj za blemima i Japanci s puno novca mogu - U pravilu, Amerikanci ne razgova-
god da
fotografisanje. Oni su mahali glavom i grivom i nikako nisu bili spremni do mo vi nu. Tu ris ti ~ka izazvati podozrenje. Uostalom, lako vas raju o politici. Me|utim, nedavno su do-
se nama
na poziranje. agencija u kojoj je re- mogu i oplja~kati ako vide da imate puno bili novog predsjednika Obamu i mnogi
Japan
"Konjima se svidjelo ~e{ljanje, ali svjetla i kamere nisu im bili tako zani- zervisao kartu dala mu novaca. su uzbu|eni zbog toga. Ako vas pitaju {ta
ponekad
mljivi", prisjetio se D`ulijen, koji je u po~etku mislio da }e snimanje biti je bro{uru u kojoj Ja- - Ve}ina Amerikanaca je jako ljuba- mislite o njemu, odgovorite: "Obama is
~ini
brzo zavr{eno. pance u~e kako da pre`ive taj put u nepo- zna, po go to vo van ve li kih gra do va. really cool." Ili "Obama speaks so well.
~udnim -
"Prije nego {to smo po~eli mislili smo da to ne mo`e biti te`ak zadatak, zna to. Ono {to je ot krio u toj Me|utim, van gradova svi posjeduju oru- Not like me. Hehe."
ni Japanci
nekoliko sati za svakog konja. Ubrzo smo uvidjeli tokom probe da to ne}e bro{uri pokazalo mu je da koli- `je, dok i u gradovima ve}ina ljudi ima - Dame, ako kupujete odje}u tra`ite
nas u
biti kako smo zami{ljali", ispri~ao je Volken{tajn i dodao: "Pored toga {to ko god da se nama Japan po- oru`je. Budimo ljubazni zajedno! potpu-
gdje se prodaju "petite" brojevi. To zna~i
smo birali konje i pripremali se za ovaj projekat nekoliko mjeseci, za sva- nekad ~ini ~udnim - ni Japanci - Ako kupujete, u trgovini }e vam nosti ne
normalne veli~ine. Ako ste manji od pro-
kog konja trebao nam je cijeli dan snimanja." nas u potpunosti ne razumi- ponuditi da otvorite ra~un za kredi- razumiju sjeka bi}e vam jako te{ko na}i dovoljno
Ve}ina ljudi koja je pogledala sliku, poku{avaju}i da je zamisli, uz osmi- ju. tnu karticu. Ovo ne zna~i da pla- male brojeve, osim u trgovinama s dje-
jeh ili pravi nalet smijeha neizbje`no je pitala: "Za{to?" Ponekad, kao {to Op{te je poznato da }a te svo jom kar ti com, ve} da ~jom odje}om.
ove slike pokazuju, `ivot je ljep{i ako se upitamo: "Za{to da ne?" su japanski turisti potpu- uzme te no vu kre di tnu kar ti cu
no stereotipni. Kamere, kod njih. Ovo iz gle da ~u dno, ali
osmijeh od uha do uha, niski i ti- ameri~ki je obi~aj kupcima nuditi
hi - prepoznajete ih na kilome- kreditne kartice kako bi potro{ili
tar. Me|utim, oni su naprosto jo{ vi{e. Uljudno odbijte, ako je
pripadnici druge kulture i dru{- potrebno i vi{e puta.
tva koja se nama ~ini ~udnom, - Ve}ina Amerikanaca misli
ali i na{e dru{tvo nije ni{ta ma- da iz gle da mo kao Ko rej ci ili
nje ~udno njima. E sad, zami- Kinezi. Neka vas to ne uvrijedi.
slite kakav je {ok za njih put - Ame ri kan ci mi sle da
u Ame ri ku. Evo nekoliko ste doma}i ako stojite negdje
urnebesnih savjeta iz knji`i- bez ka me re. Ako ne zna te
ce za ja pan ske tu ris te ko ji engleski uvijek nosite kame-
putuju u SAD: ru sa sobom. Nau~ite na en-
- Jen je jaka valuta nasu- gleskom re}i: "I am a tourist,
prot dolaru. Sve }e vam u ple ase don't expect me to
Americi izgledati jeftino. spe ak En glish." Ovo ne
12. 4. 2009. ofekfmkb 31

Pointe Modern Painters

ART E{li Bouder - iza


zavjese s
primadonom Baleta
grada Njujorka
Osvijetljena polja - Hiro{i
Sugimoto govori o svom
posljednjem
eksperimentalnom radu

Beninijeva
Monodrama popularnog italijanskog
glumca na evropskoj turneji

"Bo`anska komedija"
Italijanski glumac "Ovaj dio je najbli`i ljudima, dio u kojem
svi mi vidimo na{e slabosti", objasnio je Beni-
i re`iser poku{ava ni i predlo`io da moderne slavne osobe treba
jo{ jednom da u~ini poslati u "Pakao", me|u prvima poslao bi Sil-
vija Bersluskonija. Italijanski premijer bio je
nemogu}e - da predmet brojnih Beninijevih {ala proteklih go-
napravi pozori{nu dina, pa tako ga nije izostavio ni u monodrami
"Sve o Danteu", gdje je izjavio da nadmo}ni
adaptaciju Berluskoni treba da dobije "krug 'Pakla' samo
srednjovjekovnog za sebe" sa vlastitim "paketom zakona".
epa o grijehu, Benini je obe}ao da }e njegove "mete"
postati osobe s me|unarodne politi~ke i {ou-
iskupljenju i vje~nom biznis scene na svjetskoj turneji predstave
`ivotu Dantea "Sve o Danteu", mada jo{ nije otkrio ko }e one
biti.
Aligijerija Komi~ar koji je poznat po nevjerovatnim
On vjeruje da su razli~iti prevodi literar- improvizacijama, penjanje preko sjedi{ta da
Nata{a TE[I]
nog djela i studije knji`evnih kriti~ara doprini- primi "Oskara" za najbolju mu{ku ulogu u fil-
olivudsku slavu stekao je jeli da Danteov rad bude vi|en kao djelo mu "@ivot je lijep" bio je samo najo~igledniji

H
1998. godine tragi~no-ko- klasicizma i ozbiljna teolo{ka rasprava. ~in njegovog ru{enja stereotipa, mogao je pot-
mi~nim filmom o koncen- "Dante nije samo smije{an, njegovo djelo Benini je vrditi jedino da }e njegove predstave biti na
tracionom kampu "@ivot je je isto tako savremeno", insistira Benini dok posljednje engleskom jeziku.
lijep", koji je dobio nagradu poku{ava da objasni veliku popularnost mono- tri godine Atmosfera kao na utakmici: Atmosfera
"Oskar" za najbolji film sa drame "Sve o Danteu", koju je do danas pogle- proveo tokom predstave "Sve o Danteu" u Kraljev-
neengleskog govornog po- dalo vi{e od milion Italijana. recituju}i skom pozori{tu u Londonu nalikovala je vi{e
dru~ja. Do po~etka 14. vijeka, Danteov rodni grad teolo{ke rime na fudbalsku utakmici nego na ve~e u pozori-
Sada italijanski glumac i re`iser poku{ava Firenca postao je me|unarodno sredi{te trgovi- u dvoranama {tu. Italijana je publika u Kraljevskom pozori-
jo{ jednom da u~ini nemogu}e - da napravi po- ne i bankarstva i pjesnik je to osu|ivao zato {to {irom Italije {tu do~ekala sa uzvicima i aplauzom i prije
zori{nu adaptaciju "Bo`anske komedije" Dan- su njegovi korumpirani sugra|ani, posebno nego {to je iza{ao na scenu u pratnji cirkuskih
tea Aligijerija, srednjovjekovnog epa o grijehu, vjerski poglavari, cijenili bogatstvo iznad reli- muzi~ara i uz osvjetljenje koje je treperilo.
iskupljenju i vje~nom `ivotu gije. "Bo`anska komedija" (1308 - 1320) je u
"Ovo djelo je farsa": Princ klovnova u Ita- "On pohlepne i nezasite stavlja u pakao da nekom smislu stara koliko i sam italijanski je-
liji, slavan po satiri~nom prikazu italijanskih se valjaju u izmetu kao svinje", ka`e Benini. O zik, upravo Dante je prekr{io vijekovima dugu
politi~ara, striptizu na televiziji i komedijama ovom vremenu propalih bankara "Danteova tradiciju pisanja na latinskom jeziku i koristio
situacije, Benini je posljednje tri godine proveo pri~a ne mo`e biti modernija". Tokom govorni italijanski jezik. Danas Benini smatra
recituju}i Danteaove teolo{ke rime u dvorana- "Inferno" najpopularniji: Tokom 90 minu- 90 minuta da je on prava osoba da govori o Danteu i nje-
ma {irom Italije, a nedavno je zapo~eo svjetsku ta predstave, Benini nema vremena da ispri~a predstave govoj poeziji. Odrastao u ruralnim predjelima
turneju, upravo predstavom u Londonu. cijelo Danteovo poetsko putovanje, "Pakao", izabrao deset Toskane, sat vo`nje od Firence, Benini je rano
"U srcu, 'Bo`anska komedija' je popularna "^istili{te" i "Raj", tako da je umjesto toga iza- poglavlja nau~io tradiciju recitovanja poezije u javnosti,
i zabavna pri~a, a ne akademski tekst", izjavio brao deset poglavlja koja izvodi na sceni, koja izvodi posebno velikana kakav je bio Dante.
je Benini i dodao: obja{njavaju}i kontekst i paralele sa dana{njim na sceni "Trebalo je da ~ujete moju baku, ona je
"Po red Bo ga, Dje vi ce Ma ri je i To me vremenom. U ovo doba sekularizma, mo`da bila jo{ bolja", na{alio se glumac dodav{i:
Akvinskog, ovo djelo je farsa. Ne nosi bez ra- iznena|uje {to se dio "Inferno" pokazao kao "Znala je recitovati cijelu 'Bo`ansku komediju'
zloga naslov komedija." najpopularniji. unatrag."

U izlo`benoj galeriji
Centra "Martin-Gropi
us-Bau" u Berlinu
Izlo`ba posve}ena Hanesu Kilianu
lih fotografija koje predstavljaju presjek nje- ne vratio frilens foto-reporterstvu, rade}i za
govih radova nastalih izme|u 1937. i 1987. magazine "Time", "Picture Post", "Die Zeit",
godine. Na~in pogleda na stvari Hanesa Kili- "Stuttgarter Illustrierte", "Der Spiegel",
ana i njegov talenat da zabilje`i situacije i do- "Stern", "Vogue" i "Bunte".
kumentuje individualne sudbine i njihovu Pored toga {to su dokumentovali siro-
kompleksnost su vrhunski. Kilian nije isticao ma{tvo stanovni{tva u poslije ratnom peri-
svoje fotografije ve} ih je koristio kao odraz odu, njegovi fotografski izvje{taji bave se
svojih li~nih percepcija. Mnoge slike otkriva- kulturnim doga|ajima, putovanjima i spor-
ju njegov veliki dar da zabilje`i pokrete ka- tom. Hanes Kilian cijenio je svoju nezavi-
merom, kao {to je prikazano u njegovim snost, preferirao je slobodno foto-reporterstvo
slavnim fotografijama baleta. u odnosu na stalni anga`man. Po~etkom {ez-
Kao dodatak impresivnim fotografijama desetih godina izgradio je uspje{nu karijeru i
grada [tutgarta o{te}enog bombardovanjem, postao veoma cijenjen kao ugledni fotograf
Mnoge
koje je Kilian snimio 1944. godine uprkos za- slike
baleta i pozori{ne umjetnosti. Njegove foto-
Retrospektivna izlo`ba sadr`i
brani fotografisanja, izlo`ba prikazuje i scene otkrivaju
grafije zaslu`ne su {to je balet u [tutgartu ste-
oko 320 crno-bijelih fotografija iz istorije Berlina prije i poslije podizanja Ber- njegov kao svjetsku slavu. Na svojim putovanjima
linskog zida. Tako|e, izlo`ene su fotografije u veliki dar kroz [paniju, Egipat, Rusiju, Rumuniju, Li-
N. TE[I] kontekstu Kilianovog rada kao foto-reportera. Njema~koj, a nakon formalnog obrazovanja da zabilje`i ban i Sjedinjene Ameri~ke Dr`ave, ovaj po-
Portreti politi~ara poput Ludviga Erharda, zavr{io je trogodi{nji kurs fotogarfije u [vaj- pokrete znati njema~ki fotograf zabilje`io je pejza`e,
Hanes Kilian jedan je od najzna~ajnijih Rajnholda Majera i Ernsta Rojtera, glumaca carskoj. Nekoliko godina Kilian je proveo u kamerom arhitekturu i kulturu ovih zemalja. Hanes Ki-
njema~kih fotografa sredine 20. vijeka. Retro- \ine Lolobri|e i Garija Kupera i mnogih dru- Napulju i Parizu, a 1938. godine vratio se u lian umro je 1. decembra 1999. godine u Va-
spektivna izlo`ba posve}ena Kilianu otvorena gih umjetnika upotpunjuju postavku. Njema~ku, gdje je radio kao frilenser. Tokom {enberenu, nedugo poslije njegovog 90.
je u izlo`benoj galeriji Centra "Martin-Gropi- Hans Kilian ro|en je 13. novembra 1909. Drugog svjetskog rata bio je anga`ovan kao ro|endana, do kada je bio objavio brojne
us-Bau" u Berlinu i sadr`i oko 320 crno-bije- godine u Ludvi{afenu na jezeru Konstanca u ratni foto-reporter, da bi se poslije ~etiri godi- knjige fotografija.
32 ofekfmkb!12. 4. 2009.

De{ifrovani arapski natpisi


u najljep{em spomeniku [panije

Rije{ena misterija
Nata{a TE[I] grafisanje, transkripciju i prevo|enje svakog po-
jedina~nog natpisa, koji zatim unose u katalog.
manji dio poruka na klasi~nom arapskom jeziku
koje prekrivaju tvr|avu Alhambru, evropski dra-
ijekovima su se posjetioci pa- "Vjerovatno ne postoji nijedno drugo mjesto gulj islamske arhitekture.

V
late-tvr|ave Alhambra u na svijetu gdje je prou~avanje zidova, stubova i Elegantno urezana arapska slova izra`avaju
{panskom gradu Granadi, iz- fontana toliko sli~no listanju stranica knjige", veliko divljenje prema porodici Nasrid koja je
gra|ene za vrijeme srednjovi- izjavio je Huan Kastilja, istra`iva~ [kole za arap- vladala Granadom vi{e od dva vijeka. Dinastija
jekovnih mavarskih vladara, Arapski
ske studije Visokog istra`iva~kog savjeta [panije, Nasrid vladala je mavarskim kraljevstvom u [pa-
pitali {ta zna~e hiljade arap- natpisi
koji vodi projekat. niji da bi kona~no izgubili palatu Alhambra u
skih natpisa urezanih na nje- kori{teni
"Arap ski na tpi si ni su ko ri {te ni sa mo u Andaluziji 1942. godine. Gubitak grada Granade
nim zidovima i tavanicama. U njihovom sadr`aju i kao
svrhu izra`avanja divljenja prema Alahu, ve} is- obilje`io je sedam vijekova muslimanske vlada-
ima poezije, stihova iz Kur'ana, mudrih dosjetki, dekorativni
to tako kao i dekorativni elemenat, efektivno za- vine u ju`noj [paniji.
vjerskih `elja i {aljivih slogana. Zanimljivo je {to elemenat
mjenjuju}i druge umjetni~ke oblike", objasnio "Stihovi ne prekrivaju ni deset odsto, odno-
natpisa ima toliko mnogo da do danas niko nije efektivno
je Kastilja. sno manje od 1.000 natpisa koliko smo do sada
uspio da prou~i svaki od njih. zamjenjuju}i
Istra`iva~ki tim Huana Kastilja proteklih se- istra`ili", rekao je Kastilja.
[panski nau~nici "naoru`ani" modernim te- druge
dam godina radi na ovom projektu i do sada su Umjesto toga, fraza koja se pojavljuje naj-
hnolo{kim ure|ajima poput digitalnih kamera i umjetni~ke
de{ifrovali vi{e od tre}ine natpisa, a njihov cilj je ~e{}e je moto dinastije Nasrid, koja je vladala
3D laserskih skenera na putu su da zavr{e misiju oblike
da projekat bude zvar{en 2011. godine. Granadom od 1238. godine, sve dok [panci nisu
de{ifrovanja i katalogizacije rije~i i natpisa koji Ono {to su istra`iva~i do sada otkrili supro- pokorili grad 1492. godine, a on glasi: "Nema po-
ukra{avaju najpoznatiju turisti~ku atrakciju u tno je od onoga {to se rasprostranjeno vjerovalo. bjednika sem Alaha."
[paniji. Njihov posao je da vr{e snimanje, foto- Stihovi iz Kur'ana i poezija predstavljaju samo "Ovaj natpis ponovljen je stotine puta", re-

Nezaposleni Britanac pokrenuo neobi~nu

Proglasio ku}u umjetni~kim N. TE[I] da }e te{ko na}i posao koji voli, pa


je na kraju prihvatio posao voza~a
Nezaposleni Britanac pokrenuo vilju{kara, ali u sred globalne eko-
Razo~aran je kampanju da sa~uva svoju ku}u nomske krize i taj posao je nesiguran
{to bi proglasiv{i je umjetni~kim djelom. i donosi sve manju zaradu.
mogao Voza~ vilju{kara Stiv Vilijams Vilijams je preuzeo otpla}ivanje
Po~eo sam
izgubiti proveo je posljednjih pet godina pre- kredita na ku}u svojih roditelja kada
prave}i
ku}u nakon tvaraju}i svoju ku}u u gradu Stouk su se oni iselili, ali posljednjih mje-
neke
{to je u nju on Trentu u centralnoj Engleskoj u seci na mo`e da pla}a ratu od oko
manje slike
ulo`io toliko umjetni~ku galeriju sopstvenih rado- 400 evra.
u kuhinji
vremena va. "Razo~aran sam {to bih mogao
i iz nje sam
i truda "Po~eo sam prave}i neke manje izgubiti ku}u nakon {to sam u nju
dalje {irio
slike u kuhinji i iz nje sam dalje {irio ulo`io toliko vremena i truda", pri-
dizajn,
dizajn", izjavio je Vilijams i dodao: izjavio je znao je Vilijams.
"Oslikavao sam ku}u proteklih neko- Vilijams Njegovi prijatelji zapo~eli su in-
li ko go di na, po ne ka da mi je nje ju }i ternet kampanju kojom bi pomogli
dizajn. Moj omiljeni rad je mural u da on ne izgubi ku}u tako {to je pre-
dnevnoj sobi." ko dru {te vnih stra ni ca Fa ce bo ok i
Nakon {to je zavr{io {kolu 2003. Twitter reklamiraju i nude za snima-
Nijedan kutak
nije po{te|en godine, Stiv Vilijam (25) shvatio je nje fotografija ili muzi~kih spotova.
12. 4. 2009. ofekfmkb 33

Suze
KULT SEDMICE
posljednjeg TBO!LU!QF!UFS!.
CVSH! .! [b!q p!.
vladara tmf!oj!dj!v!nv!{f!kv
j{mb!a v!spm!o f!up!.
Uws}b!wb!Bm!ibn!csb bmfu! qb!q j!s b! ob
vws|uf!ob!kf!2::5/!hp!ej!of!ob lp!kj!nb!kf!qps!usfu
mjt!uv!twkfu!tlf!cb!|uj!of!VOFT!. tp!wkfu!tlph!mj!ef!sb
DP-!up!lpn!3119/!hp!ej!of!qp!. Kp!tj!gb!Tub!mkj!ob!ob
tkf!uj!mp!kv!kf!wj!|f!pe!usj!nj!mj!pob vnkf!uoj!•lpk!j{mp!.
uv!sjt!ub-!qsf!nb!qp!eb!dj!nb!lp!. acj!v!Tbo!lu!Qf!.
nqb!oj!kf!lp!kb!qsp!eb!kf!vmb!{oj!. ufs!cvs!hv/!J{mp!acb
df! j! pesab!w b! lpn!q mflt qsj!lb!{v!kf!fwp!mv!.
uws}b!wf!j{!24/!wj!kf!lb/!Pob!kf dj!kv!Tub!mkj!op!wph
up!l pn!wj!kf!l p!w b!qsf!u sqkf!mb mj!lb!j!jlp!op!hsb!gj!kf
p|uf!~f!okb!j!cj!mb!kf!nop!hp pe!tp!wkfu!tlf!fsf
qv!ub!qmkb!•lb!ob-!bmj!psj!hj!obm!ob ep!eb!obt/
bs!ij!uf!luv!sb!pt!ub!mb!kf!of!ub!lov!.
ub-!b!v!qp!tmkf!eokpk!ef!df!oj!kj
pcbw!mkf!ob!kf!wf!mj!lb!sft!ub!vsb!. MPO!EPO!.![b!qp!tmf!.
dj!kb/! ojl! bv!l djk!t lf! lv!~ f
Qsf!n b!mf!h fo!e j-!lb!e b!tv #Tpu!ifcz(t#!v!Mpo!ep!.
\qbo!d j! ptwp!kj!mj! Hsf!o b!e v ov!j{mb!af!twj!mf!ov!{b!.
25:3/! hp!e j!o f-! qp!t mkf!e okj wkf!tv!j{wf!{f!ov!{mb!uojn
bsbq!tlj!wmb!ebs!sbt!qmb!lbp!tf oj!uj!nb!tb!uv!hspn-!lb!mj!.
epl!kf!pcj!mb!{jp!ewp!sbd!Bm!. hsbg!t ljn! qp!u qj!t pn
ibn!csb!qp!qp!tmkf!eokj!qvu!qsj!. pup!nbo!tlph!tvm!ub!ob
kf! of!h p! |up! kf! lsb!mkfw!t lb Dinastija Nasrid vladala je Bce!bm!B{j!{b!{b!bv!.
qp!sp!ej!db!tb!twj!upn!puj!|mb!ob mavarskim kraljevstvom u [paniji ldjk!tlv!qsp!eb!kv!vnkf!.
kvh!v!fh{jm/!Wmb!eb!sf!wb!nbk!lb da bi izgubila palatu Alhambra u uoj!o b! jtmbn!t lph
twj!kf!u b! pesab!o v! 2/
qsj!|mb!nv!kf!j!sf!lmb;!
#Of!kf!dbk!lbp!af!ob!{b!of!. Andaluziji 1942. godine. Elegantno bqsj!mb!v!dfo!u sbm!o pn
•jn!|up!oj!tj!np!hbp!pe!csb!oj!uj urezana arapska slova izra`avaju Mpo!ep!ov!•j!kb!kf!vlv!.
qob!{b!s b!e b!j{op!t j!mb
lbp!nv!|lb!sbd/#
divljenje prema porodici Nasrid 5/857/511!gvo!uj/

Alhambre kao je Kastilja, ~iji tim je do sada de{ifrovao


3.116 natpisa od ukupno 10.000, koji prekrivaju
su njihovi stihovi trebalo da budo urezani, pone-
kada su dekoracije bile posebno osmi{ljene za
veliki kompleks tvr|ave, od po~etka radova na nove stihove, a na drugim mjestima su koristili
ovom projektu 2002. godine. ve} napisane kompozicije", objasnio je Kastilja.
Sljede}a veoma ~esta poruka su rije~i kao Do sada su obavljene samo djelimi~ne studi-
stalna sre}a, za koje se smatra da su bile izraz bo- je o tome {ta natpisi u Alhambri zna~e, uklju~uju-
Mnogi `anskih `elja za muslimanske vladare Granade. }i i onu katoli~kih vladara Ferdinanda i Isabele
natpisi Mnogi drugi natpisi sadr`e aforizme, kra}e izreke koji su zahtijevali da se [panija o~isti od musli-
prate koje govore o op{tim istinama poput "Budi {krt mana nakon pokoravanja Granade 1492. godine. SJN!.!Qp!tkf!uj!pdj!pcj!mb!{f!jo!tub!mb!dj!kv!tb!•j!okf!ov!pe!nop!hp!cspk!oji
lukove i na rije~ima i `ivje}e{ u miru" ili "Slavite dobru "Izgleda nevjerovatno da danas u 21. vijeku tsqp!wb!j!•f!lj!~b-!tjn!cp!mb!lp!nv!oj!{nb-!jub!mj!kbo!tlph!vnkf!uoj!lb
stubove sre}u zato {to vam Alah poma`e." ne postoji sveobuhvatni katalog urezanih rije~i iz Gsbo!•ft!lb!Bsf!of!up!lpn!j{mp!acf!#Sjn!ob!qv!uv!tb!wsf!nf!of!vnkf!.
tvr|ave Mnogi natpisi prate lukove i stubove tvr|ave {to Alhambre", izjavio je Kastilja. uopt!uj#!v!Qb!mb!uj!#Wf!of!dj!kb#!v!Sj!nv/
{to ih ~ini ih ~ini jo{ te`im za ~itanje bez pomagala. Zadatak do- Istra`iva~i se nadaju da }e do kraja godine 65
jo{ te`im datno komplikuje i ~injenica da su umjetnici koji su odsto urezanih natpisa staviti u katalog i prevesti na
za ~itanje OKV!KPSL!.!Qp!tkf!uj!.
gravirali natpise koristilli ukrasna krivudava slova ko- {panski jezik, a da }e cijeli projekat biti zavr{en do mbd!hmf!eb!tmj!lv!#Af!.
bez ja se te`e ~itaju. Kaligrafija je bila razvijena umjetni- 2011. godine. Natpisi }e kasnije biti prevedeni na
pomagala ob! JJJ#! qsj!{ ob!u ph
~ka forma u kulturi koja je zabranjivala prikazivanje engleski i francuski jezik. Do sada prevedeni natpisi vnkf!u oj!l b!Wj!mkf!n b
ljudskih slika. Dizajenri pjesnici koji su ukra{avali Al- odnedavno su dostupni na DVD-u, a objavljena je i
ef!Lp!ojo!hb!up!lpn
hambru razvili su specifi~an stil pisanja. knjiga u kojoj se navodi gdje se svaki od njih nalazi
"Ovi umjetnici dizajnirali su prostor u kojem u tvr|avi i kada su nastali. j{mp!acf!qpe!ob!tmp!.
wpn!#Af!of#!v!hb!mf!.
sj!kb!n b! bv!l djk!t lf
lv!~f!#Tip!ufcz(t#!v
kampanju Okv!kps!lv/!Vnkf!uoj!.
•lb!ekf!mb!lp!kb!tmb!wf
mjl!af!ob!qp!{bk!nmkf!.

djelom
ob!tv!tqf!dj!kbm!op!{b
pwv!j{mp!acv!j{!qsj!wb!.
uof!lp!mf!ldj!kf!Tuj!wf!.
ob! j! Bmf!l tbo!e sf
Lp!fo/

B\IB!CBE!.!Uvs!lnf!ojt!ubo!dj!tkf!ef!v!qp!mkv!up!lpn!qsp!tmb!wf!gft!uj!.
wb!mb!lvm!uv!sf!v!B|ib!cb!ev/!Nj!ojt!ubs!tuwp!lvm!uv!sf!Uvs!lnf!ojt!ub!ob!ps!.
I gitara posebno
dekorisana Slikovito
hb!oj!{p!wb!mp!kf!gft!uj!wbm!qsp!tmb!wf!uvs!lnf!ojt!ubo!tlph!lvm!uvs!oph
kupatilo ob!tm!kf!}b!|j!spn!twj!kf!ub/!
34 ofekfmkb!12. 4. 2009.

MUZIKA "Editors"

Dolazi i Rokia Taore


Spljb!Usbpsf-!ibsj{nbuj•ob!nbm.
jktlb!{wjkf{eb!#Xpsme!Nvtjd#!tdfof-!obt.
uvqj~f! ob! Opljb! tufkeav! pwphpej|okfh
#U.Npcjmf!JOnvtjd!gftujwbmb#/!Qp{obub!qp
nv{jdj! lpkb! tf! pemjlvkf! opwjn! psjhjobm.
ojn! gv{jkbnb! tujmpwb! j! tqpkfn! usbej.
djpobmoph! j! npefsoph-! Spljb! Usbpsf
ebobt!wbaj!{b!opwbv!bgsj•lv!ejwv/!
Twjsbkv~j! j! ob! blvtuj•opk! hjubsj! j! ob
bgsj•ljn! usbejdjpobmojn! jotusvnfoujnb-
qpqvu! cbmbgpob! j! oahpojkb-! tqbkb! usbej.
djpobmoj! bgsj•lj! {wvl! t! qpq.spl-! tpvm! j
eaf{!vujdbkjnb/!_ftuf!vtqpsfecf!t!Usfktj
_fqnfo! epcjkb! {cph! esv|uwfop
bohbapwboji! ufltupwb! qkftbnb! j
qptfcoph! ob•job! twjsbokb! hjubsf-! b
qptubkf!qp{obub!j!qp!twpkjn!fofshj•ojn
obtuvqjnb!vajwp/

Bijons organizatorima
Veliki
"T-mobile
INmusic
poslala spisak `elja festival"
Iako je op{tepoznata stvar da ve}ina zvijezda

spektakl
Priredila: Jelena BABI]
ima sulude zahtjeve, ona je sasvim normalna {to se
Kako je do po~etka turneje muzi~ke dive Bijons takvih stvari ti~e.
Nouls preostalo ne{to manje od tri nedjelje, pripre- Podsjetimo, Bijons u Zagreb dolazi dan ranije
me za koncert u zagreba~koj "Areni" se odvijaju pu- kako bi odradila probni koncert. S obzirom na to da
nom pa rom. Ka ko bi 26. apri la sve pro {lo bez je zagreba~ki koncert zapravo prvi povodom njene
ikakvih komplikacija, organizatori tog velikog kon- evropske turneje "I Am..." odlu~eno je da }e do}i
certa trude se da ispune sve uslove koje je zahtijeva- dan prije kako bi se sve pripremilo i uvje`balo.
la tamnoputa pjeva~ica. Osim pozornice, bekstejd` i hotelske sobe za
"Bijons `eli da sve bude potpuno bijelo i stilski koju su zadu`eni hrvatski organizatori, za potpun Jelena BABI]
Lili Alen
do`ivljaj cijelog spektakla pobrinuo se francuski di-
vo go di{ nji na slje dnik

O
zajner Tieri Mugler, koji je bio zadu`en za dizajnira-
Bijons `eli da sve bude potpuno "VIP INmu sic fes ti va -
nje njenih scenskih kostima. Tieri se od Bijons ne}e
bijelo i stilski uskla|eno la", "T-Mobile INmusic
odvajati tokom cijele turneje. Plesne koreografije
imaju jednaku va`nost kao i pjevanje, budu}i da je festival" bi}e odr`an 24.
uskla|eno. Bijeli tepih, zidovi, svije}njaci, bijeli ka- ona majstor oba zanata. i 25. ju na na za gre ba -
u~, fotelja i sve ostalo", ka`u organizatori iz agencije Turneja koja po~inje 26. aprila u "Areni" Zagreb ~kom Jarunu, a ugosti}e
"Lupa promotion". zavr{ava 31. maja u Belfastu, a posjeti}e ukupno 22 vi{e od 40 inostranih i
Zatim, Bijons `eli puno svje`eg povr}a i vo}a. grada. "I Am... Sasha Fierce" je njen tre}i studijski doma}ih izvo|a~a na ~ak pet pozornica, uz
Ma ksi mal ne ko li ~i na vla kna s ob zi rom na to da album kojeg je u septembru izbacila "Columbia Re- brojne nove propratne sadr`aje.
odr`ava i mora odr`avati fizi~ku kondiciju zbog tur- cords". U samo nekoliko mjeseci album je prodat u Svi koji budu posjetili ostrvo mladih za
neje koja je jako naporna. vi{e od 900.000 primjeraka i tako zasjeo me|u 200 vrijeme festivala mo}i }e ~uti brojna zvu~na
[to se ti~e pozornice, ona bi trebalo da bude u najslu{anijih albuma prema "Bilbordovoj" listi. Al- imena iz svijeta muzike. Dosad je potvr|en
obliku modne piste, jako bogata detaljima. Uz Bijon- bum predstavlja Bijonsin alter ego Sa{u Firs koji je dolazak Mobija, Lili Alen, Farela Vilijamsa i
s dolazi nekoliko desetaka {lepera i isto toliko tona nastao, kako je pjeva~ica sama rekla, 2003. godine grupe "N*E*R*D". Pored ovih muzi~ara,
opreme kojom }e upotpuniti cjelokupni do`ivljaj. za vrijeme snimanja hit singla "Crazy in Love". "IN mu sic fes ti val" }e ugos ti ti ben do ve
"Franz Ferdinand", "Editors", kultni "Kraft-
werk", "Anthrax" i "Art Brut".

D`ord` Benson dolazi


Britanski indi rok bend "Editors" dolaze
iz Birmingema, a dosad su izdali dva studij-
ska albuma koji su osvojili top-liste i dostigli

u Beograd 23. jula


platinasti tira`, te sastavu obezbijedili nomi-
na ci je za pres ti `ne na gra de - prvi al bum
"The Back Room" donosi im nominaciju za
"Mercury Prize", a drugi "An End Has A
Poznati ameri~ki d`ez i fank Start" nominaciju za "Brit Awards". Kritika
muzi~ar D`ord` Benson nas- ih hvali, a "The Mail On Sunday" naziva
tupi}e 23. jula u Centru "Sa- dru gim sas ta vom de ce ni je na kon "Ar ctic
va", a koncert }e biti odr`an
kao specijalni program "Sum-
mertime" festivala.
Ro|en 22. marta 1943. u Pit-

"Letu {tuke"
sburgu, Pensilvanija, karijeru
je zapo~eo kao d`ez gitarista.
Tokom duge i plodne karije-
re sara|ivao je sa nizom veli-
kana d`ez muzike kao {to su
Majls Dejvis, Kvinsi D`ons, Priredila: Jelena BABI]
^et Etkins i Al D`aro. Izvor: net.hr
Benson je vi{estruki dobi-
tnik nagrade "Grammy", sni- Godinu dana nakon pjesme "Tesla", singla koji
mio je uku pno pre ko 60
je najavio pro{li album Dine [arana i benda "Letu
albuma od kojih je niz pro-
dat u platinastim ili zlatnim {tuke", objavili su novu pjesmu "Minute", sa soun- Dino [aran
tira`ima. dtracka za film "^uvari no}i". i bend "Letu
[iroj muzi~koj publici po- "^uvari no}i" je dugometra`ni rediteljski prve- {tuke"
znat je i kao pjeva~ niza pop i nac Namika Kabila, koji je pa`nju javnosti privu- objavili
R&B hitova kao {to su: "Give kao svojim dokumentarnim filmom "Informativni novu
Me the Night", "Lady Love razgovori", za koji je nagra|en "Srcem Sarajeva" pjesmu
Me (One More Time)", "Turn za najbolji dokumentarni film 2007. godine. "Minute",
Your Love Around", "Inside Film govori o telepatskim vezama me|u ljudi- sa soun-
Love (So Personal)", "In Your ma, o daljinskoj komunikaciji izme|u Mahira, no- dtracka
Eyes" ili "This Masquerade". }nog ~uvara u salonu namje{taja, i njegove supruge za film
Organizatori beogradskog @eraldine. "^uvari
nastupa su Centar "Sava" i Radnja filma prati Mahira tokom jedne no}i, no}i"
"Avalon produkcija". dok dijeli trenutke ti{ine i zami{ljenosti s Brizlom,
12. 4. 2009. vupsbl 35
N*E*R*D

muzi~ki
na Jarunu
Monkeysa".
Lili Alen, jedna od najzanimljivijih i
[kotski rock velikani "Franz Ferdinand"
na "T-mobile INmusic festivalu" predstavi}e
Mobi
"Franz
Ferdinand"

najtalentovanijih novih zvijezda muzi~ke svoj novi studijski album "Tonight: Franz
scene, postaje popularna nakon postavljanja Ferdinand". Grupa "Franz Ferdinand" 2004.
prvih demo snimaka na internetsku stranicu poharala je svijet svojim debitantskim albu-
MySpace 2005. godine. Pjesme joj nailaze Cijena mom i hit singlovima "Take Me Out", "Mati- Dosad je
na veliki interes i pozitivan odjek. Ve} 2006. dnevne nee" i "This Fire", te od tada vlada svjetskim potvr|en
godine osvaja javnost hitom "Smile" i izdaje ulaznice je top-listama, u me|uvremenu okitiv{i se ~ita-
prvenac "Alright, Still", koji se prodaje u vim nizom najpresti`nijih svjetskih muzi- dolazak Mobija,
450 kuna
milionskom tira`u. ~kih nagrada, me|u kojima su "Grammy", Lili Alen,
Farel Vilijams }e sa svojim sastavom MTV i "Brit Awards".
"N*E*R*D" nastupiti na glavnoj "T-Mobile" "Kraftwerk" je njema~ki bend koji mno- Farela Vilijamsa
pozornici ovogodi{njeg "INmusic festivala". gi smatraju utemeljiva~ima elektronske mu- i grupe
Trostruki dobitnik "Grammyja", Farel je ste- zi ke, ta ~ni je `an ra te hna tj. te hno po pa. "N*E*R*D". Pored
kao megapopularnost sara|uju}i s najve}im Sastav su osnovali Florian [najder i Ralf Hi-
imenima muzi~ke industrije poput Madone, ter 1970. godine. Kasnije je sastav pro{iren ovih muzi~ara,
Gven Stefani, D`astina Timberlejka, D`enet Dodatna na ~etiri ~lana, koliko ih ima i danas. Trenu- "INmusic
D`ekson... Farel je i jedan od najcjenjenijih tni ~lanovi sastava su osniva~i [najder i Hi-
producenata dana{njice, a poznat je kao dio
novina je
ter, te Fric Hilpert i Hening [mic. festival"
"Tuborg
producentskog tandema "The Neptunes" i metal Cijena festivalske ulaznice (za dva da- }e ugostiti
kao frontmen alternativnog rock i hip-hop na) do 1. maja je 400 kuna, do 15. juna 450
benda "N*E*R*D", s kojim i dolazi u Za-
stage"
kuna, a od 15. juna do po~etka festivala cije-
bendove "Franz
greb. na karte }e biti 500 kuna ili 125 KM, s tim Ferdinand",
Jo{ jedan velikan sti`e na ovogodi{nji da je na dan festivala ulaznica skuplja za 50 "Editors", kultni
festival, a rije~ je o Mobiju, svjetski pozna- kuna.
tom muzi~aru koji je uspje{no spojio elek- Ci je na dne vne ula zni ce je 450 ku na. "Kraftwerk",
troniku i pop i postao jedno od najva`nijih Festivalski partneri su "Nokia" i "Tuborg", a "Anthrax"
imena dens muzike ranih devedesetih, ~ija dodatna novina u odnosu na pro{la izdanja
slava traje i danas. je nova pozornica - "Tuborg metal stage". i "Art Brut"

"Simon and
objavili novi singl ~uvarom u susjednom salonu sanitarija.
Garfunkel" na turneji
Muzi~ke legende "Simon and Gar-
funkel" slu`beno su objavili datume
svoje povratni~ke turneje koja po~i-
"^uvari no}i" govore o tome kako nevidljive
nje ovog ljeta.
kop~e postaju vidljive. Upravo ta vidljivost nevi-
Nekad svjetski poznat duet, Pol
dljivog je trenutak u kojem se film raspetljava...
Sajmon i Art Garfunkel, svoju povra-
Ova pjesma samo je nastavak uspje{ne autor- tni~ku turneju zapo~e}e u gradu Ou-
ske saradnje Dine [arana i Namika Kabila, koja se klendu 13. juna ove godine. Turneja
pokazala dobitnom kombinacijom u dokumentar- "Antipodean" bi}e njihova prva tur-
nom filmu "Informativni razgovori", gdje muziku neja nakon one iz davne 1983. godine.
potpisuje Dino [aran, te je ispred prijateljeve ka- "Pro{lo je 25 godina otkad su nas Pol Sajmon i Art Garfunkel po~astili svo-
mere iznio svoju "ratnu" pri~u. jim nastupima. Mislim da je u stvari njihova povratni~ka turneja ujedno i nji-
Vi{e o novoj pjesmi otkrio je Dino [aran, koji hova opro{tajna turneja", izjavio je vo|a turneje Majkl ^ag.
ka`e da je muziku za pjesmu imao ranije, a rije~i je "Simon and Garfunkel" su njujor{ki duet koji se planetarno proslavio nakon
napisao za film. Do saradnje sa Namikom do{lo je {to je njihova muzika poslu`ila kao soundtrack za film "Diplomac" s Dasti-
tako {to su prijatelji i ista generacija. nom Hofmanom u glavnoj ulozi.
"Vjerovatno se radi i o kompatibilnosti senzi- Hitovi "Simona and Garfunkela", "Mrs. Robinson" i "Sound Of Silence" za-
biliteta. Film je zanimljiv i u dobroj mjeri hrabar uvijek }e ostati dio pop kulture, duet je za svoj rad dobio niz muzi~kih nagrada
poku{aj da se progovori o nekim postratnim tema- "Grammy", te se nalaze na 40. mjestu najpopularnijih muzi~ara svih vremena
ma. Jednostavno, bez pretenzija", ka`e [aran. po izboru presti`nog magazina "Rolling Stone".
36 ofekfmkb!12. 4. 2009.

KALEIDOSKOP
Natali
Portman

S princom ^arlsom i
Semjuelom L. D`eksonom

S Dejvidom
Birnom

Natali
Portman,
dobitnica
"Zlatnog
globusa" za
sporednu
`ensku ulogu

Glumica
s harvardskom
Davor PAVLOVI] da joj je majka posjetila Izrael, nekoliko godina kasnije. Go-
dine 1984, kada je Natali imala tri godine, porodica se prese-
od `ivotinja, ne nosi ko`u ni krzno.
"Sve moje cipele su iz 'Targeta' ili od Stele Mekartni",
ila je najmla|a ~lanica `irija u Kanu, a njeno lila u Ameriku, gdje je otac radio kao doktor. ka`e Portmanova.

B
ime je postalo popularno {irom svijeta nakon Prvo su `ivjeli u Va{ingtonu, gdje je poha|ala "^arls E. Podr`avala je PETA u borbi za prava `ivotinja, a zaje-
filma "Ratovi zvijezda". Smit", jevrejsku {kolu, poslije su se preselili u Konektitak dno sa D`ekom Hanom je putovala u Ruandu, gdje je sni-
Ona je Natali Portman, izraelsko-ameri~ka 1988. godine, a trenutno su smje{teni u Long Ajlendu. mala dokumentarac "Gorillas on the brink".
glumica, pravog imena Natali Her{lag. Natali je izjavila da zaista voli Ameriku, ali da joj je srce Kasnije je jednu bebu gorilu nazvala Gukina i pokrenu-
Karijeru je po~ela po~etkom devedesetih vezano za Jerusalim, za koji osje}a da joj je ku}a. la vlastitu liniju obu}e bez `ivotinjskih sastojaka.
godina pro{log vijeka, odbacuju}i priliku da bu- Jedino je dijete svojih roditelja, veoma je bliska s njima, Kao dijete se bila priklju~ila plesnoj grupi za o~uvanje
de dijete model i krenuv{i u svijet glume. a oni ~esto dolaze na njene premijere. prirode, poznatoj kao "World Patrol Kids".
Prvu ulogu je imala 1994. godine u filmu "Leon profesi- Iako ka`e da porodica nije religiozna, poha|ala je jevrej- Godine 2004. je bila uklju~ena u predsjedni~ku kampa-
onalac" Luka Besona. sku {kolu "Solomon [ehter" u Njujorku, a diplomirala je u nju demokratskog kandidata D`ona Kerija, a 2008. godine
Jedan od njenih motoa je bio "Bolje biti pametan nego Srednjoj {koli "Sioset". podr`ala je Hilari Klinton, iako je rekla da voli i sada{njeg
filmska zvijezda", pa je tako diplomirala na Harvardu psiho- Izbjegla je premijeru "Ratova zvijezda: Epizoda 1", kako ameri~kog predsjednika Baraka Obamu.
logiju. bi u~ila za zavr{ne ispite. Jedan njen moto Putovala je u Ugandu, Gvatemalu i Ekvador kao amba-
U dosada{njoj karijeri je osvojila nekoliko nagrada, a U junu 2003. godine je diplomirala na Harvard koled`u je bio "Bolje biti sador "FINCA International", organizacije koja poma`e `e-
najva`nija je "Zlatni globus" za sporednu `ensku ulogu u fil- na odsjeku za psihologiju, a zatim je upisala studije na He- pametan nego nama u siroma{nim zemljama.
mu "Closer". brejskom univerzitetu u Jerusalimu. U martu 2006. godine se filmska zvijezda" Kada su je pitali o djeci, rekla je da bi voljela da ih po-
Ro|ena je 9. juna 1981. godine u Jerusalimu. Njen otac pojavila kao gostuju}i predava~ na Univerzitetu Kolumbija, di`e u jevrejskoj religiji.
Avner Her{lag je izraelski doktor specijalizovan za endokri- pri~aju}i o terorizmu i njegovom suzbijanju, ali i o svom fil- Bila je u vezi s glumcima D`ejkom Gilenhalom i Ga-
nologiju (reprodukciju), a majka [eli Stivens je bila doma}i- mu "O za Osvetu". Osim toga {to je poha|ala nastavu na he- elom Garsijom Bernalom, a majskom izdanju "Voga" za
ca, koja sada radi kao Natalin agent. brejskom i engleskom, u~ila je francuski, japanski, njema~ki 2002. rekla je da je dobra prijateljica s muzi~arima Lukasom
Njeni preci s maj~ine strane bili su Jevreji iz Austrije i i arapski jezik. Dok je studirala, napisala je, kao koautor, dva Hasom i Mobijem.
Rusije, a s o~eve strane Jevreji koji su imigrirali u Izrael iz istra`iva~ka rada, objavljena u profesionalnim nau~nim ~aso- Bila je tako|e povezivana s Adamom Levinom, fron-
Poljske i Rumunije. Djed joj je ubijen u Au{vicu, a baka joj pisima. Jedan od radova pod nazivom "Enzimska proizvo- tmenom "Maroon 5", da bi se nakon spota "Carmensita" po-
je iz Rumunije bila {pijun za Britance za vrijeme Drugog dnja hi dro ge na" je objav ljen u "In tel Sci en ce Ta lent ~ela zabavljati s venecuelanskim pjeva~em Devendrom
svjetskog rata. Roditelji su joj se upoznali na Univerzitetu Searchu". Za vrijeme studiranja je imala veoma mali broj Banhartom.
Ohajo, gdje je njena majka prodavala karte. uloga. Na ~asove plesa je krenula sa ~etiri godine i plesala u
Iz bje gla pre mi je ru zbog u~e nja: Otac Bo rac za pra va `i vo ti nja: Portmanova je lokalnim trupama. U 10. godini "Revlonov" agent joj je po-
joj se vratio u Izrael, ali su ostali u kontaktu i vjen~ali se ka- vegetarijanka i borac za prava `ivotinja. Ne jede proizvode nudio da bude model, ali je odbila ponudu.
12. 4. 2009. ofekfmkb 37

"Blender
magazin"
Natali
Portman
izabrao
za jednu od
najljep{ih
`ena
na filmu
Prvu ulogu dobila u
filmu "Leon profesionalac"

Bila u vezi s glumcem D`ejkom Gilenhalom

FOTO NN

Za potrebe filma "O za osvetu" obrijala glavu

Bila je najmla|a
~lanica `irija u Kanu

diplomom
U jednom intervjuu je rekla da je bila druga~ija od osta-
le djece, da je bila mnogo ambiciozna, znala je {ta `eli i {ta Diplomirala psihologiju
hova, koju je re`irao Majk Nikols. U predstavi je igrala s
Meril Strip, Kevinom Klajnom i Filipom Sejmurom Hofma-
voli i za to je radila mnogo. na Harvardu nom.
[kolske praznike je provodila u pozori{nim kampovi- Iste godine je imala ulogu u "Zoolanderu", da bi 2002.
ma, a u 10. godini je oti{la na audiciju za "Ruthless", komad godine imala malu ulogu u "Hladnoj planini" s Nikol Ki-
o djevoj~ici koja se sprema da izvr{i ubistvo da dobije gla- dmen.
vnu ulogu u {kolskoj predstavi. Glumila je i u nezavisnim filmovima "Garden State" i
Uzela bakino prezime: Godina 1994. je bila "Closer" 2004, u kojem joj je uloga Alis donijela "Zlatnog
prelomna, kada se prijavila na audiciju za film "Leon profe- globusa" za najbolju sporednu `ensku ulogu i nominaciju za
sionalac" i dobila ulogu. Uzela je bakino djevoja~ko prezi- "Oskar".
me Portman zbog za{tite privatnosti. Za film "O za Osvetu" je obrijala glavu, tako da je na
Film se pojavio u novembru, a ona je imala 13 godina. premijeri posljednjeg dijela "Ratova zvijezda" "Osveta Sita"
Iste godine se pojavila u kratkom filmu "Developing". privukla veliku pa`nju novim izgledom.
U devedesetim godinama pro{log vijeka imala je uloge U 2005. godini je glumila u "Slobodnoj zoni" i filmu
u filmova "Heat", "Svi ka`u volim te" i "Mars napada", kao Milo{a Formana "Gojini duhovi".
i glavnu ulogu u "Divnim djevojkama". Iako Forman nije vidio nijedan njen film, smatrao ju je
Bila je prvi izbor za ulogu Julije u filmu "Romeo i Juli- sli~nom likovima na Gojinim slikama i anga`ovao je za ulo-
ja", ali su producenti odustali zbog njenih godina. gu.
Godine 1997. je igrala Anu Frank u brodvejskoj adapta- Magazin "Maksim" ju je imenovao 33. najljep{om dje-
ciji "Dnevnik Ane Frank", a odbila je glavnu ulogu u filmu vojkom na svijetu te godine, a magazin "Blender" ju je iza-
"Anywhere but here" zbog scene seksa. Me|utim, re`iser brao za jednu od najljep{ih `ena na filmu.
Vejn Vang i glumica Suzan Sarandon su prepravili scenu, pa Godine 2006. je glumila u istorijskoj drami "The other
se ipak pojavila u filmu. Za tu ulogu je bila nominovana za boleyn girl" zajedno sa Skarlet Johanson, a sljede}e godine
"Zlatni globus". u Vong Kar Vaijevom filmu "No}i boje borovnice".
Portmanova je tako|e glumila Padme Amidala u "Rato- Dok je studirala, Dala je svoj glas Darsi, djevojci Barta Simpsona u epi-
vima zvijezda". Popularnost prvog dijela "Fantomske prije- napisala je, kao zodi "Little big girl", serije "Simpsoni", a pojavila se i u
tnje" je napravio od Portmanove zvijezdu popularnu u koautor, dva spotu Pola Mekartnija "Dance tonight".
~itavom svijetu. istra`iva~ka rada U kratkom filmu "Hotel [evalije" Vesa Andersina je
U julu 2001. godine je otvorila sezonu u njujor{kom prvi put glumila gola, a u maju 2008. godine je izabrana za
pozori{tu s predstavom "The Seagull" Antona Pavlovi~a ^e- najmla|u ~lanicu `irija na 61. filmskom festivalu u Kanu.
38 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Tajna veza
Knjiga koja je
uzdrmala holandsku
kraljevsku porodicu

princeze Maksime U knjizi "Maksima, stvarna istorija", objavljenoj Zvono od stana

protekle sedmice u Argentini, a ~ija se promocija


o~ekuje u Holandiji, novinari Soledad Ferari i Gonzalo
Alvarez Gerero pi{u o burnoj i strastvenoj vezi

Autori knjige tvrde da znaju


Princeza intimne detalje veze, kao da
Maksima su bili u istoj sobi sa parom

Nata{a TE[I] Maksiminog djevoja~kog prezima Soregiete sjetio u Njujorku. Maksima je tada okon~ala ge da je Maksima u Njujorku `ivjela sa de-
na vratima stana koji su njih dvoje navodno ve} poljuljanu vezu sa Cimermanom koji se ~kom kojeg je prevarila dok je bila u posjeti
tanodavac ili partner? Dvoje dijelili u Njujorku. Maksima, ro|ena u Argen- iselio iz njihovog zajedni~kog stana. Pri~a se [paniji. Maksima Soregiete navodno je Ditera

S
argentinskih novinara neda- tini gdje je odrasla i diplomirala ekonomske dalje nastavila kao u bajci, vjen~anjem Maksi- Cimermana srela samo dva puta u `ivotu, a
vno su iznijeli "so~ne" deta- nauke, u to vrijeme bila je zaposlena kao in- me i princa Vilijama Aleksandra u februaru U ime kako je on bio njen stanodavac njegovo ime
lje o Di te ru Ci mer ma nu, vesticioni bankar za banku Dresdner Klein- 2002. godine. princeze nalazilo se na vratima.
nekada{njem navodnom de- wort Ben son, dok je Ci mer man ra dio za Autori knjige sada tvrde da znaju intimne Maksime Afera "Cimerman" nije jedina neprili~na
~ku Maksime Soregiete, da- {vedsku kompaniju, navodi se u knjizi o prin- detalje veze, kao da su bili u istoj sobi sa pa- portparol tvrdnja o princezi Maksimi u knjizi koju su
nas prin ce ze Ma ksi me od cezi Maksimi. rom. Za Cimermana se ka`e da je "nestao sa holandske holandski mediji i kancelarija kraljevske poro-
Holandije. U knjizi "Maksi- Kada je do{lo do zahla|enja odnosa u nji- vidika", prema rije~ima Soledad Ferari u inter- kraljevske dice odbacili kao bezna~ajnu, sa recenzijama
ma, stvarna istorija" objavljenoj protekle se- hovoj vezi, Maksima je prihvatila poziv stare vjuu koji je dala argentinskom magazinu "Per- porodice koje kritikuju pogre{no navedene ~injenice.
dmice u Argentini, a ~ija se promocija o~ekuje {kolske prijateljice i otputovala u Sevilju u fil", pa se name}e pitanje ko im je dao detalje odbacio Maksimini roditelji, na primjer, nisu iz
u Holandiji, novinari Soledad Ferari i Gonzalo [paniji, gdje je prisustvovala poznatom festi- objavljene u knjizi. tvrdnje hotela "Ric" u Londonu putem televizijskog
Alvarez Gerero pi{u o burnoj i strastvenoj ve- valu prolje}a, na kojem je u aprilu 1999. godi- Ali pri~a o romansi ne zavr{ava se ovdje. autora prenosa posmatrali Maksimino vjen~anje u
zi. Da li je pri~a istinita? ne upo zna la ho lan dskog prin ca Vi lija ma U ime princeze Maksime portparol holandske Amsterdamu, kako su Ferarijeva i Alvarez na-
Ime Ditera Cimermana pojavilo se ispod Aleksandra. Dvije sedmice kasnije on ju je po- kraljevske porodice odbacio je tvrdnje iz knji- pisali u knjizi, ve} iz hotela u Briselu.

Supruga danskog princa i dalje obavlja zvani~ne du`nosti


Princeza Viktorija
u Rio de @aneiru Trudno}a nije prepreka
Priredila: Nata{a TE[I] ku vojne obuke unaprije|ena u ~in poru-
~nice.
Supruga danskog princa Joakima, Zavr{iv{i vojnu obuku, princeza Me-
princeza Mari, iako u visokoj trudno}i, ri krenula je koracima drugih ~lanova
pridru`ila se ostalim ~lanovima kraljev- kraljevske porodice, uklju~uju}i djevera
ske porodice u Nimidegabu, tokom vojne princa Joakima, koji je rezervni major
parade kojom je obilje`ena 60. godi{nji- danske vojske, kao i njegova majka dan-
ca Dr`avne garde Danske. ska kraljica Margaret. Prestolonasljednik
Samo mjesec dana prije termina po- Frederik zavr{io je pro{irenu obuku u
roda i dolaska najnovijeg ~lana danske mornarici, vojsci i vazduhoplovnim sna-
kraljevske porodice na svijet, budu}a gama, a posebno je zanimljiva ~injenica
mama princeza Mari (33) izgleda sretno i
zadovoljno. Ovim je pokazala koliko su
Nedavna posjeta {vedske prestolonasljednice Brazilu podudarila se sa ~lanovi evropskih kraljevskih porodica Princeza pokazala
jedrili~arskom trkom "Volvo Ocean Race" u Rio de @aneiru, gdje je posve}eni svojim du`nostima i koliko ih koliko su ~lanovi evropskih
princeza Viktorija pozdravila ~lanove {vedskog tima. ozbiljno shvataju. Princeza Mari, ro|ena kraljevskih porodica
Velika svjetska trka "Volvo Ocean Race 2008 – 2009" zapo~ela je u u Francuskoj, druga je supruga danskog posve}eni svojim du`nostima
{panskom gradu Alikante 11. oktobra 2008. godine gdje su u~esnike is- princa Joakima sa kojim se vjen~ala u
pratili ~lanovi kraljevskih porodica [panije i [vedske. Trka je takmi~are maju 2008. godine.
odvela preko Indije, jugoisto~ne Azije i Kine. Sa jakim odnosima prema vojsci, da je pro{ao obuku elitne mornari~ke
Princeza Viktorija ranije je prisustvovala dobrotvornom ru~ku organi- posebno Dr`avnoj gardi, proslava godi{- specijalne jedinice.
zacije za pomo} djeci "Childhood Brasil Charity", tako|e u Rio da njice ove jedinice bio je zna~ajan doga- Kraljica, koja je na ~elu oru`anih
@aneiru, nakon ~ega je posjetila izlo`bu u Muzeju moderne umjetnosti |aj za cijelu kraljevsku porodicu. snaga Danske, tako|e je prisustvovala
povodom 85. godi{njice {vedske komapnije "Ericsson" u Brazilu. paradi povodom proslave 60. godi{njice
Princ Frederik ponosno je izvr{io
Naredni dan princeza Viktorija plovila je kao po~asni gost na jedrilici Dr`avne garde, ona je ranije unaprije|e-
smotru vojnika u pratnji supruge prince-
"Ericsson 4" tokom u luci Rio de @aneira, a poslije se fotografisala sa na do ~ina majora. U njenoj pratnji bio je
ze Meri. Danska princeza Meri (37), ro-
~lanovima tima. Kapetan Magnus Olson iskoristio je priliku i odsustvo suprug princ Henrik i njena mla|a sestra
|ena u Australiji, ovaj put bila je i sama
Viktorijinog vjerenika Daniela Vestlinga da u obraz poljubi princezu.
u uniformi, kako je nedavno, po zavr{et- princeza Benedikte.
12. 4. 2009. ofekfmkb 39

PUTOPIS Jedan od mnogobrojnih vinograda


FOTO NN

Kalifornija,
poznata po
proizvodnji
vina

U regiji Paso Robles ima


oko 170 vinarija

Zemlja bo`jeg pi}a


Priredio: Boris \URI] vinograda u Kaliforniji, koji je brzo postao
omiljena destinacija testera vina.
obli`nji San Simeon, tako|e je uticao na
atmosferu u gradu.
Mogu}e je jedan dan oti}i u ve}u i pozna-
tiju vinariju smje{tenu na ruti 46, a sljede}i dan
ored svih svojih priro- Kalifornijska regija Paso Robles ima oko "Bio je to zemljotres ja~ine 6,6 stepena mogu se zaputili rutom 46 prema nekom vino-

P
Posjetioci
dnih lje po ta, ame ri ~ka 170 vinarija, {to je mnogo vi{e od 35 vinarija Rihterove skale i bukvalno je sravnio ve}inu gradu u kojem }e im vino najvjerovatnije sipati
se obi~no
savezna dr`ava Kalifor- koliko je postojalo prije 10 godina. zgrada", rekla je Levinova. sam vinar. Ili ako im nijedna od tih opcija ne
pitaju
nija je u svijetu poznata i Veliki doprinos za razvoj te regije dao je Pored toga, regija je ostala privla~na za odgovara, kako ka`u vinari, potrebno je da se koju
po proi zvo dnji vi na, a prije tri godine film "Stranputice" koji je na za- sve ljubitelje vina. samo prepuste bogu vina Bakusu da im on vinariju
mno gi je na zi va ju ze - bavan na~in prikazo putovanje amaterskih tes- Zbog velikog broja vinarija, posjetioci ~es- odredi najbolju putanju za testiranje poznatih posjetiti
mljom bo`jeg pi}a. U pogledu tera vina u Kaliforniji. to postavljaju pitanje: "Koju vinariju posjetiti?" kalifornijskih vina.
U pogledu vinarske industrije najvi{e se Film je tako|e prikazao predivne scene
vinarske
razvija kalifornijska regija Paso Robles. tog podru~ja {to je ponukalo mnoge ljude da
industrije
"Probajte ovo", rije~i su kojima Marta do|u u Paso Robles.
Klajd, menad`er Vinskog vrta "Skulptera" u najvi{e
Nekoliko vinarija iz tog kraja je osvojilo
istoimenom kalifornijskom gradi}u Paso Ro- se razvija najvi{e nagrade na me|unarodnim i nacional-
bles, do~ekuje goste dok im sipa vino kaber- kalifornijska nim takmi~enjima, a magazin "Hrana i vino" je
nje sovinjon. regija ocijenio Paso Robles kao "najperspektivniju
Ne propu{ta priliku da istakne da je to Paso vinsku regiju u Kaliforniji".
prvo vinta` vino koje su proizveli. Robles Posjetioci ka`u da u toj regiji postoji toliko
U sobi za testiranje bo`jeg pi}a, kako vi- soba za testiranje da je potreban ~itav vikend
no ~esto zovu, obi~no odjednom bude deseti- da bi se sve obi{le.
Neke od tih vinarija su velike i jako po-
znate, kao {to je slu~aj sa vinarijama "Eberle" i
"J. Lor", dok su neke male i porodi~ne kompa-
nije kao {to su "Vilikana" i "Pajpstoun".
Posjetioci, koji nisu ljubitelji vina, mogu
u`ivati u blagim padinama, velikim hrastovi-
ma, bijelim ogradama koje okru`uju prostor sa
konjima, orlovima koji kru`e nebom i drugim
prirodnim ljepotama.
Centar Paso Roblesa je ispunjen prodavni-
cama i restoranima, a tu je i moderno kino sa
10 malih sala {to ga ~ini interesantnim za po-
sjetiti.
Pored svega toga, tu je i agroturizam koji
uklju~uje ativnosti kao {to su testiranje masli-
novog ulja i kupovina svje`ih biljaka i proizvo-
da sa farmi.
Jednostavna farmerska zajednica ran~a Pa-
so de Robles, koja postoji od 19. vijeka, pozna-
ta je po prirodnim izvorima vrelog sumpora.
Prvi doseljenici na to podru~je, uklju~uju-
ne amatera testera koji miri{u, prou~avaju i
}i Drurija D`ejmsa, ujaka poznatog bjegunca
probavaju razne vrste vina, dok se u pozadini
U sobi za D`esija D`ejmsa, su dobro znali iskoristiti te
~uje pjesma nekog pjeva~a kao {to je na pri- testiranje izvore izgradiv{i manje banje.
mjer Nil Jang. vina
Nakon dolaska pruge Sautern Pacifik Rej-
Ispred sobe obi~no ~eka grupa posjetilaca odjednom
bude na lroud 1886. godine, posjetioci su otkrili banje i
iz obli`njeg Ataskadera, koji su krenuli u je-
dnodnevnu turu probanja vina.
desetine uskoro je izgra|en hotel, zatim opera, {tala za
amatera `ivotinje kao i manja biblioteka.
Oni obi~no organizuju mali piknik u bli- testera
zini kolekcije skulptura koje je naru~io vlasnik Mnogi posjetioci su kupili zemlju i izgra-
vinarije Voren Frenkel, ljekar iz Paso Roblesa. dili male vikendice da bi mogli du`e koristiti
Nekoliko velikih skulptura konja, puma i izvore. Ostali mogu odsjesti u hotelu Paso
velikih rije~nih riba napravljenih od granita i Robles Inn i unajmiti spa sobu sa vanjskom
bronze izradio je poznati kalifornijski umje- kadom u koje dolazi ljekovita sumporna voda.
tnik D`on D`eger, a neke od njih su ve}e i od "Kako su se farmeri i ran~eri preusmjerili
sedam metara. na uzgajanje maslina i gro`|a, tako se i grad
"Jeli smo hljeb i sir i popili smo fla{u ka- promijenio", obja{njava Barbara Levin, vla-
bernjea", rekao je jedan od posjetilaca vinarije snica butika "Blenders", koji je otvoren prije
Li Snajder (59) iz Orand` Kauntija. 34 godine.
"Skulptera" predstavlja jedan od novijih Zemljotres koji je 2003. godine zadesio
40 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Samra&Irina

Edina
Osman~evi}

"Sarajevo Oriflame
Bejg je bio prvi pakistanski dizajner koji je uveo dizajnerski veo
sa printom, te prozra~ne pamu~ne tkanine koje su dostupne
mnogima, a po njegovom mi{ljenju veoma su moderne
Rizvan Elma DUVNJAK, Nata{a TE[I]
Bejg
ino} je u Sarajevu zavr{en 22. Fashion

S
Week, pod pokroviteljstvom "Oriflame"
kozmetike, koji je po~eo 7. aprila revi-
jom za djecu i tinejd`ere. Revije su ve-
}im dijelom odr`ane u Domu Oru`anih
snaga BiH, a veliko interesovanje svo-
jim kreacijama je izazvao pakistanski
dizajner Rizvan Bejg. Kao i pro{lih godina pre-
vladavali su bh. dizajneri, pa je njih 20 ove godi-
ne predstavilo svoje kreacije. Neka od imena su
Blanka Zgonjanin sa svojom kolekcijom "Lolita
Blanka", zatim Edina Osman~evi} koja je pred-
stavila 25 modela od d`insa, a me|u njima i ve-
~ernje haljine. Na Sedmici mode svoje umije}e
su, izme|u ostalih, pokazali i studenti Tehni~kog
fakulteta iz Biha}a, Odsjek tekstilni dizajn. Me-
|u njima je Nermina Suba{i} koja je uradila kre-
acije od crvenog i crnog satena, sa {e{irom kao
modnim dodatkom, dok je studentica Amela Pa-
{ali} predstavila haljine u svijetlim bojama, po-
put tirkiza.
"Oriflame Fashion Week" }e biti odr`an u Tu-
zli, Banjaluci i Mostaru.
Suorganizatorica Fashion Weeka Mirjana De-
ak je, izme|u ostalog, tokom protekle Sedmice
mode kazala kako se ve} 11 godina trude podr`ati
doma}u kreativnost i dizajnere, ali da je bez po-
dr{ke dru{tvene zajednice upitno odr`avanje Se-
dmice mode najesen. Rizvan
Najve}u pa`nju privukla je revija pakistan- Bejg
skog dizajnera Rizvana Bejga kojeg kriti~ari opi-
suju najlaskavijim pridjevima. Bejg je oprezan i tanu 1986. godine kao "na ivici revolucije" i "pre- Prisustvuju}i vjen~anju u Kara~iju sa prijateljima,
razumno osjetljiv sa svim uticajima u svom `ivo- trpanu radikalnim idejama". Rizvan Bejg opu{teno je komentarisao kako su
tu. Istinski se mo`e re}i da je on pro{ao mnoge On je bio jedan od tih modnih radikala koji je pakistanske `ene lijepe, ali kako su bijedno obu-
stvari i uradio mnogo. prekr{io sva pravila. Sasvim je neobi~na, gotovo ~ene. Prijatelji su ga izazvali da on kao dizajner
Rizvan Bejg opisao je modnu scenu u Pakis- slu~ajna avantura koja ga je odvela u svijet mode. po~etnik napravi neke kreacije za `ene. Zbog svo-
12. 4. 2009. ofekfmkb 41

Rizvan
Bejg
na kraju
revije

Blanka
"Oriflame Zgonjanin
Fashion
Week"
}e biti
odr`an
u Tuzli,
Banjaluci
i Mostaru

Fashion Week"
Ove
godine
20 bh.
dizajnera
predstavilo
svoje
kreacije

Amela
Pa{ali}

je tvrdoglavosti prihvatio je ovaj izazov kako bi zvan je predstavio svoje radove. "Nisam `elio da
dokazao svoj stav. {okiram. Golotinja nije kultura koju smo mi nasli-
Nakon {to je uradio prve kreacije, Rizvan vi- jedili. Ja vjerujem u tradiciju", objasnio je on, do-
{e nije mogao nazad. Pozvan je da organizuje mo- daju}i kako ne dozvoljava da se njegov rad izgubi
dnu reviju u dobrotvorne svrhe i preko no}i je u moru tradicionalnih vezova i tkanina koje se ko-
Nakon postao glavna tema razgovora u gradu. Svakako, riste u {ivanju vjen~anih haljina u Pakistanu.
{to je ovo ne zna~i da je on prestao da se razvija i napre- Obja{njava kako mu se svi|a da zadr`i osno-
uradio duje. On obja{njava koncept mode onako kako je vni tradicionalni izgled nevjeste u Pakistanu, ali
prve on vidi. "svi|a mu se da se zabavlja konceptom". Stoga on
kreacije, Rizvana Bejga ponekad ljuti me|unarodna skra}uje {alvare, ko{ulje, kombinuje zapadne sa-
Rizvan modna kultura, koja ~esto poistovje}uje pakistan- ronge sa suknjama i, naravno, dok su svi izvan
vi{e nije sku i indijsku modu. kontrole sa bojama, Rizvan Bejg vjeran je pastel-
mogao "To uop{te nije ista stvar. Mi imamo razli~ite nim tonovima.
nazad identitete i dolazimo sa razli~itih mjesta i idemo u "Ja nisam modna `rtva i volim da odje}a koju
druga~ijim pravcima. U ovom smislu, mi dizajneri kreiram bude neobi~na".
postajemo ambasadori Pakistana svaki put kada On je bio prvi pakistanski dizajner koji je
izla`emo na me|unarodnim modnim revijama", uveo dizajnerski veo sa printom, te prozra~ne pa-
obja{njava Bejg. mu~ne tkanine koje su dostupne mnogima, a po Rizvan
Na Azijskoj reviji za vjen~anja u Deliju, Ri- njegovom mi{ljenju veoma su moderne. Bejg
42 ofekfmkb!12. 4. 2009.

NAUKA Istra`iva~i mogu da izbri{u


odre|enu memoriju
u mozgu
Tod Saktor
FOTO NN

Osoba koja
popije samo
Otkri}e jednu pilulu
ameri~kih mo`e se rije{iti
hroni~nog
nau~nika straha
iz Bruklina i lo{ih navika

Izumili pilulu za
brisanje memorije
Priredio: Boris \URI] bi o~uvao nau~ene informacije.
Ako do|e do njegovog unapre|enja, lijek
{to predstavlja nau~eno pona{anje.
"Na kraju, mogla bi biti kori{tena za una-
Ameri~ki nau~nici Medi- bi mogao pomo}i u lije~enju demencije, zabora- pre|enje memorije i procesa u~enja", pojasnio je

A
cinskog centra "Suny" u vnosti i drugih problema vezanih za memoriju. Lijek bi Saktor.
Bruklinu nedavno su do{li Do sada je istra`ivanje sprovedeno samo na mogao Dodaje da su umjetnici i pisci do sada bili ti
do nevjerovatnog otkri}a, `ivotinjama. pomo}i u koji su predvodili istra`ivanja identiteta ~ovjeka Pilula
kada su izumili pilulu za Ali nau~nici isti~u da je memorijski sistem lije~enju i njegove svijesti i memorije. mo`e biti
kori{tena
brisanje memorije. kod `ivotinja sli~an onom kod ljudi, tako da je demencije "Ali ipak su bili nau~nici ti koji su poslali za
Zahvaljuju}i tom otkri}u, mogu}e da bi lijek uspje{no djelovao i na ljude. i zabora- ~ovjeka na Mjesec i napravili letjelice koje su unapre|enje
istra`iva~i mogu da izbri{u odre|ene memorije Otkri}e tako zna~ajnog memorijskog mole- vnosti obi{le ve}inu planete, kao i podmornice koje procesa
u~enja
u mozgu upotrebom samo jedne supstance. kula i njegov potencijal su dio op{teg trenda koji mogu da idu na dno okeana", ka`e Saktor.
Tako se, kako isti~u nau~nici, osoba koja zaokuplja mnoge eksperte u zadnjih nekoliko Danas neuronauka, koja je jedva postojala
popije samo jednu pilulu, mo`e rije{iti hroni- godina - neuronauke, koja se bavi prou~avanjem prije nekoliko decenija, ka`e Saktor, do`ivljava
~nog straha, traumatskih gubitaka u pro{losti i mozga. Blokira procvat i brzo se razvija, ~ime privla~i milijarde Istra`ivanje
lo{ih navika. "Ako se ta molekula poka`e onoliko va- djelovanje dolara za dalji razvoj. sprovedeno samo
na `ivotinjama
Istra`iva~i iz Bruklina su to postigli koriste- `nom koliko mi smatramo da jeste, uskoro supstance Ameri~ki Nacionalni institut zdravlja pro{le
}i jednu dozu eksperimentalnog lijeka koji dje- bismo mogli vidjeti njenu prakti~nu primjenu", koju godine je potro{io 5,2 milijarde dolara na proje-
luje na podru~ja mozga koja su zadu`ena za rekao je doktor Tod Saktor, pedesetdvogodi{nji mozak kte vezane za prou~avanje mozga, {to je gotovo
~uvanje specifi~nih oblika memorije, kao {to je neuronau~nik, koji predvodi istra`iva~ki tim u koristi za 20 procenata njihovog ukupnog bud`eta.
emocionalna povezanost, op{te znanje i motor- Medicinskom centru "Suny" u Bruklinu i koji je o~uvanje Saktor je jedan od stotinu istra`iva~a koji
ne funkcije. prvi demonostrirao u~inak lijeka. nau~enog poku{avaju odgovoriti na pitanje koje zaokuplja
Novi lijek, kako poja{njavaju nau~nici, blo- Saktor isti~e da se ta pilula mo`e koristiti za sve moderne mislioce: Kako je mogu}e da dio
kira djelovanje supstance koju mozak koristi da lije~enje traume i odvikavanje od ovisnosti i sve obi~nog tkiva uhvati i sa~uva sve informacije,
po~ev od pjesama, emocionalnih reakcija, pa do
lokacija omiljenog bara i udaljenih scena iz dje-
tinjstva?
Ideja da iskustvo ostavlja neke tragove u
mozgu datira jo{ od vremena Stare Gr~ke, kada
je Platon obja{njavao urezivanje u pam}enje kao
metaforu udaranja pe~ata na vosak.
Godine 1904. njema~ki u~enjak Ri~ard Se-
mon je urezivanje informacija u ~ovjekovu me-
moriju nazvao engram.
Prema ranijim studijama, engram predstav-
lja odre|ene mo`dane }elije koje se aktiviraju
nakon odre|enog pro`ivljenog iskustva.
Mozak ~uva pam}enje tako {to razvija ko-
munikacione veze izme|u tih }elija.
Decenijama nakon {to je taj proces opisan ne osobine. Pokazalo se da supstanca PKMzeta
{ezdesetih godina pro{log vijeka, nau~nici su predstavlja glavnu komponentu za izgradnju ve-
prona{li nekoliko desetina molekula koje su za izme|u }elija.
u~estvovale u tom procesu. "Nakon ovog saznanja po~eli smo se foku-
U nau~nom magazinu "Nature Neurosa- sirati na PKMzeta molekule da bismo bili sigur-
jens" dva istaknuta stru~njaka D`ef Lihtman i ni u njihovu ulogu", rekao je Saktor.
D`o{ua Sejns su 1999. godine izlistali 117 mole- On je zajedno sa svojim timom napravio li-
kula koje su zadu`ene za formiranje komunika- jek koji je uticao na djelovanje te molekule i
cionih veza izme|u }elija. ispostavilo se da je PKMzeta zaista glavna mo-
Jedna od tih supstanci je imala neuobi~aje- lekula u formiranju i o~uvanju pam}enja.
12. 4. 2009. ofekfmkb 43

PIRAMIDA SILA KOJA


VU^E U
SREDINU
PJEVA^,
MIROSLAV
JEDAN
ZAVR[ETAK
[AHOVSKE
PARTIJE
ENIGMATSKE
NOVINE
RADIJUS NATA PJEVA^ICA
NJEGOMIR
MELODIJA,
NAPJEV
PJEVA^ICA
IRINA
(VIDI SLIKU)
Rje{ava se tako {to slovima iz prethodne rije~i dodamo
jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. PJESNIK,
DIZDAR
SOBNI
DRUG ONO [TO SE
DAJE U
ZALOG
SI]U[NI DIO
VODORAVNO: POLET,
ZANOS
NE^EG
(TUR.)
PETI DIO
1. Rimski 1,
2. Auto-oznaka DOBAR KONJ
za Ni{, KONAC MU@JAK
]URKE
3. Glumica (MN.)

@irardo, STANICE
ORGANIZMA
4. Pje{~ani nanos SLOVA IZA
UKRASNA
"[" I "C"
u pustinji, RIJE^
(MN.)
5. Na{a rijeka,
6. Marljive, MA[INSKA
RUMUNIJA PU[KA
vrijedne, NATURATI
7. Sredi{te,
srednji dio. ALT
SPLETKA
100 m2

RIJEKA U ANKONA
AMERICI KONTROLA

KLASI^NA UKR[TENICA PJEVA^ICA


JAHOVI]
ZA
(LAT.)
U TAJ ^AS
1 2 3 4 5 6 7 8 9 10
VOLT
TJESNAC U URO[EVAC
GRAD I LUKA
11 12 13 14 GR^KOJ
(T.B.) BEZVLA[]E U FRAN-
CUSKOJ

15 16 17 18 OSTRVO U KORALJNA
BERINGOVOM OSTRVA
MORU CAREVI
19 20 21 22
LIK IZ
KRLE@INOG
23 24 ROMANA,
FILIP

SLOVA IZA
25 26 27 28 29 GRAD U "I" I "NJ" OP[TINSKI
KONGU KOMITET
RIJEKA U (KRAT.)
SIBIRU
30 31 32
PLATNENO
1. I 3. SUKNO
VOKAL VRSTA
33 34 GOVEDA

CVIJET NA KALIJ
VO]KAMA
SUMPOR KOJI PRI-
URE\AJ ZA
VODORAVNO: LANSIRANJE
PADAJU MENI

2/! Sb{nbl! j{nf}v! sfepwb-! 7/! Kfeob! blbefntlb! ujuvmb-! 22/! Jnf! hmvnjdf! ]vsj•jo-! 23/! Fwp-
fup-! hmf"! )jubm/*-! 25/! Op~ob! qujdb-! 26/! Jotflu! tmj•bo! q•fmj-! 27/! Nmbeb! vebub! afob-! tobkb-! 29/ ILIRSKI SAUDIJSKA
POKRET ARABIJA
Wstub!lpoktlph!ipeb-!2:/!Lsbujdb!{b!#djslb#-!31/!_pwkfl!wfpnb!ojtlph!sbtub-!33/!Bvup.p{oblb
{b! Tqmju-! 34/! _pwkfl! lpkj! ekfmvkf! tuwbsbmb•lj-! 36/! Tbtubwoj! wf{ojl! v! pesj•opk! sf•fojdj-! 38/ VRH U OSIJEK
KULTURAN,
Pcmj•kf-! gjhvsb-! 39/! \bipwtlb! gjhvsb-! 41/! Kfeop! joejkbotlp! qmfnf-! 43/! Tmjlbslb! Qfusj~-! 44/ [VAJ- OBRAZOVAN, VRSTA
CARSKOJ PROSVIJE]EN PODNOG
Pcmphb!{b!{jepwf-!45/![njkb!puspwojdb!ob|ji!lsbkfwb/ (.AV.Z) PREKRIVA^A

BILJE[KA,
USPRAVNO: PRIMJEDBA
(LAT.)
2/!Qptupubl-!3/!Qbtnjob-!tpsub-!4/!Qkftnb!v{wj|foph!tbesabkb-!5/![obl!{b!sbejk-!6/![vcoj!hmbt
SKR[ITI
)e-!u*-!7/!Qsjep|mpdb-!8/!Tlsb~fojdb!{b!#lpoktlb!tjmb#-!9/!Qsbwbd!lsfubokb!sjkflf-!:/!Wstub!ajub. @IV,
SOUTH JU@NOITALI-
sjdf-! 21/! Sbtubkbokf-! 24/! Nvtmjnbotlj! ob{jw! {b! isj|~bojob-! lbvs-! 27/! _jubw-! dkfmplvqbo-! 28/ AMERICA JANSKI PLES
(KRAT.)
Bnfsjdbo!Bjsmjoft!)lsbu/*-!31/!Nmbevo•f!qujdf-!32/!Sjkflb!v!Nb}bstlpk-!34/!Qptvejdf!{b!qsbw.
mkfokf!nbtmbdb-!35/!Kfebo!ifnjktlj!fmfnfou-!37/!Sjkflb!v!Ckfmpsvtjkj-!3:/!Pshbo!•vmb!wjeb-!42/ TONA
POVRATNA RAZRED RIMSKI: 6
DOBAR PRIM-
Lsbujdb!{b!#jufn#-!43/!Bvup.p{oblb!{b!Upsjop/ ZAMJENICA HENRI VOLT JENJIVA^
TAKTIKE
O/!OJLPM_J^

KLIN
ARHIVAR

Rje{ava se tako {to slovima u prethodnoj rije~i oduzmemo PRITOKA


jedno slovo i premetanjem dobijemo novu rije~. LOARE U
FRANCUSKOJ

GRAD NA
BALEARIMA
(.N.A)

TUNIS

VODORAVNO: ZAPAD JEDNA


KATEGORIJA
U BOKSU
1. Ravnati peglom,
2. Ostav{tina (mn.), PROBA,
EKSPERI-
3. Vrsta staklene posude, MENT
4. Naziv za sve ni`e
biljke koje u sebi imaju VRIJEME
IZME\U
hlorofil, 5. Nemani, a`daje, SVR[ETKA
DANA I NO]I
6. Znak za lantan,
7. Me|unarodna oznaka
JEZERO U
za Austriju. RUSIJI

DRAMA
HENRIKA
IBZENA
44 ofekfmkb!12. 4. 2009.

ZOOLOGIJA
Mogu}e je
U podru~jima sjeverne Afrike ukrstiti konja
magarci su bili po{tovani
kao bo`anstva i magaricu,
i tada se
dobija mazga,
ali i magarca
i kobilu, da bi
se dobila mula
Magarac,
doma}a
`ivotinja iz
reda kopitara

za prenos manjeg tereta


Pripremio: Dragan SLADOJEVI] izdu`ene. Poput konja, odli~ni su i brzi vidljive. Kao i kod konja, i kod magaraca
trka~i. Noge su im ponekad zebrasto pru- treba razlikovati divlje od podivljalih do-
agarac je doma}a `i- gaste, a trbuh bijel, kao i podru~ja oko ma}ih magaraca. Mogu}e je ukrstiti konja i

M
votinja rasprostranje- o~iju. magaricu i tada se dobija mazga, ali i ma-
na po ci je lom Bo ja krzna im je si va ili sme |a do garca i kobilu, da bi se dobila mula. Oba
svijetu. Njihov izvor- crne, ponekad crvenkasta. Pored toga, ma- hibrida se gaje kao doma}e `ivotinje.
ni oblik je afri ~ki garci mogu biti i {areni, a potpuno bijeli su Za razliku od konja, magarci se koriste
magarac. Kao i sve vrlo rijetki. Rep ili ~e{}e, jedan njegov dio,
za prenos tovara manje mase, pa ga obi~no
vrste iz njihove fami- uz svoja stada vode sto~ari kako bi prenije-
lije, magarci su kopitari koji imaju samo je- Za razliku od konja, li hranu i odje}u.
dan prst oblo`en ro`nom navlakom u vidu Parenje kod magaraca mogu}e je to-
magarci imaju vi{e izra`ene
kopita. kom cijele godine, ali se obi~no odvija u
u{ne {koljke prolje}e. Nakon gestacije od 12 do 14 mje-
Za razliku od doma}ih konja, kopita
magarca prilago|ena su kamenoj, neravnoj seci, dolazi na svijet obi~no jedno mladun-
podlozi. Daju im siguran oslonac, ali nisu prekriven je dugim dlakama. ~e, a ponekad se ra|aju blizanci.
pogodni za brzo tr~anje. Kopita te{ko po- Svi su biljojedi. Vilice su im izdu`e- Magarci su po pravilu dugovje~niji od
dnose vla`nu klimu srednje Evrope i sklona ne, izme|u sjekuti}a i o~njaka imaju dijas- konja i mogu biti i stariji od 40 godina.
su pucanju i stvaranju dubokih pukotina u temu. Ljudi su doma}e magarce koristili i za
kopitu gdje mo`e do}i do truljenja. Dobra i Za razliku od konja, imaju vi{e izra`e- prehranu, kori{teno je i mlijeko magarica,
redovna kontrola kopita je zbog toga od `i- ne u{ne {koljke. Pored vanjskih razlika ali i njihova ko`a. U podru~jima sjeverne
votne va`nosti za magarce. izme|u doma}ih magaraca i konja, razliku- Afrike magarci, i divlji i doma}i, bili su po-
Noge ove `ivotinje su visoke, tanke i ju se i osobinama koje na prvi pogled nisu {tovani kao bo`anstva.

Le{inar - `ivotinja koja se hrani strvinom

Jede meso, ali ne ubija dio isto~ne Azije.


Svi supovi, ptice iz porodice le{inara,
velike su i smatraju se najve}im grabljivi-
cama. Najve}i, himalajski le{inar (Gyps hi-
malayensis) dose`e raspon krila do 2,89
metara i mo`e biti te`ak ~ak do 12 kilogra-
ma.

Mogu vidjeti strvinu


na udaljenosti od nekoliko
Pripremio: D. SLADOJEVI] kilometara
Le{inar je `ivotinja koja se hrani me-
som prethodno umrle `ivotinje. Pri tome, Kod svih vrsta glava i vrat su pokrive-
ona nije usmrtila tu `ivotinju. To zna~i da ni gustim, bijelim paperjem. Vrlo sna`an
ne hvataju `ivi plijen i hrane se gotovo is- kljun je dug i srpolik. Uz korijen vrata ima-
klju~ivo strvinom. ju pernati nabor koji je sprijeda prekinut.
Njegova funkcija u eko-sistemima je Krila su im vrlo duga~ka i {iroka, a rep re-
po~etak razlaganja organske materije. Oni lativno kratak i ravan ili lagano zaobljen.
prethode razlaga~ima u lancu ishrane. Le{inare je uglavnom mogu}e vidjeti
Le{inari (Gyps) su rod u potporodici dok "{estare" u krug, povremeno visoko,
strvinara starog svijeta (Aegypiinae). Dio periodi~no s dubokim zamasima krila.
su porodice Accipitridae. Poznati le{inari Kratkorepe vrste pola`u jedno jaje,
su supovi, kondori, rakuni, tvrdokrilci roda dok dugorepe mogu polagati i dvoje. Gni-
Nicrophorus, te pojedine ose. jezde se i `ive u kolonijama. Imaju vrlo do-
Osam vrsta, koliko ih ima u ovom ro- bar vid i mogu vidjeti strvinu na udaljenosti
du, nastanjuju ju`nu Evropu, Afriku i ju`ni od nekoliko kilometara.
12. 4. 2009. ofekfmkb 45

Vodi~ Nedjeljni Vodi~


Pi{e: Dragana ZEC,
BANJALUKA astrolog SARAJEVO
FILMOVI FILMOVI
Ovan Bik Blizanci
QB!MBT Qp!t bp; Pwf! tf!e nj!d f Qp!tbp; Qp!•j!okf! ep!cbs Qp!tbp; Lbe! kf! p! qp!tmv! sj!kf•- BQP!MP
Twf!uj!Hf!ps!hj!kf! np!af!uf! p•f!lj!wb!uj! nb!mp qp!t mp!w oj! qf!s j!p e! {b obk!wkf!sp!wb!uoj!kf! ~f!uf! tf! obt!up!. _v!ebo!tmv!•bk!
vcj!wb!baeb!iv nb!okf! pcb!wf!{b! jmj! ~f!uf wbt/!T!Nfs!lv!spn!v!wb!. kb!uj!j{wv!~j!pe!wf!~fh!ej!kf!mb!pcb!. Cf!okb!nj!ob!Cb!up!ob
Mb!{bs!Sjt!upw!tlj-!Ob!ub!|b! jn! cbs! nb!mp! nb!o kf |fn! {ob!l v! wf~! pe wf!{ b! lp!kf! tv! qsfe! wb!n b/! T Csfe!Qju-!
Kb!okj~-!Nj!mv!ujo!Nj!mp!|f!wj~ qba!okf! wj! qp!twf!~j!wb!uj/! Jblp! j! eb!mkf! sb!ej!uf qsp!|mf!tf!enj!df!{b!qp!•f!mb!tv!mj!kf!qb!ef!|b!. pc!{j!spn!ob!up!eb!usf!ov!uop!ojt!. Lfku!Cmbo!|fu!
Sf!aj!kb;!Ts}bo!Esb!hp!kf!wj~ pop!mj!lp!lp!mj!lp!kf!qp!usf!cop!eb!tf!eof!wof wb!okb-!b!tb!eb!tf!tuwb!sj!{b!iv!lub!wb!kv/!Vlp!. uf!sb!tqp!mp!af!oj!eb!tf!p{cj!mkoj!kf Sf!aj!kb;!
)31!i* pcb!wf!{f! lp!sfl!uop! j! ob! wsj!kf!nf! {b!ws|f- mj!l p! qmb!o j!s b!u f! eb! pcb!w j!u f! of!l f! cj!u oj!kf cb!dj!uf! ob! qp!tbp-! qp!lv!|b!~f!uf Efk!wje!Gjo!•fs
qsj!nkf!uop!kf!eb!wbn!nj!tmj!plv!qj!sb!kv!of!lf sb{!hp!wp!sf!lbe!kf!qp!tbp!v!qj!uob!kv!tb!eb!kf eb!tf!ps!hb!oj!{v!kf!uf!ob!ubk!ob!•jo!eb!pe!tb!. )28/41-!31/26!i*
esv!hf!tuwb!sj/ qsb!wj!qf!sj!pe!{b!up/ sb!eoj!lb!ep!cj!kf!uf!nb!ltj!nbm!ov!qp!np~/!Ob
Mkv!cbw; Lbe! kf! p! mkv!cb!wj! sj!kf•-! wj! cmjt!ub!uf/ Mkv!cbw; Qp!wp!mkob!ef!|b!wb!okb!ob!pwpn!qp!. wb!|v!tsf!~v-!poj!tv!wp!mkoj!eb!wbn!j{b!}v!v
Pwb! tf!enj!db! kf! v! {ob!lv! mj!kf!qji! ef!|b!wb!. mkv!~f!wbt!twb!lb!lp!pcsb!ep!wb!uj!j!v•j!oj!uj!eb tv!tsfu/
okb-!lbp!j!v!{ob!lv!tkbk!oph!sb!{v!nj!kf!wb!okb tf! ptkf!~b!uf! tkbk!op! v! twp!kpk! lp!aj/! Ptp!cb Mkv!cbw; Lbe!kf!p!pwpn!ej!kf!mv!wb!|fh!aj!wp!.
t!qbs!uof!spn/!Pop!|up!~f!wbt!qsj!wv!~j!qp!. lp!kb! kf! qp!sfe! wbt! pcb!tj!qb!~f! wbt! qba!. ub! sj!kf•! tuwb!sj! ep!cj!kb!kv! ob! wb!aopt!uj/! Qsfe
sfe!ep!wp!mkof!lp!mj!•j!of!tusbt!uj!cj!~f!j!•j!okf!oj!. okpn! j! lpn!qmj!nfo!uj!nb-! |up! ~f! twb!lb!lp wb!nb!kf!oj{!{b!oj!nmkj!wji!tv!tsf!ub!j!lpo!ub!lb!.
db!eb!jt!up!nj!tmj!uf!lbe!kf!p!wb!|fn!peop!tv hp!ej!uj! wb!|fn! fhv/! Jnbk!uf! ob! vnv! eb! kf- ub-! pe! lp!kji! cj! of!lj! np!hmj! eb! qsf!sbt!uv! v
sj!kf•/ vlp!mj!lp! af!mj!uf! wj!|f-! qp!usf!cop! eb! j! tb!nj sp!nbo!tv/! Pe! wbt! {b!wj!tj! ebmk!j! jt!ipe/! Qp!.
Nj!mj!pofs!j{!cmb!ub [esbw!mkf; V! ob!sf!eopn! qf!sj!pev! {esbw!mkf qp!twf!uj!uf! qba!okv! ptp!cj! ep! lp!kf! wbn! kf usf!cop!kf!eb!ep!csp!pe!nkf!sj!uf!{b!j!qsp!ujw-
Efw!Qb!ufm-!Gsj!eb!Qjo!up-! of!~f!cj!uj!kf!eop!pe!qsp!cmf!nb!uj!•oji!qj!ub!okb tub!mp/ qb!ufl!po!eb!pemv!•j!uf/
Njb!Esfkl {b!wbt/ [esbw!mkf; [esbw!mkf!wbn!kf!pemj!•op" [esbw!mkf; Cf{!wf!~ji!qp!uf!|lp!~b!qsp!mb!{j!uf!j
Sf!aj!kb;!Ef!oj!Cpkm lsp{!pwv!tf!enj!dv/
)29-!31/41-!33-16!i*

Rak Lav Djevica NF!FUJOH!QP!JOU


Mj!mp!j!Tuj•
Qp!tbp; Lbe!kf!p!qp!. Qp!t bp; Vlp!mj!l p Qp!t bp; Wj! af!mj!u f! wf!~ v! ep!c ju! j
Hmb!tp!wj;!Lsjt!Tbo!efst-
tmv! sj!kf•-! wj! ~f!uf! tf wbn! kf! pcf!~b!ob tnb!usb!uf! eb! tuf! v! tub!okv! eb! kf
Efkw!_fkt!
nb!mp!wj!|f!bo!hb!ap!wb!uj p e h! p !w b s! b k! v ~! b sf!bmj!{v!kf!uf/! Pwb! tf!enj!db! kf! v
Sf!aj!kb;!Ejo!ef!Cmpb!
lsb!kfn! tf!e nj!d f-! b opw!•b!ob!ep!cju-!wj {ob!lv!qp!lv!|b!kb!eb!tf!ob!bef!.
j!Lsjt!Tbo!efst
ep!ub!eb!~f!uf!qvt!uj!uj!eb!tuwb!sj!uf!lv!twp!kjn ~f!uf!tf!twf!tseop!plsf!ov!uj!twp!kjn!qp!tmp!wj!. lwb!ubo! ob!•jo! j{cp!sj!uf! {b! twp!kf! nkft!up-
)23-!25!i*
vt!ub!mkf!ojn! up!lpn/! Ojt!uf! sb!tqp!mp!af!oj! {b nb/! V! tv!q sp!u opn-! of!~ f!u f! oj! qstupn qswfo!tuwf!op!v!tnj!tmv!gj!obo!tjk!tlji!qp!cpmk!.
qp!lsf!ub!okf! of!lji! cj!uoj!kji! qp!ev!iwb!ub-! b! oj nseov!uj!eb!tuwb!sj!lsf!ov!t!nsuwf!ub!•lf/!V |b!okb-!b!ufl!po!eb!v!qp!hmf!ev!tub!uv!tb/
Okf!nv!cb|!j!oj!kf!tub!mp qp!mp!abk!{wj!kf{!eb!wbn!qp!upn!qj!ub!okv!usf!. pwpk!tf!enj!dj!kb!top!eb!kf!uf!ep!{ob!okb!lp!kf Mkv!cbw; Vlp!mj!lp!of!|up!lsj!kf!uf-!pwf!tf!enj!.
Cfo!Bgmfl-!Eaf!oj!gfs! ov!uop!of!ob!hp!wkf!|ub!wb!oj!|ub!pe!wf!~f!wb!. tv! wb!|f! hsb!oj!df! up!mf!sbo!dj!kf! lb!lp! qsf!nb df! ~f!uf! obk!wkf!sp!wb!uoj!kf! qp!lv!|b!uj! eb! up! j
Fojt!upo-!Esv!Cb!sj!nps-! aopt!uj/ tb!sb!eoj!dj!nb-!ub!lp!j!qsf!nb!|f!gp!wj!nb/ plpo!•b!uf/!Ep!tb!ej!mf!tv!wbn!sb!{mj!•j!uf!jhsf!j
Tlbs!mfu!Kp!ibo!tpo Mkv!cbw; Mkv!cbw!ptkf!~b!uf!tb!np!qsf!nb!qv!. Mkv!cbw; Tb!Tvo!dfn!v!{ob!lv!Pwob!jnb!uf tb!eb! up! kb!top! tubw!mkb!uf! ep! {ob!okb! twj!nb
Sf!aj!kb;!Lfo!Lwb!qjt up!wb!okj!nb-! lsf!ub!okj!nb-! esv|!uwf!ojn! {cj!wb!. np!hv!~opt!uj! {b! of!lf! mj!kf!qf! qsp!nkf!of! ob plp! wbt/! Qp!usf!cop! wbn! kf! eb! tf! vtsfe!.
)29/41-!32!i* okj!nb/! Ob!qspt!up-! ojt!uf! v! gb!{j! lb!eb! af!mj!uf pwpn!qmb!ov/!Vlp!mj!lp!tuf!tmp!cp!eoj-!p•f!lv!. tsf!ej!uf!ob!esv!hf!tuwb!sj-!qb!tb!njn!ujn!mkv!.
cj!uoj!kf! eb! tf! qp!{b!cb!wj!uf! pwpn! pcmb|!~v/ kv!wbt!cspk!ob!vewb!sb!okb/![b!v{f!uj!qsj!qb!eoj!. cbw!hv!cj!ob!wb!aopt!uj/
Mkv!cbw!j!esv!hj!{mp!•j!oj Usf!ov!uop!wbn!qsj!kb!kv!lpo!ub!luj!j!qp!wsf!nf!oj dj!{ob!lb!wj!|f!qba!okf!~f!qp!twf!~j!wb!uj!twpn [esbw!mkf; Ofs!wp!{oj! tuf-! |up! {cph! qp!tmb-
Boj!db!Ep!csb-!Wvl!Lpt!uj~- gmfs!up!wj!.!oj!{b!|ub!lsv!qoj!kf!ojt!uf!sb!tqp!mp!. j{!hmf!ev!of!hp!peop!tv!t!qbs!uof!spn/ |up!{cph!ef!|b!wb!okb!ob!qsj!wb!uopn!qmb!ov/
Nj!mf!ob!Esb!wj~ af!oj/ [esbw!mkf; Ptjn! nb!okfh! of!sb!tqp!mp!af!okb- Ob!}j!uf!ob!•jo!eb!tf!pqvt!uj!uf/
Sf!aj!kb;!Tuf!gbo!Bs!tf!oj!kf!wj~ [esbw!mkf; Np!sb!~f!uf! nb!mp! wj!|f! qba!okf! eb twf!kf!ep!csp/
)27/41-!33/66!i* qp!twf!uj!uf!twpn!{esbw!mkv/!Qsf!imb!ef!j!vqb!mf
tv!np!hv!~f/
_v!ep!wj!|ub!qsp!ujw! Qsj!•f!{b!mb!lv!op~
wbo!{f!nb!mkb!db Bebn!Tfo!emfs-!
Sj{!Wj!ufs!tqvo-!Tfu!Sp!hfo-! Vaga [korpija Strijelac Lf!sj!Sb!tfm-!Hbk!Qjst
Sf!of![fm!wf!hfs Qp!tbp; T!pwjn!qp!mp!ab!kfn Qp!tbp; Qp!•f!ubl! tf!enj!. Qp!t bp; Wj! tuf! v•!w stuj!mj Sf!aj!kb;!Bebn!\bo!lnbo
Sf!aj!kb;!Spc!Mf!ufs!nbo-! qmb!o f!u b! jnb!u f! twf! |up df!cj!~f!v!{ob!lv!cvs!oj!kji twp!kf! qp!{j!dj!kf! j! tb!eb! tb!. )29!i*
Lpo!sbe!Wfs!opo wbn! kf! qp!usf!cop! {b! vt!. qp!t mp!w oji! ef!| b!w b!o kb/ np!obt!ubw!mkb!uf!jt!ujn!ufn!.
)27-!29/16-!23-!25!i* qkfi/!Vlp!mj!lp!kf!wb!|b!qsp!. Ob!qspt!up! ~f!uf! eb!uj! twf qpn/! Lpe! wbt! twf! uf!•f
gf!tj!kb! qp!wf!{b!ob! t! ushp!wj!opn! jmj! of!ljn pe!tf!cf!eb!|up!wj!|f!up!hb!pesb!ej!uf!eb!cjt!. vt!ub!mkf!ojn! sj!unpn-! cf{! of!lji! cj!uoj!kji! qp!.
wj!epn! lp!nv!oj!lb!dj!kf-! p•f!lvk!uf! eb! v! up!lv uf! lb!toj!kf! np!hmj! eb! tf! qp!twf!uj!uf! esv!hjn nb!lb-!bmj!j!cf{!tusf!tp!wb/!V!pwpk!tf!enj!dj
pwf! tf!enj!df! pt!uwb!sj!uf! tkbk!of! sf!{vm!ub!uf/ ef!|b!wb!okj!nb/! Lsbk! tf!enj!df! pcj!mkf!aj!~f np!af!uf!p•f!lj!wb!uj!eb!tf!twf!pcb!wf!{f!lp!kf
Qsfe! wb!|pn! tmbu!lps!kf!•j!wp|!~v! j! wf!espn njs!oj!kb!ef!|b!wb!okb!j!nb!okf!pcb!wf!{b/ qmb!oj!sb!uf!{b!ws|f!ub!•op!ob!wsj!kf!nf!j!ob!ob!.
qp!kb!wpn!twb!wsb!ub!~f!tf!puwp!sj!uj/ Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!qsb!wj!uf!of!lv •jo!ob!lp!kj!tuf!{b!nj!tmj!mj/
Mkv!cbw; Lbe! kf! p! mkv!cb!wj! sj!kf•-! usf!cb!mp! cj wstuv!sb!•v!oj!df!v!lp!kpk!pob!tuj!af!ob!sfe!ufl Mkv!cbw; Lbe!kf!p!mkv!cb!wj!sj!kf•-!nop!hj!qsj!.
eb!nb!mp!qp!wfefuf!sb!•v!ob!p!up!nf!|ub!sb!. qp!tmj!kf! qp!tmp!woji! pcb!wf!{b/! [b!iwb!mkv!kv!~j qb!eoj!dj!pwph!{ob!lb!tv!wj!|f!v!gb!{j!tb!okb!.
ej!uf/! Of! jt!qsp!cb!wbk!uf! twpk! |bsn! cb|! ob ep!cspk!ps!hb!oj!{b!dj!kj-!jnb!~f!uf!ep!wp!mkop!wsf!. sf!okb! p! of!lpk! jej!mj!•opk! wf!{j! jmj! peop!tv
twjn! mkv!ej!nb! plp! wbt-! kfs! of!lj! up! of!~f nf!ob! eb! tf! qp!twf!uj!uf! qbs!uof!sv! v! popk of!hp!|up!tv!wp!mkoj!eb!qsf!ev!{nv!lpo!lsf!.
IZLO@BE tiwb!uj!uj! tb!np! lbp! jhsv/! Wb!|b! qp!usf!cb! {b nkf!sj!v!lp!kpk!kf!qp!usf!cop!eb!wbn!of!np!. uoj!kf!bldj!kf!v!dj!mkv!okf!oph!pt!uwb!sf!okb/!Np!.
lpn!qmj!nfo!uj!nb! kf! of!{b!kba!mkj!wb-! bmj! .! sv!lv af!qsj!hp!wp!sj!uj!eb!hb!{b!qpt!ubw!mkb!uf/ hv!~optu! {b! pt!uwb!sj!wb!okf! of!•fh! usbk!oj!kfh
NV![FK!SF!QV!CMJ!LF ob!tsdf!.!ep!cj!kb!uf!ji!j!wj!|f!of!hp!ep!wp!mkop/ [esbw!mkf; Ptjn!vnp!sb!lp!kj!~f!wbt!pwf!tf!. jnb!uf-!tb!np!kf!qj!ub!okf!eb!mj!jnb!uf!j!wp!mkf
TSQTLF [esbw!mkf; Lbe!kf!p!{esbw!mkv!sj!kf•-!qp!wf!ej!uf enj!df!{b!jt!ub!esab!uj-!qsp!~j!!~f!uf!cf{!wf!~ji {b!up/
Tubm!ob!j{mp!acf!ob! sb!•v!ob!p!qsf!isb!oj-!kfs!tv!np!hv!~f!tup!nb!. tnf!uokj/ [esbw!mkf; \up!tf!wb!|f!{esbw!tuwf!of!tj!uv!bdj!. Mkv!cbw!j!esv!hj!{mp!•j!oj
qpt!ubw!lb!Nv!{f!kb!ST •of!uf!hp!cf/ kf!uj!•f-!twf!kf!qpe!lpo!usp!mpn/ Boj!db!Ep!csb-!Wvl!Lpt!uj~-
Nj!mf!ob!Esb!wj~
#Kb!tf!op!wbd!tjt!ufn! Sf!aj!kb;!Tuf!gbo!Bs!tf!oj!kf!wj~
vt!ub!|lji!mp!hp!sb!tnsuj# )31-!33!i*
Jarac Vodolija Ribe
Qp!tbp; Vlp!mj!lp! tuf! v! of!. Qp!tbp; Qp!tbp!wbn!oj!kf!oj!ob!lsbk Qp!tbp; Lbe! kf! p
lpk! gb!{j! qsp!nkf!of! sb!eoph qb!nf!uj/! Wj! tuf! tf! plsf!ov!mj! tf!cj! j qp!tmv!sj!kf•-!wj!tuf
nkft!ub! jmj-! vpq!|uf-! twp!kf {b!ep!wp!mkf!okv!of!lji!twp!kji!qp!usf!cb ofp!esf!}f!oj/!Jnb!.
qp!{j!dj!kf-! tb!eb! kf! usf!ov!ubl j!dj!mkf!wb/!Lbe!kf!p!pcb!wf!{b!nb!lp!. uf! gb!{f! lb!eb! wbn! tf! cft!lsbk!op! nop!hp
{b!bldj!kv/!Jnb!uf!ep!wp!mkop!fofs!hj!kf!eb!tf kf!job!•f!jnb!uf!sj!kf•-!ojt!uf!cb|!obk!. sb!ej!j!eb!kf!uf!twf!pe!tf!cf!eb!pt!uwb!sj!uf!j!wj!.
j{cp!sj!uf! {b! twp!kf! nkft!up! qpe! tvo!dfn- wp!mkoj!kj! eb! jn! tf! qsf!qvt!uj!uf-! qb |f! of!hp! |up! kf! qp!usf!cop-! b! po!eb! pqfu
lbp! j! ep!wp!mkop! bs!hv!nf!ob!ub! eb! {b!usb!aj!uf qp!lv!|b!wb!uf! eb! j{!wseb!uf! ob! twf jnb!uf!gb!{f!lb!eb!jhop!sj!|f!uf!pcb!wf!{f!jmj!ji
pop!|up!wbn!qp!twb!lpn!qsb!wv!qsj!qb!eb/ ob!•j!of/ kf!eopt!ub!wop! qsf!qv!|ub!uf! esv!hj!nb/! Pwf
Mkv!cbw; Pw!ekf!kf!tlpo!dfo!usj!tbo!ep!cbs!ejp Mkv!cbw; Nb!mp! tuf! {b!csj!ov!uj! lbe! kf! pwb tf!nj!df!~f!uf!tf!wkf!sp!wb!uop!nb!mp!wj!|f!bo!.
wb!|ji! tf!enj!•oji! {cj!wb!okb/! T! pc!{j!spn! ob pcmbtu!v!qj!ub!okv/!Qbs!uofs!kf!ob!of!lj!ob!•jo hb!ap!wb!uj!jblp!wbn!of!~f!cj!uj!ep!up!hb/
Wf!of!sv!lp!kb!kp|!usbo!{j!uj!sb!wb!|jn!qf!ujn!qp!. ejt!ubo!dj!sbo! j! wj! up! ptkf!~b!uf-! bmj! tuf! tqsf!. Mkv!cbw; Cbs!v!pwpk!pcmbt!uj!of!nb!uf!sb!{mp!.
mkfn-!tj!uv!bdj!kb!kf!qp!wp!mkob!{b!twf!lpo!ub!luf noj! eb! tusqmkj!wp! •f!lb!uf! epl! tf! tuwb!sj! of hb!{b!csj!hv/!Wp!mkf!ob!ptp!cb!kf!tb!twjn!v{
mkv!cb!wof!qsj!sp!ef/!Vlp!mj!lp!tuf!v!wf!{j-!p•f!. sb!{kb!tof/! Ep! ub!eb! qsj!nkf!okv!kf!uf! ub!luj!lv wbt!j!pcb!tj!qb!wbt!okf!aopt!uj!nb-!mkv!cbw!mkv-
#Ob!lju!pe!qsb!jt!up!sj!kf! lvk!uf!eb!tf!qbs!uofs!qsf!nb!wb!nb!qpt!ub!wj pcb!tj!qb!okb! wp!mkf!of! ptp!cf! okf!aopt!uj!nb! j qba!okpn/!Twf!|up!qp!af!mj!uf-!qbs!uofs!tf!qp!.
ep!tsf!eokfh!wj!kf!lb# t!sb!{v!nkf!wb!okfn!j!qba!okpn/!Wp!mkbo!kf!eb qp!lv!|b!kj!nb!eb!ob!cmbh!ob!•jo!ep!}f!uf!ep csj!of!eb!wbn!j!jtqv!oj-!ub!lp!eb!wbn!pt!ub!kf
wbn!ob!twf!ob!•j!of!j{b!}f!v!tv!tsfu/ jt!uj!of/ tb!np!eb!tf!pqvt!uj!uf!j!vaj!wb!uf/ PREDSTAVE
NV![FK!TB!WSF!NF!OF! [esbw!mkf; Ptjn! {b!csj!ov!upt!uj! lp!kb! kf! lpe [esbw!mkf; Jnb!uf! ep!wp!mkop! fofs!hj!kf! j! ptkf!. [esbw!mkf; [esbw!mkf!wj!|f!of!hp!ep!csp"
VNKF!UOPT!UJ!ST! wbt! lpo!tubo!ub-! ptkf!umkj!wj! tuf! ob! qsp!nkf!of ~b!uf!tf!tkbk!op/ QP![P!SJ!\UF!NMB!EJI
#Sb!{pu!lsj!wb!okf wsf!nf!ob/ Uj!hsj!•fl
0Qp!ewv!•f!op!tf!~b!okf# Sf!aj!kb;!Kv!sj!tmbw!Lp!sf!oj~
)ep!36/!bqsj!mb* )22!i*
46 ofekfmkb!12. 4. 2009.

065 758 000 BESPLATNI


Oglasi
Po{aljite
SMS
MALI OGLASI
061 629 608
poruku na
telefon: Va{ oglas }e se
~itati u cijeloj BiH

- Povoljno prodajem ku}u i vi{e placeva na atrakti-


Ku}e vnoj lokaciji u Glamo~anima. Telefon: 065/541-558. BK

PRODAJA PLA]ENE NEZAVISNE - Povoljno prodajem ku}u i vo}njak 12 km od Banja-


luke (asfalt, struja, gradska voda, telefon), vlasni{tvo 1/1.
- Prodajem ku}u 9,5x9,75 m u Novoj varo{i, Ba-
njaluka, Srpskih pilota 3 i 5, dvori{te 410 m2, dvije gara-
nbmf!phmbtf!j!•juvmkf!npafuf
v!Tbsbkfwv!qsfebuj;
NOVINE Telefon: 065/606-531. BK
- Prodajem ku}u u Ul. Novaka Piva{evi}a i pet pla-
`e, jednosoban stan 36 m2, dva trosobna stana po 81 m2, ceva po 500 m2. Telefon: 065/510-196, 051/429-608. BK
700.000 KM. Telefon: 065/523-796, 065/511-147. BK twpkjn!•jubpdjnb!ebkv - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem na placu
\VNBSTLJ!GBLVMUFU
- Prodajem ku}u 9x8 m i 540 m2 zemlje u Kne`ici
)[bhsfcb•lb!3104*
nphv~optu!pckbwf 400 m2, kraj {kole u Bud`aku, 300.000 KM. Telefon:
(struja, voda, telefon, 1/1), ili mijenjam za odgovara- 065/682-591. BK
ju}e u Hrvatskoj. Telefon: 051/307-088. BK
- Prodajem sre|enu ku}u na sprat 10x11 m s man-
sardom, iza "Perutnine", na placu 500 m2, Trn. Telefon:
JOUFSOBDJPOBM! BESPLATNE - Prodajem ku}u spratnicu s potkrovljem, oko 220
m2 stambenog prostora, na Paprikovcu, 250.000 KM. Te-
lefon: 065/682-591. BK
^ITULJE
QSFTT
065/779-394. BK - Prodajem ku}u 8x8 m i dva dunuma zemlje u De-
)bvupcvtlb!tubojdb-
- Prodajem ku}u i prate}e objekte na placu 3.300 beljacima. Telefon: 065/850-418. BK
m 2 u Ma hov lja ni ma. Te le fon: 0043/66-45-486-580,
Mvlbwjdb* v!lpkpk!tf!pckbwmkvkf! - Hitno i povoljno prodajem ku}u u Banjaluci. Tele-
065/761-497. BK tnsu!obkcmjaji fon: 065/671-420. BK
- Na prodaju dva imanja u Poto~anima, kod Prnja- QPHSFCOP!ESV\UWP - Prodajem u centru Trna spratnicu sa dvije gara`e,
vora, pored budu}eg autoputa Banjaluka - Doboj. Tele- #TWFUJ!NBSLP#
)ejnfo{jkf!231y96!nn* centralno grijanje, na placu 500 m2, 120.000 KM. Tele-
fon: 051/305-637, 065/413-793. BK fon: 065/671-420. BK
)Vmjdb!wpkwpef! Twf!esvhf!pckbwf!j!gpsnbuj!tf
- Prodajem ku}u u Sanskom Mostu na placu 966 obqmb~vkv!qp!dkfopwojlv/ - Prodajem na Paprikovcu ku}u P+1+M, sa gara`om
Sbepnjsb!Qvuojlb* i grijanjem, u odli~nom stanju, plac 330 m2, cijena
m 2 , ure dna do ku me nta ci ja, bli zu bol ni ce. Te le fon:
051/303-903, 065/371-300. BK 330.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK
- Prodajem ku}u na sprat u centru grada s dozvo- - Prodajem ili izdajem u Trnu uz put veliku ku}u na - Prodajem staru ku}u za ru{enje, blizu centra, na - Prodajem u Prije~anima useljivu ku}u 8,5x9,5,
lom za poslovni prostor. Telefon: 061/858-517. BK sprat (600 m2 stambenog prostora, 400 m2 poslovnog placu 400 m2, UT uslovi Po+P+1+M, 130.000 KM. Te- (PR+1+M) novogradnja, plac 500 m2 (voda, struja, septi-
prostora, 3.000 m2 oku}nice, sve ogra|eno), hitno. Tele- lefon: 065/562-426. BKM ~ka), 70.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
- Prodajem ku}u i 2.000 m2 placa, planom predvi-
|ena poslovna gradnja. Telefon: 061/858-517. BK fon: 065/636-545, 065/939-969. BK - Prodajem u Rami}ima, kod "Elektroprenosa" ku}u
- Prodajem ili mijenjam ku}u u Sarajevu, Ilid`a za
- Prodajem ku}u na sprat (dva stana po 80 m2, dvo- ozidanu do plo~e, na placu oko 350 m2 (struja, voda, gra-
- Prodajem seosko imanje Bakincima - ku}a, 110 stan ili ku}u u Banjaluci. Telefon: 065/562-426. BKM
ri{te, gara`a), po~etak Ulice Jovice Savinovi}a, hitno, |evinska dozvola), 25.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK
dunuma (bara, oranica, {uma), {tala, {upa, voda, struja), povoljno. Telefoni: 065/636-545, 065/939-969. BK - Pro da jem ku }u s po slo vnim pros to rom, pla c
- Prodajem u Lijevoj Novoseliji, pored glavnog puta,
350 m od asfaltnog puta, 1/1. Telefon: 051/891-565. BK 1.000 m2, Jablan, Lakta{i. Telefon: 065/698-012. BKM
- Prodajem komfornu ku}u na sprat u centru Va- spratnicu 10x10 m, u prizemlju poslovni prostor i jedno-
- Prodajem ku}e: u centru - 750.000 KM, na Pe- ra`dina (gara`a, dvori{te, centralno grijanje, plin, se- - Prodajem baraku 75 m2 (+ {upa i gara`a) na veli- so ban stan, plac 1.000 m 2 , 120.000 KM. Te le fon:
tri}evcu - 250.000 KM, u Bud`aku - 120.000 KM, dam soba, kod stadiona, ogra|eno) ili mijenjam za ku}u kom placu, kao zasebna ku}a. Predvi|ena po regulaci- 065/371-611. BK
200.000 i 400.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK u Banjaluci. Hitno i povoljno. Telefoni: 065/636-545, onom Po+P+1+M, 90.000 KM. Telefon: 065/837-722. - Prodajem u Vrbanji, pored {kole, dvije ku}e i ~etiri
- Prodajem ku}u 120 m2 pod Star~evicom, blizu fa- 065/939-969. BK BKM placa, ukupno zemlje 2.650 m2, 150.000 KM. Telefon:
kulteta, {kole, vrti}a, tvrda gradnja, 1.800 KM/m2. Tele- - Prodajem ku}u i placeve u Drago~aju, 300 m od - Prodajem ku}u na po~etku Pobr|a. Papiri uredni. 065/516-927. BK
fon: 065/825-393. BK {kole. Telefon: 051/310- 017, 061/848-752. BKM Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem saniranu ku}u - 50 m2 stambenog pros- - Prodajem ku}u kod motela "Nana", uz glavni put, - Prodajem ku}u (poslovni prostor) i 4.000 m2 ze- IZDAVANJE
tora, dvori{te 120 m2, Ul. Gavrila Principa, hitno. Tele- na placu 700 m2, predvi|ena izgradnja poslovne zgrade. mlje u Rami}ima, iza "Unisa". Telefon: 065/837-722. - Besplatno izdajem namje{tenu ku}u u Motikama
fon: 065/636-545, 065/939-969. BK Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM BKM uz doma}insko odr`avanje ili mijenjam za stan u Banja-
- Prodajem dvije ku}e 120 m2 u Ul. G. Principa sa - Prodajem novu ku}u 9,5x8,5 m, prate}e objekte i - Prodajem ku}u 8x9 m na placu 500 m2 u Prijedo- luci ili na Crnogorskom primorju, mo`e i prodaja. Tele-
oku}nicama 500 i 1.000 m2, hitno, povoljno, uz put. Te- tri dunuma zemlje, asfalt, rasvjeta, u Novoj Topoli, kod ru. Telefon: 065/513-706. BK fon: 065/644-500. BK
lefoni: 065/636-545, 065/939-969. BK sto~ne pijace, 78.000 KM. Telefon: 065/363-252. BKM
- Prodajem ili mijenjam ku}u u Bugojnu za odgo- ZAMJENA
- Prodajem useljivu ku}u na sprat (dva poslovna - Prodajem imanje u Hrvatskoj: devastirana ku}a, va ra ju }u u Ba nja lu ci, atra kti vna lo ka ci ja. Te le fon:
prostora, gara`a, oku}nica 500 m2, papiri 1/1) u Krfskoj 25 dunuma zemlje, uz glavni put, Raji}, Novska. Tele- - Mijenjam ku}u na sprat 100 m2 i 800 m2 placa u
065/978-836, 051/462-975. BK
ulici, hitno i povoljno. Telefon: 065/636-545, 065/939- fon: 065/430-790. BKM Sanskom Mostu za ku}u u Banjaluci. Telefon: 037/687-
- Prodajem ku}u na placu 1.350 m2 u Trnu, Ulica - Prodajem ku}u u Omarskoj, Ul. bra}e Gruban,
969. BK 134. BK
cara Du{ana 32. Telefon: 065/562-637. BKM Mlinarevi}i. Telefon: 065/392-040, zvati poslije 16.
- Prodajem hitno ku}u na sprat (poslovni prostor-
- Prodajem u Dervi{ima dvije ku}e s placem 750 - Prodajem ili izdajem namje{tenu ku}u (poslovni POTRA@NJA
pekara, dvori{na zgrada, plac 500 m2, kod "Alibabe",
m2, uz stari gradi{ki put. Telefon: 065/698-012. BKM prostor, dvije gara`e), Bos. Petrovac. Telefon: 065/764-
Ulica Koste Vojnovi}a, povoljno. Telefon: 065/636- - Potrebna ve}a opremljena ku}a ili ve}i trosoban
079. BK
545, 065/939-969. BK - Hitno prodajem ku}u kod {kole u Zalu`anima. na mje {ten stan u Ba nja lu ci ili La kta {i ma. Te le fon:
Telefon: 065/698-012. BKM - Pro da jem ku }u 11x9 m u San skom Mos tu 051/580-020. BK
- Prodajem dvije sanirane useljive ku}e (gara`a,
- Prodajem vi{e ku}a na razli~itim lokacijama. Te- (P+S+P) i 1.200 m2 zemlji{ta. Telefon: 065/577-468. BK
ogra|eno, plac 3.500 m2, blizina petlje, asfalt, struja,
vo da, Ul. Bla go ja Pa ro vi}a. Te le fon: 065/636-545, lefon: 065/698-012. BKM - Prodajem novu ku}u 210 m2, plac 360 m2. Tele-
065/939-969. BK - Prodajem baraku dupleks 47 m2 u Bud`aku. Tele- fon: 065/520-623. BK Stanovi
fon: 065/698-012. BKM - Prodajem namje{tenu ku}u u Bud`aku (tri sprata i
- Prodajem ku}u na sprat (potkrovlje i oku}nica PRODAJA
oko 900 m2, ogra|eno, vo}njak, vlastito centralno grija- - Prodajem ku}u 8x7 m, na placu 800 m2, Tunjice, restoran u prizemlju, dvije gara`e), 450.000 evra ili mi-
nje), kod "Gla sa", hi tno. Te le fon: 065/636-545, pored ulice, 35.000 evra, hitno. Telefon: 065/562-426. jenjam za objekat u Beogradu. Telefon: 065/623-901, - Prodajem stanove i apartmane u Herceg Novom
065/939-969. BK BKM 051/380-571. BK (Savina, Igalo). Telefon: 0038163549230. BK

NEZAVISNE NOVINE KUPON ZA MALE OGLASE


.!NBMJ!PHMBTJ CBOKBMVLB; Lvqpo!{b BANJALUKA: Ul. kralja Petra I
.!Vm/!lsbmkb!Qfusb!J!Lbsb}ps}fwj~b cftqmbuof Kara|or|evi}a (ispred "Elektri~nog"),
.!MJ_OF!QPSVLF )jtqsfe!#Fmflusj•oph#* nbmf Vidovdanska (stara autobuska stanica
.!JO!NFNPSJBN .!Wjepwebotlb!)tubsb!bvupcvtlb!!
phmbtf kod biletarnice)
tubojdb!lpe!cjmfubsojdf* i robna ku}a "Boska"
.!_JUVMKF .!Spcob!lv~b!#Cptlb#!)qpsfe! qpš|bmkjuf (pored {altera Razvojne banke)
|bmufsb!Sb{wpkof!cbolf* qp|upn!jmj
.!NBSLFUJO\LF! eptubwjuf SARAJEVO: [umarski fakultet (Zagreba~ka 20/3)
QPSVLF TBSBKFWP; mj•op!ob
.!LPOLVSTJ!
.!\vnbstlj!gblvmufu!
)[bhsfcb•lb!3104*
besftv; TEKST OGLASA:
.!Joufsobdjpobm!qsftt!
J!PHMBTJ )bvupcvtlb!tubojdb-!Mvlbwjdb*
DO 15
Tel: 051 331 864, 033 653 953 RIJE^I
Oglasi 12. 4. 2009. ofekfmkb 47
- Prodajem stan u Banjaluci. Telefon: 062/988-504. - Prodajem dvosoban stan (+ gara`a), Star~evica. IZDAVANJE
BK Telefon: 065/677-569. BK Apartmani
- Izdajem poslovni prostor 100 m2, 200 m od cen-
- Prodajem stan 72 m2 + ostava, Ul. Mi{e Stupara, - Prodajem u Boriku dvosoban stan 63 m2, 3. sprat,
kod bazena "Akva", 150.000 KM. Telefon: 065/583- 2.300 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK IZDAVANJE tra ^elinca. Telefon: 065/750-002, +39329-352-34-73.
BK
108, 065/836-928. BK - Prodajem u Ul. svetog Save dvosoban stan 75 m2, - Izdajem apartman 36 m2 u Sutomoru, Crna Gora,
na mjesec dana po `elji u toku ljeta. Telefon: 065/516- - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen-
- Prodajem nov luksuzno namje{ten trosoban stan no vo gra dnja, 3. sprat, lift, 2.700 KM/m 2 . Te le fon:
037. BKM tru Banjaluke. Telefon: 065/696-149. BK
71 m2, Ul. Prvog kraji{kog korpusa, kod nove zgrade 065/516-927. BK
Vlade. Telefon: 065/444-150. BK - Prodajem u naselju G. Lorke dvosoban stan 49 - Izdajem kancelarijski prostor 100 m2 u {irem cen-
- Prodajem stan 120 m2 pod Star~evicom, tvrda m2, prizemlje. Telefon: 065/516-927. BK tru Prijedora. Telefon: 065/696-149. BK
gradnja, poseban ulaz, blizu fakulteta i {kole. Telefon: Poslovni prostori - Izdajem vi{enamjenski lokal 44 m2 u centru Ba-
- Hitno i povoljno prodajem u \ure \akovi}a, Hi-
065/825-393. BK njaluke. Telefon: 051/311-166, 065/480-025. BK
seta, dvosoban stan, 62 m2, 2. sprat, lift, u odli~nom sta- PRODAJA
- Prodajem ve}i ~etvorosoban stan u centru Banja- nju. Telefon: 066/165-323. BK - Izdajem poslovni prostor 60 m2 u centru Banjalu-
luke, zvati od 12 do 17. Telefon: 065/520-038. BK - Prodajem poslovni objekat biv{e fabrike samolje- ke, UT uslovi. Zvati od 18 do 20 ~asova, osim petka.
- Prodajem za gotovinu na Rebrovcu o~uvan dvo- pljivih traka "Fast" u Kotor Varo{u. Povr{ina objekta
- Prodajem stanove od 35 do 70 m2 u Isto~nom Sa- soban stan 62 m2, 4. sprat, odmah useljiv, 70.000 evra. Telefon: 066/184-625. BK
3.276 m2 i zemlji{ta 7.261 m2. Telefon: 065/896-422. BK
rajevu, Lukavica, kod tr`nog centra "Tom". Pla}anje na Telefon: 066/165-323. BK - Izdajem poslovni prostor u centru Banjaluke, vi{e
rate do 36 mjeseci. Telefon: 061/397-216. BK - Prodajem ili izdajem tri poslovna prostora po 300 parking mjesta. Telefon: 065/514-410, 051/217-916,
- Prodajem u Boriku u Ul. Mi{e Stupara trosoban m2 s mogu}no{}u kori{tenja rashladne komore, Dervi{i,
- Prodajem useljiv dvosoban stan u Boriku, 1. spra- stan, 3. sprat, fasadna cigla, 205.000 KM. Telefon: 051/218-011. BK
Banjaluka. Telefon: 065/404-644. BK
t. Telefon: 061/858-517. BK 065/371-611. BK - Iz da jem po vo ljno po slo vni pros tor 18 m 2 u
- Prodajem poslovne prostore 12, 18, 20, 43, 48,
- Prodajem namje{ten stan u blizini PMF-a, Nova - Prodajem u `utim zgradama nov namje{ten je- 68, 150, 144, 216, 750, 1.260 i 1.650 m 2 . Te le fon: tr`nom centru u Boriku, pored supermarketa. Telefon:
varo{. Telefon: 065/629-100. BK dnosoban stan 39 m2, 2. sprat, 100.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK 065/450-530. BK
- Prodajem stan 45 m2 u Banjaluci, 3. sprat, Obi- 065/371-611. BK - Izdajem kancelarijski prostor 33 m2, u sklopu
- Pro da jem lo kal (pi ce ri ja) 47 m 2 . Te le fon:
li}evo/Mejdan, 2.100 KM/m2. Telefon: 063/414-275. BK - Prodajem na Paprikovcu dvosoban renoviran i lu- 065/698-012. BKM pro daj nog cen tra "Cen trum" La kta {i. Kom ple tna
- Prodajem dvosoban stan 52 m2, 3. sprat, Obili}e- ksu zno na mje {ten stan 56 m 2 , pri ze mlje, ga ra `a, - Prodajem useljiv lokal 41 m2, prizemlje, Aleja sve- mre`na infrastruktura. Telefon: 065/896-422. BK
vo, Ul. carice Milice, 110.000 KM. Telefon: 065/691- 120.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK tog Save, kod "Merkatora". Telefon: 065/837-722. BKM - Izdajem dva kancelarijska poslovna prostora u
900. BK - Prodajem trosoban stan 78 m2, Ul. Novice Cero- - Prodajem poslovni prostor 28 m2 u prizemlju, No- Ul. \ure Jak{i}a, Banjaluka, prizemlje - kancelarija 16
- Prodajem stan 75 m2, 1. sprat, gara`no mjesto i vi}a. Telefon: 065/632-976. BK va varo{ i 67 m2 u Mejdanu. Telefon: 065/837-722. BKM m , mokri ~vor, dvije kancelarije 22 m2, mokri ~vor. Te-
2

ostava, centar, 220.000 KM. Telefon: 065/691-900. BK - Prodajem u Obili}evu u Ulici carice Milice dvo- lefon: 065/517-980. BK
- Prodajem poslovne prostore od 80 m2, 150 m2 i
- Prodajem stan - baraku 75 m2, 75.000 KM i stan soban stan, 48 m2, 4. sprat, renoviran, 2.250 KM/m2. 200 m2, odmah useljivi, prizemlje stambenih zgrada. - Izdajem poslovni prostor sa skladi{tem (100 m2
48 m2, 105.000 KM. Telefon: 065/549-687. BK Telefon: 066/165-323. BK Telefon: 065/371-611. BK prodajnog prostora i 160 m2 skladi{ta) u Dervi{ima, uz
- Prodajem sre|en trosoban komforan stan 79 m2 u - Prodajem u Malba{i}evoj zgradi, kod "Medicin- - Prodajem u Rosuljama sre|en kafi} 52 m2 sa in- glavni put, 2.500 KM/m2. Telefon: 065/594-899. BK
Novoj varo{i, Masarikova ulica, hitno i povoljno. Tele- ske elektronike", trosoban stan, 5. sprat, lift, useljiv u ventarom, 6.000 KM/m2. Telefon: 065/516-927. BK - Izdajem tri kancelarije (upotrebna dozvola), Jaku-
fon: 065/636-545, 065/939-969. BK avgustu + gara`no mjesto. Telefon: 065/516-927. BK povci, Lakta{i. Telefon: 065/884-301. BK
- Prodajem poslovni prostor 30 m2 u prizemlju stam-
- Prodajem dva stana: manji trosoban 72,5 m2 i - Prodajem u "pentagonu" troiposoban stan, 100 bene zgrade, 110.000 KM. Telefon: 066/165-323. BK - Izdajem poslovni prostor 65 m2 kod crkve u Pri-
ve}i 90 m2, Ul. Nikole Pa{i}a, hitno. Telefon: 065/636- m2, 6. sprat, renoviran, sa parking mjestom. Mo`e za- - Prodajem ozbiljnim kupcima pored autoputa po- je~ani ma (mar ket, apo te ka, pe ko te ka...). Te le fon:
545, 065/939-969. BK mjena za manji do 40 m2. Telefon: 065/516-927. BK slovni prostor 1.000 m2 na placu oko 6.000 m2, upotre- 065/517-895. BK
- Prodajem jednosoban stan s poslovnim prostorom bna dozvola, dodatne informacije usmeno. Telefon: - Izdajem poslovni prostor, prizemlje, Dragi{e Va-
na Star~evici, hitno, cijena povoljna. Telefon: 065/636-
ZAMJENA 065/371-611. BK si}a 1, Nova varo{. Telefon: 065/632-168. BK
545, 065/939-969. BK - Mijenjam dvosoban stan u naselju Ante Jaki}a za - Prodajem u PC "Krajina" (kod hotela "Bosna") - Izdajem poslovne prostore 20, 48, 150, 750 i
- Prodajem jednosoban stan 37 m2 u Boriku, Ul. trosoban u istom. Pla}am razliku u kvadraturi. Telefon: poslovni prostor, 2. sprat, lift, 3.650 KM/m2. Telefon: 1.460 m2. Telefon: 065/549-687. BK
@ivojina Mi{i}a, hitno. Telefon: 065/636-545, 065/939- 065/518-563, 065/656-384. BK 065/516-927. BK
- Izdajem opremljen kozmeti~ki salon 35 m2 u cen-
969. BK - Prodajem pored puta za Bronzani Majdan, na po-
KUPOVINA ~etku Sara~ice, ozidan i pokriven vi{enamjenski obje- tru Banjaluke. Telefon: 065/668-366. BK
- Prodajem dvosoban stan 55 m2 na Star~evici, 3.
sprat, Kosovke djevojke, hitno. Telefon: 065/636-545, kat 43x14 m, na placu 1.300 m2, vlastiti ve}i parking - Izdajem poslovni prostor 150 m2 + kancelarija,
- Kupujem jednosoban stan s terasom, naselje Sun- prostor. Pogodan za svadbeni salon ili proizvodnju, Trn, uz glavni put. Zvati poslije 10. Telefon: 065/513-
065/939-969. BK ce. Zvati poslijepodne. Telefon: 065/535-041. BK 360.000 KM. Telefon: 065/371-611. BK 439, 051/585-957. BKM
- Prodajem dvosoban stan 63 m2 na Star~evici, Ul. - Kupujem stan do 50 m2 u Banjaluci. Telefon:
Ognjena Price, 4. sprat, hitno. Telefon: 065/636-545, 065/892-811, 065/750-002. BK
065/939-969. BK
- Kupujem stan u Banjaluci oko 60 m2. Telefon:
- Prodajem u centru grada dva stana po 55 m2 - na 065/638-788. BK
2. i 4. spratu, hitno. Telefon: 065/636-545, 065/939-
- Kupujem stan od 50 do 60 m2 u Banjaluci, pre-
969. BK
dnost Mejdan. Telefon: 065/528-320. BK
- Prodajem trosoban stan 86 m2, 2. sprat, naselje
- Kupujem stan u Banjaluci do 65.000 KM. Tele-
Sun ce, Ul. sve te kra lji ce Je le ne, hi tno. Te le fon:
fon: 065/920-434. BK
065/636-545, 065/939-969. BK
- Prodajem saniran stan 86 m2, 4. sprat, lift, Krfska IZDAVANJE
ulica, hitno. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK
- Prodajem dva manja stana u Mejdanu, 1. sprat, - Izdajem trosoban namje{ten stan u centru Saraje-
Kalemegdanska ulica, hitno. Telefon: 065/636-545, va. Telefon: 033/650-788. BK
065/939-969. BK - Izdajem manji namje{ten stan, garsonjera i sobe.
- Prodajem stan 87 m2 u centru Banjaluke, Ul. Si- Telefon: 051/212-691, 065/636-195. BK
me [olaje br. 8. Telefon: 065/516-037. BKM - Izdajem od 1. aprila prazan dvosoban stan u ku}i,
- Prodajem dva stana oko 60 m2 na Pobr|u. Tele- Ul. Jovana Du~i}a, na du`i period. Telefon: 065/636-
fon: 051/310-994, 061/848-752. BKM 545, 065/939-969. BK
- Prodajem u centru jednosoban stan 38 m2, 4. - Izdajem od 1. maja prazan komforan dvosoban
sprat, 99.000 KM. Telefon: 051/ 310-017, 061/848-752. stan s centralnim grijanjem u Boriku ("Titanik") na du`i
BKM
period. Telefon: 065/636-545, 065/939-969. BK
- Prodajem u centru nov trosoban stan 80 m2, 5. - Izdajem renoviran namje{ten dvosoban stan na Mej-
sprat, 2.400 KM/m2. Telefon: 051/310-017, 061/848- danu, kod dvorane "Obili}evo". Telefon: 065/585-953. BKM
752. BKM - Izdajem na du`i period namje{ten dvoeta`ni ~e-
- Prodajem dvoiposoban stan 68 m2, 1. sprat, Bori- tvorosoban stan sa dvije gara`e, centar, iza Gradskog
k, hitno. Telefon: 065/562-426. BKM parka. Telefon: 065/837-722. BKM
- Prodajem useljiv jednosoban stan 40 m2 kod fa- - Izdajem garsonjeru (osim studentima), 300 KM.
kulteta, novogradnja. Telefon: 065/562-426. BKM Zvati poslije 16. Telefon: 065/748-468. BK
- Prodajem nove stanove 39, 41, 55, 85, 88 i 130
m2, povoljno. Telefon: 065/562-426. BKM
- Prodajem renoviran petosoban stan 120 m2 u
Sobe
"Marlesovoj" zgradi, 1.850 KM/m2. Telefon: 065/562- - Izdajem studentima sobe u Rosuljama, kablovska
426. BKM TV i Internet. Zvati radnim danom od 8 do 16 ~asova.
- Prodajem dvosoban stan 49 m2, 4. sprat, u Novoj Telefon: 051/213-590. BK
varo{i, kod vrti}a. Telefon: 065/837-722. BKM - Izdajem dvokrevetnu sobu, poseban ulaz. Tele-
- Prodajem dvosoban stan 60 m2 u naselju Ante Ja- fon: 051/463-392. BK
ki}a. Telefon: 065/837-722. BKM - Izdajem mu{karcu dvokrevetnu sobu iza Gimna-
- Prodajem stan 102 m2 i gara`u kod Gimnazije. zije, poseban ulaz, centralno grijanje. Telefon: 051/211-
Telefon:065/837-722. BKM 892, 065/228-840. BK
- Prodajem garsonjeru 28 m2 u Kozarskoj Dubici.
Telefon: 052/413-612. BK
- Prodajem stan 62 m2 u centru Banjaluke, Ul. Gara`e
Slavka Rodi}a 2a. Telefon: 051/350-365, 066/260-062.
BK POTRA@NJA
- Prodajem stan 54 m2 u centru Bugojna. Telefon: - Tra`im gara`u u blizini naselja "Pentagon" u Ba-
065/495-065. BK njaluci. Telefon: 065/696-149. BK
48 ofekfmkb!12. 4. 2009. Oglasi
- Izdajem (prodajem) posl. prostor 73 m2 u centru, - Prodajem plac 622 m2 u Karanovcu, uz Vrbas. - Povoljno prodajem pet dunuma {ume u Jablanu. - Prodajem vikendicu novije gradnje u Lakta{ima,
prizemlje. Telefon: 051/310-994, 061/848-752. BKM Telefon: 065/978-775, 051/211-681. BK Telefon: 051/355-337, 065/981-129. BK tri eta `e, na pla cu 2.250 m 2 , po vo ljno. Te le fon:
- Izdajem poslovni prostor 35 m2, Ul. Me{e Seli- - Prodajem plac 1.300 m2, dozvoljena gradnja, Ja- - Prodajem plac 2.200 m2, Sarajevo, Ilid`a, Kasin- 065/562-426. BKM
movi}a, 50 m od Gimnazije. Telefon: 065/547-016. BKM kupovci, Lakta{i. Telefon: 065/884-301. BK dolska ulica (priklju~ak za plin i kanalizaciju). Telefon: - Hitno prodajem nedovr{enu vikendicu, iskopani
- Izdajem opremljen poslovni prostor 200 m2 u Sa- - Prodajem plac 750 m2, Ul. kralja Aleksandra K. I 065/455-753. BK bazen i ribnjak, pored potoka, na placu 1.000 m2, Slati-
rajevu. Telefon: 033/220-726, 061/134-230. BK br. 39 Petri}evac, zvati poslije 20. Telefon: 00385-12- - Prodajem 4.500 m2 zemlje i 4.665 m2 {ume kod na, 35.000 KM. Telefon: 065/562-426. BKM
- Izdajem registrovan poslovni prostor 34 m2 u 451-994. BK aerodroma u Mahovljanima, 3.500 KM/dunum. Tele- - Hitno i povoljno prodajem vikendicu. Telefon:
u`em centru grada. Telefon: 051/319-607, 065/486-070. - Prodajem placeve u centru Aleksandrovca, 1/1, fon: 051/282-644, 00381112272103. BK 065/671-420. BK
BK dozvoljena gradnja. Telefon: 065/397-088. BK - Prodajem plac 1.200 m2 (voda, struja, objekat 5x8
- Izdajem tri stambeno-poslovna prostora po 110 m, betonska plo~a 10x20 m, pola placa iskopano, nasu-
- Prodajem dva placa u Trnu, vlasni{tvo 1/1. Tele-
m2 i jedan od 33 m2, kod Zagreba~ke banke. Telefon: fon: 065/251-263. BK
to, uvaljano, 70 m od glavnog puta), Kobatovci, Lakta- Automobili
{i. Telefon: 065/740-381. BK
066/249-233. BK - Prodajem imanje osam km od Lakta{a - kanalom
- Izdajem tri poslovna lokala u centru grada. Tele-
- Prodajem 4.700 m2 zemlje i ku}u 10,50x9,50 m PRODAJA
1 km u selo, 14 dunuma zemlje. Telefon: 051/312-179, (izlivena druga plo~a), povoljno, Maglajani. Telefon:
fon: 065/390-929. BK 065/306-116. BK - Prodajem juga 45, '89. godi{te, u voznom stanju,
065/964-377. BK
- Izdajem poslovni prostor 16 m2 u `utim zgrada- - Prodajem zemlju kod motela "Brvnara", Gornje registrovan do oktobra 2009. Telefon: 065/937-315. BK
- Prodajem dva dunuma zemlje u Lu`anima, Prnja-
ma, upotrebna dozvola. Telefon: 066/422-398, 065/573- Motike, povoljno. Telefon: 065/789-138. BK vor. Telefon: 051/351-684, 065/977-779. BK - Prodajem FIAT sei}ento 1.1, g. p. 2000, reg. do
151. BK avgusta 2009, 3V, metalik crna, 5.000 KM. Telefon:
- Prodajem placeve za ku}e, hale i stambeno-poslo- - Prodajem ~etiri dunuma zemlje (u komadu ili pla-
- Izdajem poslovni prostor 34 m2 u Ul. Petra Ko~i- vne objekte. Telefon: 065/549-687. BK 065/698-020. BK
cevima) u Peto{evcima, kod Oroza. Telefon: 065/363-
}a 47. Telefon: 065/486-070. BK 203, 051/533-941. BK - Prodajem reno modul star tri godine. Telefon:
- Prodajem vi{e placeva u Debeljacima, dozvoljena
gradnja i plac 4.000 m2 kod "Kosmosa", Ulica @arka - Prodajem sedam dunuma vo}njaka u Ulici bra}e Mi- 065/527-527. BK
KUPOVINA Zgo nja ni na, hi tno, ra vni ca. Te le fon: 065/636-545, leti}a, iznad Desne Novoselije. Telefon: 051/427-393. BK - Prodajem audi "jaje" 18E, 81 kW, '90. g. p., ABS,
- Kupujem kancelarijski prostor od 20 do 30 m2 u 065/939-969. BK - Prodajem plac za halu sa UT uslovima. Telefon: servo, centralna, el. podiza~i. Telefon: 065/785-860. BK
u`em ili {irem dijelu grada. Telefon: 065/794-304. BK - Prodajem plac u Ul. Blagoja Parovi}a, dozvoljena 065/671-420. BK - Prodajem reno laguna 1.9 karavan, g. p. 2003,
gradnja, papiri 1/1. Telefon: 065/279-619. BK - Prodajem plac u Banjaluci. Telefon: 065/671-420. BK bijela boja, neocarinjen, 6.500 evra. Telefon: 065/579-
- Prodajem 10 dunuma zemlje u komadu (sruja, as- - Prodajem pored autoputa, kod "]ambele" 30.000 306. BK
Placevi falt, 1/1), 65.000 KM, ^esma. Telefon: 065/687-851. BK m zemlje, 100 evra/m2. Telefon: 065/371-611. BK
2
- Prodajem kombi VW T5 furgon, 2003. godi{te,
PRODAJA - Prodajem zemlju za stambenu i poslovnu gradnju. - Prodajem u Drakuli}u 4.400 m2 zemlje, pored pre{ao 114.000 km, servisiran u servisu "Vidovi}", 63
Telefon: 065/698-012. BKM asfalta (struja, voda), 65.000 KM. Telefon: 065/371- kW/85 KS, nosivost 1.200 kg, oprema serijska, 25.000
- Pro da jem vi {e pla ce va u ^e smi. Te le fon:
- Prodajem plac 505 m2 (temelj 9x8 m) u Drago~a- 611. BK KM. Telefon: 065/896-422. BK
066/184-131. BK
- Prodajem plac 490 m2, Ul. Petra Velikog kod bro- ju, prema Gradini, 10.000 KM. Telefon: 065/930-715. - Prodajem reno 11 benzin 1.7, g. p. '87, registro-
ja 66, ^esma. Telefon: 065/679-481. BK BKM van do juna 2009, 980 evra. Telefon: 066/449-784. BK
- Prodajem plac u Lakta{ima i zemlju u [u{njari- TV i video tehnika - Prodajem VW passat 1.9 TDI, 105 KS, 2005.
- Prodajem pet dunuma zemlje u ^esmi, uz Duboki
potok. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK ma. Telefon: 065/913-443. BKM PRODAJA godi{te, kli ma, mu zi ka, sre di {nji na slon, al. felge,
- Prodajem vi{e placeva u [argovcu, 1/1, struja i - Prodajem 1,5 dunuma zemlje u centru [u{njara. 39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
Telefon: 065/913-443. BKM - Prodajem povoljno malo kori{tene ekskluzivnije
voda. Telefon: 0049/7317-23-614. BK televizore (digital, 100 Hz slika u slici...). Telefon: - Prodajem por{e boxster, srebrna metalik, 220 KS,
- Prodajem plac 1.400 m2, pet km od centra. Tele- - Povoljno prodajem dunum zemlje kod {kole u 051/216-969. BK 2001. godi{te, ko`a, klima, al. felge 18", radio sa CD-
fon: 065/422-727. BK Glamo~anima, vlasni{tvo 1/1. Telefon: 065/606-531. BK om, 44.900 KM. Telefon: 049/217-602 BK
- Prodajem tri placa, UT uslovi, Kr~marice. Tele- - Prodajem tri dunuma zemlje u Lakta{ima. Tele- - Prodajem VW golf 2.0 TDI, srebrna metalik, 140
fon: 065/623-554. BK fon: 065/842-942. BK Vikendice KS, 2004. godi{te, klima, muzika, zeder, 24.900 KM.
- Prodajem 23 duluma zemlje u 37 {ume u komada - Prodajem 50 hektara zemlji{ta u Slatini, mo`e za Telefon: 049/217-602. BK
na Kr~maricama. Telefon: 065/623-554. BK razne namjene. Telefon: 065/481-600. BK PRODAJA - Prodajem VW golf 1.9 TDI, siva metalik, 130
- Prodajem plac 1.500 m2 (gra|evinska dozvola) u - Prodajem vi{e ve}ih i manjih placeva u Trnu, pa- - Prodajem vikendicu u Mi{inom Hanu. Telefon: KS, 2003. godi{te, kli ma, alarm, ra dio sa CD-om,
Lamincima. Telefon: 066/138-224. BK piri uredni 1/1. Telefon: 065/322-144. BK 065/565-468. BK 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK
Oglasi 12. 4. 2009. ofekfmkb 49

- Prodajem audi A6 4.2 quattro tiptronic, crna me- - Prodajem pasat 5, 1.6 benzin, '98. g. p., klima, re- - Masa`a (relaksaciona, anticelulit, {ijacu), efika- - Prodajem prikolicu hainman '94. g. p., ocarinjena,
talik, 300 KS, 2000. godi{te, ugra|en plin, ko`a, xeno- gistrovan do maja 2009, 12.500 KM, Banjaluka. Tele- sno i povoljno. Zvati od 16 do 21 ~as, Banjaluka. Tele- udarna ko~nica, nosivost 2.000 kg. Telefon: 051/580-
ni, na vi ga ci ja, kli ma, 18.900 KM. Telefon: fon: 065/791-324. BK fon: 065/561-138. BK 004. BK
049/217-602. BK - Prodajem juga 65, '90. godi{te, registrovan. Tele- - Stolar na licu mjesta radi popravke stolarije, na- - Mijenjam kiosk za drva. Telefon: 065/757-021.
- Prodajem audi A6 2.8 quattro, crna metalik, kli- fon: 065/483-964. BK mje {ta ja, le`aja i ro le tni, sta kli sto la ri ju. Te le fon: BK
ma, zeder, radio-kasetofon, al. felge 16", 17.900 KM. 051/281-470, 065/562-149. BK - Za poslasti~are i salone vjen~anica povoljno pro-
Telefon: 049/217-602. BK - ^asovi i instrukcije iz engleskog jezika i biznis dajem plasti~ne mladence (za svadbene torte) u dvije
- Prodajem audi A6 2.0 TDI, crna, 140 KS, 2007. Auto-dijelovi engleskog, prevodi svih vrsta tekstova, sudski tuma~ veli~ine. Telefon: 065/696-767. BK
godi{te, klima, xenoni, zeder, sredi{nji naslon, 59.900 dokumenata. Telefon: 065/938-401. BK - Prodajem o~uvan dvosjed. Telefon: 051/280-158.
KM. Telefon: 049/217-602. BK - Kupujem dijelove starinskih motocikala: rezervo- - Popravljam okvire nao~ala svih vrsta, brzo i kvali- BK
- Prodajem skoda superb 1.8 T, crna metalik, 150 ar, ram, far, to~kove, ma{ine, dijelove ma{ine, elektro- tetno, Aleja svetog Save br. 16. Telefon: 051/318-227. BK
niku... Telefon: 065/342-713. BK - Prodajem ovce i jagnjad za rasplod, vinterberg i
KS, 2005. godi{te, klima, xenoni, senzori za parkiranje - Brusim i lakiram parket i brodski pod. Telefon: slo ven ke, ve te ri nar ski ispi ta ne i zdra ve. Te le fon:
nazad, 23.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK 065/178-743, 065/785-769. BK 051/580-851, 065/411-735. BK
- Prodajem VW passat 2.5 TDI 4 motion, plava - Radim sve vrste hidroizolacija - ravne krovove, - Prodajem CO2 aparat za varenje iskra-var, mo-
metalik, 150 KS, 2001. godi{te, xenoni, senzori za par- Li~ni kontakt
opravke ravnih krovova, podrume i mokre ~vorove. Te- gu}nost CO2 i argonsko varenje 220/380 volti, garanci-
ki ra nje, na vi ga ci ja, ko `a, 21.990 KM. Telefon: - Prirodna plavu{a (22) nje`ne gra|e `eljela bi da lefon: 051/584-790, 065/426-134. BK ja. Telefon: 065/761-497. BK
049/217-602. BK joj se javi duhovit, potentan mu{karac za ugodne tre- - Turisti~ka agencija "Hilandar" organizuje poklo- - Prodajem novu harmoniku 60 basova, tri registra.
- Prodajem VW passat 1.9 TDI variant, srebrna nutke. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK ni~ko putovanje u Ostrog 8.5.2009. u 21 ~as sa stare auto- Telefon: 065/206-060. BK
metalik, 100 KS, 2002. godi{te, klima, muzika, sredi- - Anabela, plavu{a s kojom }e{ u`ivati do vrhunca buske stanice. Telefon: 051/465-210, 065/644-500. BK - Prodajem bagremovo kolje za ograde, vinograde,
{nji naslon, 16.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK strasti. Telefon: 065/450-038, 065/896-776. BK - Vodovod, kanalizaciju i sitne popravke radim vo}njake, paradajz i pulceve za gra|evinare. Telefon:
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, plava, 90 KS, '99. kvalitetno, garancija. Telefon: 051/211-763, 065/546- 065/206-060. BK
godi{te, klima, el. podiza~i, ko`a, sredi{nji naslon, felge 390. BKM - Punionica koka-kole, vitinke, fante, kompletna,
17", 12.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK Posao - Izradujemo sve vrste sportskih mre`a, ma{inska recepti, 3.000 KM ili auto, motocikl. Telefon: 065/370-
- Prodajem audi A6 2.0 TDI, quartz siva, 140 KS, obrada. Telefon: 063/402-077. BKM 454. BKM
2005. godi{te, klima, MMI color, al. felge 18", 45.900 PONUDA
- Izvodim sve vrste molerskih radova, sanacije i - Pro da jem mo to kul ti va tor s fre zom. Te le fon:
KM. Telefon: 049/217-602. BK - Potrebne dvije {armantne djevojke za rad u lje- postavljanje laminata, izolacija, unutra{njih fasada, zi- 065/300-791. BKM
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 105 KS, 2005. tnoj ba{ti kafe-bara "Pikaso" u centru Banjaluke, 700 dnih i plafonskih obloga, plo~ica... Telefon: 065/343- - Prodajem oriiginal krovne nosa~e za {kodu fabi-
godi{te, klima, radio sa CD-om, zeder, 22.900 KM. KM. Telefon: 066/609-797. BK 745. BKM ju. Telefon: 051/ 310-994, 061/848-752. BKM
Telefon: 049/217-602. BK - Potrebni gra|evinski radnici svih profila za rad na - Instrukcije iz hemije |acima i studentima, pripre- - Prodajem cirkular za rezanje oblovine i manji
- Prodajem VW golf 1.9 TDI, crna, 100 KS, 2001. podru~ju Austrije, Njema~ke i Belgije. Zvati od 9 do me za prijemne. Telefon: 065/833-345. BKM gra|evinski. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
godi{te, klima, al. felge 16", alarm, bord computer, 17. Kontakt telefon: 033/713-796, 063/591-149. BK
- Molerski radovi: kre~enje, gletovanje, lakiranje - Prodajem planetare i osovine vitla traktora tim-
15.500 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Potrebna `ena s hrvatskim paso{em za ~uvanje stolarije, radijatora, ostali zavr{ni radovi, povoljno, ber~ek 225. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem BMW X5 3.0 D, siva metalik, 184 KS, djece u Bazelu. Telefon: +417-870-544-63. BK kvalitetno i brzo. Telefon: 065/774-359. BKM
2001. godi{te, ko`a, klima, xenon, alarm, al. felge 19", - Prodajem prirubni elektromotor 22 kilovata i ge-
- Bar-resotran "Mala stanica" otvara konkurs za - Sudski tuma~ za njema~ki jezik, usmeni i pismeni
39.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK nerator za struju 45 kilovata. Telefon: 051/318-487,
popunu radnih mjesta na poslovima konobara i barme- prevodi. Telefon: 065/832-521. BK 065/485-805. BK
- Prodajem audi A6 3.0 TDI quattro tiptronic, pla- na. Os ta le in for ma ci je u re so tra nu ili na te le fon
- Izvodimo ma{inske glazure, povoljno i kvalite- - Prodajem elektromotor 11 kilovata, 1.400 o/min.
va, 225 KS, 2004. godi{te, klima, xenon, navigacija, 065/938-939, sa sobom ponijeti CV. Adresa: Kralja Pe-
tno. Telefon: 065/337-932. BK Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
priprema za mobilni, 49.900 KM. Telefon: 049/217- tra I Kara|or|evi}a bb. BK
602. BK - Instrukcije iz matematike |acima srednje i osno- - Prodajem mali tokarski stroj. Telefon: 051/318-
- Potrebna djevojka za rad u kafi}u na benzinskoj
vne {kole daje profesor matematike. Telefon: 051/313- 487, 065/485-805. BK
- Prodajem audi A4 1.9 TDI, crna, 130 KS, 2003. pumpi "Integral" Star~evica. Telefon: 065/266-326. BKM
705. BK
godi{te, klima, CD changer, al. felge 16", bord compu- - Potrebni radnici za ma{insko malterisanje. Tele- - Prodajem mvigmeltov kalorifer 6 kW. Telefon:
ter, 27.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK fon: 065/337-932. BK 051/318-487, 065/485-805. BK
- Prodajem audi A4 1.9 TDI, siva metalik, 115 KS, - Prodajem hidrauli~ne pumpe od 100 do 300 bara.
Razno
2006. godi{te, klima, ko`ni volan, bord computer, radio POTRA@NJA Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
sa CD-om, 36.900 KM. Telefon: 049/217-602. BK - Prodajem kamion mercedes kiper 16/19. Telefon: - Prodajem ma{inu za bigovanje `eljeza za kovane
- Ozbiljna `ena bi ~uvala djecu. Telefon: 065/983-
- Prodajem reno espase '90. g. p., registovan, 4x4. 781. BK 051/318-487, 065/485-805. BK ograde. Telefon: 051/318-487, 065/485-805. BK
Telefon: 065/720-475. BK - Prodajem stabilnu industrijsku brusilicu. Telefon: - Prodajem vakcinisanu {tenad njema~kog ov~ara
- Ozbiljna `ena bi ~uvala dijete od tri godine pa
- Prodajem opel kadet 1.3 benzin, g. p. '87, regis- navi{e, zvati poslije 17, po mogu}nosti Star~evica. Te- 051/318-487, 065/485-805. BK staru dva mjeseca, sa papirima. Telefon: 065/212-067.
trovan do februara 2010, 2.200 KM. Telefon: 065/561- lefon: 066/301-304. BK - Prodajem dizalicu sa rukom za manji kamion. Te- BK
138. BK lefon: 051/318-487, 065/485-805. BK - Prodajem automehani~arima hidrauli~ne prese od
- Prodajem ford mondeo '95. godi{te, benzinac, - Prodajem mlin za {rotiranje `itarica, MIO Osijek. sedam i 12 tona. Telefon: 051/318-487, 065/485-805.
fiksno 5.000 KM. Telefon: 065/517-978. BK Usluge Telefon: 065/668-870. BK BK

- Prodajem FIAT stilo 1.6 benzin, 2005. godi{te, - Prodajem ugalj banovi}ki i |ur|evi~ki kameni - Prodajem CD ~ita~ za ra~unar, 10 KM. Model
troja vrata, metalik, neocarinjen, sva oprema, 8.900 - Vr{im usluge prevoza (selidbe) sa radnicima u ugalj, bukovi briket i ogrevno drvo za centralno grijanje CD-ROM Drive, GCR-8520B. Telefon: 065/614-842.
KM. Telefon: 065/295-763. BKM zemlji i inostranstvu, furgon do 3,5 t sa rampom. Tele- (bukva i hrast) s prevozom do va{eg dvori{ta, mo`e i BK
fon: 065/317-840, 051/313-116. BK `iralna uplata. Telefon: 065/894-241, 065/969-530. BK - Prodajem napajanje za ra~unar, 15 KM. Model
- Prodajem juga 55, '90. godi{te, reg. do avgusta
2009, kuka, bijeli, hitno, 900 KM, Banjaluka. Telefon: - Kucam maturske, seminarske, diplomske, magis- - Odgajiva~nica "Julifarm" prodaje {tenad rotvajle- Allied Premier, DR-B350ATX (max. 350 W) i model
065/ 317-474. BKM tarske, knjige, ugovore..., {tampam i narezujem na CD. ra. Telefon: 065/979-947. BK LPK9-42W (novo). Telefon: 065/614-842. BK
Telefon: 065/984-971. BK - Prodajem knjigu "Modern automotive mecha-
- Prodajem golf 3 karavan 1.9 TDI, '99. godi{te. - Prodajem dvije moderne fotelje, stare dvije godi-
Telefon: 065/488-992. BKM - Prevodi, instrukcije i ~asovi engleskog jezika. Te- ne, povoljno. Telefon: 066/206-629. BK nics", James E. Duffy, 990 stranica, tvrdi povez. Tele-
lefon: 065/566-206. BK - Prodajem nove ma{ine, mrvilice, {rotilice, cirku- fon: 065/614-842. BK
- Prodajem ili mijenjam audi 80 dizel, g. p. '85, re-
gistrovan do 12.1.2009. Telefon: 065/641-159. BK - Popravak ve{-ma{ina, fri`idera i rashladnih vitri- lare, hoblarice i druge alate. Telefon: 051/532-426. BK - Cropaid, prirodni antifriz za vo}e, povr}e i cvije-
na. Telefon: 065/568-830, 051/351-666. BK - Prodajem tri plasti~ne cisterne. Telefon: 033/220- }e, {titi do -7 stepeni Celzijusa. Telefon: 065/435-615.
- Prodajem golf 4 karavan dizel, '99. godi{te, 85
- Elektri~ar vr{i kvalitetno i povoljno postavljanje BK
kW, sva oprema, pre{ao 195.000 km, ura|en servis re- 726, 061/134-230. BK
menja i filtera, 14.300 KM. Telefon: 065/583-143. BK nove i sanaciju stare instalacije. Telefon: 065/209-286. - Prodajem kasa pultove s kompletnom instalaci- - Prodajem cirkular 3 kW, sa sklopkom, 350 KM.
- Prodajem pe`o 406 HDI karavan, 2001. g. p., re- BK jom i pokretnom trakom, du`ina 3,10 m, {irina 1,20 m. Telefon: 065/938-176. BK
gistrovan, sva oprema, 14.000 KM. Telefon: 065/713- - Povoljno kucam i printam seminarske, diplomske Kase mo`ete pogledati u prodajnom centru "Centrum" - Prodajem monofazni motor, 2,2 kW, 1.400 o/min., 200
586. BK i magistarske radove. Telefon: 065/615-028. BK Zalu`ani. Telefon: 065/896-422. BK KM. Telefon: 065/513-413. BK
50 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Priredio: mons. Ivica BO@INOVI]


Banjalu~ki trapisti (26)
Redovni~ka zajednica
po~ela se osipati
Dr`ava je
trapistima uzela
sve, ali ne i
njihove dugove

Novi samostan i crkva

Kako su trapisti
`ivjeli o~ito je iz
dopisa 1946.
upu}enog
Ministarstvu
poljoprivrede i
sto~arstva u
Sarajevu: "Od
ovogodi{nje `etve
nismo dobili niti
jedan kg graha,
niti jedan kg
kukuruza, niti Ove godine
jedan kg krompira navr{ava se
ni ostalog zelenja
za kuhinju" 140 godina
od dolaska
rapisti pi{u Okru`noj agrarnoj komisi- jedne pile, jedne turpije, dvoje grabalja i 30 dunuma liva- je izvr{en u "svrhu pronalaska prikrivenog poljoprivre- prvih

T
ju u Banjaluci 29. lipnja (juna) 1946. de. Na{ jedan kom{ija Lazo Deli} je dobio povra}eno pre- dnog alata i drugog". trapista u
godine dopis br. 75/46: "Umoljavamo ko 250 dunuma obradive zemlje, iako je samo jedna U ovakvoj situaciji trapisti su imali i veliki problem Deliba{ino
da nam se ne osporava pravo da pobe- porodica, a nas ima barem 10 po broju familija, koji neka sa daljim {kolovanjem svojih kandidata. Nije bilo uvjeta
remo ovogodi{nje plodove, jer smo `ive od sunca i zraka... O~ekuju}i povoljno i nepristrano za normalan `ivot, a kamoli za rad Samostanske visoke fi- Selo kod
zemlju sve i pored nesagledivih pote- su|enje u na{oj iznesenoj pravednoj stvari, koja je dostav- lozofsko-teolo{ke {kole. U dopisu br. 112/46 od 20. rujna Banjaluke i
{ko}a obradili u cjelosti i vlastitim ljena i ost. mjerodavnim forumima na{ih narodnih vlasti, (septembra) 1946. godine Dekanatu Bogoslovnog fakulte-
snagama i tro{kovima." Nije im udovoljeno! kao i skoru ispravku odn. obnovu cijelog postupka tj. da ta u Zagrebu trapisti pi{u: "[aljemo vam na upis u Bogo- 100 godina
Okru`ni narodni odbor u Banjaluci uputio je trapisti- nam se dodijeli zakonski pripadaju}i maksimum, a vi{ak sloviju tri na{a filozofa |aka, koji ne mogu kod nas da od smrti
ma akt br. 46062 od 4. srpnja (jula) 1946. godine u kojem da pre|e u zemlji{ni fond..." nastave redovno {kolovanje zbog interniranja na{ih nasta- osniva~a
stoji: "Prema odluci Okru`ne agrarne komisije A.Br. 92- O. Anto pi{e dopis br. 98/46 od 16. kolovoza (avgus- vnika... Zatim vam {aljemo jednog za upis u filozofiju..."
2/46 od 17. aprila 1946. godine, a potvr|eno od Ministar- ta) 1946. godine Okru`nom javnom tu`ila{tvu u Banjalu- Naravno, studenti su prije toga morali dobiti "uvjerenje o samostana
stva poljoprivrede i sto~arstva N.R. BiH broj 12873/46 od ci: "Danas nemamo pravo da uberemo iz na{e ba{te ni pet politi~ko-moralnom vladanju", u kojem je stajalo: "Ovime Marija
19. juna 1946. godine, rje{avam da se sve radionice potre- do osam kg krompira za jedan ru~ak, a izdali smo hiljade i se drugu (ime i prezime) iz Deliba{inog Sela, Trapisti, iz-
bne za gra|evinsku industriju (stolarska, bravarska, kova- hiljade dok smo osposobili sav ure|aj i nabavili razno sje- daje na molbu stranke potvrda da se isti nije kroz cijelo Zvijezda
~ka, kolarska, mehani~ka i dr.), koje su bile vlasni{tvo menje za nju. Danas neki ljudi u nama gledaju, zbog svo- vrijeme neprijateljske okupacije ni~im ogrije{io protiv in- oca Franza
trapiskog samostana, sa dana{njim danom stave na raspo- jih predrasuda i ideol. razmimoila`enja, samo takve teresa NOP-a. Doti~ni je bio i pohvalnog moralnog pona- Pfannera. Ove
laganje Okru`nom gra|evinskom preduze}u u Banjaluci." individue koje su {tetne po ljudsko dru{tvo..." {anja, a stanovao je u Deliba{inom Selu kroz cijelo
U dopisu br. 79/1946 od 10. srpnja (jula) 1946. godi- O. Anto je 1946. godine u ime samostana napisao spomenuto vrijeme." I drugi ~lanovi samostana imali su godi{njice
ne pi{u Sreskom narodnom odboru: "Mi dana nemamo ni bezbrojne `albe, koje je slao tada{njim dr`avnim organima ove potvrde, ali ne}e im ba{ puno koristiti u vremenima povod su
najskromnije mogu}nosti egzistencije dostojne ljudskog u Sarajevu, Beogradu i Banjaluci, poku{avaju}i spasiti ka- koja su dolazila.
bi}a i to stoga {to se nama nije ostavilo ono bez ~ega se ne kvu-takvu mogu}nost opstanka samostana, ali sve je bilo Kako su trapisti `ivjeli o~ito je iz dopisa br. 125/47 da se opet
mo`e zamisliti jedna seoska radna zajednica. Dok svaki uzalud. Obijao je pragove raznih ureda uru~uju}i svoje od 6. studenog (novembra) 1946. godine upu}enog Minis- progovori
seljak mo`e i smije imati bar kravu i ostalih doma}ih `ivo- molbe, `albe, predstavke... Tra`io je: ostavite nam zakonski tarstvu poljoprivrede i sto~arstva u Sarajevu: "Od ovogo- o njima i
tinja, ne ostavlja se nama nijedna krava, iako imamo 90 maksimum zemlje od 300 dunuma i 300 dunuma {ume da di{nje `etve nismo dobili niti jedan kg graha, niti jedan kg
osoba na hrani... Umoljavamo Sreski narodni odbor da na{a redovni~ka zajednica mo`e `ivjeti, a ostalo uzmite! kukuruza, niti jedan kg krompira ni ostalog zelenja za ku- njihovim
nam sada kao socijalno neobezbije|enima pru`i zak. mo- No, nova vlast je ustrajala u svojoj odluci: trapiste treba hinju! Od ovogodi{njeg roda vinograda dobili smo jedno} velikim
gu}u pomo}, barem privremeno, jer se nadamo da }e vi{e uni{titi! O. Anto pi{e: "Kad se radilo o ~l. 75 za razdiobu 60 kg gro`|a. Nije nam se dalo nijedno krm~e, nijedna
mjerodavne vlasti stornirati ovu odluku u na{oj agr. stvari, roda `etve 1945/1946. reko{e nam da smo imali pravo ra- krava, ni konj ni sprega. U ku}i nema drveta - samo su zaslugama za
premda se ova ve} sprovela." Opet su bili odbijeni! diti ali da nemamo pravo dobiti polovicu odn. 2/3..." nam neke kom{ije dale nekoliko panjeva. Itd." sveukupni
Dr`ava je trapistima uzela sve, ali ne i njihove dugo- Svakodnevna maltretiranja, privo|enja, saslu{avanja, Vidljivo je to i iz njihove molbe upu}ene 28. listopa- razvoj
ve. Vidi se to iz dopisa br. 84/46 od 15. srpnja (jula) 1946. neima{tina, sku~enost prostora, strah od neizvjesne sutra{- da (oktobra) 1946. godine Sreskom NO [umarskom odje-
upu}enog Sreskom narodnom sudu: "Cjelokupni posjed njice, doprinijeli su tome da se redovni~ka zajednica po~e- ljenju u Banjaluci: "Umoljavamo cij. naslov da nam Banjaluke
na{e slavne ustanove je eksproprisan i kao takav potpuno la osipati. Bilo im je jasno da nije u pitanju samo njihov pismeno odobri usje}i nekoliko komada hrastovih stabala, i njenog
potpao pod dr`avnu upravu Ministarstva poljoprivrede i imetak, kojega se vlast `eli dokopati, nego i to da vlasti ~i- koje vrlo hitno trebamo za ogradu..." Odmah sutradan
sto~arstva, o ~emu smo mi definitivno obavije{teni dana 4. ne sve kako bi trapiste potpuno iskorijenile. Nekima se ~i- molba je odbijena! Vlast je u to vrijeme doista bila "a`ur- kraja.
srpnja (jula) teku~e godine. Prema tome, nismo mi vi{e ni da je svaka borba unaprijed izgubljena i zato odlaze. na"! Na`alost,
vlastni da solviramo bilo kakve dugove ili sli~no, a dabo- O. Lovro Gali}, ekonom samostana, koji je bio uhi- Vlastima je o~ito dosadila upornost pojedinih trapista, rije~ je o
me nismo ni u stanju." }en i saslu{avan, odlazi sredinom ljeta 1946. godine s ne- a pogotovo mladog o. Ante, kojemu je tada bilo samo 26
Trapisti se u ovako te{koj situaciji obra}aju dopisom kolicinom bra}e u trapisti~ki samostan Rajhenburg u godina i lavovski se borio za svoj samostan. Trapisti se ra- zaslugama
br. 85/46 od 15. srpnja (jula) 1946. godine predsjedniku Sloveniji. Nadaju se da }e tamo na}i mir i nastaviti `ivot zilaze, ali ima i onih koji su o~ito "tvrdoglavi" i neprestano koje su
Okru`nog narodnog odbora u Banjaluci: "Po{to je na{a po svojim redovni~kim pravilima. No, tamo{nje vlasti im se pozivaju na nekakvo pravo. Zato odlu~uju ubrzati pro-
ku}a sada li{ena sveg privrednog i ekonomskog imetka, nisu dale dozvolu boravka. O. Lovro ostaje kao du{obri- ces. O tome pi{e sam o. Anto: "Prvi je petak prosinca (de- proteklih
potreban nam je dugoro~ni zajam, radi kakve-takve nove `nik u Zagreba~koj nadbiskupiji sve do svoje smrti. cembra) 1946. U jutarnjim satima pretres ku}e i tu i u desetlje}a
~edne male ekonomije. Privredna banka nam je stavila u Nakon njih i o. Flavijan, superior samostana Marija starom samostanu, gdje je bio o. Valentin. O. Tiburcije je premalo
vid takav zajam, samo tra`i da se to dozvoli od strane cij. Zvijezda, odlu~uje s nekom bra}om po}i u slovenski sa- bio u novom samostanu. Tra`ili su ml. fr Luku Harapina
naslova, budu}i da je zabranjeno izdavati zajmove priva- mostan. No, na putu do`ivljava velike nevolje i vra}a se da li je on imao {to s akumulatorom. U tom je nai{ao o. vrednovane i
tno-pravnim licima ~iji je imetak konfiskovan ili po dr`avi natrag u Mariju Zvijezdu 28. rujna (septembra) 1946. go- Tiburcije i rekao da on zna za to. I tad su njega uhapsili. zaboravljene
eksproprisan. Radi toga slobodni smo zamoliti cij. naslov dine. Nije jasno da li je uop}e stigao do Rajhenburga. Mene su na{li u crkvi i uz uobi~ajeno vrije|anje uhapsili.
da nam svojom preporukom dozvoli podignuti zajam od Bra}a laici razilaze se na sve strane. Neki su oti{li `i- Vani je ~ekao kamion sa strojnicama na gotovs i tako smo
70.000 dinara." Ve} 17. srpnja (jula) 1946. godine stigla je vjeti kod rodbine i susjeda, a neki su po{li tra`iti bilo ka- preba~eni u podrum Fin. direkcije, kasnije Vojni odsjek.
odbijenica! kav posao da bi pre`ivjeli. Tu smo ostali do 19. prosinca (decembra) 1946, a zatim
Trapisti upu}uju "predstavku" Ministarstvu poljopri- Kako se trapisti ne bi "uspavali", premeta~ine samos- smo preba~eni u Crnu ku}u, gdje smo ostali do su|enja,
vrede i sto~arstva BiH br. 89/46 od 19. srpnja (jula) 1946. tana i dalje traju. Tako Odsjek za unutra{nje poslove pri koje se obavilo dok smo boravili u Kastelu, staroj rimskoj
godine i u njoj pi{u: "Smatramo svojom du`no{}u zatra`iti Sreskom narodnom odboru Banjaluka pod br. 3208/46 od utvrdi na Vrbasu. Su|enje je bilo na Vojnom sudu, kao ja-
od naslova ispravak ove grdne nepravde nanesene bosan- 10. rujna (septembra) 1946. godine donosi rje{enje: "Da tacima, i to o. Valentin, o. Anton i Franjo Majki}, magazi-
skim trapistima... Trapisti nisu ogranak reda dominikana- se izvr{i pretres svih stanbenih zgrada i nuzgrednih pros- ner Zadr.". Uskoro }e i o. Tiburcije i o. Valerijan osjetiti,
ca... Nas je na hrani jo{ preko 90 i svijet se pita kako }e torija samostana Trapisti. Pretres }e izvr{iti Du{an Stana- zajedno s njima, sve "blagodati" vi{egodi{njeg boravka u
sada ti jadni trapisti da `ive, kad im je sve oduzeto, osim revi}, ~inovnik Odsjeka za unutra{nje poslove pri SNO. komunisti~kim kazamatima.
10 motika, ~etiri budaka, jidnih ta~aka, jedne sjekire, Banjaluka i po ishodu pretresa podnijeti izvje{taj." Pretres Oblaci nad Marijom Zvijezdom sve su tamniji.
12. 4. 2009. ofekfmkb 51

SUDOKU Na dana{nji dan


: 2 9 4
Srednje te{ko
3 7
6 8 5
: 7 8
4 3 2 6 Prvi ~ovjek
u svemiru
9 : 3 Djmk!jhsf! U svemir je na dana{nji dan
2 3 8 kf!eb! 1961. godine poletjela prva
qp!qv!oj!uf letjelica s ljudskom posadom,
5 : qsb!{ob! tj. jednim astronautom, legen-
qp!mkb!ub!lp! darnim Jurijem Gagarinom.
: 9 4 6 eb!v! Sovjetska nose}a raketa
twb!lj!sfe- vostok je s raketodroma Baj-
7 9 5 lp!mp!ov!j! konur u svemir ponijela sve-
nj!oj.lwb!esbu mirsku la|u ~iji je let trajao
5 8 : 6 {b!qj!|f!uf ta~no jedan sat i 48 minuta.
csp!kf!wf! Zanimljivo je da su tada{nji
5 : pe!2!ep!:/ sovjetski {efovi unaprijed pri-
Qsj!up!nf! premili tri varijante saop{tenja
5 3 : 6 7 of!tnj!kf! za javnost - jednu za slu~aj

6
3
4 7 8
8
5
ep!~j!ep!
qp!obw!mkb!okb/
Preminuo Ruzvelt
Frenklin Delano Ruzvelt, 32. predsjednik SAD 1932. osvojio je predsjedni~ku nominaciju demokrata i
uspje{nog zavr{etka svemir-
ske operacije, a dvije za slu~aj
neuspjeha.
Dugo se skrivala i ~injenica
: 4 da se pri povratku Gagarin
(1933-1945), preminuo je na dana{nji dan 1945. u dr`a- s lako}om pobijedio predsjednika Herberta Huvera. katapultirao na oko 6.000 me-
6 : 4 7 vi D`ord`ija. U svom inauguralnom obra}anju naciji sa vi{e od tara, te se padobranom, a ne u
Ro|en je 30. januara 1882. u Njujorku. U politiku 13 miliona nezaposlenih rekao je da je "jedina stvar ko- svemirskoj kapsuli, spustio na
4 8 : je u{ao slijede}i primjer svog ro|aka Teodora Ruzvelta, je treba da se pla{imo sam strah". Kongres je odobrio tlo kod Saratova. Kapsula je
Te{ko te postao aktivan ~lan Demokratske partije. Godine ve}inu promjena kojim je on te`io u svom programu na zemlju aterirala prazna!
5 2 6 4 3 8 7 9 : : 6 2 3 5 8 7 4 9 1905. o`enio se s Eleonor Ruzvelt, koja }e u narednim "New Deal". Velikom ve}inom ponovo je izabran 1936, Sovjeti su tu ~injenicu skri-
3 : 7 9 2 5 8 4 6 7 8 4 : 9 6 2 5 3 godinama postati njegov savjetnik. a protivkandidat mu je bio Alf Landon. vali boje}i se da bi, {to se ti~e
9 8 4 : 6 7 3 2 5 5 3 9 4 2 7 : 8 6 Slu`io je u njujor{kom senatu (1910-1913) i kao Ulaskom SAD u rat Ruzvelt je mobilisao industriju rekorda i trke u osvajanju sve-
2 3 5 8 : 4 6 7 9 3 : 5 8 7 9 4 6 2 potpredsjednik mornarice (1913-1920). Demokratska za proizvodnju vojne opreme i formirao alijansu s Bri- mira, mogli ostati kratkih ru-
6 7 : 2 9 3 5 8 4 2 9 8 5 6 4 3 7 : partija kandidovala ga je za potpredsjednika na izbori- tanijom i Sovjetskim Savezom. Sastao se sa ^er~ilom i kava jer se, prema tada
8 4 9 5 7 6 2 : 3 4 7 6 2 : 3 5 9 8 ma 1920. godine. Naredne godine obolio je od paralize; Josifom Staljinom na konferenciji o ratnoj politici u Te- va`e}im pravilima, zahtijeva-
7 5 8 3 4 : 9 6 2 6 2 : 7 8 5 9 3 4 iako nije mogao da hoda, ostao je aktivan u politici. heranu (1943) i na Jalti (1945). Uprkos sve slabijem lo da pilot upravlja letjelicom
: 6 2 7 5 9 4 3 8 9 4 7 6 3 : 8 2 5 Kao guverner dr`ave Njujork (1929-1933) osnovao je zdravlju, osvojio je ~etvrti mandat protiv Tomasa Djuija do prizemljenja.
4 9 3 6 8 2 : 5 7 8 5 3 9 4 2 6 : 7 dr`avnu agenciju za socijalnu pomo} u SAD. Godine (1944), ali je nedugo potom umro.
52 ofekfmkb!12. 4. 2009.

Ko{arka{i Borac Nektara pobijedili

Sport Adamovi}
Bosnu ASA BHT u Ligi 8

Poraz bh. juniorki


U prvom susretu kvalifikacionog turnira za odlazak na
Evropsko prvenstvo u Ma|arskoj `enska juniorska reprezen-
ta ci ja BiH po ra `e na je od Crne Go re re zul ta tom 19:27
(11:13). U drugom me~u Grupe 4 Srbija je bez problema sa-
vladala Island 35:27 (17:11).
Kljai}i
protiv
Banjalu~ana
Nakon ispadanja iz Lige
{am pi ona od nje ma ~kog
Kila, otac i sin Kljai} otvo-
presudio
Izabranice Radeta Un~anina dr`ale su priklju~ak u prvom polu- reno su govorili o stanju u i
vremenu utakmice, koja je odigrana u sarajevskoj dvorani "Ramiz oko Rukometnog kluba Za-
Sal~in" na Mojmilu, dok je nastavak protekao u potpunoj domina- greb CO. Ne nad Klja i},
ciji go{}i. biv{i trener Zagreba, otkrio
Selekcija BiH ju~e je, u drugom kolu, igrala sa Srbijom, dok se je za {to je smi je njen s
Crna Gora sastala s Islandom. mjesta prvog trenera hrvat-
Danas, posljednjeg dana smotre, BiH }e snage odmjeriti s Islan- skog prvaka:
dom (11 ~asova), a u drugom susretu megdan }e podijeliti ruko- "Potjeran sam zbog zakuli-
meta{ice Srbije i Crne Gore (13). D.M. snih igara, nisam imao prili-
Najefikasniji
ku dokazati koliko vrijedim. igra~ susreta:
Rak-rana ovog kluba je poli- Kameron
tika koju vodi ekipa iz Ba- Krisp

Poznati nja lu ke. Oni ima ju svo je


interese, trguju igra~ima, a
(Borac Nektar)
FOTO NN

u~esnici plej-ofa najnevjerojatnije je da trener


ima svoju agenciju." Maja PREDRAGOVI] odli~an tim, njeni igra~i imaju vi{e iskustva, ali mislim da
ih je na{ pritisak, koji je bio prisutan tokom cele utakmi-
Nakon odigranih me~eva u no}i izme|u petka i subote poznati su Velimir Kljai} nije se libio
svi u~esnici plej-ofa NBA lige. da pomene i imena koja su Filip Adamovi} je poenima osam desetinki prije ce, zbunio. Pobeda je do{la kao nagrada za na{ pristup
"zaslu`na" za takvu situaci- kraja utakmice donio trijumf Borac Nektaru nad igri i ~estitam momcima. Nije mi toliko bitna pobeda ko-
Na Istoku takmi~enje nastavljaju: Klivlend, Boston, Orlando, Atlan-
ju: Bosnom ASA BHT. Me~ 5. kola Lige 8 za ko{arka{e liko pokazatelj da mo`emo da igramo sa svima i da treba
ta, Majami, Filadelfija, ^ikago i Detroit, a na Zapadu: LA Lejkersi,
"Bo`idar Jovi} je najve}e "pivari" su dobili rezultatom 86:84. dati sve od sebe, jer tada mo`emo o~ekivati rezultat."
Denver, Hjuston, Portland, San Antonio, Nju Orlenas, Dalas i Juta. Trener Bosne Vlada Vukoi~i} poslije utakmice nije
zlo ovog kluba! Njemu ne Neizvjesnu utakmicu bolje su otvorili Banjalu~ani i
Ekipa Klivlenda pobjedom nad Filadelfijom 102:92 obezbijedila je `elio da daje izjave.
valja ba{ ni{ta, a sam nikako poveli sa 27:18. Bosna je tada zaigrala bolje. U 32. minu-
startno mjesto u Isto~noj konferenciji pred razigravanje. tu do{la je na "plus devet" (70:61), me|utim, borbeni Sino} su igrali: Hercegovac - Sloboda Dita, Zrinjski
Rezultati: San Antonio - Juta 105:99, Detroit - Nju D`erzi 100:93, ne `e li pre uze ti od go vor -
nost. Sa druge strane, Senja- igra~i Borca se nisu predali. Predvo|eni Kameronom HTM - [iroki Eronet, Igokea Partizan - SL IAT Leotar.
Atlanta - Indijana 122:118, Boston - Majami 105:98, Orlando - Nju- Krispom i Adamovi}em, koji je u posljednjih 40 sekundi
jork 95:105, Memfis - Feniks 106:89, Oklahoma Siti - [arlot 84:81, nin Ma glaj li ja i An drej
Goli} trguju igra~ima, iako postigao sedam poena, "pivari" su nanijeli prvi poraz Bo- Borac Nektar 86
Toronto - Va{ington 98:100, Dalas - Nju Orleans 100:92, Filadelfija - sni. U posljednjoj sekundi Goran Ikoni} je "trojkom" po-
Goli} i slu`beno vi{e nije u
Klivlend 92:102, Portland - LA Lejkers 106:98, LA Klipers - Sakra- ku{ao da donese Bosni pobjedu, ali je bio neprecizan. 24:18, 15:24, 22:26, 25:16
klubu."
mento 109:78, Golden Stejt - Hjuston 109:113. "Pobjeda nam mnogo zna~i. Savladali smo prvaka, Bosna ASA BHT 84
iskusnu ekipu koja je popunjena sa po dva igra~a na svim Tqps!utlb!ewp!sb!ob!#Cp!sjl#!v!Cb!okb!mv!dj/!Hmf!eb!mb!db;
611/!Tv!ej!kf;!Bef!njs![v!sb!qp!wj~!)Uv!{mb*-!Esb!hbo!Lsbmk
Igrali smo srcem i glavom )Usf!cj!okf*-!Jwbo!Nj!mj!•f!wj~!)_j!umvl*/!Qfu!mj!•oji!hsf!|b!lb;
i zaslu`eno slavili, rekao Adamovi} Oj!lp!mb!]v!sb!tp!wj~!)Cp!sbd!Of!lubs*-!Jwbo!Jwb!op!wj~!)Cp!.
tob!BTB!CIU*/
pozicijama. Dali smo sve od sebe, igrali smo srcem i gla- CP!SBD!OF!LUBS;!Wv!•j~-!Benp!wj~!24-!Gf!lf!uf!7-!Qf!.
vom i zaslu`eno smo slavili", rekao je Adamovi}. ufs!ljo!23-!Qb!mb!mj~!6-!]v!sb!tp!wj~!3-!Lsjtq!35-!Qb!wmp!wj~
Trener Borislav D`akovi} bio je zadovoljan igrom 5-!Nj!mj!op!wj~!4-!]v!sb!op!wj~!21-!Kp!tj!qp!wj~!8-!Jwj~/!
svog tima, koji je zabilje`io drugu pobjedu. CP!TOB!BTB!CIU;!Jwb!op!wj~!2:-!\f!ip!wj~!25-!Jlp!oj~
"Rekao sam igra~ima da moramo verovati svih 40 22-!Sb!lj~-!Wv!•v!sp!wj~!6-!]v!sb!tp!wj~!7-!Tv!mkb!hj~-!Ibk!sj~
minuta da mo`emo da savladamo protivnika. Bosna je 9-!Qb!|b!mj~-!]ps!}f!wj~!9-!Bw!ej~-!Pw!•j!ob!24/!

Vijesti
PSV prodaje
Lazovi}a
PSV Ajndhoven ne ra~una na
usluge srpskog fudbalera Danka
Lazovi}a u narednoj sezone,
prenose holandski mediji.
Lazovi} je od po~etka sezone
imao problema s trenerom Hu-
bom Stevensom. Po njegovom
odlasku po~eo je standardnije da
igra, ali nije zadovoljio ~elnike
PSV-a, koji `ele da ga prodaju
na kraju sezone. Prema navodi-
ma medija, Lazovi} je od mena-
d`era tra`io da mu prona|e klub
u Premijer ligi Engleske.

Limitiran broj
stranaca
Stru~ni odbor Fudbalskog sa-
veza Srbije donio je odluku na
sjednici odr`anoj u petak uve~e
da od naredne sezone samo klu-
bovi u Superligi mogu da imaju
~etiri stranca. Sve ostale ekipe ne
mogu da ra~unaju na inostrane
fudbalere. Stru~ni odbor uputio
je ovaj prijedlog Izvr{nom odbo-
ru Saveza. Tako|e, predlo`eno je
i da od sezone 2010/2011. klubo-
vi eltinog ranga takmi~enja mo-
gu da imaju samo po tri stranca.
Sport 12. 4. 2009. ofekfmkb 53
Premijer liga BiH u fudbalu, 22. kolo

Gosti bez gola i boda


@eljezni~ar 1
REZULTATI 22. KOLA
Slavija 0
NP!ESJ!_B;!Np!esj!•b!Nb!ltj!nb!.![sjok!tlj!3;1
Tusj!kf!mbd;!2;1!Lfs!mb!v!57/!nj!. MB!LUB!\J;!Mb!lub!|j!.!_f!mjl!4;1
ov!uv/! Tub!ej!po;! #Hscb!wj!db#! v UV![MB;!Tmp!cp!eb!.!Mf!pubs!2;1
Tb!sb!kf!wv/! Hmf!eb!mb!db;! 2/611/ USB!WOJL;!Usb!wojl!.!Cp!sbd!2;1
Tv!ej!kb;! Sp!cfsu! [sj!mj~! )Cb!okb!. NPT!UBS;!Wf!mfa!.!Psb!|kf!3;1
mv!lb*! 7-6/! Av!uj! lbs!up!oj;! Cv!. TB!SB!KF!WP;!Af!mkf!{oj!•bs!.!Tmb!wj!kb!2;1
~bo-!Lfs!mb-!\j!nj~-!Tb!ej!lp!wj~
HSB!EB!_BD;![wj!kf{!eb!.!Qp!tv!|kf!5;1
)Af!mkf!{oj!•bs*-! Tj!nj~-! \~f!qb!.
op!wj~-! Lv!ub!mj!kb-! ^js!lb-! [j!np!. \J!SP!LJ!CSJ!KFH;!\j!sp!lj!Csj!kfh!.!Tb!sb!kf!wp!)tj!op~*
okj~!)Tmb!wj!kb*/
1. Zrinjski 22 15 2 5 43:29 47
AF!MKF![OJ!_BS;! \f!ij~! .-! Cv!.
2. Sloboda 22 12 4 6 25:15 40
~bo! 6-6-! Cf!l sj~! 7-! Nv!mb!mj~
3. Slavija 22 11 6 5 26:19 39
6-6-!Dp!db!mj~!6-6-!Lfs!mb!7-!\j!. 4. Sarajevo 21 10 5 6 27:22 35
nj~! 6-6-! Spw!• b!o jo! 6-6! )pe 5. Lakta{i 22 9 6 7 32:24 33
88/! nj!o v!u b! Nvk!l b!o p!w j~! .*- 6. Zvijezda 22 8 8 6 29:24 32
Nv!i b!s f!n p!w j~! 6-6! )pe! 99/ 7. [iroki 21 10 1 10 33:24 31
nj!ov!ub!Pnf!sp!wj~!.*-!Tb!ej!lp!. 8. Borac 22 9 3 10 29:22 30
wj~!6-6-!Cf!|mj!kb!.!)pe!2:/!nj!. 9. @eljezni~ar 22 9 3 10 20:24 30
ov!u b! Tub!o j~! 6-6*/! Usf!o fs; 10. Leotar 22 9 2 11 21:31 29
Ef!njs!Ip!uj~/ 11. ^elik 22 8 4 10 19:26 28
TMB!WJ!KB;! Mv!•j~! 6-6-! Sf!hp!kf 12. Travnik 22 7 4 11 22:35 25
6-6-! Tj!nj~! 6-6-! Sb!ep!okb! 6-6- 13. Modri~a 22 6 6 10 24:30 24
Bs!tf!oj!kf!wj~! 6-6-! \~f!qb!op!wj~ 14. Vele` 22 7 2 13 25:31 23
6-6-!Wv!ltb!op!wj~!6!)pe!57/!nj!. 15. Ora{je 22 5 7 10 22:29 22
ov!ub! [j!np!okj~! 6/6*-! Lv!ub!mj!kb 16. Posu{je 22 5 7 10 28:39 22
6-6-! Tubo!lp!wj~! 6-6-! Nvt!lp!mv
6-6! )pe! 91/! nj!ov!ub! Mb!{j~! .*-
^js!lb! 6! )pe! 81/! nj!ov!ub! Nbs!.
lp!wj~!.*/!Usf!ofs;![p!sbo!Fs!cf{/! Minimalna pobjeda
Jhsb•! vub!lnj!df;! Tf!njs! Lfs!mb @eljezni~ara nad Slavijom
)Af!mkf!{oj!•bs*!7/ FOTO D@. TORCHE

A. RISTI], V. RADENOVI] Derbi je igran na "Grbavici", a snage su nadigrala je po mnogim ocjenama na{u najbo- cine standardnih igra~a i nisu mogli ozbiljnije
odmjerile kom{ije @eljezni~ar i Slavija iz Isto- lju ekipu, a dvostruki strijelac bio je Kujun- parirati doma}inu. Najubjedljiviju pobjedu os-
U sedam me~eva 22. kola Premijer lige ~nog Sarajeva. Golom Semira Kerle "plavi" su Najubjedljiviju d`i}. tvarila je Zvijezda iz Grada~ca, koja je sa 4:0
BiH u fudbalu gostuju}e ekipe nisu osvojile osvojili tri va`na boda (1:0) koja im vra}aju pobjedu Sloboda je na "Tu{nju" slomila otpor Le- ispratila goste iz Posu{ja. Gol manje postigli
niti jedan bod, a interesantno je tako|e da mir u svla~ionicu nakon dva gostuju}a poraza. ostvarila otara. Bilo je 1:0, a gol odluke postigao je su Lakta{i protiv ^elika (3:0), dok je Travnik
nisu uspjele ~ak ni zatresti mre`u doma}i- Pora`en je i Zrinjski. Modri~a Maksima, kojoj Zvijezda nad Adnan Jahi} na startu drugog dijela. Trebinjci 1:0 nadigrao Borac. U derbiju za~elja Vele` je
na. je susret bio biti ili ne biti u borbi za opstanak, Posu{jem su u Tuzlu doputovali desetkovani, bez nekoli- u Mostaru savladao Ora{je 2:0.

Sun~ano
V! Cp!t oj! j! Ifs!d f!h p!w j!o j
eb!obt! tf! p•f!lv!kf! tvo!.
•b!op!wsj!kf!nf!v{!nb!mv!ep
vnkf!sf!ov! pcmb!•optu/! Up!.
lpn! eb!o b! p•f!l v!kf! tf Afmklp!LPQBOKB!
qpt!u f!q f!o p! qp!w f!~ b!o kf BIHA] ejsflups!OJHE!#EOO#
pcmb!• opt!u j! j! qp!t mj!kf!q p!.
eof! ~f! qpt!u p!kb!u j! vtmp!w j
{b! nkft!uj!nj!•of! qmkvt!lp!. BANJALUKA Cpskbob!SBENBOPWJ^.QFUSPWJ^
wf/! Kv!ubs!okb! ufn!qf!sb!uv!sb hmbwoj!j!pehpwpsoj!vsfeojl!
~f!tf!lsf!ub!uj!pe!6!ep!22-
ob!kv!hv!ep!25-!b!obk!wj!|b BIJELJINA
eof!wob!pe!29!ep!36!tuf!. Tb|b!_BWSBH!){bnkfojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
qf!oj!Dfm!{j!kv!tp!wji/ Ojibeb!IBTJ^!!)qpnp~ojl!hmbwoph!j!pehpwpsoph!vsfeojlb*-!
ZENICA Hpsebob!NJMJOLPWJ^!)vsfeojl!wjkftuj*-!
Tboesb!HPKLPWJ^!)vovusb|okb!qpmjujlb*-
Ebslp!HBWSJMPWJ^!)flpopnjkb*-!
Tboesb!KPTPWJ^!)pehpwpsoj!vsfeojl!{b!nbhb{jof*-!

Ponedjeljak Nbsjkb!UBV\BO )pehpwpsoj!vsfeojl!v!sfebldjkj!v!Tbsbkfwv*-!


Csbolp!UPNJ^!)qpnp~ojl!vsfeojlb!nbhb{job*-!
LIVNO Ejbob!UPNB\!)vsfeojl!ofekfmkoph!j{ebokb*-!
Nby/ ,33pD SARAJEVO Ubukbob!SPHVMKB )sfhjpo*-!
Njo/ ,7pD Kfmfob!QSBMJDB )twjkfu*-
Boesfb!CBTBSB!)lvmuvsb!j!hsbetlf!svcsjlf*-!
Sarajevo +20oC Wftob!JMJLUBSFWJ^!)epqjtojdj*-!
Banjaluka +25oC MOSTAR
Hpsbob!KBLPWMKFWJ^ )bhfodjkf*-
Utorak Bijeljina +23oC
Cbljs!UJSP )tqpsu*-
Jwbob!QJMJQPWJ^ )ufioj•lb*-!
Njmbo!SBEVMPWJ^ )gpuphsbgjkb*-!
Nby/ ,31pD Biha} +24oC [psbo!MVLJ^ )joufsofu!j{ebokf*/
Njo/ ,6pD Livno +21oC
Mostar +25oC
J{ebwb•!OJHE!#EOO#-!Cbokbmvlb/!Mjtu!j{mb{j!twblph!ebob/
Srijeda Zenica +24oC TREBINJE Sfebldjkb; Csb~f!Qj|ufmkj~b!2-!89111!Cbokbmvlb-!ufm/!)162*-

Nby/ ,32pD Trebinje +22oC dfousbmb;!442.911-!gblt;!442.921-!f.nbjm;!oopwjof@ufmflmjl/ofu


Nbslfujoh; Cbokbmvlb-!ufm/!442. 975-!f.nbjm;!oo`nbslfujoh@ufmflmjl/ofu<!
Njo/ ,6pD Tbsbkfwp-!ufm/!1440764.:64/
Ejtusjcvdjkb; Ufm/!442.958-!f.nbjm;!oo`ejsfldjkb@ufmflmjl/ofu!
HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD BiH Epqjtoj|uwb; Tbsbkfwp!1440827.941-!764.:64<!Nptubs!1470661.798/!
)Svlpqjtj!j!gpuphsbgjkf!tf!of!wsb~bkv*!
Ajsp!sb•voj; Sb{wpkob!cbolb!b/e/!Cbokbmvlb!6731::11123894.83!)LN*-!
65541.2996532!)efwj{oj*<
Tokom dana biometeorolo{ke prilike }e a visoke temperature i sparno vrijeme [fqufs!lpnfsd!cbolb!BE!Cbokbmvlb!678.273.22112282.1:<
\ubnqb!OJHE!#EOO#-!{b!\ubnqbsjkv!Bmfltboebs!Lpqbokb/
biti dosta promjenljive. Kod osjetljivih tako|e bi mogli uzrokovati probleme
osoba mogu}e su poja~ane tegobe, hroni~nim bolesnicima.
54 ofekfmkb!12. 4. 2009.

BHT 1 RT RS FTV PINK


19/16!!!C Cj!uj!mj!kf!qb-! 17/11!!!OOf!ob!eb!oj!ebs! 18/11!!!QQsj!sp!eob! 17/66!!!T
Tb!sb!kf!wp!
epl/!tf!sj!kb!)s* t!of!cb-!tf!sj!kb cb!|uj!ob!CjI-! po!mbko
Qsp!hsbn!{b!
.!!!!!!!!!!!Q 18/56!!!QQsf!hmfe!of!ekf!mkf!{b! ep!lvn/!qsp!hsbn 18/16!!!NNfke!jo!
ekf!dv!j!nmb!ef mj!db!{b! 19/11!!!WWj!kft!uj Cb!okb!mv!lb

Preporu~ujemo 19/68 Nv!nj!kf!wj-!

1:/33!!!L
boj!nj!sb!ob!tf!sj!kb
Lspt!Flt 19/26!!!T
p|uf!~f!ojn!tmv!ipn
19/11!!!WWj!kft!uj
T!Kb!ip!sj!of!t!
19/16!!!Q
19/51!!!T
Qsp!hsbn!{b!ekf!dv
Twkf!epl!wkf!sf-!
epl/!qsp!hsbn
18/26!!!TTqps!uj!tj!np
18/36 Dsub!oj!gjmn
19/11!!!KKf!eob!cbk!lb
FTV 16.55 21/16!!!O
21/41!!!V
Of!nb!qsp!cmf!nb )s*
Vt!ls|okb!nj!tb-!
mkv!cbw!mkv-!
jog/!qsp!hsbn
1:/31!!!LLp!sj!{nb!j!Vt!lst!
v!Sb!nj-!
1:/11 Cbm!lbo!ofu-!
kv!ubs!okj!qsp!hsbn
[tutgart - HSV, prenos qsj!kf!opt!j{!lb!uf!esb!mf!
Qsf!twf!uph!tsdb!
21/11!!!WWj!kft!uj
21/16!!!LLj!lj!|pv 1:/66!!!V
epl/!qsp!hsbn
Vt!lst!v!CjI!j{nf!}v!
21/41!!!KKvtu!gps!Mb!vhi
22/11!!!JJo!gp!upq
Twf!kf!cmj!af!lsbk!qswfo!tuwb!v Jtv!tp!wb!v!Tb!sb!kf!wv 21/41!!!HHbs!gjme- dsub!ob!tf!sj!kb {f!cokf!j!ob!ef-! 22/21!!!H
Hpme!fl!tqsft
Cvo!ef!tmj!hj/!Twf!kf!wj!|f!lbo!ej!. 22/66!!!V Vs!cj!fu!ps!cj-! 22/11!!!KKb!kf!v!Isj|!~bo!tuwv epl/!qsp!hsbn 24/11!!!JJnb!lp!eb!qj!ub
eb!ub!{b!ob!tmpw!qswb!lb/!Twf!kf qsj!kf!opt!j{!Sj!nb 22/31!!!SSb{!hp!wps!tb! 21/41!!!VVt!ls|okb!nj!tb-! 24/41!!!T
Tb!sb!kf!wp!
cp!mkj!op!hp!nfu!j!twf!wj!|f!j{of!. 23/41!!!C CIU!wj!kft!uj cjt!lvqpn! qsj!kf!opt!j{!lb!uf!esb!mf! po!mbko
23/51!!! GJMN Tqz!Ljet cb!okb!mv!•ljn!Gsb!okpn! Tsdb!Jtv!tp!wb! 24/51!! Nb!ef!jo!
ob!}f!okb/!Ibn!cvs!hfs!kf!v!usdj 25/21!!!N Nv!{j!•lj!qsp!hsbn Lp!nb!sj!dpn )s* v!Tb!sb!kf!wv Cb!okbmv!lb
{b!op!wv!uj!uv!mv!j!jnb!jt!up!cp!ep!. 25/36!!!T Tnb!okj!hbt-!fnj!tj!kb! Sjn!.!Vs!cj!fu!
22/66!!!S 22/66!!!V
Vs!cj!fu!Ps!cj- 25/11!!!JJo!gp!upq
wb!lbp!wp!ef!~j!Wpm!gtcvsh/ p!tbp!csb!~b!kv ps!cj- qsf!opt qsj!kf!opt!j{!Sj!nb 25/21!!!T
Twf!{b!mkv!cbw!)s*
25/66!!!F Fo!hm/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! Topq-!fnj!tj!kb!{b
23/41!!!T 23/41!!!WWj!kft!uj Hsboe!ij!up!wj
26/56!!!H
Bt!upo!Wj!mb!.!Fwfs!upo-! qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf 23/46!!![[f!mf!ob!qb!op!sb!nb-! 27/26!!!L
Lsw!oj!kf!wp!eb-!)s*
RTL 22.00 qsj!kf!opt 24/11!!!L
Lb!qj!{b!wj!•b!kb; qsp!hsbn!{b!bhsbs 28/11 Ewp!hmfe
28/16!!!F Fo!hm/!Qsf!nj!kfs!mj!hb;! [j!kf!nmkf 24/16!!!WWf!•fs!t!Fnj!spn-! 29/11!!!JJo!gp!upq
Transporter 2, Nbo!•ft!ufs!Tj!uj! Dwj!kf!uj-
24/31!!!D upl!|pv!)s* 29/41!!!Q
Qsfu.B.qps!ufs
film 2:/11!!!E
.!Gvm!bn-!qsj!kf!opt
Eof!wojl 24/36!!!B
wkfs!tlj!qsp!hsbn
Bm!Cb!op-!epl/!gjmn
Vtqf!~f!Nj!sj!oph!
25/21!!!V
sb!tqf!mb-!
2:/11!!!N
Np!CjI-!
fnj!tj!kb
Cjw!|j!qsj!qb!eojl!tqf!dj!kbm!oji!tob!hb- 2:/41!!!UUW!Mj!cfs!uj 25/11!!!UUpq!GN-!upq.mjt!ub epl/!qsp!hsbn 2:/41!!! GJMN
Gsfol!Nbs!ujo-!sb!ej!lbp!qsf!wp!{ojl!j!{b 25/66!!!!CCsp!kf!wj- tf!sj!kb 25/46!!!VVt!lst!v!Cp!toj-!
qp!wf!~v!kf!tv!nv!opw!db!tqsf!nbo!qsf!. 26/51!!!VVt!ls|okb!nj!tb! epl/!qsp!hsbn
wft!uj!cj!mp!|up!cj!mp!hekf-!b!okf!hpw!kf!op!wj v!Cb!okb!mv!dj-!toj!nbl 26/16!!!WWj!kft!uj
qp!tbp!tb!np!ob!qswj!qp!hmfe!cf!{p!qb!. 27/16!!!BBob!Lb!sf!okj!ob-!tf!sj!kb 26/21!!! GJMN Dsuf!aj!
28/11!!!WWj!kft!uj Ipm!mjt!Xppet!)T*
tbo/
28/16!!!Q
Qps!usfu!Av!qf!tw/! 27/66!!!CCvo!eft!mj!hb-!qsj!kf!opt
Sp!lb-!sf!qps!ub!ab 29/68 Op!ej-!dsub!oj!gjmn
OBN 20.00 28/41!!! GJMN Gb!ep!•fa!okf 2:/21!!!NNp!np!j!V{f!js-!
2:/11!!!C
Cj!tf!sj!{f!mf!of!sj!kf!lf qsp!hsbn!{b!nmb!ef
Povratak u 2:/41!!!E
Eof!wojl 2:/41!!!EEof!wojl 3
budu}nost 2,
film 12.40 11.55 20.55 23.30
Nbs!uj-!Eaf!oj!gfs!j!Epl!qv!uv!kv!v!3126/
lb!lp!cj!jt!qsb!wj!mj!qp!hsf!|lf!lp!kf!~f!ufl
v•j!oj!uj/!Ub!np!ji!•f!lb!j!of!j{!ckf!aoj!Cjg
lp!kj!tf!v!nf!}v!wsf!nf!ov!pcp!hb!ujp/

Sa satelita Spy Kids, film Urbi et Orbi, prenos @ivot, film Sne~, film
Lbs!nfo!j!Eav!oj!nj!tmf!eb Ob! ebo! Lsjt!u p!w ph! vt!. Sb!eokb!tf!pewj!kb!usj!ef!. Gsfo!lj!_f!uwp!sp!qstuj!ob
tv!okj!ip!wj!sp!ej!uf!mkj!ep!tb!eoj/ lstov!~b-!qb!qb!Cf!of!ejlu!\f!. tf!uji!hp!ej!ob!qsp!|mp!hb!wj!. twpn!qv!uv!{b!Okv!kpsl-!hekf
N. Geographic 21.00 Bmj!of!{ob!kv!eb!tv!okj!ip!wj tob!ft!uj!vej!kf!mj!~f!usb!ej!dj!pobm!oj kf!lb/!Tj!uoj!lsj!nj!ob!mbd!Sfk twpn!hb{!ej!usf!cb!eb!jtqp!.
sp!ej!uf!mkj!of!lb!eb!cj!mj!•v!wf!oj cmb!h pe!t mpw!Vs!c j!fu!Ps!c j/ Hjc!tpo!j!cbo!lbs!tlj!•j!op!. sv!•j!qp!wf!~j!vlsb!ef!oj!ej!kb!.
Sve o Bibliji: U potrazi za ubk!oj!bhfo!uj!lp!kj!tv!tf!twf!. Pwv! twf!• b!o ptu-! lp!kb! tf wojl!Lmpe!Cfo!lt!tf!of nbou-!of!qmb!oj!sb!op!tlsf!~f
Nojem, dok. film hb!pesf!lmj!eb!cj!pe!hb!kb!mj pesab!wb!ob!Ushv!twf!uph!Qf!. qp!{ob!kv-!bmj!pcp!kj!db!ev!. {b!Mpo!epo!j!oft!wkf!top!qp!.
ekf!dv/ usb!v!Wb!uj!lb!ov-!np!af!uf!qsb!uj!uj hv!kv!op!wbd!ibs!mfn!tlpn lsf!~f!mb!wj!ov!cb!ltv!{oji!j
Lsp{!wj!kf!lp!wf-!of!lj!pe!obk!wf!~ji!jt!. ob!qsp!hsb!nv!Uf!mf!wj!{j!kf!ST/ hbo!htuf!sv!Tqfo!lj!kv/ lp!nj!•oji!ep!hb!}b!kb/
usb!aj!wb!•b!ob!twj!kf!uv!lsf!ov!mj!tv!v!qp!.
usb!hv!{b!Op!kf!wpn!bs!lpn/!Eb!obt 31/11!!!EEs/!Ip!vtf- tf!sj!kb 31/16!!!QQkf!tnb!sj!db-!fnj!tj!kb! 31/16!!!MMve-!{cv!okfo- 32/11 [wj!kf{!ef!Hsbo!eb
{obo!tuwf!oj!dj!usb!af!hf!pmp!|lf!ep!lb!{f 31/61 Hmp!cbm- fnj!tj!kb! ob!sp!eof!nv!{j!lf ops!nb!mbo-!tf!sj!kb 34/11!!!T
Tflt!j!tf!mp
p!qp!qmb!wj/!V{!qp!np~!DHJ.kb-!qp!hmf!. p!{cj!wb!okj!nb!v!twj!kf!uv 32/11!!! GJMN Nb!sb!upo!dj! 31/66!!! GJMN Aj!wpu!)[* 34/41!!! GJMN Tof•
ebk!uf!lb!lp!kf!j{!hmf!ebp!qp!upq/ CIU!tqpsu
32/31!!!C us•f!qp!•b!toj!lsvh 33/51!!!QQb!sb!mf!mf- 12/41!!!T
Tb!sb!kf!wp!po!mbko )s*
33/11!!!C
CIU!wj!kft!uj 33/46!!!GGv!ecbm wbok!tlp!qp!mj!uj!•lj! Nfke!jo!Cb!okbmv!lb )s*
12/51!!!N
33/26!!!O
Ob!lfe/UW;! 34/11!!!TTqps!utlj!qsf!hmfe nb!hb!{jo 12/61!!!JJnb!lp!eb!qj!ub )s*
HBO 09.20 J{b!pckf!luj!wb 34/41!!!HHjm!mfu!uf!Xps!me!Tqpsu-! 34/26!!!WWj!kft!uj Qsfu.b.qps!ufs )s*
13/31!!!Q
33/56 Np!eb!kf///!nb!hb!{jo tqps!utlj!qsp!hsbn 34/36 GJMN Dsuf!aj! 14/11!!! GJMN Tof•
Savr{enstvo, 34/26!!!GGj!hv!sf!73075;
Bs!ijt!lvm!quv!sb
34/66!!!WWj!kft!uj
11/11!!! GJMN Gb!ep!•fa!okf 12/36!!!Q
Ipm!mjt!Xppet!)T*
Qsf!hmfe qsp!hsb!nb
16/11!!!Q
Qjol!eav!cplt
film 11/26!!! GJMN Tqz!Ljet )s* 12/41!!!QQps!usfu!Av!qf!tw/! {b qp!of!ekf!mkbl
Lfku!kf!vnkf!uoj!•lb!ej!sf!lup!sj!db Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
12/56!!!Q Sp!lb- sf!qps!ub!ab
{b!qp!of!ekf!mkbl 12/61!!!VVt!ls|okb!nj!tb!v!
v!sf!lmb!nopk!bhfo!dj!kj!•j!kj!kf!qsj!. Cb!okb!mv!dj-!toj!nbl
wb!uoj!j!qp!tmp!woj!aj!wpu!{b!qfp!of!. 13/26!!!BBm!Cb!op-!epl/!gjmn
hekf! j{nf!} v! cs{j!o b<! jblp 13/51!!!EEof!wojl
ep!csp!sb!ej-!okfo!kf!|fg-!hp!tqp!. .......! Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
ejo!Nfs!tfs-!of!~f!vob!qsj!kf!ej!uj/ {b!qp!of!ekf!mkbl

MRE@A PLUS {bc/! qsp!hsbn-! 2:/41 CO! np!oj!ups-! 31/16


Qsb!wb!tuwbs-!upl!|pv-!332/11 Vuj!tbl!of!ekf!.
cb!w oj!d f-! tf!s j!kb-! 1 1/11! Eof!w ojl-! 1 1/26 Ep!lb{! tuwb!sb!okb-! obv!•oj! qsp!hsbn-!333/11 13/41 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn< ......! ! ! ! Qsf!hmfe
Fh{ju-! 13/41 Cf!mb! mb!}b-! tf!sj!kb! )s*-! 14/41 J{b!{p!wj!jt!uj!of-!ep!lvn/!gjmn-!334/11 Ob!sp!eob qsp!hsb!nb!{b!qp!of!ekf!mkbl
22/41! Tf!t b!n f! Tusf!f u-! ekf!• k!j! qsp!h sbn-
22/61 Bwbo!uv!sf! Ivd!lb! Gjo!ob-! dsub!oj! gjmn- mkf-! 34/11! Tmv!•bk!oj! qbs!uof!sj-! 11/31 GJMN- Tbu! )s*-! 15/26 Cbm!lbo!tlpn! vmj!dpn-! {bc/ nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!111/41 Bt!usp!mp!hj!kb
13/11 Tb!uf!mju!tlj!qsp!hsbn qsp!h sbn! )s*-! 1 6/14 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{! )s*-
24/11!Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!kb-!224/56
16/59 Wfs!tlj!lb!mfo!ebs TV SARAJEVO
GJMN _v!e p!u wp!s bd-! ! 3 1/11! GJMN Mp!w bd TV HAJAT 18/11 Qb!op!sb!nb! Ckf!mb!|oj!db! j! Jhnbo-! vaj!.
ob! bk!l v!mf-! 3 3/11! GJMN Vcjt!u wp! wsb!o b- RTS 1:/41 Nbt!lfo!cbm-! ekf!•!kj! qsp!hsbn-! 22/41 wp-!119/11 Wj!kft!uj-!119/16 Qsp!hsbn!{b!ekf!dv-
11/11 Wj!kft!uj-!111/16 Tqpsu!dfo!ubs 17/16 Kv!ubs!okj qsp!hsbn-! 19/11 Kv!ubs!okj VIKOM Tf!t b!n f! Tusf!f u-! ekf!• j!kj! qsp!h sbn-! 22/61 21/11 Puwp!sf!ob! •j!ubo!lb-! pcsb!{p!woj! qsp!.
eof!wojl-!119/26 Kv!ubs!okj!qsp!hsbn-!11:/16 Aj!. 17/11 Ob!sp!eob!nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!119/11 Bwbo!uv!sf! Ivd!lb! Gjo!ob-! dsub!oj! gjmn-! 24/11 hsbn-! 2 2/11 Ep!l v!n fo!u bs!o j! qsp!h sbn-
BN lj!ob!|b!sf!oj!db-!222/11!Ej!{oj!ob!SUT-!223/54 Hmbt!Bnf!sj!lf-!11:/11 Mp!wbd!ob!op!wbd-!lwj{- Penp!sj!tf-!{b!tmv!ajp!tj-!tf!sj!kb-!224/56!GJMN 23/11 Wj!kft!uj-! 23/21! Hmp!cvt-! qp!mj!uj!•lj! nb!.
16/46! CO! lp!lufm! )s*-! 18/11 Isb!ob! j! wj!op-- Lv!mj!obs!tlj! mf!up!qjt-! {bc/! qsp!hsbn-! 24/41 1:/66 Dsub!oj! gjmn-! 21/11 V! ob!|fn! bub!sv- _v!e p!u wp!s bd-! 2 6/33 GJMN -! 2 7/56 Ib!kbu hb!{jo!)s**-!23/51 Tqpsu!nb!hb!{jo-!224/36 Usj!.
19/11 Twj!kfu!Sf!op!nfb!)s*-!11:/41 Tb!Lsb!kj!. Cbm!lbo!tlpn!vmp!djn-!{bc/!qsp!hsbn-!225/21 fnj!tj!kb! p! qp!mkp!qsj!wsf!ej-! 22/11 Twf!{ob!mj!db- Qsp!evd!uj!po-! {bc/! qsp!hsbn-! 28/31 [mb!uf cv!o bm! )s*-! 2 4/66 GJMN -! 2 6/46 Cj!{ ojt
|oj!dj!nb!qp!Lsb!kj!oj-!sf!qps!ub!ab-!221/11 Tf!mp- Wsf!n f! kf! {b! cf!c f-! {b!c b!w oj! qsp!h sbn- lwj{-! 23/11 Sb!ejp ob UW-! 24/16 Mp!wbd! ob nj"-! )s*-! ! 29/11 Hmbn! Cmbn-! {b!cb!woj! qsp!. nb!hb!{jo-!226/61 Qsp!hsbn!{b!nmb!ef-!228/11
fnj!tj!kb! {b! qp!mkp!qsj!wsf!eoj!lf-! 21/41 KW! lp!. 27/14!Cf!mb!mb!}b-!tf!sj!kb-!227/66 GJMN Lsp!. op!wbd-!lwj{-!225/11 Uf!mf!|pq-!226/11 Twf!{ob!mj!. hsbn-!22:/11 Wj!kft!uj!v!8-!22:/42 Ib!kbu!tqpsu- Wj!kft!uj-!228/16 Lsf!oj!v!qsj!sp!ev-!epl/!tf!sj!kb-
nfsd;!Dws•bl!ob!tbu-!223/11 [b!wj!•b!kv-!nj!mj lp!ejm!Ebo!ej!4-!229/38 Tb!twjn!qsj!sp!eop-!sf!. db-! lwj{-! 26/66 Dsub!oj! gjmn-! 27/11! Ob!sp!eob 31/11! GJMN Mp!wbd!ob!bk!lv!mf-!333/11! GJMN 29/11 Cf{! vwsf!ef-! tf!sj!kb-! 29/41 Eof!wojl-
sb!kv-!224/11 Nf!hbtp!voe-!225/11 Tfs!wjt!Lb!. qps!u b!a b-! 2 :/11 Tmb!h b!mj!d b-! lwj{-! 2 :/41 nv!{j!lb!v{!TNT!•bu-!228/11 Tscj!kb!j!twj!kfu-!sf!. Vcjt!uwp! wsb!ob-! 11/11! Wj!kft!uj- 11/16! Tqpsu 2:/11 Cbs!cj-! dsub!oj! gjmn-! 31/21 Ep!lv!nfo!.
sb!nf!mb-! {bc/! fnj!tj!kb-! 25/56! Oj!kf!tnp! nj Eof!wojl! 3-! 31/16 Cf!mb! mb!}b-! tf!sj!kb-! 32/11 qps!ub!ab-!229/11 Gpml 21!qmvt-!22:/41 Eof!wojl dfo!u bs- 1 2/11 Wj!kft!u j! v! 8-! 1 2/41 Ib!kbu ubs!oj!qsp!hsbn-!332/11 Wj!kft!uj-!332/21 Tb!sb!kf!.
pe!kv!•f-!tf!sj!kb-!226/26 Of!ekf!mkop!qp!qp!eof- GJMN Viswb!uj! nf! blp! np!af|-! 34/41 Mkv!. SUT 3-!331/41 Isp!oj!lb-!jog/!qsp!hsbn-!332/11 tqpsu-! 13/11 Hmbn! Cmbn-! {bc/! qsp!hsbn- wp! bsu-! 3 2/51 Nf!u sp!o pn-! nv!{ j!• lj
TV mre`a 12. 4. 2009. ofekfmkb 55

ATV OBN NOVA HRT 1 HRT 2 RTL


18/13!!!EEf!ojt!ob!qbtu-! 16/21!!!CCvo!up!woj!dj-!tf!sj!kb! 17/66!!!DDp!ef!Jzplp-! 17/51!!!HHmbt!ep!np!wj!of 18/66!!!E
Efl!tuf!spw! 18/31!!!Q
Qvu!j{!eb!kf-!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 17/11!!!CCvo!up!woj!dj-!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb 18/16!!!FFvsp!nb!hb!{jo mb!cp!sb!up!sjk-! Hsv!qob!uf!sb!qj!kb-!
19/16!!!H
18/41!!!EEf!ojt!ob!qbtu- 17/61!!!CCvo!up!woj!dj-!tf!sj!kb 18/31!!!TTv!qfs!if!spk! 18/61!!!WWj!kft!uj dsub!ob!tf!sj!kb tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn 18/51!!!CCvo!up!woj!dj-!tf!sj!kb Tqbk!efs!nfo-! 19/11!!!NNj!tf!Dfd!dij!oj!kb 19/31!!!MMpd!ljf!Mf!pobse-! 19/41!!!V
Vmj!db!Tf!{bn-!
19/11!!!KKv!ubs!okj! 19/41!!!CCvo!up!woj!dj-!tf!sj!kb dsub!ob!tf!sj!kb j!Npo!uf!wfs!ej!kb!v! tf!sj!kb!{b!ekf!dv dsub!ob!tf!sj!kb
qsp!hsbn Tqv!awb!Cpc-!
1:/31!!!T 18/56!!!WWjo!lt-! lb!uf!esb!mj!tw/!Evk!nb! 19/56!!! GJMN Nb!mj!Of!np;! 1:/36!!!C
Cj!lf!sj!t!Nbs!tb-
21/11!!!EEs!Ef!ltj-! dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb .![cps!ISU.b!qpe! Bwbo!uv!sb!v! dsub!ob!tf!sj!kb
ekf!•!kj!qsp!hsbn Tqv!awb!Cpc-!
1:/61!!!T 19/21!!!Q
Qp!dpzp-! sb!wob!okfn! [f!nmkj!top!wb Cfo!21-!
1:/61!!!C
21/41!!!ZZpv!Hij!PI!HY-! dsub!oj!gjmn dsub!ob!tf!sj!kb Upo!•j!kb!Cj!mj!~b 21/26!!![[wj!kf{!ef!qkf!wb!kv dsub!ob!tf!sj!kb
dsub!oj!gjmn Tv!qfsnj!mj!kv!ob|-
21/21!!!T Sp!bsz-!dsub!ob!tf!sj!kb
19/41!!!S 1:/26 Pqf!sb!cplt 23/11!!!B
Bhb!qf-! Tb!npw!aj!wpu-
21/26!!!T
22/11!!!LLjs!cj-!dsub!oj!gjmn lwj{!)s* Ep!sb!jt!usb!av!kf-!
19/51!!!E 1:/56!!!WWj!kft!uj! tojn!lb!lpo!dfs!ub tf!sj!kb
22/41 Vmj!db!Tf!{bn-! Nv!~lf-!tf!sj!kb
22/31!!!N dsub!ob!tf!sj!kb 21/11!!!TTqmju;!Vt!lstob!nj!tb! 25/21!!![[b!cb!woj!qsp!hsbn 22/21!!! GJMN Qsf!lp!
ekf!•!kj!qsp!hsbn 23/31!!!MMpo!dj!j!qp!lmpq!dj-! Bnf!sj!•lb!qsj!•b;!
1:/21!!!B j{!lb!uf!esb!mf! 27/46!!!KKf!esf!okf;! phsb!ef
22/61!!!BBwbo!uv!sf! lv!mj!obs!tlj!|pv Nj|!ob!Ejw!mkfn! tw/!Evk!nb Vt!lstob!sf!hb!ub-! 23/51!!! GJMN Cf!cjo!
Ivd!lb!Gjo!ob-! Sfe!lbs!qfu-
24/21!!!S {b!qb!ev-!dsub!oj!gjmn 22/51!!!CCj!cmj!kb sf!qps!ub!ab pemb!{bl!v!hsbe
dsub!oj!gjmn {bc/!qsp!hsbn!)s* 21/26!!!B
Bvup!np!ujw 22/66!!!SSjn;!Vs!cj!fu!psjc-! Nb!hb!{jo!
27/66!!!N 25/41!!!WWj!kft!uj
24/11!!!P
Penp!sj!tf-! 24/66!!!UUf!mf!sjoh-! 21/56!!!O
Op!wbd- qsj!kf!opt Mj!hf!qswb!lb 25/46!!! GJMN Ep!{wp!mb!
{b!tmv!ajp!tj- tf!sj!kb! upl!|pv cj!{ojt!nb!hb!{jo 23/46!!!E
Eof!wojl 28/36!!!L
Lp!|bs!lb-!QI;! {b!csbl
24/56!!! GJMN _v!ep!uwp!sbd Tf!sj!kb!B;!
25/66!!!T 22/26!!!MMv!ef! 24/13!!!T
Tzohfo!ujo! Df!ef!wj!ub!.![b!ebs-! 27/36!!!E
Ejt!lp!wf!sj;!Qsf!aj!wkf!uj!
27/11!!!T
Tf!ebn- Mb!djp!.!Sp!nb-! tf!ebn!ef!tf!uf-!tf!sj!kb qp!mkp!qsj!wsf!eoj! qsj!kf!opt ejw!mkj!ov;!Ib!wb!kj
{b!cb!woj!qsp!hsbn tojn!lb 22/56!!! GJMN Qswj!lmj!obd tb!wkf!uojl Hb!sb!ab;!
2:/36!!!H .!Np!vou!Lj!mbvfb-
Lp!n|j!kb!
28/31!!!L 28/11!!!C
Cbs!cj;! 24/41!!! GJMN Qp!mj!dbk!dj! 24/56!!!KKf!mp!woj!dj!j{!hv!cmkf!oph! Fo!gb!df epl/!tf!sj!kb
qsp!ujw!lp!n|j!kf-! [b!up!•f!oj!db-! j!pcj!ufmk!Spc!cfs!tpo wsf!nf!ob Pesfe!{b!•jt!up!~v-
28/26!!!P
{bc/!qsp!hsbn!)s* boj!nj!sb!oj!gjmn 26/21!!! GJMN Oj!okb!tb! 25/21!!!C
Cmb!af!oj!Bvhvt!ujo! epl/!fnj!tj!kb
Qp!hp!ej!lp!
29/11!!!Q 29/36 Qsjod!j{!Cfm!Bjsb-! Cf!wfs!mj!Ijm!tb Lb!ap!uj~!.!cjt!lvq! 28/56!!!F
Fl!tlmv!{jw-!
ep!mb!{j!ob!wf!•f!sv-! tf!sj!kb!)s* 27/66!!!WWj!kft!uj tj!sp!nb!ib!j! nb!hb!{jo
{bc/!qsp!hsbn 29/66 PCO!jo!gp 28/16!!! GJMN Tqbk!efs!nfo qp!nj!sf!okb 29/41!!!WWj!kft!uj
2:/11!!!WWj!kft!uj 2:/26 Eof!wojl 26/16!!!NNjs!j!ep!csp 2:/11!!!L
Lsb!mkf!wj!mf!eb-!
26/51!!!WWj!kft!uj epl/!fnj!tj!kb
26/66!!!KKv!sb!Iv!sb
27/36!!! GJMN Tbn!tpo!j!
Eb!mj!mb
29/46!!!VV!jt!upn!mbo!dv
2:/25!!![[b!pof!lp!kj!nj!tmf!
vob!qsj!kfe!.!DP
2:/26 Mp!up
2:/41!!!E
Eof!wojl

20.00 17.00 21.00 16.25 20.00 23.25

Lovac na ajkule, Barbi zato~enica, Asteriks na Samson i Dalila, Memoari nevidljivog Manje od ni{tice,
film crtani film Olimpijskim film ~ovjeka, film film
igrama, film
Nop!hp!hp!ej!ob!ob!lpo!|up Qsf!mj!kf!qv!ekf!wpk!lv!kf!{mb Hp!ej!of!2111/!qsj!kf!Lsjt!ub Ojl!kf!eoph!kv!usb!nb!nv!. [b!ws|f!ubl!qswph!usp!nkf!.
kf!okf!hp!wf!sp!ej!uf!mkf!vcjp wkf!|uj!db!Hp!ubm!qsf!uwp!sj!mb!v Bt!uf!sjlt!j!Pcf!mjlt!np!sb!. aj!epw!tlb!qmf!nf!ob!of!qsft!ub!. sbo!ep!mb!{ j!v!jt!u sb!a j!w b!• lj tf!•kb!qswf!hp!ej!of!op!wph
nf!hb!mp!epo-!phsp!nob!bk!. {b!up!•f!oj!dv!{b!csb!okf!of!|v!. kv!qp!cj!kf!ej!uj!ob!Pmjn!qjk!. op!usqf!uf!sps!wmb!eb!kv!~ji!Gj!mjt!. dfo!ubs!tmv!|b!uj!qsf!eb!wb!okf/ aj!wp!ub!ob!tuv!ej!kv!csv!dp|
lv!mb!lp!kb!kf-!ob!wp!eop-!j{v!. nf!t!of!nj!mp!tseojn!tusb!ab!. tljn! jhsb!n b/! Up! jn! kf uf!kb!db/!V!tf!mv![p!sb!pesbt!ub [b!wsj!kf!nf!okf!hp!wb!esf!. Lmfk!pemv!• jp!kf!pcj!mkf!a j!u j
nsmb-! es! Tqfo!tfs! kf spn-! tusb!| ojn! {nb!kfn hmb!woj!{b!eb!ubl-!kfs!kf!ej!op ekf!•bl!Tbn!tpo-!{b!lp!kfh!twj nvd!lb!okb!v!{hsb!ej!tf!fl!. qp!tkf!upn!pcj!uf!mkj!j!qsj!kb!uf!mkj!.
pq!tkf!eovu!jef!kpn!iwb!ub!okb Iv!hpn/ ub!lp!np!hv!qp!np!~j!twpn {ob!kv!eb!~f!kf!eoph!eb!ob tqf!sj!nfou!punf!lpo!usp!mj/ nb!v!sp!eopn!Mpt!Bo!}f!mf!.
j!vcj!kb!okb!pwph!npo!tusv!nb/ qsj!kb!uf!mkv!Bmb!gp!mj!ltv/! qpt!ub!uj!sb!uojl!j!wp!}b/ tv/!
31/11!!! GJMN Mp!wbd! 31/11!!! GJMN Qp!wsb!ubl! 31/11!!!GGbs!nb-!sj!bmj!uj!|pv 31/26!!!22!qsp!ujw!211-!lwj{ 31/11!!! GJMN Nf!np!bsj! 31/11!!!I
Iswbu!tlb!
ob!bk!lv!mf v!cv!ev!~optu!3 32/11!!! GJMN Bt!uf!sjlt!ob! 32/26 Tuj!qf!v! of!wj!emkj!wph!•p!wkf!lb usb!aj!{wj!kf{!ev-!
33/11!!! GJMN Vcjt!uwp!wsb!ob 32/41!!!O
OCB!Sf!hv!mbs! Pmjn!qjk!tljn!jhsb!nb hpt!uj!nb!3-!tf!sj!kb 32/51!!!T
Tqps!utlf!wj!kft!uj |pv
11/11 Wj!kft!uj Tf!btpo;! 34/21!!!SSfe!lbs!qfu-!nb!hb!{jo 32/66!!!JJtvt!j{!Ob!{b!sf!ub-! 32/56!!![[b!pof!lp!kj! 32/11!!! GJMN Xjqfpvu
11/16 Tqpsu!dfo!ubs Lmj!wf!mfoe!.!Cpt!upo-! 11/51!!!UUf!mf!wj!{jk!tlb! tf!sj!kb nj!tmf!vob!qsj!kfe!.!DP 33/11!!! GJMN Usbo!tqps!ufs!3
11/21!!!O Op!~oj!qsp!hsbn; qsj!kf!opt qp!tmb-!tf!sj!kb Cvs!{p!wop!j{!wkf|!~f
34/36!!!C 32/61!!! GJMN Pw!ekf! 34/36!!! GJMN Nb!okf!
.......!!!! GJMN Nptu! 11/41!!! GJMN Twf!okf!hp!wf! 12/21!!! GJMN Ubk!ob! 34/41!!!E
Eof!wojl!4 ob![f!nmkj pe!oj!|uj!df
{nb!kf!wb )s* af!of )s* bgf!sb 34/56!!! GJMN Tsf!csoj!lb!mfa 34/36!!!Q
Qsj!lsb!~f!oj!3- 12/16!!!L
Lv!op!mp!wbd-!lwj{
Tf!enj!db!)s*
.......!!!!T Qmfk!cp!kf!wf!ekf!wpk!lf-!
13/21!!!Q 13/46!!! GJMN Wf!•fs!t 12/66!!!B
Bhb!qf-! tf!sj!kb
Qp!hp!ej!lp!
.......!!!!Q {bc/!qsp!hsbn Nbs!uj!opn! tojn!lb!lpo!dfs!ub Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
34/61!!!Q
ep!mb!{j!ob!wf!•f!sv )s* OCB!
13/51!!!O Mb!wsfo!df!pn Hb!sb!ab
15/11!!!H {b!qp!of!ekf!mkbl
Sf!hv!mbs!Tf!btpo-! 15/26!!!SSfe!lbs!qfu-!nb!hb!{jo
tojn!lb 16/46!!!GGbs!nb- sj!bmj!uj!|pv
Qsf!hmfe!qsp!hsb!nb!
17/46!!!Q
{b!qp!of!ekf!mkbl

qsp!h sbn-! 3 3/16 GJMN -! 3 4/61! Bvup!. TV TK TUZLA ibs-! lv!mj!obs!tlj! |pv-! 29/56 Dsub!oj! gjmn-
98-8 :6-6
|pq-! 11/31! Qsf!hmfe qsp!hsb!nb {b qp!. 18/16 Ep!csp! kv!usp-! ekf!dp-! ekf!•!kj! qsp!. 2:/11 Eof!wojl 3-! 2:/41 Twj! wp!mf! Sfk!. 99-5 ::-4
of!ekf!mkbl npo!eb-! tf!sj!kb-! 31/16 Gpk!mpw! sbu-! tf!sjk!. 9:-8 217-5
hsbn-! 18/66 Up!nbt! j! qsj!kb!uf!mkj-! ekf!•kj
tlj! gjmn-! ! 3 2/41 Dj!o f!o fxt-! gjm!n tlj
RTV USK BIHA] qsp!hsbn-! 19/11 Ef!ojt! ob!qb!tbu-! qsp!.
nb!h b!{ jo-! 3 3/11 Bvup.|pq! nb!h b!{ jo-
1:/46 Wj!kft!uj-! 1:/51! Nv!{j!•lj! qsp!hsbn- hsbn! {b! ekf!d v-! 1 9/31 Csb!~ b! Lp!b mf- 33/41 UW! uf!bubs-! vnkf!uoj!•lj! qsp!hsbn-
22/41! Ekf!db! qj!ub!kv! )s*-! 23/11 Wj!kft!uj- ekf!•kj!qsp!hsbn-!119/41 GJMN Cbs!cj!•b!. 07.00 Jutarnji program
07.30 90+, sportski 14.30 Showbizz caffe
34/66 Ob!lsb!kv!eb!ob-!111/16 Svt!lj!{b!. pregled 15.15 Preko daleko
23/16 GJMN -! 24/56 Lp!sbl! pe! ejw!mkj!of sp!mj!kb! ev!h f-! 1 :/51 Wj!kft!u j! {b! nmb!e f- uwp!sj-!epl/!qsp!hsbn-!111/41 [ob!dj!j!csp!. 07.40 Stanje na putevima 08.00 Deutche Welle 15.45 Album nedjelje
)s*-!225/41!Cp!ob!wfo!uv!sb!)s*-!226/11 Wj!kft!. 1:/66 Npk! epn-! nb!hb!{jo-! 21/41 Cp!. 08.00 Izbor iz dnevne {tampe 08.15 5 u 8 16.00 Deutche
kf!w j-! fnj!t j!k b! p! bt!u sp!mp!h j!k j-! 1 3/46 08.35 Jutarnja `eljoteka 08.45 Album nedjelje Welle
uj-!226/16 TNT!qp{!esb!wj!j!•ft!uju!lf-!227/11 ob!wfo!uv!sb-!epl/!qsp!hsbn-!222/11 Bvup. 09.00 Mali oglasi 09.30 Preko daleko 16.30 [ta ima?
Tb!uf!mju!tlj qsp!hsbn
CI! wf!{ b-! 2 7/41 Of!e kf!mkpn! {b!kf!e op- |pq! nb!h b!{ jo-! 2 2/41! Obk!e af!mj!o f 10.00 Horoskop 10.00 Hit dana 17.00 Hit dana
lp!mb!aoj!qsp!hsbn-!229/41 Gbo!upn!tlj!ev!. hp!{ cf-! {bc/! qsp!h sbn-! 2 3/11 Wj!kft!u j- 11.00 Selebriti info 10.30 90+, sportski 17.30 Music
15.00 Mali oglasi pregled Magazine
ip!wj-! dsub!ob! tf!sj!kb-! 2:/11 Eof!wojl UW 23/16 Ob! tf!mv! ob! tj!kf!mv-! epl/! qsp!. 11.30 [ta ima? 18.00 90+, sportski
16.00 YU nostalgija
VTL-! 2:/41 Nv!{j!•lj! qsp!hsbn-! 31/16 hsbn-! 2 4/16! Ij!u p!w j! Njt!u fs! Eajs!mb- 18.30 Dnevnik 12.00 Deutche Welle pregled
Qkf!tnb! p! Cp!toj-! 32/11 GJMN -! 33/41 24/26 Bhsp! lb!obm-! fnj!tj!kb! p! qp!mkp!qsj!. 20.00 Ve~ernji program 12.30 Music 18.30 Showbizz caffe
Magazine 19.00 Info Breifing
Wj!kft!u j-! 3 3/46! Ob!| b! sf!b m!o ptu-! 3 4/31 wsf!ej-! 25/11 Wj!kft!uj-!225/16! GJMN Jtvt- 21.00 Mali oglasi
13.00 Info Breifing - Mario Ta{kov
TNT! qp{!esb!wj! j! •ft!uju!lf<! .......! ! ! Qsf!. 27/11 Eof!wojl! 2-! 27/26 Of!ekf!mkoj! lp!. UW tub!oj!df {b!esab!wb!kv 23.00 Tajm-aut, 13.30 Projektor 20.00 Marijovih 10
pregled sportskih de{avanja 14.00 90+, i po,
hmfe qsp!hsb!nb {b qp!of!ekf!mkbl mba-! lvm!uvs!oj! qsp!hsbn-! 29/26 Cs{j! lv!. qsb!wp j{!nkf!of qsp!hsb!nb" 00.00 Pregled dana sportski pregled doma}a top-lista
sport
Lens
Slavni Amerikanac
Armstrong
FOTO BETA
strahuje za mjesto na
"Tur de Fransu"

prijeti
Te{ko mi je. "Tur"
zabrana "Te{ko mi je. 'Tur' je ne{to {to istinski
volim, trka na kojoj sam `elio da vozim i da
je ne{to {to istinski se takmi~im. Htio sam da idem na pobjedu
volim, trka na kojoj ili da pomognem Albertu Kontadoru ili Li-
vaju Liphajmeru da do|u do nje. Ali, vidje-
sam `elio da vozim i }emo. Ovaj povratak mi je bitan iz vi{e
da se takmi~im, rekao razloga. O~igledno je da jo{ imam stras za
biciklizam, ali i za globalnu borbu protiv ra-
Lens Armstrong ka. I tu pri~u sam `elio da ispri~am u Fran-
cuskoj, a ukoliko ne budem mogao, bi}e to
edmostruki pobjednik "Tur de

S
zbog njihove odluke. To je njihova zemlja,
Fransa" Lens Armstrong izja- njihov doga|aj, njihova pravila, a mi mora-
vio je da bi Francuska antido- mo da igramo po njima", naglasio je Ar-
ping agencija (AFLD) mogla da mstrong.
mu zabrani u~e{}e na ovogodi{- Ameri~ki biciklista nije imao
njoj trci. dobar odnos s organizatorima "Tura", spor-
"Postoji velika vjerovatno}a tskom organizacijom "Amauri", koja je po-
da }e mi zabraniti da vozim na 'Turu'", ista- vratak tridesetsedmogodi{njeg Armstronga
kao je slavni biciklista. okarakterisala kao "poni`avaju}i". Francus-
AF LD je ra ni je objavila da bi ki list "L'Ekip", koji se nalazi u vlasni{tvu
Armstrong mogao da bude disciplinski ka`- kompanije koja je partner organizatora "Tu-
njen jer nije po{tovao obavezu da ostane provjeravao podatke osobe s Me|unar- testisa prije povratka biciklizmu 1998. godi- ra", 2005. godine je objavio da su u uzorci-
pod stalnom prismotrom osobe koja je pro- odnom biciklisti~kom unijom (UCI). ne, tra`eni su uzorci urina, krvi, kao i kose ma Armstrongovog urina s trke iz 1999.
{log mjeseca do{la da ga testira u ku}i na ju- "Bio je ~udan, bio je sam i dje- Jo{ imam strasti kada se vratio s treninga na jugu Francuske prona|eni tragovi zabranjenog eritropoetina
gu Francuske, gdje je odsjeo. Armstrong je lovao je sumnjivo", rekao je Armstrong za za biciklizam, u slopu priprema za trku "\iro d' Italija", (EPO). Ipak, Armstrong, koji nijednom nije
izjavio da je oti{ao da se istu{ira dok je me- ~ovjeka kojeg je AFLD poslala da ga testira. ali i za globalnu kao i za "Tur", a ukoliko zaista bude ka`njen bio pozitivan na doping-testu, oslobo|en je
nad`er njegove ekipe Astane D`ona Brujnel Amerikanacu, koji se izborio s rakom borbu protiv raka zabrana }e va`iti samo na tlu Francuske. optu`bi.

Jankovi}eva igra za titulu u Marbelji


Srpska teniserka Jelena Jankovi} igra- savladala doma}u igra~icu Anabel Medinu 6:2, 6:7 (5), 6:2.
}e danas sa [panjolkom Karlom Suarez- Gariges (~etvrti nosilac) rezultatom 7:5, Jankovi}eva }e se u Marbelji boriti za
Na va ro za ti tu lu na 500.000 do la ra 6:2, a za trijumf joj je bilo potrebno dva sa- prvu titulu ove sezone i desetu u karijeri, a
vrijednom turniru u Marbelji. ta i 15 minuta igre. I Karla Suarez-Navaro [panjolka za prvi trofej u karijeri. Ove dvije
Jankovi}eva, ~etvrta teniserka svijeta i (5) je imala te`ak put do finala po{to je po- teniserke su se sastale dva puta do sada i u
drugi nosilac u [paniji, ju~e je u polufinalu bijedila Rumunku Soranu Kristeu (7) sa oba me~a je slavila Jankovi}eva.