You are on page 1of 3

Tehnološki fakultet u Tuzli

Određivanje napetosti površine stalagmometrijski.

Huso Jašarević
Uvod

Karakteristično svojstvo tekučina je njihova napetost površine, koja je u vezi s kohezijom


molekula.
Sile koje djeluju na molekulu unutar tekućine u svim su smjerovima jednako jake tako da je
rezultanta tih sila unutar tekućine jednaka nuli. Kod molekula koje se nalaze na površini te se
sile ne kompenziraju plinskom fazom, pa tako na te molekule djeluju sile koje su usmjerene u
unutrašnjost tekućine.
Time tekućina pokazuje nastojanje da ima što je moguće manji broj molekula na površini.
Svako povećanje površine vezano je uz savladavanje tih sila. Sila koja djeluje protiv
povećanja površine naziva se napetost površine.
Napetost površine relativno lako se mjeri za granične slojeve: tekućina-plin i tekućina-
tekućina, dok je određivanje napetosti površine čvrste faze u kontaktu sa plinom ili tekućinom
mnogo složenije.
Veličina sile koja djeluje okomito na jedinicu dužine površine, a pod čijim uticajem tekućina
teži da smanji svoju površinu naziva se napetost površine.
Sila napetosti površine je:
F =2 rπσ

r – radijus kapilare
σ – napetost površine tekućine
U praksi se primjenjuje određivanje relativne vrijednosti napetosti površine (u odnosu na neku
tekućinu čija je vrijednost napetosti površine poznata).
Ako ispitivana tekućina ima n1 kapi u volumenu kapilare V, a standardna tekućina u istom
volumenu n2 kapi onda je:

σ 1 n2 ⋅ ρ1 n 2 ⋅ ρ1
= σ1 = σ 2 ⋅
σ 2 n1 ⋅ ρ 2 n1 ⋅ ρ 2

gdje je: n – broj kapi


ρ - gustina

Kao standardna tekućina obično se koristi voda.

Zadatak vježbe

Odrediti napetost površine stalagmometrijski.

Metoda rada

Stalagmometar je trbušasta pipeta na čijem se donjem dijelu nalazi kapilarna cijev zaravnjena
dna, koja omogućava otkapavanje. Ispod i iznad trbušastog dijela pipete postoje oznake koje
definiraju volumen tekućine što iskapava iz stalagmometra.
U čist stalagmometar se otpipetira ispitivana tekućina i brzina kapanja podesi tako da se kapi
otkidaju samo uslijed vlastite težine. Kada se meniskus tekućine spusti do gornje oznake
započinje brojanje kapi i traje sve dotle dok meniskus tekućine ne dostigne donju oznaku na
stalagmometru. Postupak ponoviti najmanje tri puta za svaku ispitivanu tekućinu, a za
proračun uzeti aritmetičku sredinu tako dobivenih podataka.
Proračun

Da bi se izračunala napetost površine ispitivane tekućine potrebno je poznavati i gustoću


ispitivane tekućine kao i standardne tekućine. Gustina se određuje piknometrom. Potrebno je
očitati „sobnu temperaturu“ kako bi se mogle iz tablica očitati vrijednosti gustine i napetosti
površine za vodu (kao standard) na odgovarajućoj temperaturi.

Za ispitivanu tekućinu kao i za standardnu pojedinačne i srednja vrijednost broja kapi, kao i
vrijednost gustoća prikazuju se tabelarno:

Tabela 1.

T = ºC broj kapi H2O n1 n2 n3


broj mjerenja
1 93 101 96 95
2 94 103 94 95
3 93 101 94 97
sred. vrijednost 93 102 95 96
gustina ρ 0,99732 1,0354 1,0069 1,064

Na osnovu srednje vrijednosti broja kapi i podataka o gustini izračunava se napetost površine
ispitivane tekućine prema datoj jednačini.

σ2 = 0,007212 Nm
n° = 93
ρ2 = 0,99732 gr/cm3

Tekučina 1
n1 = 102
ρ1 = 1,0354 gr/cm3

σ1 = 0,007212 Nm 93 * 1,0354 gr/cm3 = 0,006827 Nm


102 * 0,99732 gr/cm3

Tekučina 2
n1 = 95
ρ1 = 1,0069 gr/cm3

σ1 = 0,007212 Nm 93 * 1,0069 gr/cm3 = 0,007128 Nm


95 * 0,99732 gr/cm3

Tekučina 3
n1 = 96
ρ1 = 1,064 gr/cm3

σ1 = 0,007212 Nm 93 * 1,064 gr/cm3 = 0,007452 Nm


96 * 0,99732 gr/cm3