You are on page 1of 4

Određivanje parcijalnih molarnih volumena komponenata

otopina metodom piknometra

Huso Jašarević
Uvod

Vrijednost nekih termodinamskih funkcija idealnih višekomponentnih sistema kao što su


unutarnja energija, entalpija i volumen mogu se izraziti jednadžbom tipa:

X = ∑Xm, i ⋅ni
(1)

X - označava vrijednost funkcije višekomponentnog sistema,


Xm,i - vrijednost molarne veličine (volumena, unutarnje energije ili entalpije) svake
komponente sistema i ni broj molova svake komponente sistema.

Međutim, ukoliko se radi o realnim višekomponentnim sistemima tada jednadžba (1) nije
primjenjiva ni na jednu funkciju stanja sistema.

To se može ilustrirati na primjeru nastajanja otopine vode i etanola. Pomiješa li se 0,5 mol-
ova vode (9 cm3) i 0,5 mol-ova etanola (29 cm3), prema jednadžbi (1), očekivalo bi se da će
nastali volumen iznositi 38 cm3. No, eksperimentalnim mjerenjem može se ustanoviti da je on
manji i da iznosi 37,1 cm3.

Volumen realnog višekomponentnog sistema mijenja se sa koncentracijom otopine.

Želi li se volumen realnog višekomponentnog sistema izraziti tipom jednadžbe (1), molarni
volumen Vm mora se zamjeniti nekom drugom funkcijom koja će za komponentu u realnom
višekomponentnom sistemu imati isto značenje kao molarni volumen za čistu komponentu ili
komponentu u idealnom višekomponentnom sistemu.

Ova funkcija je nazvana parcijalnim molarnim volumenom „i-te“ komponente Vi, a definira
se jadnadžbom:

 ∂V 
 
Vi  ∂ ni  T , p , n j
= (2)

Kako se vidi iz jednadžbe, parcijalni molarni volumen komponente „i“ jednak je prirastu
volumena sistema koji nastaje dodatkom beskonačno male količine te komponente pri
konstantnom pritisku i temperaturi. Izražava se po molu dodane komponente.

Kada se radi o dvokopmponentnom sistemu, parcijalni molarni volumen svake od


komponenata sistema bio bi:

 ∂V   ∂V 
V A =   VB =  
 ∂n A  nB ,T , p  ∂n B  n A ,T , p
;
ZADATAK VJEŽBE:

Određivanje parcijalnih molarnih volumena komponenata otopina metodom piknometra.

METODA RADA:

Metoda piknometra zasniva se na određivanju gustina komponenata i smjesa. Određivanje se


vrši paralelno sa dva piknometra.

Svaki od dva piknometra prethodno se opere i ispere destilovanom vodom, a zatim osuši.
Prvo se mjeri prazan piknometar, pri čemu se dobija masa praznog piknometra u gramima, w0.
Svaki od piknometara se napuni destilovanom vodom i mjeri na analitičkoj vagi. Na ovaj
način se dobija masa piknometra sa vodom, w.
Iz razlike w-w0 dobije se masa vode.
U međuvremenu se pripreme smjese određenih volumena čije se gustine određuju na isti
način kao gustina vode.
Na kraju se odrede gustine čistih komponenti A i B.
Svi podaci se unesu utabelu:

T= ºC w0 (g) w (g) w1 VA VB
redni broj
1 11,293 21,007 9,538 12,6 2,4
2 11,293 21,007 9,402 12,2 2,8
3 11,293 21,007 9,426 11,8 3,2

gdje je w0 – masa praznog piknometra


w – masa piknometra sa vodom
w1 – masa piknometra sa komponentom B
w – w0 – masa vode
VA – volumen komponente A
VB – volumen komponente B

Proračun

Za nalaženje vrijednosti parcijalnih molarnih volumena komponenata smjese potrebni su


podaci o gustini, srednjem molarnom volumenu i molskom udjelu za svaki ispitivani sastav.
Gustina se izračunava iz izraza:

w1 − w0
ρ A, B = ⋅ρ
w − w0

ρ – gustina vode na temperaturi određivanja


w0 – masa praznog piknometra
w – masa piknometra sa vodom
w1 – masa piknometra sa komponentom B
w-w0 – masa vode
Srednji molarni volumen za svaku smjesu izračunava se:

1 V( A ) ρ A + V( B ) ρ B
Vm ( A, B ) = ⋅
ρ A, B V( A ) ρ A V( B ) ρ B
+
MA MB

ρA ρB
i - gustine komponenti A i B
MA i MB – molekulske mase komponenti A i B

Molski udio komponente B, XB za svaku od smjesa:

V( B ) ρ B
MB
XB =
V( A ) ρ A V ( B ) ρ B
+
MA MB

X A =1 − X B

Na osnovu dobijenih vrijednosti obrazuje dijagram Vm(A,B) = f(XB), pri čemu dobijena
funkcija predstavlja promjenu srednjeg molarnog volumena smjese sa sastavom smjese.
Za svaki od ispitivanih sastava pri odgovarajućim vrijednostima XB, povlači se tangenta na
dobijenu krivu, koja treba da siječe ordinate pri vrijednostima XB = 0 i XB = 1.
Odsječci na ordinati pri ovim vrijednostima XB predstavljaju parcijalne molarne volumene
komponenata A i B u datoj tački na krivoj, odnosno pri datom sastavu smjese.

Dijagram

Dijagram Vm(A,B) = f (Xb)

22
21,8
21,6 y = 0,4896x + 20,336
21,4
21,2
21 Vm(A,B) - Xb
20,8 Linear (Vm(A,B) - Xb)
20,6
20,4
20,2
20
19,8
0,0442 0,0528 0,0618