Elektrini krugovi istosmjerne struje

Elektromotorna sila
baterija razlika potencijala (napon) polje sila usmjereno gibanje naboja el. struja

baterija = izvor elektromotorne sile (ems, emf)

-povijesni naziv; ne predstavlja silu nego razliku potencijala

Elektromotorna sila (def) je energija koja je pretvorbom prela iz elektrine u neki drugi oblik, ili obrnuto, podijeljena s elektrinim nabojem koji je kroz to vrijeme proao kroz presjek izvora. Elektromotorna sila je radnja podijeljena s prenesenim nabojem.

dW = dQ
Dimenzija elektromotorne sile (ili ems):

W] J [ = =V [ ] = [Q ] C

Elektromotorna sila baterije () je najvei mogui napon koji baterija moe dati na svojim polovima. -pozitivni pol je na viem potencijalu od negativnog pola -izmeu polova baterije postoji unutranji otpor r (otpor slobodnom prolasku naboja kroz bateriju) -idealna baterija (r =0)

baterija

Ohmov zakon za strujni krug

-baterija: izvor ems. + unutranji otpor r -pomiemo se od a b i mjerimo napon (slika b)

V = Vb Va V = Ir (1)
-napon na bateriji (terminal voltage)

= napon otvorenog kruga (I =0)

-napon na bateriji (V) ovisi o struji koja tee krugom

Vb Vc = 0 Va Vd = 0

-nema pada napona du vodia

V = Vb Va = Vc Vd = IR

I=

Ir = IR (2)
R+r

(3)

-j. strujnog kruga (Ohmov zakon): struja ovisi o ukupnom otporu u krugu

I=

R+r

Struja u zatvorenom strujnom krugu jednaka je omjeru ems i zbroja svih otpora.

Ako imamo vie izvora ems :

I= R
i j

Vano! U sumi ems moramo paziti na polaritet. Dogovor: ems ima pozitivni smjer ako djeluje u smjeru struje, a negativni ako djeluje obrnuto.

to ako je R = 0 (kratki spoj)?

I=

Ru

Male vrijednosti Ru izvora, poar

vrlo velike struje I

kratki spoj

oteenje

Ohmov zakon za strujni krug

I=

R + Ru

U = IR = IRu

Primjer: Kada kroz akumulator tee struja jakosti 10 A, napon akumulatora padne s 12,6 V na 10,6 V. Koliki je unutranji otpor akumulatora? I = 10 A

= 12, 6 V
U = 10, 6 V

Ru =

U
i

12, 6 10, 6 Ru = = 0, 2 10

Snaga u strujnom krugu

= IR + Ir / I
I = I 2 R + I 2r
-snaga baterije troi se na vanjskom i unutarnjem otporu kruga

Pitanja: 1. Da bismo poveali snagu koju baterija predaje troilu, unutranji otpor baterije treba: a) smanjiti b) poveati c) predana snaga ne ovisi o r 2. to je konstantno kod baterije: a) baterija je izvor konstantne struje, b) baterija je izvor konstantnog napona, c) baterija je izvor konstantne ems.

R+r V = Ir

I=

Primjer: Baterija ems od 12 V i unutranji otpor 0,05 spojena je na otpornik od 3 . a) Izraunaj struju u krugu i napon na bateriji (terminal voltage).
V

b) Izraunaj snagu predanu (potroenu) vanjskom i unutranjem otporniku te bateriji.

98% 2%

Pbaterija = I = PR + Pr = 47.1 W

c) S vremenom, kako baterija stari, njen unutranji otpor raste. Neka se unutranji otpor poveao na 2 . Kako to utjee na snagu baterije?

60% ems

60% 40%

Premda je =konstanta, poveanje unutranjeg otpora znatno smanjuje sposobnost baterije da preda energiju u krug (troilima).

Spajanje otpornika serijski spoj otpornika

Serijski? Serijski = "Na kraj prvog otpornika spoji poetak drugog, na kraj drugog spoji poetak treeg, .."

Karakteristika kroz svaki od otpornika prolazi ista el. struja (jer nema gomilanja naboja u vodiima). Na svakom od otpornika se "troi" dio energije izvora, tj. na krajevima svakog od otpornika postoji odreeni pad napona jednak umnoku otpora i jakosti struje :

U = U1 + U 2 + U 3 R = R1 + R2 + R3

IR = IR1 + IR2 + IR3

IR = I ( R1 + R2 + R3 )
n i =1

R = R1 + R2 + ... + Rn = Rn

Ekvivalentni otpor R serijski vezanih otpornika jednak je zbroju otpora svakog pojedinog otpornika.

1. Kroz otpornik R1 tee struja I1. Kroz otpornik R2 tee struja I2. Kako se odnose struje? a) I1>I2 b) I2>I1 c) I1=I2 2. Ako vodljivom icom spojimo toke b i c, kako e svijetliti arulja R1? a) jae b) slabije c) isto

3. Kada je prekida P zatvoren, kroz R2 ne tee struja, a ampermetar mjeri neku struju I1. Kada otvorimo prekida, struja tee kroz R2 i sada ampermetar mjeri struju I2. Kako se odnose struje: a) I1>I2 b) I2>I1 c) I1=I2

Spajanje otpornika paralelni spoj otpornika

Paralelno? Paralelno = "Sve poetke otpornika spojimo u jednu toke, a sve krajeve u drugu zajedniku toku." Karakteristika na krajevima svakog otpornika jednaka je razlika potencijala.

Prema Ohmovom zakonu, struje kroz otpornike su:

VAB I1 = R1

VAB I2 = R2

VAB I1 = R3

Budui se naboj na voritima A i B ne gomila, struja kod A mora biti jednaka zbroju triju struja I1, I2 i I3.

I = I1 + I 2 + I 3

VAB VAB VAB VAB = + + R R1 R2 R3

n 1 1 = R i =1 Ri

1 1 1 1 = + + R R1 R2 R3

Spajanje otpornika paralelni spoj otpornika

1 1 1 1 = + + R R1 R2 R3

n 1 1 = R i =1 Ri

Reciprona vrijednost ekvivalentnog otpora R paralelno vezanih otpornika jednaka je zbroju recipronih vrijednosti pojedinih paralelno vezanih otpornika.

1 1 1 1 = + + R R1 R2 R3

G = G1 + G2 + G3

Ukupna vodljivost G paraleno vezanih otpornika jednaka je zbroju vodljivosti svakog pojedinog otpornika. Serijsko vezanje otpornika Paralelno vezanje otpornika Ukupni otpor je vei od najveeg. Ukupni otpor je manji od najmanjeg.

Praksa? Najee kombinacija serijskog i paralelnog spajanja- mjeovito.

Spajanje otpornika primjer mjeovitog spajanja Izraunaj ekvivalentni otpor kombinacije otpornika na slici, ako je: R1 = R5 = 200

R2 = R3 = R4 = 300 Ru = 5

R = R1 + R234 + R5 + Ru
1 1 1 1 = + + R234 R2 R3 R4
1 3 1 1 1 1 = + + = R234 300 300 300 R234 300

R234
R = ( 200 + 100 + 200 + 5 )
R = 505

300 = = 100 3

1. Ako u seriju dvama otpornicima dodamo trei, struja u krugu e se: a) poveati b) smanjiti c) ostati ista

2. Napon na bateriji e se: a) poveati b) smanjiti c) ostati isti

V = Ir

1. Ako u paralelu dvama otpornicima dodamo trei, struja u krugu e se: a) poveati b) smanjiti c) ostati ista 2. Napon na bateriji e se: a) poveati b) smanjiti V = Ir c) ostati isti

3. Nakon zatvaranja sklopke, struja koju mjeri ampermetar e se: a) poveati b) smanjiti c) ostati ista

4. Jesu li krugovi (a) i (b) ekvivalentni?

5. Odredi otpor dane mree otpornika.

priblino =

Potenciometar
Promjenljivi otpornik u strujnom krugu pad napona na njemu kao izvor ems

Napon izmeu toaka A i B kao funkcija poloaja klizaa?

I=

R1 + R2

VA VB = R1 I
R1 VA VB = R1 = R1 + R2 R1 + R2
Jednostavnim pomicanjem klizaa

U AB

R1 = R

mijenjamo UAB od 0 do .

Promjenljivi otpornik u strujnom krugu

pad napona na njemu kao izvor ems

U AB =

R1 R

Obino se za potenciometar koristi homogena ica konstantnog promjera i duljine l l1

l R= S

l1 R1 = S

U AB

l1 = S l S

U AB

l1 = l

Napon izmeu toaka A i B je proporcionalan duljini ice l1!

Kirchhoffova pravila
Ohmov zakon jednostavni strujni krugovi sloeniji strujni krugovi tzv. elektrine mree

Kirchhoffova pravila

elektrine mree: grane vodii i ems u seriji, ili samo vodii u seriji vorovi toke gdje se spajaju grane petlje grane koje tvore zatvoreni krug, koji ne presjeca druge grane

Gustav Robert Kirchhoff (1824-1887) njemaki fiziar dao pravila za nalaenje veze izmeu ems-a, otpora i struja u mrei.

Prvi Kirchhoffov zakon Zbroj jakosti struja koje ulaze u vor jednak je zbroju jakosti struja koje izlaze iz vora. Posljedica zakona ouvanja naboja; naboji u vodiima (kroz koje tee struja) ne mogu se gomilati. U svakoj toki vodia (pa i u voru) zbroj naboja koji ulazi u neku toki jednak je naboju koji izlazi iz te toke. Struje koje ulaze u vor pozitivan smjer. Struje koje izlaze iz vora negativan smjer. Zbroj struja u nekom voru jednak je nuli! (koliko naboja ue u vor, toliko i izae)

I
i

=0

I1 I 2 I 3 + I 4 I 5 = 0

Drugi Kirchhoffov zakon odnosi se na petlje mree Drugi Kirchhoffov zakon - U svakoj zatvorenoj petlji zbroj svih elektromotornih sila jednak je zbroju svih padova napona na otporima.

= R I
i i i

i i

Drugi Kirchhoffov zakon - Posljedica zakona sauvanja energije.

Rad po zatvorenoj putanji u elektrinom polju = 0. Stoga, ako premjetamo naboj u strujnom krugu i vratimo se u poetnu toku, ukupni rad = 0.

Dogovor: Za svaku petlju se izabire smjer obilaenja petlje. Pad napona e biti pozitivan ako je smjer struje kroz taj otpor u smjeru obilaenja petlje. Ems ima pozitivan smjer ako djeluje u smjeru el. struje.

 = R I
i i i

i i

2 1 = R4 I1 R1 I 3 R2 I 2 R3 I 2
Obrada el. mrea: Primjenom 1. i 2. Kirchhoffovog zakona na dovoljan broj vorova i petlji dobiva se dovoljan skup jednadbi koje omoguavaju da se nae veza izmeu ems otpora i struja.

Ako nakon primjene Kirchhoffovih zakona dobijemo negativnu vrijednost jakosti struje, to znai da je naa pretpostavka o smjeru te struje bila pogrena, tj. ta struja ima suprotan smjer od smjera na emi, a iznos struje je dobar.

Kirchhoffova pravila - primjena

antiranje vodia promatramo strujne krugove na slici

= R I
i i i

i i

Primjena Kirchhoffovih zakona: Petlja ABCA

1 = Ru I + R1 I1
Petlja ADBA

(1)

vor A

I = I1 + I 2 I 2 = I I1

0 = R2 I 2 R1 I1
(3)

(2)

Zadano: , R1, R2, Ru; nepoznato: I1, I2 i I3 (3) (2)

R1 I 2 = I1 R2

R1 I I1 = I1 R2

R1 I = I1 1 + R2

I1 =

I 1+ R1 R2

R2 I1 = I R1 + R2

1 = Ru I + R1 I1
0 = R2 I 2 R1 I1
I = I1 + I 2
(1)

(1) (2)

R2 I1 = I R1 + R2
I1 =

Zadano: , R1, R2, Ru; nepoznato: I1, I2 i I3

(3)

R1 I1 = 1 Ru I

1 Ru I
R1

1 Ru I R2 = I R1 + R2 R1

Ru 1 R R + R R2 I +I = 1( 1 2) R1 + R2 R1 R1
I=

I ( R1 R2 + Ru ( R1 + R2 ) ) = 1 ( R1 + R2 )

R1 R2 + Ru ( R1 + R2 )

1 ( R1 + R2 )

I1 =

I1 =

1
R1 R1 + Ru 1 + R2

R1 R2 + Ru ( R1 + R2 )

1 ( R1 + R2 )

R2 R1 + R2

1 = Ru I + R1 I1
0 = R2 I 2 R1 I1
I = I1 + I 2

(1) (2)

Zadano: , R1, R2, Ru; nepoznato: I1, I2 i I3

(3)

I1 =

1
R1 R1 + Ru 1 + R2 R1 I2 = R1 R2 R1 + Ru 1 + R2 R1 I 2 = I1 R2

R1 I2 = R2 R1 + R2 R2 R1 + Ru R2 R2

I2 =

R1 R2 + Ru ( R1 + R2 )

1 R1

I2 =

1R1
R2 R1 R2 + Ru 1 + R 1

I2 =

1
R2 R2 + Ru 1 + R1

I1 =

1
R1 R1 + Ru 1 + R2

I2 =

1
R2 R2 + Ru 1 + R1

Specijalan sluaj: Neka je otpor R1 konstantan, a mijenjamo otpor R2. Promjenom otpora R2 mijenjamo jakost struje kroz otpornik R1. Otpornik R2 se zove ant (engl. shunt).

R2 = 0 R2 =

I1 = 0

Kratkim spajanjem krajeva otpora R1 tim otpornikom ne tee struja. Otporom R1 tee maksimalna struja.

I1 =

1
R1 + Ru

Sigurnost na radu
-paziti na ispravnost strujnog kruga (uzemljenje, osigura) -izbjei mogunost nastanka kratkog spoja (kuite, izolacija...) -stajati na elektriki dobro izoliranoj podlozi (obua; nikako bosi na zemlji ili u vodi) Mogue ozljede od strujnog udara ovise o: -iznosu struje kroz tijelo -vremenu prolaska struje kroz tijelo -dijelu tijela koji je u kontaktu s visokim naponom -dijelu tijela kroz koji prolazi struja Stupanj ozljede u ovisnosti o jakosti struje: -do 5 mA laki strujni udar bez ozbiljnih posljedica -preko 10 mA kontrakcija miia i nemogunost otputanja visokonaponskog voda -reda 100 mA teke/kobne posljedice (paraliza respiratornih miia i spreavanje disanja) -reda 1 A teke opekotine (+ prethodne ozljede)

Instrumenti za mjerenje struje i napona

antiranje Vana primjena kod mjernih instrumenata jer omoguuje da mijenjamo struje u antiranom vodiu od 0 do maksimalne vrijednosti, a da se pri tom ne mijenja otpor samog antiranog vodia. Instrumenti podjela: analogni pomina kazaljka pokazuje mjerenu vrijednost digitalni rezultat mjerenja prikazuju brojkama Analogni Zavojnica od bakrene ice u mag. polju koja se moe pomicati (vrti se) kada kroz nju tee el. struja. Otklon kazaljke je razmjeran jakosti struje kroz zavojnicu. Galvanometar Svaki instrument gdje je otklon kazaljke razmjeran jakosti struje kroz zavojnicu. Otpor zavojnice je reda veliine 10 1000 oma, a struje koje uzrokuju pun otklon kazaljke oko 50 A do 100 A. Spajanjem serijskih i paralelnih otpora dobivamo instrumente za mjerenje razliitih vrijednosti napona ili struja.

antiranje ampermetra
Ampermetar Instrument za mjerenje jakosti struje. Ima malen unutarnji otpor (da ne bi puno utjecao na struju kroz troilo). S troilom se spaja serijski. antiranje ampermetra da bi se istim instrumentom mogle mjeriti razliite struje. antiranje ampermetra = Ampermetru se postavi paralelan otpor. Uloga otpornika Rs je da "pokupi" viak struje i tako zatiti ampermetar. Kako se mijenja struja kroz ampermetar ako mijenjamo otpor otpornika Rs?

Kako se mijenja struja kroz ampermetar ako mijenjamo otpor otpornika Rs?

I = IS + I A
0 = I S RS RA I A
IS = I I A

IS = I I A I S RS IA = RA I S RS IS = I RA

RS I S 1 + =I RA

I IS = RS 1+ RA

RA IS = I RA + RS
Struja koja prolazi ampermetrom

RS RA RS =I IA = I RA + RS RA RA + RS

Izborom anta mijenjamo mjerno podruje ampermetra.

antiranje voltmetra
Voltmetar Instrument za mjerenje napona. Ima veliki unutarnji otpor (da ne utjee na jakost struje kroz troilo). S troilom se spaja paralelno. Zadatak: Koliki predotpor (shunt) treba serijski spojiti s voltmetrom poznatog unutranjeg otpora da biste s njim mogli mjeriti N puta vei napon?

I = I1 + IV

Zahtjev je:

U = UV + U p
U p = IV R p

N=

U UV IV R p = ( N 1) IV RV R p = ( N 1) RV

U p = ( N 1)UV

UV = IV RV

Mjerenje elektromotorne sile metodom kompenzacije

tzv. Poggendorffova metoda Kako izmjeriti ems nepoznatog izvora? Pogledajmo elektrini krug: Ideja: Izvor poznate ems se spoji s promjenljivim otpornikom R. Nepoznatu ems spojimo na kliza otpornika R i toku A. Serijski s nepoznatom ems spojimo galvanometar G.

Kliza otpornika R se pomie sve dok struja kroz galvanometar ne bude IG = 0. U tom sluaju je nepoznata ems jednaka razlici potencijala UAB. (ems je kompenzirana padom napona UAB.)

I G = 0 1 = U AB I G = 0 U AB = IR1

IG = 0

I=

U AB

R1 = R

tzv. Poggendorffova metoda Kako izmjeriti ems nepoznatog izvora?

1 = U AB

U AB

R1 = R

R1 1 = R

Ako je otpornik R iani otpornik

l R= S l1 1 = l

l1 R1 = S

Odreivanje nepoznate ems se svodi na mjerenje poloaja klizaa.

Mjerenje otpora pomou Wheatstoneovog mosta

Charles Wheatstone (1802 1875) engleski fiziar (akustika, elektromagnetizam) Wheatstoneov most ureaj za precizno mjerenje otpora. Temelji se na primjeni Kirchhoffovih zakona. Nepoznati se otpor mjeri pomou tri poznata otpora i galvanometra, a da se pri tom ne mjere ni napon ni struje. Pribor: - izvor ems - klizni otpornik - poznati otpornik (R3) - galvanometar - nepoznati otpornik (Rx)

Mjerenje: Pomie se kliza (B) sve dok struja kroz galvanometar ne bude IG = 0

Mjerenje otpora pomou Wheatstoneovog mosta 2

Openito: Toke A i B Promatramo petlje

I3 = I 4 + IG I1 + I G = I 2

I1 R1 I G RG + I 4 Rx = 0 I 2 R2 + I 3 R3 + I G RG = 0
Mjeri se tako da je IG = 0

I3 = I 4 I1 = I 2
I1 R1 = I 4 Rx I 2 R2 = I 3 R3

I1 R1 + I 4 Rx = 0 I 2 R2 + I 3 R3 = 0
I1 R1 I 4 Rx = I 2 R2 I 3 R3 l1 Rx = R3 l2
R1 Rx = R2 R3

R1 Rx = R3 R2

l1 Rx = R3 l l1

Elektroliti
Vodii (do sada) = metali (tzv. vodii 1. reda) metali U vanjskoj ljusci imaju slobodne elektrone koji se pod djelovanjem el. polja ponu gibati (vode struju). vodi (metal) = "Kanal kroz koji prolaze elektroni." tekuine = Kako se ponaaju? Pokus: U posudu s destiliranom vodom uronimo 2 bakrene elektrode. Ukljuimo izvor istosmjernog napona (el. polje). to pokazuje ampermetar? Nema otklona kazaljke Voda ne vodi el. struju.

Samo djelomino istina, s vrlo preciznim instrumentom bi otkrili i da kroz vodu tee vrlo slaba struja. Voda nije dobar vodi elektriciteta (jer u njoj nema slobodno pokretnih nosilaca naboja). Provodnost vode je 10-7 10-10 S/m, a dobri izolatori imaju provodnost oko 1014 S/m.

Elektroliti 2
to se dogaa ako u posudi otopimo malo eera ili kuhinjske soli? eerna otopina - ne vodi el. struju otopina kuhinjske soli (NaCl) vodi el. struju Zakljuak: Neke tekuine vode elektrinu struju, a neke ne. Veina istih tekuina su izolatori. Vodene otopine kiselina, soli i luina dobri vodii Elektroliti Tvari koje otopljene u vodi ine otopinu vodljivom. Elektroliti Tvari koje u rastaljenom stanju provode el.struju. Elektroliza Pojava protjecanja el. struje kroz otopinu, praena kemijskim promjenama u otopini.

Elektroliti 3
Elektroliti Tvari koje otopljene u vodi ine otopinu vodljivom. Vodljivost elektrolita je manja od vodljivosti vodia i ovisi o vrsti elektrolita, koncentraciji i temperaturi. Tipine vrijednosti provodnsoti za elektrolite su oko 10 S/m. Kako objasniti vodljivost elektrolita? to se dogaa kada sol otopimo u vodi? Odgovor dielektrina svojstva vode, teorija Arhenniusa Svante Arhennius (1859 1927) - vedski fiziar teorija elektrolitike disocijacije Nobelova nagrada 1903. NaCl otopljen u vodi Dolazi do razbijanja molekula NaCl na el. nabijene dijelove Na+ i Cl-, tzv ione. grki = koji putuje, onaj to se giba Ion je el. nabijeni atom ili skupina atoma koji nastaje kada neutralni atom ili skupina atoma izgubi ili primi jedan ili vie elektrona.

Elektroliti 4
Kako objasniti vodljivost elektrolita? to se dogaa kada sol otopimo u vodi? Na ima 11 elektrona, 2 popunjene ljuske (10) i 1 elektron u vanjskoj ljusci valencija +1 Cl ima 35 elektrona, u vanjskoj ljusci nedostaje 1 elektron da bi bila puna -1 valencija

Spojimo atome Na i Cl Natrijev atom predaje svoj "slobodni" elektron atomu klora i tako nastaju pozitivan ion natrija Na+ i negativan ion Cl- meusobno povezani u molekulu NaCl kulonskom silom. NaCl u vrstom stanju pravilno graeni kristal kristalna reetka

NaCl u vodu Reetka se raspada zbog velike vrijednosti dielektrine konstante vode (r = 81) Sila izmeu iona natrija Na+ i iona Cl- je 81 puta slabija!!!

Energija termikog gibanja (titranje) je dovoljna za disocijaciju molekula NaCl na ione Na+ i ione Cl- .

Elektroliti 5
Energija termikog gibanja (titranje) je dovoljna za disocijaciju molekula NaCl na ione Na+ i ione Cl- . Ioni se u elektrolitu gibaju kaotino u svim smjerovima. Sudari i stvaranje molekula (tzv. rekombinacija iona) Na odreenoj temperaturi postoji dinamika ravnotea izmeu disocijacije i rekombinacije iona, tj broj disociranih molekula je stalan (to nisu uvijek iste molekule).

U posudu ubacimo elektrode spojene na ems Usmjereno gibanje iona prema elektrodama.

Stvara se el. polje.

Pozitivni ioni (kationi) putuju prema negativnoj elektrodi (katoda). Negativni ioni (anioni) putuju prema pozitivnoj elektrodi (anoda). Kada dou na elektrode, ioni se neutraliziraju Taloe se na elektrodama, izlaze kao plinovi ili kemijski reagiraju s otapalom ili elektrodom.

Elektroliti 6
elektrolitika vodljivost: - ovisi o koncentraciji iona - dielektrinoj konstanti otapala (voda (81), alkohol (35), benzol (2)) - temperaturi otopine (ovisnost nije uvijek linearna) Kemijski ista voda se takoer ionizira na H+ i OH-. U 1 litri vode ima po oko 1010 pozitivnih i negativnih iona. Malen broj. Detekcija samo pomou vrlo osjetljivih instrumenata. Faraday 1836. Otkrio zakonitosti u procesu elektrolize. na elektrodama. Izraun mase tvari izluene

Faradayev zakon elektrolize

Faradayev pokus: 3 posude (elije) serijski spojene s izvorom struje. AgNO3 srebrni nitrat CuSO4 - bakreni sulfat SbCl2 antimon klorid serijski spoj Struja kroz svaku eliju je jednaka.

Faradayev Postoji veza izmeu koliine naboja koji proe kroz svaku eliju i koliine materije nataloene na elektrodama. Faradayevi rezultati mjerenja za q = 96500 C: srebro 108 g bakar 31,8 g antimon 40,7 g

m = kq

Faradayevi rezultati mjerenja za q = 96500 C: srebro 108 g bakar 31,8 g antimon 40,7 g

MAg = 108 g/mol MCu = 63,6 g/mol MSb = 122 g/mol

Ag = 1 Cu = 2 Sb = 3

Faraday Povezao te brojeve s atomskim (molarnim)masama i valencijama elemenata. Faraday Prolaz struje od 96486,6 kulona nataloi onoliko grama elementa iz otopine kolika mu je molarna masa podijeljena s valencijom. Faradayeva konstanta

F = ( 96486,56 0,27 ) C / mol

Faradayev zakon: Kod prolaska struje kroz otopinu koliina materije elementa nataloenog ili osloboenog na elektrodi, izraena brojem mola i pomnoena s valencijom elementa u spoju u otopini, jednaka je koliini naboja koji proe kroz otopinu izraenoj u jedinicama Faradayeve konstante.

Faradayev zakon matematiki? Avogadrova konstanta: NA =6,022045 . 1023 mol-1 Avogadrova konstanta Broj estica (atoma) u 12 grama ugljika C12. 1 mol Koliina tvari. Masa NA atoma neke tvari.

Prolaskom struje I u vremenu t prenese se naboj Q s elektrode u elektrolit:

Q = It
Neka se za to vrijeme izlui N iona na elektrodi. ukupan naboj tih iona iznosi:

Q = Ne
Masa tvari izluena na elektrodi iznosi: mm masa molekule (iona)

m = Nmm

Q = It

Q = N e
m = Nmm M mm = NA

Masa tvari izluena na elektrodi iznosi: Izrazimo mm pomou molarne mase: M masa jednog mola tvari

M m=N NA m N = NA M

It = N e m It = N A e M

M m= It N Ae

M m= It F

F = N Ae = 96487 C / mol
Napomena: Mjerenjem mase tvari nataloene na elektrodi, poznavajui jakost struje i vrijeme trajanja elektrolize, mogue je odrediti elementarni naboj e!

Primjer: Pri elektrolizi vodene otopine sulfatne kiseline na platinastim elektrodama izdvajaju se sastavni dijelovi vode: vodik i kisik. Kolika je masa izluenog kisika za vrijeme od 1 sekunde pri jakosti struje od 1 A? H2SO4 u vodenoj otopini disocira na: Neutralizacija iona na elektrodi:

H 2 SO4 2 H + + SO4 2 H + + 2e H 2
SO4 2e SO4

Vodik se izluuje na elektrodi, a neutralna skupina SO4 reagira s vodom:

1 SO4 + H 2O H 2 SO4 + O2 2
Rezultat: Kisik se izluuje (kao plin) na elektrodi, a H2SO4 se vraa u vodu.

M = 16 g I = 1A t = 1s
M m= It F

1, 6 102 11 m= kg 4 9, 65 10 2

m = 8,3 108 kg

=2

Izvori stalne elektromotorne sile

el. izvor Ureaj koji stalno moe odravati napon u strujnom krugu. el. izvor Razliite vrste energije pretvaraju u elektrinu energiju. el. izvor Razdvojeni pozitivni i negativni naboji na 2 elektrode. Primjeri: el. generatori mehaniku energiju u elektrinu galvanski lanci i akumulatori kemijsku energiju u elektrinu fotoelije sunanu energiju u elektrinu elektroliza el. izvori tzv. elektrokemijski izvori napona

Izvori stalne elektromotorne sile elektrodni potencijal

elektrodni potencijal dolazi od oksido- redukcijskih reakcija izmeu elektroda i otopine Primjer: bakrena ploa u istoj vodi Rezultat

Cu Cu ++ + 2e

Zato? Detaljno zakonima kvantne mehanike, ali pojednostavljeno Privlane sile izmeu molekula vode i iona bakra nadjaaju sile izmeu iona u kristalnoj reetki bakra. Svaki ion bakra, kada ode u otopinu, "ostavi" na elektrodi 2 elektrona postaje negativno nabijena u odnosu na vodu Dio pozitivnih iona bakra bude privuen neg. nabojem bakrene ploe na plou natrag u otopinu elektroda povratak Cu

Cu

Cu ++ + 2e

ravnotea oba procesa na odreenoj razlici potencijala ploe i otopine (jednak broj iona se odvaja od ploe i vraa na nju) - elektrodni poten.

Izvori stalne elektromotorne sile elektrodni potencijal 2

Cu

Cu ++ + 2e

ravnotea oba procesa na odreenoj razlici potencijala ploe i otopine (jednak broj iona se odvaja od ploe i vraa na nju) elektrodni poten. elektrodni potencijal ovisi o koncentraciji bakrenih iona, temperaturi otopine i sl. Osim bakra, elektrodni potencijal imaju i mnogi drugi elementi ili atomske skupine, npr. Li, Ca, Na, F2, SO4, CO3, NO3, Pogodni elementi su: 1.i 2. stupac periodnog sustava 1 ili 2 "usamljena" elektrona + 6. i 7. stupac periodnog sustava 1 ili 2 upljine u vanjskoj ljusci -

Izvori stalne elektromotorne sile elektrodni potencijal 3

Tablica: Elektrodni potencijal nekih elemenata (prema vodiku) pri temp. 25 0C.

Elektroda
Li Ca Na Zn Pb H2 Cu Ag Cl2 F2

Ion
Li+ Ca++ Na+ Zn++ Pb++ H+ Cu++ Ag+ ClF-

Potencijal (V)
- 3,02 - 2,87 - 2,712 - 0,762 - 0,126 0 + 0,344 + 0,7995 + 1,3583 + 2,85

Galvanski lanci
Galvanski lanci Zajedniko ime za kemijske izvore elektrine struje. Luigi Galvani (1737 1798) talijanski fiziar, lijenik skalpel sluajno dotaknuo svee preparirani ablji krak grenje u ivotinjama postoji elektricitet

Alessandro Volta (1745 1827) talijanski fiziar Objasnio Galvanijev pokus, napravio prvu eliju koja je davala el. struju. Galvanska elija = 2 ploe razliitog kemijskog sastava uronjene u vodenu otopinu nekog elektrolita (kiseline, luine, soli). Naponski niz:

(+) C , Pt , Ag , Cu, Fe, Sn, Pb, Zn, Al , Mg , Na()

Volta je uzeo bakar (Cu) i cink (Zn) uronjeni u H2SO4. Voltina elija Mana nije prikladna za dugorono davanje struje (tzv. napon polarizacije)

Voltina elija - mana nije prikladna za dugorono davanje struje (tzv. napon polarizacije) trae se elije relativno stalnog napona Primjeri: 1. Westonova elija postojan napon upotreba u laboratorijima 2. Leclancheova elija - kao suha elija u svakodnevnom ivotu 3. ivine elije cink i grafit + iva u kalijevom hidroksidu 4. Manganove elije cink i mangan-dioksid u kalijevom hidroksidu

Westonova elija U staklenoj posudi u obliku slova H nalazi se vodena otopina kadmijeva sulfata. Jedna elektroda je iva, a druga amalgam ive i kadmija. ioni kadmija naputaju elekrodu, razlika napona Naponska razlika (na 20 0C) je oko 1,0183 V. Leclancheova elija Elektrode su ugljen (+) i cink (-). Umjesto elektrolita se koristi smjesa cinkovog klorida i amonijevog klorida uz dodatak manganovog oksida (kao depolarizator). Ugljena elektroda se pravi u obliku tapa koji se nalazi u cinanoj posudi

Ugljena elektroda se pravi u obliku tapa koji se nalazi u cinanoj posudi Ems suhe elije iznosi 1,5 1,6 V. Kako dobiti 4,5 V ili 9 V?

Elektrokemijski proces:
Ionizacija cinka na negativnoj elektrodi

Zn Zn + 2e
Na pozitivnoj elektrodi ioni amonijaka reagiraju s manganovim dioksidom:
++ 2 NH 4 + 2e + MnO2 NH 3 + MnO + H 2O

Proces nije reverzibilan, tj. suha elija se ne moe ponovo napuniti. elija koje se ne mogu ponovo puniti - primarni galvanski lanci.

Sekundarni galvanski lanci

kada se isprazne mogu se puniti Akumulatori najpoznatiji sekundarni galvanski lanci Olovni akumulator: 2 elektrode od olova u otopini H2SO4 Isti materijal elektroda Nema napona?

Ionizacija sumporne kiseline:

2 H 2 SO4 4 H + + 2SO4

Na neg. elektrodi ionizacija olova:

Pb Pb ++ + 2e
Na poz. elektrodi stvaranje olovnog sulfata:

PbO2 + 2 H 2O Pb ++++ + 4OH Pb ++++ + 2e Pb ++

Pb ++ + SO4 PbSO4

4OH + 4 H + 4 H 2O

Proces punjenja: Ionizacija vode u otopini: Na neg. elektrodi redukcija olova:

4 H 2O 4 H + + 4OH
PbSO4 + 2e Pb + SO4

Na poz. elektrodi oksidacija olova i stvaranje PbO2

PbSO4 Pb ++++ + SO4 + 2e

Pb ++++ + 4OH PbO2 + 2 H 2O

Iz vodikovih iona iz otopine i sulfatnih iona nastaje sumporna kiselina na obje elektrode:
2 H 2 SO4 4 H + + 2SO4

pranjenje

PbO2 + 2 H 2 SO4 + Pb

PbSO4 + 2 H 2O
punjenje

Pranjenje: Na elektrodama se taloi olovni sulfat, a koncentracija sumporne kiseline u otopini opada. Punjenje: Iz olovnog sulfata na negativnoj elektrodi nastaje olovo, a na pozitivnoj olovni dioksid, dok koncentracija sumporne kiseline raste (porast gustoe otopine). Napon olovnog akumulatora (1 elija) = 2 V. Kada napon padne na 1,8 punjenje

Drugi tipovi akumulatora: - elini Fe i Ni manja teina - Ag Zn = 1,5 V - Li metal = 3,5 V - Ni Cd .

= 1,4 V

Prolaz elektriciteta kroz plinove

Zrak pri normalnim uvjetima izolator normalni uvjeti = atmosferski tlak i sobna temperatura Problem: Zato se nabijene ploe kondenzatora nakon nekog vremena "izbiju"? Pokus: Ostvarimo strujni krug kao na slici.

- zrak izmeu ploa

nema struje struja struja

- upaljena svijea izmeu ploa - nabijeni iljak izmeu ploa

Zakljuak: Zrak u odreenim uvjetima moe postati dobar vodi elektriciteta. Vodljivost plinova je naroito izraena pri niskom tlaku.

Zrak pri normalnim uvjetima

izolator

Objanjenje struje?

Ioni nosioci elektrine struje u plinu Ioni elektriki nabijeni atomi ili atomski radikali plina Ionizacija proces odvajanja elektrona iz atoma ili molekula plina. Ti elektroni se spajaju s drugim atomima ili atomskim skupinama. Energija ionizacije 10 -20 eV Normalni uvjeti vodi struju broj iona je malen plin ne

Zagrijemo zrak izmeu ploa molekule dobivaju energiju plin se ionizira struja Nabijeni iljak izmeu ploa (jako elektrino polje) molekule dobivaju energiju plin se ionizira struja

Ovisnost struje o naponu (eksperiment):

Zasi enje

Napon raste

Raste i struja. Zasienje (elektrode

Nakon nekog vremena struja ne raste s poveanjem napona su pokupile sav naboj). Jako veliki napon Atomi se jako ubrzaju. ionizacija

porast struje

Prolazak struje kroz plinove Primjer: MUNJA

Izboj plina

Razlika potencijala Nuna za postojanje el.struje. Oblaci Gibanje oblaka Meusobno trenje Razdvajanje naboja el. polje E = U/d

Oblaci se nabijaju Rezultat trenja oblaka

Induciranje naboja na tlu

El.polje izmeu oblaka, ili izmeu oblaka i tla.

El.polje ionizacija zraka napravi se "kanal struje" kroz zrak Struja u zraku (MUNJA). Red veliine: - Napon oko 100 MV. - Struje do 100000 A!!! Zagrijavanje zraka GROM irenje zraka stvara se val koji ujemo kao um

Zagrijavanje zraka GROM

irenje zraka

stvara se val koji ujemo kao um

Gromobrani metalne trake, jedan kraj ukopan u tlu. Gromobrani Drugi kraj (vrh zgrade) ima iljak.

iljak oko sebe ima jako el. polje ionizacija zraka potencijala izmeu tla (zgrade) i oblaka)

smanjuje se razlika

Radioaktivni gromobrani Sadre americij (radioaktivan)

Ionizacija zraka

Plazma Plin ispunjen ionima. Zvijezde nalaze se u stanju plazme 30 % molekula su ioni Neonske lampe Sudari iona s atomima plina Ionizacija ili pobuda atoma na "svoje mjesto" Pojava svjetlosti 1 vrsta plina u cijevi Svjetlost je jedinstvene boje premazuje fluorescentnom bojom. Koriste se niski tlakovi. Zato? Normalni tlak Velik broj meusobnih sudara iona. Kaotino gibanje iona u svim smjerovima. Komponenta gibanja u smjeru polja relativno mala. Elektroni se "vraaju"

Unutranjost cijevi se

Nii tlak Smanji se broj iona, ali jo se vie smanji broj sudara nieg tlaka pone voditi struju.

Plin kod

Nii tlak Vei slobodni put iona. Vee ubrzanje iona (energija) atomima pobude elektrone svjetlost

u sudarima s

Struja u vakuumu
Nii tlak Smanji se broj iona, ali jo se vie smanji broj sudara nieg tlaka pone voditi struju. Vrlo nizak tlak ( 0,1 Pa) Vakuum Nema iona veoma mali broj iona Nema voenja struje? Plin kod

nema voenja struje

Vakuum Treba "pronai" nove nosioce naboja! Ideja: Izbaciti elektrone iz materijala! Zagrijavanje metala Termionska emisija. Elektroni dobiju dovoljno energije da napuste metal. Elektroni dobiju dovoljno

Fotoelektronska emisija Metal obasjavamo svjetlou. energije da napuste metal. Uspostavimo el. polje Gibanje elektrona.

Nastaje elektrina struja.

Struja u vakuumu vakuumska dioda

Vakuumska dioda 2 elektrode u vakumiranoj staklenoj cijevi KATODA (-) = ica koja se ari ANODA (+) = "skuplja" elektrone elektroni izlaze "van"

Vakuumska dioda Vodi struju samo u jednom smjeru Ispravlja

Simbol diode: Izvedbe mogu biti razliite.

"PRA RADIO"

Struja u vakuumu trioda

Trioda vakuumska cijev s 3 elektrode (anoda, katoda i mreica) MREICA = kontrolira protok elektrona MREICA = napon na njoj elektrone ubrzava ili usporava

trioda upotreba kao pojaalo signala

Simbol triode:

Struja u vakuumu - katodna cijev

Katodna cijev vakuumska cijev (monitori, televizori, )

K = Katoda A = Anoda(e)

grijanje

termionska emisija elektrona

ubrzavaju snop elektrona

Rezultat = Snop brzih elektrona brzine v0 prolaze kroz otvor u anodi i ulaze u prostor iza anode gdje udaraju u fluorescentni ekran koji zasvijetli kad u njega udare elektroni Px, Py = Parovi otklonskih ploica vertikalnom smjeru. Skreu elektrone u horizontalnom ili

Kolika je brzina v0 elektrona koji izlaze iz katode?

U0 = Napon ubrzanja
2 mv0 = eU 0 2

Daje kinetiku energiju elektronima.

v0

v0 = 2
U0 = 18 kV

e U0 m

Crno bijeli TV TV u boji osciloskopi

v0 =7,95 . 107 m/s

U0 = 25 kV U0 = 1 kV

v0 =9,4 . 107 m/s v0 =2 . 107 m/s

Osciloskopi isto elektrostatski otkloni a = ?, v0 = ?, otklon elektrona = ? Drugi Newtoneov zakon ma = F = eE

eE a= m
Slino gibanju tijela kod horizontalnog hica u y -os Smjer elektrine sile. Jednoliko ubrzano gibanje.

Gibanje s konstantnom akceleracijom gravitacijskom polju!

vy = a t =

e Et m
vx = v0

x -os

Nema sile.

Jednoliko gibanje.

2 mv0 = eU 0 2 e v y = a t = Et m

eE a= m
vx = v0

Pomak elektrona:

x = v0t
x t= v0 E y= x2 4U 0 d
Jednadba parabole.

a 2 e y = t = Et 2 2 2m
eE x 2 y= 2 2m v0

Izvan otklonskih ploa elektron se giba pravocrtno.