You are on page 1of 76

javni biljeŽnik

godina Xvi / studeni 2012 / broj 37

JAVNI BILJEŽNIK
broj 37/2012.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 3

Poštovani čitatelji, Ovih dana, kada smo se na Dan notarijata (2. listopada) prisjetili Prvoga međunarodnog kongresa koji je održan 2. listopada 1948. u Buenos Airesu (Argentina) i jedne od prvih udruga koja je okupljala, štitila i borila se za interese bilježništva, vjerujemo da su mnogi to povezali sa značenjem koje javni bilježnici dobivaju u asocijacijama Europe u ovome stoljeću. Podsjetilo je to i mnoge koji djeluju u pravnom sustavu Hrvatske na aktualni zadatak, kako će dovršetkom procesa pregovaranja i utvrđivanjem datuma prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU (1. srpnja 2013.) i hrvatsko javno bilježništvo ostvariti pretpostavke da tim datumom ostvari punopravno članstvo Vijeća javnih bilježnika EU-a (CNUE). Poznato je da smo u ovoj bilježničkoj asocijaciji Europe u statusu promatrača od rujna 2004. godine, a već tada ispunili smo i prve dvije pretpostavke. Hrvatska javnobilježnička komora član je Međunarodne unije latinskog notarijata (UINL), a Republika Hrvatska te godine potpisala je Sporazum o pridruživanju i stekla status države kandidata za prijem u punopravno članstvo Europske unije. Upravo u ovim jesenskim danima, dok se okupljamo u Zadru za Dan javnih bilježnika, teku pripreme i niz poslova kako bismo proceduru prijema u punopravno članstvo obavili na vrijeme. Prvi korak bilo je pismo predsjednika HJK, kojim se ukratko opisuje status promatrača, a pozivom na Statut CNUE-a predlaže da se na sjednici Glavne skupštine CNUE-a (12. listopada 2012. u Bruxellesu) objavi taj prijedlog hrvatskoga javnog bilježništva te da se od strane njemačkog predsjedništva najavi kako će se o tom prijedlogu odlučivati na sjednici Glavne skupštine (14. prosinca 2012. u Bruxellesu). Kako je napomenuo Denis Krajcar, predsjednik Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK i predstavnik HJK u CNUE-u: “… prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvaruje se jedan od strateških ciljeva, a istodobno započinje izazovno i zahtjevno razdoblje u kojem Hrvatska javnobilježnička komora, kao punopravna članica, treba nastaviti aktivnosti u toj, za notarijat važnoj asocijaciji. Razdoblje u kojem će kao članica moći glasovati o svim odlukama CNUE-a, gdje će sukladno Statutu moći predlagati i biti birana u tijela CNUE.” Notari Europe, a ovom asocijacijom i naši bilježnici, i formalno se čvrsto opredjeljuju za izgradnju pravne Europe i međusobnu suradnju. U tome nam svakako u nizu pravnih poslova (nasljeđivanja, nekretnina, obiteljskog prava, poslovima poduzetništva i gospodarstva i dr.), a posebno nizu poslova vezanih za baze podataka i elektroničko poslovanje, CNUE kao službeno tijelo koje predstavlja bilježničku struku u odnosima s nizom europskih institucija, značajno pomaže i unapređuje naše poslovanje. No misija CNUE je i promicati javno bilježništvo koje sve više doprinosi svim procesima donošenja odluka europskih institucija, pravnoj sigurnosti i zaštite građana. CNUE je tako prisutan u svim političkim i tehničkim pitanjima koja utječu na javnobilježničku struku. Nadalje, CNUE putem svojih predstavnika aktivno sudjeluje u praćenju i stvaranju europskog zakonodavstva i svim inicijativama koje poduzimaju institucije EU-a. Posebno valja spomenuti kako se ova asocijacija zalaže za izgrađivanje zajedničke europske pravosudne kulture zasnovane na međusobnom povjerenju, kao i sudjelovanjem u osposobljavanju bilježnika za pravne poslove, vodeći se načelima praktične metodologije izobrazbe i evaluacije. U tom smislu posebno veseli što se ove pozitivne inicijative oslanjaju na nove tehnologije, kako bi se olakšao

prisjednicima. najbržega te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. a bilježnici moraju pratiti te promjene i primjenjivati novo pravo. Ponekad komplicirani postupak dostave u svom zaključku autorica je pregledno sažela tako da se svatko može snaći i uredno izvršiti dostavu pismena. dr. S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik pri primjeni prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. Bilježnici Europe žele ukazati na značaj i vrijednost naše struke za dobrobit svih građana i gospodarstva.” Bavit ćemo se. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. Goran Milaković. predsjednik CNUE-a u 2012. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo”. Primjerice. u ovom vremenu mobilnosti gdje različita prekogranična prava ne bi smjela biti preprekom za pravnu sigurnost i poslovanje u bilo kojoj zemlji Europske unije. javni bilježnik iz Dresdena. s javnim bilježnicima. slobode i sigurnosti. u članku pod istoimenim naslovom. Gabrijeli Mihelčić koja nas ovaj put podsjeća na nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku. I kao što je naglasio Tilman Götte. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. pod mentorstvom prof. što činiti kod ovakvih registriranih partnerstva s međunarodnim elementom kod razvoda braka. U svom radu fokusirao se na istraživanja s ciljem pronalaženja najefikasnijega. Ovo zanimljivo predavanje prenosimo u cijelosti u ovom broju. Nastojimo međusobnom suradnjom pronaći praktična pravna rješenja za probleme koji proizlaze izgradnjom europskog područja pravde. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. neka su od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/ europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. dr. Mlada suradnica Iva Kemec. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Stjecanje. Dakle. odnosno ulozi stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarske djelatnosti. poništenju braka. zajedno sa službama u Komori nastojali smo da za kontinuiranu suradnju pridobijemo profesore s pravnih fakulteta u Hrvatskoj. bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. dobitnik „Rektorove nagrade“ za ovaj istraživački rad.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 4 život građanima. suda kao i drugih subjekata s kojima komuniciraju. Tako su se i u ovom broju upravo mladi suradnici odazvali našem pozivu i svojim radovima obogatili sadržaj naše edicije. polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. Tatjane Josipović. savjetnicima i vježbenicima koji pojedina od naših forumskih pitanja i odgovore mogu stručno obraditi. U tom smislu izvanrednu suradnicu našli smo u doc. . ovaj put obradio je temu “Zaštita knjižnih prava od nevaljalog upisa”. Vrlo iscrpno o novim pravnim temeljima i regulaciji odredaba europskoga obiteljskog prava naći ćete u ovom zanimljivom članku. piše o potrebi reguliranja obiteljskog prava na europskoj razini. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. ukazati na svoje postupke te postupke stranaka. Značajne su riječi na samom početku kako „… javni bilježnik primjenjuje pravo u onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa. dakle. Radi toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. poštovani čitatelji. I dalje ćemo nastojati poticati suradnju s vama. Jedan od redovnih suradnika. prema recentnim istraživanjima. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava i sve ih je više. smrti jednoga od supružnika. sc. godini: “… bilježništvo je institucija koja ulijeva povjerenje i jamči pravnu sigurnost. Naravno. život nosi sa sobom različita životna događanja. piše student Emil Cetina. U prethodno spominjanoj asocijaciji bilježnika (CNUE) i o učincima europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao govorio nam je u prostorima HJK Michael Becker. Također. promjena. O teorijskim i praktičnim aspektima hipoteke i fiducije na nekretnini. sve više zajedničkim europskim temama i nastojati da sve značajnije informacije objavimo i u našem časopisu. ovlaštenika prava na tu zaštitu. Brakovi s međunarodnim elementom. kojima bi ovaj časopis trebao biti prvo mjesto za objavu rada koji se tematikom veže za javno bilježništvo. Razmatrajući parnice u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe. nastavljajući na temu europskog prava.

Naša. Pozivamo vas također da i nadalje svojim stručnim prilozima i zanimljivostima iz prakse sadržajno obogatite sljedeća izdanja. Uredništvo časopisa Javni bilježnik Napomena: Hrvatski prijevod Prijedloga za donošenje Odluke o prijemu u punopravno članstvo CNUE Hrvatska Javnobilježnička Komora Radnička cesta 34 10000 Zagreb Hrvatska Predsjednik VIJEĆE NOTARIJATA EU (CNUE) Avenue de Cortenbergh 52 1000 Brussels Belgium na pažnju njemačkog Predsjedništva i predsjednika gosp.g. javnobilježnička prisjednica iz Rijeke o temi: „Ugovor o doživotnom i dosmrtnom uzdržavanju u sudskoj praksi“. kada je na Generalnoj Skupštini pod predsjedanjem grčkog Notarijata (predsjednik Nikolas Stasinopulos) jednoglasno odlučeno o prijemu HJK u status promatrača. u kratkim vijestima i uz fotografije. Prilog je priredila Marija Butković. supruge trogirskog notara Bernarda pok. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. i ovaj put uz časopis imamo i prilog koji vam može poslužiti u svakodnevnoj praksi. dragi kolega. Pri tom su bile ispunjene dvije formalne . Tilman Götte-a U Zagrebu. tema iz povijesti javnog bilježništva dr. Branke Grbavac iz Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. Filipa iz Lodija. stoljeća. naglašavajući kako je institut trgovca pojedinca definiran odredbama ZTD-a. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. u ovom broju pregled je oporuke Marice. Prema viziji koju je zacrtalo novo Uredništvo. Uza zapis i slike o sjednici Skupštine javnih bilježnika u Malom Lošinju. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. podsjećamo vas na neka od proteklih događanja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 5 Renata Pražetina Kaleb razmatra pojam “trgovac pojedinac”. 29. koja je službeno objavljena sredinom 14. već stalna. hrvatski Notarijat (HJK) je stekao status promatrača u Vijeću notarijata EU (CNUE) u rujnu 2004. kolovoza 2012.. PRIJEDLOG ZA DONOŠENJE ODLUKE O PRIJEMU HRVATSKOG NOTARIJATA U PUNOPRAVNO ČLANSTVO VIJEĆA NOTARIJATA EU (CNUE) Veoma poštovani predsjedniče Götte. Oporuka Marice. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine.

europski Direktorij notara – koji sadrži podatke o oko 40. U statusu promatrača hrvatski Notarijat postepeno se integrirao u rad i aktivnosti CNUE-a. da se na sjednici Izvršnog Savijeta CNUE-a.g. listopada 2012. da Izvršni Savijet. u skladu sa svojim ovlastima. te Vam dragi predsjedniče Götte u svoje ime.g. održani su mnogobrojne sjednice (u pravilu četiri puta godišnje) Generalne Skupštine CNUE-a na kojima se razgovaralo o mnogobrojnim temama važnim za status i razvoj Notarijata u svim državama članicama. koji su uglavnom sufinancirani od strane Europske komisije. a posebice Europskoj komisiji. kao i u ime svih hrvatskih javnih bilježnika. Europskom vijeću i EU Parlamentu. mogao nastaviti aktivnosti u toj izuzetno važnoj notarskoj instituciji. predlažem Vam: 1. sazvanu za 12. Zahvaljujem njemačkom Notarijatu i njemačkom Predsjedništvu CNUE-a za čvrstu podršku i vrlo korisne inicijative u vezi sa postupkom prijema hrvatskog Notarijata u punopravno članstvo CNUE-a.. . sazvanoj za 14. raspravi o ovom Prijedlogu hrvatskog Notarijata – kao promatrača u CNUE-u. utvrdi da će hrvatski Notarijat postati punopravni član Vijeća notarijata EU (CNUE) sa danom prijema Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije . sa utvrđenom godišnjom članarinom od 23. te da se Odlukom Generalne Skupštine CNUE-a. 2. prosinca 2012. prosinca 2012. uvrsti ovaj Prijedlog na slijedeću sjednicu Generalne Skupštine CNUE-a.aktivno članstvo u Europskoj notarskoj mreži (ENN).800.. da se provede Statutom CNUE-a propisana procedura. Prijemom HJK u punopravno članstvo CNUE-a ostvario bi se jedan od naših glavnih strateških ciljeva..g.g. rujna 2012.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 6 pretpostavke iz Statuta CNUE-a: hrvatski Notarijat bio je član Međunarodne unije notarijata (UINL) i hrvatska Država je potpisom Sporazuma o pridruživanju EU u svibnju 2004. Odluka donese na sjednici Generalne Skupštine CNUE-a dana 14.000 notara na područiju EU – uključujući i hrvatske notare.sudjelovanje u projektu „Nasljednopravne stranice“ ..-tu Grupu članica. ravnopravno sa ostalim službenim jezicima u EU. kao punopravni član. .g.. 3.g. koja će se održati 14. a to su: .g. te se aktivno uključio u važne projekte. a istovremeno bi započelo izazovno i zahtijevno razdoblje u kojem bi hrvatski Notarijat. da se uz uvažavanje propisanih kriterija za plaćanje članarine. U opisanom razdoblju od rujna 2004. srpnja 2013. uvršten na toj web stranici i hrvatski jezik. . kao i Hrvatskoj. poštovani predsjedniče Götte. temeljem odredbi Statuta CNUE-a. do danas. Predsjednik Hrvatske javnobilježničke komore (HJK) Ivan Maleković . prosinca 2012. stekla status Države kandidata za prijem u punopravno članstvo u EU. ostvareni su mnogobrojni i za nas vrlo korisni kontakti sa kolegama iz svih članica CNUE-a.00 EUR-a. kako bi sa istim Prijedlogom bile upoznate sve članice CNUE-a. srpnja 2013. sa Europskom unijom potpisala Ugovor o pristupanju. Dovršetkom procesa pregovaranja Hrvatska je dana 09.g.01. pod Vašim predsjedanjem. Slijedom do sada navedenog.u kojem je po prvi puta. Odlukom o prijemu u punopravno članstvo CNUE-a hrvatski Notarijat rasporedi u 4. na kojima se kreirala „notarska politika“ prema Tijelima EU. upućujem izraze našeg osobitog poštovanja. kojim je utvrđen datum prijema Hrvatske u punopravno članstvo u EU: 01. kao i da se nakon izjašnjavanja svih članica predloži da se o Prijedlogu hrvatskog Notarijata pod točkom 1.status promatrača u Europskoj mreži Registara oporuka (ARERT). 4. ostvaruju pretpostavke da sa istim datumom hrvatski Notarijat ostvari punopravno članstvo u CNUE-u. Time se – sukladno Statutu CNUE-a.

Tko je proveo i najkraće vrijeme u praksi znade koliko je važna i koliko muke zadaje uredna dostava. Njome se (dostavom pismena adresatu) u ovršnom postupku omogućuje i ostvarenje određenih. a time i nova pravila koja uređuju dostavu u ovršnom postupku.. povjere sudovi u parničnom postupku. g. 133. 173/03. st. Zagreb. 2. Smatra se provedenom danom dostave rješenja o ovrsi ovršenikovu dužniku (čl. dr.. OZ-a kojim je određeno da Zakon stupa na snagu 15. str. 2004. odnosno mjere kako bi 1 Narodne novine br. 1. 53/91. u ovršnom postupku dostava ima još jednu značajnu ulogu. 121/05 i 67/08. 371. čl. koji stupaju na snagu danom prijema Republike Hrvatske u punopravno članstvo Europske unije. ZPP-a) riječ je o dostavi koju bilježnici obavljaju u slučaju i pod pretpostavkama predviđenim čl. Pored te funkcije (omogućavanja adresatima da saznaju sadržaj pismena). 176. M. sc. DIKA. Gabrijela Mihelčić Katedra za građansko pravo. ona stoje u klasičnom režimu općih i posebnih pravila koji regulira pravilo lex specialis derogat legi generali. kako je to npr. uredna dostava pretpostavka je nastupanja i čas ostvarenja određenoga materijalnopravnog učinka. travnja 2010. inauguriranog u Ovršni zakon2 iz 1996. Prema čl. Narodne novine. Dostava ili dostavljanje «zakonom je propisana aktivnost nadležnih tijela usmjerena na to da se adresatima pruži mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koja im se upućuju». 67/08. i kao takvog pretočenog u novi OZ. 9 Primjena pravila lex specialis derogat legi generali zahtijeva da u ovršnom postupku javni bilježnik (kao i sva tijela dostavljanja) postupaju na način kako to predviđaju posebna pravila o dostavi iz OZ-a. OZ-a kojim je određeno da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući način primjenjuju odredbe ZPP-a. 91/92. dakle. Predmet rada je analiza pravila o dostavi u ovršnom postupku s naglaskom na javnobilježničku dostavu u ovom postupku. čl.“ VTS. 42. 176. Informator. 88/01. U radu se ne će analizirati niti ovaj institut. Ona samo implicira da je nadležno tijelo dostave poduzelo sve radnje. ibidem. 151/04. Zbog toga je pitanje uredne dostave u ovršnom postupku posebno značajno. ZPP-a kojim je uređena tzv. 7 „Ako je stranka unatoč nedostatku u dostavnoj proceduri pravodobno primila sudsko (javnobilježničko) pismeno i u potpunosti se upoznala s njegovim sadržajem. 112/12. 21. OZ-a. dostava se obavlja prema općim pravilima o dostavi iz ZPP-a.. zakonom predviđenih. dalje: OZ. 133. . osim u mjeri potrebnoj za razjašnjenje posebnih pravila. S. 2011. Ova pravila ne će biti predmet analize. čl. OZ-a). za sva pitanja u vezi s dostavom u ovršnom postupku primjenjuju ovršnopravna pravila o dostavi. supstancijalnih učinaka. 356. st. a. –– 149. 42/00. ali nije jedina. tada nedostaci u dostavi nemaju značenje bitne povrede odredaba parničnog postupka onemogućavanja raspravljanja u postupku. 1.. 194/03. S. dalje: ZIDOZ/08 ili Novela OZ/08.3. b. Samo kada takvih pravila nema (ili ako ona upućuju na primjenu općih pravila). 123/08. No prije svega treba naglasiti kako „uredna dostava“ ne znači i ne podrazumijeva da su adresati uistinu upoznati sa sadržajem pismena. 4 TRIVA. 3. listopada 2012. 57/96. 1 se stekle zakonom predviđene pretpostavke da adresati budu u mogućnost upoznati se sa sadržajem pismena koje im se dostavlja. ako nije drukčije određeno. 8 Narodne novine br. Pravila nisu radikalnije izmijenjena. 5998-5999. nova pravila slijede strukturu i uređenje dosadašnjega ovršnopravnog režima. st. ZPP-a kada ima tu dužnost. 88/05.5 Dakle. 57/11 I 148/11-pročišćeni tekst.6 7 Opća pravila koja uređuju dostavu nalaze se u Zakonu o parničnom postupku8 i to u čl. 96/08. 112/99. još Zakonom o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona iz 2008. 367. OZ-a). Zapravo. javnobilježnička dostava u parničnom postupku. 117/03.9 Primarno se. a. osim odredaba čl. 10 Inače. u st.10 6 TRIVA.4 To je klasična funkcija ili uloga dostave u postupku (v. 29/99. a ovršeniku se zabranjuje da tu tražbinu naplati ili da inače raspolaže njome i zalogom koji je dan za njezino osiguranje.. 133. na prijedlog stranke. za primjenu pravila ZPP-a o dostavi.. slučaj i što određuje čl. 2 Narodne novine br. Građansko parnično procesno pravo. 5 Čl. V. npr. Što nas dovodi do pitanja javnobilježničke dostave uopće. OZ-a ovrhovoditelj pljenidbom stječe založno pravo na ovršenikovoj tražbini. dalje: OZ/96. Među navedenim pravilima ZPP-a nalazi i ono iz čl. 133. 176. Pravni fakultet Sveučilišta u Rijeci Nova (stara) pravila o javnobilježničkoj dostavi u ovršnom postupku I. ZPP-a. DIKA. a. U smislu navedene odredbe (čl.. listopada 2012. 02/07. Što se tiče primjene i važenja pravila ZPP-a o dostavi i njihova odnosa spram pravila OZ-a o dostavi. 3 Narodne novine br. Pravila ZPP-a vrijedit će u slučaju kada neko pitanje nije uređeno ovršnim pravilima i pod pretpostavkom da ovršna pravila ne određuju drugačije. OZ-a određeno je da se pljenidba provodi dostavom ovršenikovu dužniku rješenja o ovrsi kojim mu se zabranjuje da ovršeniku ispuni novčanu tražbinu. M. 176. Pž-2215/10 od 9.. dalje: ZPP. v. 84/08. 88/05. UVOD Novi Ovršni zakon stupio je na snagu 15. – 364.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 7 Doc.

1. ovakvo uređenje može zbuniti. pa je ostalo nejasno zašto ih je zakonodavac izabrao uvrstiti u sadržaj čl.. – 8. OZ-a. ali to nije izrijekom predviđeno ovršnopravnim pravilima. izuzev kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. Ovdje su nam. jednako kao i u parničnom postupku.-3. Zagreb.. kao tijelo dostave. Obilježja općeg pravila.. a koja su jednaka novim pravilima). čl. odnosno sudskog namještenika. st. OZ/96. 8. 133. 1. toga članka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 8 Ostavljajući po strani pravila ZPP-a. 8. Stoga će i u ovom postupku. Odnos ovih pravila. st. b) kriterija obavlja li se dostava u ovršnom postupku na temelju ovršne ili vjerodostojne isprave. ima u parničnom postupku. OZ/96. dok se posebna pravila odnose samo na dostavu koju obavljaju bilježnici u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 5. kada je bilježniku povjereno provođenje određenih ovršnih radnji (npr..3. Ovim. čl. U st. OZ/96. OZ/96. 5. čl.. OZ stara je blanketna odredba kojom je određeno da će se u ovršnom postupku i postupku osiguranja na odgovarajući se način primjenjivati odredbe ZPP-a. 1. koja se ostvaruje u osnivanju i provođenju dobrovoljnoga javnobilježničkoga založnopravnog. b) funkciji povjerenika suda. 8. 8. 6. Tako je. Promatraju li se samo kroz prizmu bilježničke dostave. – 10. kada je riječ o pravilima o bilježničkoj dostavi. općim pravilom o dostavi u ovršnom postupku treba držati pravilo iz čl. 1. OZ-a nije homogeno opće pravilo.11 Nastavno će se pravila o dostavi. te c) u vezi sa ulogom (funkcijom) javnih bilježnika u ovršnom postupku. 281. a koje su se već tada pokazale nedovoljno jasne. OZ-a. str. Za dostavu u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje posebna pravila i sadrži ih.). Opća pravila iz čl. 8. Po ovom pitanju neujednačenost se pojavila i u korelaciji između uređenja iz čl. 252. 13 DIKA. ako OZ-om ili drugim zakonom nije drukčije određeno. ponovo. kao novopropisane norme.) dijelom su kolidirala s onima iz čl. Rješenja koja su bila predviđena u čl. Koja su sve tijela nadležna dostavljati pismena nije određeno OZ-om.. Općenito Neovisno o tome kojim se adresatima obavlja dostava. 8. 108. 2007. 21. ZPP-a i određuje da se pismena dostavljaju putem pošte ili određenoga sudskog službenika. 4. Građansko ovršno pravo. dostava pravnoj osobi koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i 12 Čl. odnosno u ostalim ovršnim postupcima u kojima nema jurisdikcijsku funkciju. 8. (koji je po svojoj naravi bio posebna odredba. OZ/96. Tim više što je. 252. prodaja nekretnine na dražbi). 4. . navedene osobe i tijela biti ovlaštena obavljati dostavu. odnosno fiducijarnog osiguranja na temelju sporazuma stranaka. čl. 8. OZ-a sadržana su posebna pravila koja se odnose na dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 2. U tom će se pravcu analizirati opća i posebna pravila. Uz odgovarajuću mjeru prilagodbe. nije završeno raslojavanje općih i posebnih pravila o dostavi u ovršnom postupku. koja proizlazi iz zakonom predviđene ovlasti bilježnicima da postupaju kao ovlašteno tijelo za određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. kako je već navedeno. OZ/96. (točnije dijelu st. Za st.. opća pravila o dostavi iz čl. st. 8 OZ-a.. Dakle. U tim se postupcima nadalje razlikuje je li riječ o slučaju: a) kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. i to s obzirom na to komu se u ovršnom postupku dostava obavlja (kriterij adresata) sadržano je u čl. S tim. 1. 4. OZ-a među pravilima koja uređuju sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi. uočljivo da bilježnik u ovršnom postupku ima drugačiji položaj od onoga što ga.. OZ/96. JAVNOBILJEŽNIČKA DOSTAVA U OVRŠNOM POSTUPKU 1. OZ-a vrijede za dostavu od strane svih tijela dostave u ovršnom postupku. dakle odgovor na pitanje primjenjuju li se opća ili posebna pravila rješava tradicionalni ključ koji uređuju odnos općih i posebnih pravila. Postoje i posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku. već to pitanje uređuje čl. Tako Dika govori o tri funkcije bilježnika u ovršnom postupku: 13 a) jurisdikcijskoj funkciji.. naime. Odredba čl. OZ/96. a što je bio i st. OZ-a. i dijelom st. st. a tako je i sada. OZ-a Prvo opće pravilo o dostavi. st. 281. OZ-a moglo bi se reći da imaju. 8. M.. promatrati kombiniranjem više kriterija: a) kriterija adresata dostave. Za pitanja javnobilježničke dostave u ovršnom postupku važno je uočiti da položaj i postupanje bilježnika nije jednako kada obavlja dostavu u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 21. – 3. 8. te c) asekurativnoj funkciji. čl. ili b) kada se dostava obavlja putem javnog bilježnika. st. OZ-a primjenjuju se za pitanja dostave u svim slučajevima kada se bilježnici pojavljuju kao tijelo dostave. Znajući da se posebna pravila o dostavi u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave nalaze u čl. Opće građansko ovršno pravo. 8. OZ/96. Nalaze se u čl. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. opsežnije izmjene i dopune koje su pretočene u novo ovršno pravilo čl. (kojim je tada bila uređena ovrha na temelju vjerodostojne isprave i postupanje javnih bilježnika povodom prijedloga. 8. 281. 8. Posljedica je to posebnog položaja koji bilježnik ima u ovršnom postupku. odnosno elektroničkim putem u skladu s posebnim zakonom. kada je riječ o uređenje načina dostave određenim (kvalificiranim) adresatima (a s obzirom na posebne-kvalificirane postupke) kod ovrhe na temelju vjerodostojne isprave došlo do gubitka nomotehničkoga kontinuiteta između «starih» st. 11 Odredba čl. značenje općeg pravila. usporedi li se položaj bilježnika kao tijela (osobe) dostave u ovršnom postupku s onim u parničnom postupku. 1.12 ovo pravilo vrijedit će i u ovršnom postupku. a koji determiniraju njegove funkcije u ovom postupku.. 8. imaju samo st. unutar ovršnopravnih pravila. i 5. pravila iz čl. Narodne novine d. a pozivom na čl.. 8.d. da opća pravila vrijede neovisno o tome obavlja li dostavu sud ili javni bilježnik (ili drugo tijelo ili osoba). 1. Knjiga I. i čl. nadležnog tijela uprave. d.-8. međutim. kao nadležni za obavljanje dostave u ovršnom postupku. II. doživjela je stupanjem na snagu Novele OZ/08. (koji gotovo i nisu izmijenjeni izuzev dijela kojim se predviđala dostava na oglasnoj ploči odgovornoj osobi u pravnoj osobi pod određenim pretpostavkama) i preostalog dijela odredbe koji su činili st. .d. pravila su organizirana tako da postoje opća i posebna. 6. čl. Prema njemu. s posebnim naglaskom na bilježničku dostavu. OZa. zanimljivi javni bilježnici. a što treba naglasiti. putem javnog bilježnika ili neposredno u sudu.

i za dostavu ovim osobama na oglasnoj ploči vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči.. 2005. 1. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. 1. dostava se obavlja tako da se pismeno koje treba dostaviti istakne na oglasnoj ploči suda. trgovci pojedinci. 2. Dostava se obavlja tako da se najprije pismeno pokuša dostaviti na adresu naznačenu na prijedlogu za ovrhu. javnom biljež15 „Ako iz napomene dostavljača (»odsutan . na zahtjev ovrhovoditelja. pravilo iz čl. Ovo pravilo vrijedi neovisno o tome koju ulogu u ovršnom postupku ima adresat. a kada je riječ o ovrsi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe i kada se izriče novčana kazna ili kazna zatvora: 1. 2. a ne neurednoj dostavi. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. Naime. Dakle. 2..5579. To vrijedi u slučaju kada je riječ o različitim adresama. st. 8. Kada su te osobe pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. 8. nije dopušteno dokazivati da pismeno koje je istaknuto na oglasnoj ploči suda istekom roka od osam dana nije uredno dostavljeno. Informator. a nakon toga niti na adresi sjedišta upisanog u upisnik. Premda to u samom pravilu ne stoji. prema kojem se način dostave ravna određenim svojstvima adresata i kriterija uloge koju adresat ima u ovršnom postupku. ali u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. U st.1. ovršeniku ili sudioniku u ovršnom postupku. te 3. . obavlja se na adresi sjedišta upisanoga u upisnik. st. „Dostava rješenja o ovrsi pravnoj osobi. Riječ je o neposrednoj dostavi. – 3. te 3. Pž-6238/03 od 4. konačno. Ne uspije li dostava niti na adresi sjedišta upisanoga u upisnik (u slučaju kada je ona različita od naznačene u prijedlogu za ovrhu). sud nije dužan pozvati ovrhovoditelja da dostavi adresu ovršenika koja je upisana u registar obrtnika.“ VTS. i b) kada joj izriče novčana kazna ili kazna zatvora. Predmnjeva je preasumptio iuris et de iure. OZ-a određuje da će se na način iz st. Prema njemu.obrtnika nalaze na adresi iz ovršnog prijedloga. 2. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. te ponovno pokušati dostavu rješenja o ovrsi. 8. 8. sadržano je u čl. je li riječ o dostavi ovrhovoditelju. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. pravilo iz st. Kada je adresa sjedišta upisanoga u upisnik jednaka onoj koja je naznačena u prijedlogu za ovrhu. I to: a) bilježnika koji odlučuje u postupku. zatim na adresu sjedišta iz upisnika te isticanjem na oglasnoj ploči dostava obaviti odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima: a) kada se ovrha prema njoj provodi u vezi sa svojstvom odgovorne osobe. a s obzirom na to kome se dostava obavlja. valjana je u slučaju ako dostava prethodno nije uspjela na adresi navedenoj u prijedlogu za ovrhu. pa se može zaključiti da je dostava pokušana na pravilnu adresu. 5402. nja pismena na oglasnoj ploči. 2006. st. Pravila o dostavi iz st. Svejedno je. „običnim“ ovršenicima. OZ-a. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. Pž-3694/04 od 8. U slučaju da dostava na adresi naznačenoj u prijedlogu za ovrhu ne uspije. 1. Informator. – 4. dostava im se obavlja na adresu koju je ovrhovoditelj naznačio u prijedlogu za ovrhu. dostava se ne ponavlja. Usporede li se pravila iz st. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. Posebna pravila iz čl. trgovcu pojedincu. Njime se predviđa da se u predmetnim postupcima nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. Odnosno ovršenicima koji nemaju neko od svojstava adresata za koje se primjenjuju pravila iz čl. međutim. ovo se pravilo odnosi na dostavu tzv. dostava ovršeniku može obaviti putem javnog bilježnika. odnosno b) drugog bilježnika. Ta je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. 5578 .obaviješten« ili »stan zatvoren .15 Jednako kao i u prethodno navedenim slučajevima. Informator. liječnici itd. I to: a) kada ona ima svojstvo ovršenika (protiv nje se provodi ovrha).“ VTS. uređena dostava odgovornoj osobi u pravnoj osobi u slučajevima kada se ovrha provodi u vezi s pravnom osobom.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 9 odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi obavlja se na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu.14 U slučaju dostave isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. Sljedeće opće pravilo o dostavi. Ovo je pravilo svojevrsna kombinacija kriterija iz st. ali nije uspjela jer se obrtnik ne nalazi u sjedištu svoje obrtničke radnje. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. OZ-a U odredbi čl. 1. Pž-1188/06 od 22. OZ-a sadržano je pravilo o tome kako se obavlja dostava ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. 8. veljače 2006. ili b) kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. 1. Pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave 3.. st. da nije dopušteno dokazivati npr.“ VTS. 1. Pri tome nije od značenja koju ulogu u samom postupku imaju te osobe. Što ne znači. primjenjuje se i kada je riječ o dostavi odgovornoj osobi u pravnoj osobi kada se u vezi s tim svojstvom ovrha provodi prema toj osobi i kada joj se izriče novčana kazna ili kazna zatvora.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. 5454. lipnja 2004. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. OZ-a. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda.obaviješten«) proizlazi da se prostorije ovršenika . OZ-a obavlja: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi: 1. 1. studenoga 2003. c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. za zaključiti je da je st. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. Što znači da se dostava ovršeniku u smislu pravila čl. putem oglasne ploče suda. odvjetnici. 8. da pismeno nije istaknuto na oglasnoj ploči suda ili da uopće nije istaknuto ili sl. 2. 2007.. ako dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. 2. 4. naime. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. radi se o neuspjeloj. 3. primjenjuju se i na dostavu fizičkim osobama koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. potom na adresu naznačenu u odgovarajućem upisniku te. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. i st. pa su stoga ispunjeni zakonski uvjeti za dostavu putem oglasne ploče. st. javni bilježnici. i 5. 4. 1. uređeno je pitanje dostave kada se ovrha provodi u vezi s odgovornom osobom. dakle na adresu iz prijedloga za ovrhu. već ga može dostaviti putem oglasne ploče suda.. I za dostavu ovim osobama putem oglasne ploče vrijedi predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana istica14 „Ako je dostavnica rješenja o ovrsi s adrese upisane u sudski registar vraćena sudu s naznakom »obaviješten-nije podigao pošiljku«.

st. odnosno protivnika osiguranja zasnivaju prava koja osiguravaju buduće namirenje troškova postupka. OZ-a). Na temelju takvoga rješenja o ovrsi sud će provesti mjere kojima se u korist ovrhovoditelja. 1. st. st. odredi ovrha protiv ovršenika. 6. . st. međutim. OZ-a19 koje bi ovrhovoditelj mogao zatražiti već u prijedlogu za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave. 8.17 Naime. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. st. u slučaju kada se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću: 1. st. a mogu ga u obavljanju dostave zamjenjivati javnobilježnički prisjednik. OZ-a. 8. Postavlja se pitanje u kojem odnosu stoji pravilo iz čl. Pravilo iz čl.). saslušanje svjedoka. dužni pružati jedni drugima. Čl. dakle kada taj bilježnik nije ovlašten obaviti dostavu. st. st. 18. Druga je pretpostavka da je ovrhovoditelj predujmio javnom bilježniku sredstva za pokriće troškova dostave. 8. 8. 8. OZ-a uređuje tzv. dok pravila iz čl. st. dostava obavi putem javnog bilježnika. 8. OZ-a predstavlja «suženu inačicu» čl. 179. 281. S druge strane. OZ-a uređuju dostavu „posebnim“ kategorijama ovrhovoditelja u svim ovršnim postupcima (dakle. st. Kako bi se dostava obavila putem javnog bilježnika u smislu čl. odnosno drugom državnom tijelu i o tome obavijestiti bilježnika od koga je primio molbu. 6. b) ako mu nije poznato tko je nadležan obaviti dostavu. Dostava se obavlja tako da javni bilježnik neposredno dostavi pismeno i o tome sastavi zapisnik. Naime. Najprije treba uočiti da se ova pravila odnose na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. 6. 6. treba imati u vidu i da ti troškovi nisu tzv. 1. da u slučaju kada dostavu obavlja zamoljeni bilježnik. molba za davanje pravne pomoći dostave može se podnijeti bilo kojem od tih bilježnika. OZ-a i ova je predmnjeva preasumptio iuris et de iure. vratiti molbu. 5. 5. Postoji li u jednome mjestu više javnih bilježnika. te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. U slučaju da zamoljeni javni bilježnik nije nadležan obaviti dostavu može: a) ustupiti molbu nadležnom bilježniku. i na temelju ovršne i na temelju vjerodostojne isprave). 3. 1. 8. odnosno protivnika osiguranja. ZPP-a kojim je uređena pravna pomoć koju su sudovi u parničnom postupku. 281. st. st. 6. U čl. Vrijedit će predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja rješenja na oglasnoj ploči. neposrednu dostavu bilježnik može obaviti adresatu koji se nalazi na njegovu službenom području. javnobilježničku pomoć dostave16 koju su bilježnici dužni ukazivati jedan drugome u ovršnom postupku. To bi vrijedilo i u konkretnom slučaju. S tim da se troškovi izazvani javnobilježničkom dostavom izravno podmiruju bilježniku koji obavlja dostavu. Kakve će posljedice za ovršni postupak (i da li će ikakve druge posljedice osim neuredne dostave) proizići iz činjenice što ovrhovoditelj nije predujmio troškove dostave. 2. Međutim. te 3. OZ-a). – 10. 6. 4. otpravak kojega dostavlja bilježniku koji ga je zamolio pravnu pomoć dostave (čl. a ne drugih pismena u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st. st. pismeno koje treba dostaviti. 5. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. Jednako kao i u slučajevima iz čl. Određuju li posebna pravila drugačije kada predviđaju da se dostava obavlja na oglasnoj ploči javnog bilježnika i uz tako obavljenu dostavu vežu presumpciju izvršene dostave? Istina. 6. OZ-a uređuje dostavu i to rješenja o ovrsi „običnom“ ovrhovoditelju u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. zakonodavac ovdje ne određuje. 281. ustupanje radi razmatranja određenog spisa i sl. te b) s obzirom na određena svojstva ovršenika kao adresata dostave. OZ-a usporedno govori o „zamoljenoj radnji“ i „pravnoj pomoći dostave. 8. a ne bilježniku koji odlučuje u postupku ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. predvidivi troškovi u smislu čl. odvjetniku. OZ-a uređena je dostava rješenja o ovrsi ovrhovoditelju. odnose se na dostavu 19 Ova odredba određuje da ovrhovoditelj. troškovi dostave (i njihov predujam) pripadaju njemu. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. OZ-a U odredbi čl. Treba 16 Zakonodavac je naziva “pravna pomoć dostave. uočiti. «pravnu pomoć dostave». itd. – 3. I dok sudovi međusobno mogu tražiti poduzimanje određenih parničnih radnji (npr. st. 14. Izričito je propisano u čl.“ Misli se na pružanje pomoći neposredne dostave pismena ovršeniku u postupcima ovrhe. 281. Ova su pravila ustrojena: a) ovisno o tome dostavlja li se pismeno ovrhovoditelju ili ovršeniku. 2. tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. pa nije dopušteno dokazivati suprotno. st. OZ-a da troškovi dostave putem javnoga bilježnika ulaze u troškove ovrhe. 8. OZ-a trebaju se steći određene pretpostavke. 8. st. 8. odnosno predlagatelja osiguranja na dijelovima imovine ovršenika. pri tome ne predviđaju ništa posebno u vezi s dostavom s obzirom na posebna svojstva ovrhovoditelja kao adresata. čl. radi naplate predvidivih troškova postupka. 6. uza zamolbu za dostavu prosljeđuje se bilježniku na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa. – 10. ali samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a sadržana su posebna pravila o dostavi u ovršnom postupku na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a i u njoj sadržano pravilo prema kojem se naknada troškova može zahtijevati najkasnije u roku od trideset dana od dana završetka postupka. st. OZ-a s pravilima iz čl. pravilo iz čl. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. I predviđaju dostavu: 1. 8. 281. te 3. na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. OZ-a bilježnike u ovršnom postupku ovlašćuje samo na tzv. 7. U odnosu na ove troškove primijenila bi se odredba iz čl. Opće pravilo primjenjuje se kada neko pitanje nije riješeno posebnim pravilima i pod pretpostavkom da ta pravila ne uređuju drugačije.” Potrebno je uočiti da odredba čl. 18 Javni bilježnik u obavljanju dostave ima prava i dužnosti sudskog dostavljača. 17 Po svemu čl. Prva od njih je da je ovrhovoditelj bilježniku koji odlučuje u postupku stavio takav prijedlog. na zahtjev ovrhovoditelja. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. kada bi predmetnim pravilima bila uređena ista pitanja. liječniku. bilježnik kojem nisu predujmljena sredstva za troškove dostave nije dužan obaviti dostavu. 5.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 10 niku. – 3. OZ-a posebno je pravilo i kao takvo uvijek ima prednost pred općim pravilima. 8. Određeno je da će nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. odnosno predlagatelj osiguranja mogu već u ovršnom prijedlogu ili prijedlogu za osiguranje zatražiti da se.2. 8. savjetnik i vježbenik (čl. 281. st. 7. Na radnje poduzete u vezi dostave ne plaća se javnobilježnička pristojba (čl. – 3. st. bilježnik rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svom uredu. Također.18 U slučaju kada dostavu treba obaviti izvan službenog područja javnog bilježnika koji odlučuje u postupku. Posebna pravila iz čl. OZ-a).

na zahtjev ovrhovoditelja ili ovršenika. 7. ako u tom roku ovrhovoditelj nije od bilježnika zahtijevao poduzimanje daljnjih radnji dostave. OZ-a uređuje obavljanje dostave odnosno druge radnje putem javnog bilježnika u slučajevima kada je OZ-om predviđeno da se dostava ili koja druga radnja obavlja putem javnog bilježnika. čl. OZ-a. OZ-a. . Informator. st. st. – 4. te 3. 10. 9. Rekapitulira li se rečeno uz čl. iz bilo kojih razloga dostava ove obavijesti ovrhovoditelju. 281. predmnjeva da je dostava obavljena istekom osmoga dana od dana isticanja obavijesti na oglasnoj ploči. na zahtjev ovrhovoditelja. Prva je ona iz čl. 8. 281. Njime je predviđeno da. OZ-a. dostava obavlja: 1. 281. OZ-a. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se tako da se nakon dvije neuspjele dostave putem davatelja poštanskih usluga. OZ-a iz kojeg proizlazi da će se postupak obustaviti. uočiti dio odredbe koji kaže „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju … Znači li to da je pretpostavka svakoj daljnjoj aktivnosti u pravcu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave to da je o no dostavljeno ovrhovoditelju? Reklo bi se da jest. 8. čl. b) ovršeniku koji je odgovorna osoba u pravnoj osobi. naime. Njome je propisano da će bilježnik. 10. st. (TS Zagreb Ovrv-1758/07 od 22. 214. 4. OZ-a. bilježnik će obavijest istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. st. u slučaju kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. 7. 9. Ovaj komplicirani hodogram općih i posebnih (i posebnijih pravila) ne završava čl. sintezom odgovarajućih pravila čl. st. a kada je riječ o ovrsi u vezi s njihovim svojstvom odgovorne osobe i kada im se izriče novčana kazna ili kazna. OZ-a. i to kao preasumptio iuris et de iure. OZ-a. 281. st. Čl. c) ovrhovoditelj ovlašten zahtijevati da se dostava izvrši ili putem bilježnika koji odlučuje u postupku ili putem bilježnika na čijem se službenom području nalazi ovršenikova adresa i u tu svrhu predujmiti sredstva. Treba. 6. 2009. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. 202. u čl. zapravo kaže: „… nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost …“ . siječnja 2008. 5738. U skladu s njom. Vrijedi. 6. st. OZ-a. st. b) ovrhovoditelj u roku od 15 dana dužan zahtijevati poduzimanje daljnjih radnji dostave. OZ-a. 3. Iz navedenog. Postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku fizičkoj osobi koja ne obavlja registriranu djelatnost i nalazi se u čl.). a nakon što je dostava u dva navrata ostala bezuspješna. 4.20 te d) ovršeniku koji nema niti jedno naprijed navedeno svojstvo. odredba čl. Bilježnik je u ovim slučajevima dužan do21 Dostava putem javnog bilježnika u OZ-u predviđena je npr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 11 posebnog pismena-rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave i vrijede samo u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. a u svjetlu pravila iz čl. i 10. Prema čl. 8. 8. 281. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. otpravak kojeg će dostaviti ovlaštenoj osobi ili tijelu koji su zamolili pravnu pomoć dostave. 8. bilježnik o toj činjenici dužan izvijestiti ovrhovoditelja. 3. a na njegovu adresu iz prijedloga za ovrhu. 7. svibnja 2007. One su u vezi s dvije predmnjeve predviđene u ovim odredbama. te e) tu činjenicu bilježnik koji odlučuje u postupku dužan prosuđivati primjenom čl. itd. st. dostava obavlja putem javnog bilježnika (neposredno). na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. 281. u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. 215. OZ-a javni bilježnik je dužan obavijest o tome da je u dva navrata dostava ostala bezuspješna uputiti ovrhovoditelju 20 „Rješenje o ovrsi može biti dostavljeno ovršeniku putem oglasne ploče samo ako sud odnosno javni bilježnik nema saznanja o adresi ovršenika. 2. nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. može se zaključiti da je: a) nakon druge neuspjele poštanske dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. OZ-a i čl. st. Pž-4344/07 od 16. Javnobilježnička dostava – kada je OZ-om predviđeno da se dostava obavlja putem bilježnika21 Kako je prethodno navedeno. 2. osobnom dostavom putem davatelja poštanskih usluga. st. na zahtjev ovlaštene osobe ili tijela. OZ-a. Druga je predmnjeva predviđena u čl. st. smatra se da je ovršni postupak obustavljen nakon što istekne rok od 15 dana od dana kada je ovrhovoditelju dostavljena obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku. putem pošte ili neposredno dostaviti pismeno i o tome sastaviti zapisnik. st. OZ-a. st. U slučaju da je iz vraćene dostavnice vidljiva adresa na koju je ovršenik odselio. izda potvrdu da je postupak obustavljen. Važno je da u toj obavijesti bilježnik upozori ovrhovoditelja na pravne posljedice predviđene u čl. 8.“ VTS. Ne uspije li. Dakle. OZ-a. trgovcu pojedincu. 281. neovisno o tome što ta adresa nije adresa ovršenika upisana u sudskom registru. daljnje aktivnosti u pogledu dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku doći će u obzir samo ako ovrhovoditelj to predloži. d) zamoljeni bilježnik dužan u slučaju kada mu nisu predujmljena sredstva potrebna za obavljanje dostave o toj činjenici obavijestiti bilježnika koji odlučuje u postupku. st. 1. liječniku. premda takvo što ne predviđa čl. st. OZ-a. 281. sud odnosno javni bilježnik mora pokušati dostavu i na tu adresu. te c) ovršeniku fizičkoj osobi koja obavljaju određenu upisanu djelatnost-obrtniku. OZ-a i u vezi je s neuspjelom dostavom ovrhovoditelju obavijest o neuspjeloj dostavi rješenja o ovrsi ovršeniku poduzetoj osobnom dostavom putem pošte na adresu iz prijedloga za ovrhu. 4. Predviđena je dužnost bilježnika da u tom slučaju. odvjetniku. može se u odnosu na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave zaključiti da se: a) ovršeniku koji je pravna osoba koja je upisana u sudski ili drugi upisnik i odgovornoj fizičkoj osobi u toj pravnoj osobi. javnom bilježniku. odnosno 281. 281. pod prijetnjom obustave postupka u suprotnom.

st. st. – 3. ovršenika ili sudionika u postupku dostava se obavlja primjenom općih pravila o dostavi u parničnom postupku. ovršenika ili sudionika u postupku kao adresatima. 5. Opća pravila iz čl. – 289. – 149. I. obavlja se na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. OZ-a. OZ-a. 287. – 149. 2. 133. 1. b) ako na toj adresi ne uspije.) kad im se dostava obavlja u vezi s tom djelatnošću. Javnobilježnička dostava – kada se OZ-om izrijekom ne predviđa dostava putem bilježnika U slučajevima kada je pravilima OZ-a predviđeno da se dostava obavlja putem javnog bilježnika. Kazano je. Svim ostalim ovršenicima. st. Naravno. da pravila iz čl. ukoliko može. javni bilježnici. 8. ako se radi o posebnim kategorijama ovršenika (v. obavlja na oglasnoj ploči općinskog suda na čijem je području adresa sjedišta upisanog u upisnik. liječnici itd. . Međutim. OZ-a. 133. pak. Uređujući u predmetnoj odredbi dostavu ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. st.Kada je riječ o ostalim kategorijama ovrhovoditelja. st. Ta pravila vrijede samo kada je riječ o dostavi u ovim postupcima i ne mogu se primijeniti kod dostave u ovršnim postupcima koji se vode na temelju ovršne isprave. odnosno određivanje ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. supra). S tim da u slučaju ako ostane dvaput bezuspješna. – 3. ovog zaključka. postoji posebno pravilo o dostavi pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave koje se nalazi u čl. Da je tome tako proizlazi i iz čl. Dakle. 21. . zakonodavac nije razlučio ovršenike kao adresate dostave s obzirom na njihova posebna svojstva po uzoru na uređenje koje je predviđeno u čl. ovršenike ili sudionike. b. odvjetnici. OZ-a uređeno sudjelovanje bilježnika u ovrsi. trgovci pojedinci.Najprije postoje opća pravila koja se odnose na sve ovršne postupke neovisno o tome je li riječ o ovrsi koja se određuje i provodi na temelju vjerodostojne ili ovršne isprave. a pozivom na čl. III. 21. točnije pozicije ove odredbe u ovršnopravnom sustavu. prema odredbi čl. III. To su pravila iz čl. na koji način. i c) fizičke osobe koje obavljaju određenu upisanu djelatnost (obrtnici. st. st. odnosno bilježnik na čijem se području nalazi ovršenikova adresa u slučaju kada se nalazi izvan sjedišta bilježnika koji odlučuje u postupku. kada je riječ o adresatima za koje postoje pravila o dostavi s obzirom na njihova posebna svojstva kako se predviđa u čl. kada se u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave obavlja dostava ovršeniku ona se obavlja na način kako je opisano u toč. u smislu čl. naravno. odnosno kada im se izriče novčana kazna ili kazna zatvora. IV. st. st. Vrijede i za sve adresate neovisno o njihovoj ulozi u postupku. Njima je uređena dostava pismena u ovršnom postupku i vrijede neovisno o tome je li riječ o osobi ovrhovoditelja. OZ-a koji uređuje nadležnost suda za postupanje u različitim slučajevima u vezi s postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. pa je jasno da se odnosi na oglašavanje u slučajevima dostave u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave.22 Određuje da se dostava. ZPP-a. 8. i 3. ovrhovoditelj može predložiti neposrednu bilježničku dostavu ili putem bilježnika 22 Pravilo se nalazi među onima kojima je čl. OZ-a. 287. 8. OZ-a vrijede za sve ovršne postupke. 133. OZ-a. 8. ona se treba obaviti na taj način. OZ-a uputila bi na zaključak da će se u slučajevima kada OZ-om nije predviđena javnobilježnička dostava. 1. iako po svojoj naravi opća pravila. 2. dostava obaviti na način kako to predviđa ova odredba.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 12 stavu obaviti na način kako to predviđaju pravila OZ-a. a pozivom na čl. ZPPa. a samo ako njima nisu uređena određena pitanja i pod pretpostavkom da ta pravila ne određuju drugačije. 8. – 3. 1. st. Dakle. odnosno na sve ovrhovoditelje. .. predviđaju da se ovim osobama dostava obavlja tako da se: a) najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu.Najprije.a. da je dostava u dva navrata ostala bezuspješna te da je ovrhovoditelj stavio takav zahtjev. 278. . 1. u skladu s odredbama čl. 133. st. – 149. 1. dakle kada se tim osobama obavlja dostava. ga dana od dana isticanja pismena na oglasnoj ploči. međutim. međutim. OZ-a. Ono uređuje pretpostavke za neposrednu bilježničku dostavu i određuje da dostavu može obaviti neposredno bilježnik koji odlučuje u postupku (kojeg može zamijeniti prisjednik. st. ZPP-a. OZ-a. Pravilo se nalazi u čl. ZPP-a). b) odgovorne osobe u pravnoj osobi kada se u ovrha provodi prema njima u vezi s tim svojstvom. odnosno c) ako ne uspije ni na toj adresi. 1. U navedenom slučaju smatra se da je dostava obavljena istekom osmo- . u skladu s čl. 4. OZ-a. Pretpostavka je za ovu dostavu. odnosno primjenom kojih pravila? Primjena čl. 4. Ne govori se. dostava se obavlja prema općim pravilima čl. Da bi došlo do takve dostave potrebno je da u tom pravcu postoji prijedlog stranke. savjetnik ili vježbenik). b. isticanjem pismena koje je trebalo dostaviti na oglasnoj ploči suda. Odnose se samo na određene kategorije adresata koji imaju svojstva: a) pravne osobe upisane u sudski ili drugi upisnik i odgovorne fizičke osobe u toj pravnoj osobi. st. pod pretpostavkom da posebnim ovršnim pravilima nije što drugo predviđeno. pa i za postupke ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. II. 8. ako za to postoje pretpostavke iz čl.Posebnim je pravilima određeno. OZ-a. OZ-a. primjenom općih odredbi ZPP-a (čl. ništa o tome može li se dostava obaviti putem javnog bilježnika u slučajevima kada OZ-om to nije izrijekom određeno te. 8. 21. kako se dostava obavlja u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. b. ova se pravila ne odnose na sve adresate pismena. 1. – 3. – 3. 1. 8. 8. 1. ZAKLJUČAK Pravila kojima je uređena dostava u novome ovršnopravnom režimu moguće je grupirati na sljedeći način i zaključno navesti kako slijedi: I. 4.

nakon dostave rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju te dva bezuspješna pokušaja dostave rješenja na adresu ovršenika fizičke osobe koja ne obavlja registriranu djelatnost. 281. 281. b. 8. – 3. a pozivom na čl. OZ-a. st. Dakle. 1. OZ-a određuje da. odnosno ako ne uspije ni na toj adresi. S tim da će. . ili putem zamoljenog bilježnika. odnosno putem zamoljenog bilježnika (čl. 281. bilježnik rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu. Ona uređuju dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. OZ-a.Konačno. st. st. – 149. VI. postoji i posebno pravilo o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju i predviđeno je u čl. 7. st. OZ-a. 1. – 149. ZPP-a. b. 1. OZ-a). st. Dakle. kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelju dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovrhovoditelj neka od osoba navedena u čl. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. st. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. 7. b) Kada je ovršenik bilo koja druga osoba (dakle. st. a pozivom na čl. 8. st. fizička osoba koja ne obavlja registriranu djelatnost) tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. st. nakon dvije uzastopne neuspjele dostave. st. S tim da je. 8. rješenje istaknuti na oglasnoj ploči u čekaonici u svojem uredu.Daljnja posebna pravila o dostavi ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave postoje u čl. te b) da je za provođenje daljnjih radnji dostave ovrhovoditelj bilježniku podnio pisani zahtjev. ovrhovoditelj ovlašten predložiti neposrednu javnobilježničku dostavu putem bilježnika koji odlučuje u postupku. uopće. 1. dostava se obavlja na sljedeće načine: a) Kada je ovršenik neka od osoba navedena u čl. ako na adresu navedenu u prijedlogu ne uspije. isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. 281. na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. 8. 7. 281. . kada je riječ o dostavi rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. 4. 4. b) Kada je ovrhovoditelj bilo koja druga osoba tako da se obavlja u skladu s pravilima čl. 21. Pravilo čl. 7. Prema njemu će bilježnik. ako dostava ostane dvaput bezuspješna. dok se pravilo iz čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 13 koji odlučuje u postupku. OZ-a). ZPP-a. 6. . posebnije od onog iz čl. 133. V. OZ-a) da je: a) rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavljeno ovrhovoditelju. odnosno isticanjem pismena na oglasnoj ploči suda. st. OZ-a odnosi na dostavu pismena ovršeniku u postupcima ovrhe na temelju vjerodostojne isprave. OZ-a jer se odnosi na dostavu rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave ovršeniku. Ovo je pravilo (pravilo iz čl. zatim na adresu sjedišta upisanoga u upisnik. – 3. javni bilježnik sve daljnje radnje dostave obavlja na pisani zahtjev ovrhovoditelja. OZ-a. 21. OZ-a (uz odgovarajuću mjeru prilagodbe) tako da se: najprije obavlja na adresu navedenu u prijedlogu za ovrhu. po svojoj naravi. 8. – 10. 4. st. 133. Pretpostavka je za dostavu rješenja o ovrsi ovršeniku na navedeni način (čl.

st. Upravo pravna sigurnost predstavlja kongentnu osnovu za opći interes na temelju kojeg bi se mogla opravdati eventualna ograničenja prava na poslovni nastan. sukladno odlukama Europskog suda. Time može doći do obrnute diskriminacije vlastitih bilježnika ili do situacija koje bi bilježnici u toj zemlji mogli smatrati slučajevima nelojalne konkurencije. Pod time se podrazumijevaju propisi koji određuju gdje i na koji način bilježnik može obavljati svoj posao prema nacionalnom pravu. Tim je teže osigurati efikasnu kontrolu za poslove izvan vlastitog teritorija. mogu se prepoznati neke glavne linije kojima se može opisati utjecaj na javne bilježnike i njihov djelokrug rada. tako i za veliki broj bilježnika koji bi željeli koristiti slobodu pružanja usluga. U velikim državama ili državama članicama koje imaju federalni ustroj teško je obavljati efikasnu kontrolu već izvan vlastitog sudskog okruga. Znači li to da bilježnici od sada odmah mogu imati poslovni nastan bilo gdje u Europi ili barem pružati svoje usluge izvan teritorija države u kojoj su imenovani za bilježnika? . S obzirom na današnje stanje integracije možemo ustanoviti da javni bilježnik prilikom primjene prava mora voditi računa o sudskoj praksi na europskoj razini. bilo bi svakako zamislivo da neka država članica svojim bilježnicima dopusti da sastavljaju isprave u inozemstvu u skladu s vlastitim pravnim sustavom. s druge strane. MATERIJALNI PROPISI EU U PRAKTIČNOM RADU JAVNIH BILJEŽNIKA Javni bilježnik primjenjuje pravo. Ugovora o Europskoj zajednici (UoEZ) utvrđeno je da poslovi koji su u državi članici stalno ili privremeno povezani s obnašanjem javnih ovlasti ne podliježu UoEZ. U članku 45. U onoj mjeri u kojoj europsko pravo utječe na izmjene materijalnih propisa i bilježnici moraju pratiti te promjene te primjenjivati novo pravo polazeći od njegova tumačenja od strane europskih institucija. kako za nacionalne sudove. Uistinu. III. Štoviše. presudio da bilježnički poslovi u skladu s konkretnim odredbama nacionalnog zakonodavstva nisu povezani s obnašanjem javnih ovlasti u smislu čl. Iz toga proizlazi da time za bilježnike u Europi ne započinje era sveobuhvatne slobode pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana. Takvi „putujući bilježnici“ tada bi zbilja mogli biti konkurencija bilježnicima iz neke druge države članice. budući da se tamo tumače nacionalni propisi. pa time i odgovarajuću primjenu stranog prava. Europski sud u svojim odlukama u svezi s pitanjem dopuštenosti pridržaja državljanstva kod imenovanja bilježnika navodi da se bilježničkim poslovima nastoje ostvariti ciljevi koji su od općeg interesa. UVOD Opisati sve učinke europskog prava na zvanje i posao javnog bilježnika izašlo bi iz okvira ovog kratkog predavanja i o tome bi se dale napisati knjige. Osim toga. To bi iziskivalo previše resursa. Njegovi se ugovori svakoga dana moraju ravnati prema pravnim pojmovima nacionalnog prava koje je obilježilo europsko pravo. Pa ipak.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 14 Michael Becker Javni bilježnik iz Dresdena Učinci europskog prava na zvanje javnog bilježnika i njegov posao I. u nizu odluka vezanih uz pitanje može li pristup bilježničkom zvanju biti pridržan samo državljanima pojedine države članice. Europski sud je. 45. Bilježnički posao služi prije svega tomu da se zajamči pravovaljanost i pravna sigurnost akata između privatnih osoba. propisi nacionalnog prava kojima se ograničava sloboda pružanja usluga i zasnivanja poslovnog nastana bilježnika u pojedinoj državi članici mjerit će se po tome je li konkretan nacionalni propis o obavljanju bilježničkog zvanja nužan kako bi se zajamčila pravovaljanost i pravna sigurnost bilježničkih usluga ili proizvoda. II. to ne znači da u pojedinim državama članicama ne bi trebalo razmisliti o nacionalnim sustavima kontrole. Međutim. Preduvjet za to je samo taj da je ograničenje slobode pružanja usluga i prava na poslovni nastan koje nalaže nacionalno zakonodavstvo primjereno i nužno radi ostvarivanja navedenih ciljeva. PRIMARNO PRAVO EU I OSNOVNA PRAVILA O OBAVLJANJU BILJEŽNIČKIH POSLOVA Sada ćemo se osvrnuti na učinke europskog primarnog prava na osnovna pravila o obavljanju bilježničkih poslova. U većini država članica stručna kontrola i kontrola pridržavanja nacionalnih propisa o pristupu (pravnom) zvanju potpadaju pod nadležnost sudova. provjera pravovaljanosti od strane nacionalnog suda u mjestu u kojem je bilježnik imenovan morala bi obuhvaćati i sadržaj bilježničkog akta. 1 UoEZ.

Stoga kod ugovora koje je sastavio bilježnik nije potrebna naknada „cooling-off“ faza. Kao što je poznato. već takve dijelove imena može transliterirati na službeni jezik te zemlje. Stoga nadležnim nacionalnih službama treba dati diskreciono pravo unutar granica postavljenih Ugovorom o EZ. To načelno predstavlja veliki nedostatak. To ograničenje pravnih posljedica koje se odnose na strane isprave. UoEZ međutim ne vodi do toga da vlasnički propisi koji postoje u državama članicama više ne podliježu osnovnim načelima Ugovora. Razlike između dva imena koja se odnose na istu osobu pak mogu dovesti do nesporazuma i nedostataka. a samo je učinak na treće povezan sa sastavljanjem isprave od strane bilježnika. Zaštita službenog jezika države članice tu je u suprotnosti s privatnim interesom za nesmetanim korištenjem vlastitog imena na drugom jeziku. te da njihova zaštita utemeljene člankom 7. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. dakle. U odluci u premetu Sayn-Wittgenstein Europski sud se morao pozabaviti odbijanjem službi jedne države članice da prizna sve sastavne dijelove imena vlastitog državljana koje je on stekao posvojenjem u drugoj državi članici. Stoga će daljnji razvoj ovisiti o tome hoće li se takva ograničenja s gledišta europskog prava smatrati razmjernima. Samo je on pozvan i u stanju osigurati kontrolu pravovaljanosti u skladu s nacionalnim pravom. 1. Tako ovdje valja navesti Europsku povelju temeljnih prava. nenavođenje tih dvaju pojmova faktički vodi do toga da osoba ima dva imena. Stoga i u svakodnevnoj bilježničkoj praksi treba voditi računa o daljnjem razvoju prava. Građanskog zakonika (Code Civil) definirano je da javne isprave stranih bilježnika u Francuskoj općenito nemaju učinak u zemljišnim knjigama. budući da ne može doći do preuranjene odluke. Značaj njezine primjene sve više raste time što se razabiru i njezini učinci na građansko pravo. Nadalje. UoEZ. Pridržavanje odredaba zaštite potrošača također je izvorna zadaća bilježnika. Aktualna verzija Direktive o pružanju usluga ne primjenjuje se na poslove javnih bilježnika koji su im povjereni od strane državnih tijela. To vrijedi prije svega onda kada se zaštita potrošača osigurava propisima čiji su predmet proceduralne odredbe. Kao rezultat možemo predvidjeti da se i kod načelne primjenjivosti temeljnih sloboda iz UoEZ na zvanje javnog bilježnika uslijed toga neće značajno povećati njegovo pravo na zasnivanje poslovnog nastana ili sloboda pružanja usluga. ako je to opravdano razlozima navedenim u čl. ili kongetnim razlozima koje naleže opći interes. članak 295. Povelje temeljnih prava Europske unije i člankom 8. Stoga napeto očekujemo ishod. zapravo se ne može razabrati na koji bi se način zabranom stranih bilježničkih isprava u zemljišnim knjigama ostvarila efikasna zaštita potrošača. Članak 295. Država članica stoga može sama odlučiti koji preduvjeti moraju biti ispunjeni kako bi građansko-pravni ugovori polučili učinak. Ono što iznenađuje jest da se ta pitanja ne uređuju u nacionalnim strukovnim propisima. U mnogim je pravnim porecima zaštita od preuranjenih odluka zajamčena time što bilježnik ne smije sastaviti ispravu. U jednom je drugom slučaju Europski sud donio odluku da građanin EU mora prihvatiti da njegova domicilna zemlja dijelove imena koji su stečeni u inozemstvu u matičnim knjigama ne mora preuzeti na jeziku zemlje podrijetla. st. ne smije izlaziti iz okvira onoga što je nužno za ostvarenje tog cilja. ili ne protekne rok za premišljanje. Budući da se u konkretnom slučaju prema mjerodavnom pravu riječi “kneginja od” ne smatraju plemićkom titulom. Iz takvog postupanja ne proizlaze znatni nedostaci za imatelja imena. gdje je u tom trenutku živio. Pritom će svakako igrati ulogu mogu li se i do koje mjere ciljevi države ostvariti drugim mehanizmima koji predstavljaju manje ograničenje. Te presude u odnosu na posao bilježnika potvrđuju da Povelja temeljnih prava ima neposredne učinke na građansko pravo domicilne zemlje. Štoviše. faktički u pravnim poslovima na francuskom tržištu nekretnina vodi do isključenja sudionika koji nisu Francuzi. IV. dok nisu ispunjeni određeni preduvjeti. pa stoga i opravdanima. U konkretnom slučaju Europski sud je odbijanje nacionalnih službi proglasio razmjernim. Pozivanje na pojam javnog poretka pritom se može razlikovati od države članice do države članice. možemo ustanoviti da su države članice počele revidirati svoje nacionalne propise o vlasništvu. Realno je da zaštitu koja proizlazi iz takvih odredaba stoga mogu ostvariti samo bilježnici iz vlastite zemlje. Tom se odredbom očito htjelo osigurati pridržavanje nacionalnih francuskih propisa o državnoj upravi. ili – ukratko rečeno – mora biti u skladu s načelom razmjernosti. Za razliku od toga. On. 58. Novim člankom 710. već sastavnim dijelom imena koje je osoba pravovaljano stekla u zemlji gdje je boravila. takva regulacija može biti protivna javnom poretku neke druge države članice. Kao primjer ovdje navodimo sudsku praksu Europskog suda u svezi učinaka Povelje temeljnih prava kod prava na ime. Europski sud je najprije naglasio da je ime osobe dio njezina identiteta i privatnog života.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 15 Države članice stoga su već počele poduzimati protumjere kako se na njihovom teritoriju ne bi proširile aktivnosti stranih bilježnika. POVELJA TEMELJNIH PRAVA EUROPSKE UNIJE Na posao bilježnika ipak sve više utječu druge temeljne norme koje potječu iz europskog zakonodavstva. uvedeno zbog organizacijskih razloga. Temeljne slobode UoEZ stoga se mogu ograničiti nacionalnim propisima. nacionalni propis mora biti takav da se njime može osigurati ostvarenje cilja kojemu služi. Kao primjer za takvo postupanje država članica naveo bih zakon o novom ustroju zemljišnih knjiga koji je usvojen u Francuskoj u ožujku 2011. . Pa ipak. UoEZ državama članicama ostavlja slobodu po pitanju ustroja propisa o vlasništvu. kao i učinkovita organizacija takvih poslova. dopušteno je da se učinak ugovora zbog zaštite potrošača općenito veže uz sastavljanje isprave od strane bilježnika koji poznaje vlastiti pravni poredak. Budući da je prema francuskom pravu ugovorni odnos između dvije stranke obvezujući i bez da je ispravu sastavio bilježnik. zaštiti potrošača i kontroli legaliteta kod prometa nekretnina.

tako da one mogu postati javne isprave samo ako se uključi služba ili neko drugo tijelo koje ima odgovarajuća ovlaštenja u zemlji iz koje potječu.2002. Privatne isprave nemaju takvu dokaznu snagu. Članak 48. Ukoliko se radi o fizičkoj osobi koja nema sjedište u tuzemstvu. Zakonodavstvu u drugim državama članicama je prepušteno da odluči hoće li ta dokazna snaga u njihovom pravnom sustavu imati usporediv učinak. koje potpadaju pod čl. priznavanju i izvršenju odluka i suradnji u predmetima vezanim uz uzdržavanje. ili tko je fizička osoba na čiju se inicijativu transakcija provodi ili zasniva poslovni odnos. svrsi obrade za koju podaci služe te o primatelju ili vrstama primatelja podataka. To ćemo pojasniti na nekoliko primjera. Javne isprave u pravilu imaju posebnu zakonsku dokaznu snagu. 4/2009 Europskog vijeća o nadležnosti. 1. Međutim. 2. Zaštita podataka Kao što je poznato. zabranjuje prijenos novca. Pritom mora voditi računa o čl. to valja razlikovati od prekogranične dopuštenosti ovrhe na temelju vjerodostojnih bilježničkih isprava.10. Bilježnici stoga u skladu s čl. 4 Zakona o sastavljanju isprava (BeurkG) i čl. ako bi takav učinak imale i prema nacionalnom domicilnom pravu. Pritom se navodi posebna definicija javne isprave. OSTALI STRUKOVNI PROPISI U SVJETLU EUROPSKOG PRAVA Pored ovih načelnih pitanja na propise naše struke uvelike su utjecali poticaji koji su došli od europskog prava. već i u samim ispravama. kao što je poznato. Sporazuma o sudskoj nadležnosti i izvršenju sudskih odluke iz Bruxellesa od 27. Tu posebice treba voditi računa o pravu osobe za koju se isprava sastavlja na tajnost podataka. te valja poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje podrijetla imovine koja se koristi u okviru poslovnog odnosa ili transakcije. Ukoliko se podaci koriste u pravnom prometu. Na temelju njih se može provesti ovrha u drugoj zemlji. bilježnik ima obvezu prikupiti informacije o svrsi i vrsti poslovnog odnosa u koji se namjerava ući. treba odvagnuti hoće li se podaci preuzeti u ispravi i koji podaci će se preuzeti. Osim toga. koja obnaša ili je obnašala važnu funkciju.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 16 V. Zasnivanje „poslovnog odnosa“ od strane suradnika ili nekog predstavnika osobe koja ulazi u obveze koje potpadaju pod Direktivu o pranju novca treba uvjetovati suglasnošću neposrednog pretpostavljenog. a čija dokazna snaga i) se odnosi na potpis i na sadržaj javne isprave ii) i ustanovljena je od strane nadležne službe ili drugog ovlaštenog tijela.2007. no nije nužno da se ti podaci navode i u samoj ispravi. Borba protiv terorizma Europski sud je dana 11. 50. rujna 1968. 1 Uredba (EZ) br. Isključenje pojedinačne isprave iz područja primjene u drugim pravnim porecima. dakle tko je fizička osoba u čije vlasništvo prelazi predmet transakcije. . ili koja naposljetku kontrolira ugovornog partnera. u postupku prethodnog pitanja višeg suda u Berlinu odlučio da one osobe koje se vode na UN-ovom Popisu osoba osumnjičenih za terorizam (Prilog I uz Uredbu EZ 881/2002) u Njemačkoj ne mogu biti upisane u zemljišne knjige kao vlasnici. 14. robe ili druge imovine na osobe osumnjičene za terorizam. 10 Direktive o zaštiti podataka. 2 Direktive 2006/70/EZ („politički izložena osoba“). pravu koje se primjenjuje. kao što smo pokazali na primjeru Francuske. Ta dokazna snaga proizlazi iz nacionalnog zakonodavstva. sastavlja javne isprave. Premda ju nezavisni odvjetnik smatra ništetnom. ili njemu podređenih rukovoditelja. Bilježnici imaju specifične obveze vezane uz utvrđivanje identiteta sudionika i prijavu sumnjivih slučajeva. osim ako on nije van sumnje razvidan iz samog posla. 3. prema kojoj bilježnik osobi čiji se podaci prikupljaju mora dati relevantne informacije o prikupljanju. Nadalje. Uredbe o uzdržavanju1 izričito predviđa priznavanje javnih isprava iz drugih država članica. Ta spoznaja znači da će bilježnik morati detaljno savjetovati stranke i to im pojasniti kada mu se obrate za pomoć želeći sastaviti ispravu koja bi trebala imati učinak u inozemstvu. kako bi se sud države u kojoj se provodi ovrha u to mogao pouzdati. a tiču se svakodnevnog rada bilježnika. Uredba Europskog vijeća 881/2002 od 27. kao što je to slučaj kod odredbe francuskog prava koju smo uvodno opisali. on mora ustanoviti u čiju se ekonomsku korist određeni posao sklapa. ili se pak radi o bliskom članu njezine obitelji ili osobi s kojom je ona – koliko je poznato – bliska u smislu čl. 4. dokazna snaga tih isprava mora biti neupitna. vrijede dodatne obveze brižnog postupanja. Službena obveza utvrđivanja identiteta „ugovornog partnera“ i provjera identiteta ovdje su stavljene u službu borbe protiv pranja novca. Radi se o pismenu u predmetu vezanom uz uzdržavanje koje je sastavljeno u skladu s propisanom formom ili registrirano kao javna isprava u zemlji podrijetla. ne utječe na stvarnu dokaznu snagu. Tako ima smisla samo u roli isprave navesti podatke o adresi stanovanja i datumu rođenja. Pranje novca Trećom Direktivom EU o pranju novca i Provedbenom direktivom bilježnici zajedno sa slobodnim pravnim zanimanjima i poreznim savjetnicima uključeni u područje primjene tog propisa. On te podatke ne pohranjuje samo u roli isprave. Uredba EU je nacionalno pravo koje se neposredno primjenjuje. st. Budući da isprave.05. bilježnik utvrđuje identitet osobe za koju sastavlja ispravu. imaju ovršnu snagu pod istim uvjetima koji vrijede za izvršenje sudskih presuda. Međutim. Bilježničke isprave koje imaju prekogranični učinak Bilježnik. 2 njemačkog Zakona o javnim bilježnicima (BnotO) moraju odbiti sastaviti ispravu ako je ugovorna strana osoba koja se vodi na gore navedenom popisu. to ipak vodi do isključenja stranih bilježnika s pravnih tržišta u drugim zemljama.

listopada 2001. 5. U Direktivi o spajanju poduzeća3 iz 2005. u budućnosti će se primjenjivati španjolsko nasljedno pravo. otklanja se problem trenutačne partikularne primjene prava kod prekograničnih ostavinskih postupaka. Hrvat koji se trajno nastanio u Španjolskoj može odabrati hrvatsko nasljedno pravo. VI. Uredba definira jedinstvena pravila o tome koje se nasljedno pravo primjenjuje kod prekograničnih ostavina (ujednačavanje međunarodnog privatnog prava). načelno ne mijenja materijalno nasljedno pravo dotične zemlje. tada je dovoljno da se vodi računa o formi propisanoj u jednoj od država članica. mogu predvidjeti još striktnije formalne kriterije. toč. Međutim. već prvenstveno o materijalno-pravnim odredbama koje u sadržajnom smislu utječu na promjene u radu bilježnika. Direktiva o priznavanju stručnih kvalifikacija poziva se na bilježnike kada podnositelju zahtjeva izričito dopušta mogućnost da potrebne izjave predaju u obliku prokazne izjave. ukoliko barem jedan od njih još uvijek tamo boravi (čl. Uredba o nasljednom pravu Dana 08. Ukoliko se uobičajeno boravište bračnih drugova nalazi u različitim državama članicama.06. Tada će se ostavinski postupak provoditi prema hrvatskom pravu. 1 i dalje. toč. rujna 2005. 50. toč. 1) i Prilog I. na snagu je stupila Uredba (EU) br. Ostavitelj sada samo u oporuci ili ugovoru o nasljeđivanju može odabrati nasljedno pravo zemlje čiji je državljanin. Primjerice. 4 Prilog VII (Dokumenti i potvrde koje se mogu tražiti sukladno čl. U tu se svrhu sastavljaju ovršne isprave na više jezika koje u inozemstvu mogu poslužiti kao ovršni naslov bez da je potrebna neka daljnja sudska odluka. listopada 2005. b Uredba (EU) br. Države članice. VII. . mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati u slučaju rastave ili brakorazvodne parnice. Opće pravilo glasi: primjenjuje se nasljedno pravo države u kojoj se nalazilo zadnje uobičajeno boravište ostavitelja. 2157/2001 Europskog vijeća od 8.2005. 5. Time što se u svim državama članicama EU (osim Danske. Irske i Velike Britanije) mjerodavno pravo određuje prema istim pravilima. ako se u državi članici iz koje potječu ne mogu izdati dokumenti potrebni za priznavanje njihovih stručnih kvalifikacija. 1259/2010) b) pravo mjesta (države) u kojem se nalazilo zadnje zajedničko prebivalište.2012. Odabir režima bračne imovine Dana 20. NOVI HORIZONTI ZA BILJEŽNIKE Nedavni razvoj na području sekundarnog prava EU ima znatne učinke na posao bilježnika. 2. već i u državi članici gdje će spajanje poduzeća također imati učinke. ako oba bračna druga imaju svoje uobičajeno boravište u toj državi članici prilikom sklapanja takvog sporazuma. Nadležna služba države podrijetla na zahtjev stranke koje se to tiče sastavit će izvod iz javne isprave koristeći.2012. U pojedinim zemlja on čak umjesto suda kontrolira pravovaljanost u skladu s pravom koje važi za pravni subjekt koji prenosi svoje udjele. bilježnik dobiva aktivnu ulogu kod realizacija prekograničnog spajanja poduzeća. 5. 1259/2010) Za odabir prava propisana je pismena forma. obrasce predviđene prilozima uz Uredbu. 1259/2010) c) pravo mjesta (države) u kojem se nalazi sud kojemu su se obratili (čl.Službeni list br. Na temelju njegovih isprava dolazi do pravnih promjena. značaj europskog prava izlazi iz okvira praktičnih pravila struke. c Uredba (EU) br. 4 Ti primjeri potvrđuju da se bilježnicima u procesu integracija dodjeljuju nove zadaće kod kojih imaju aktivnu ulogu. 1. L 310 od 25/11/2005.12. d Direktive 2005/36 (EZ) Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 7. godine o statutu Europskog društva (SE) 3 Direktiva 2005/56/EZ Europskog parlamenta i Europskog vijeća od 26.09. Pritom se u manjoj mjeri radi o uvjetima za obavljanje bilježničkog posla. o priznavanju stručnih kvalifikacija – Službeni list br L 255/22 od 30.2010. gdje na temelju njih također mora biti moguća ovrha. U međuvremenu je u bilježničkom poslu postala svakodnevna praksa da se sastavljaju isprave koje imaju ovršnu snagu. ne samo u domicilnoj zemlji. pri čemu sporazum mora sadržavati datum i potpis bračnih drugova. 1259/2010 Europskog vijeća za bolju suradnju na području prava koje se primjenjuje kod razvoda braka i rastave bez raskida braka. Kod monogamnih i poligamnih brakova između muškarca i žena stranke od 21. Uvođenjem Europskog dioničkog društva2 osnivanjem takvog društva na temelju bilježničke isprave stvara se novi pravni subjekt. str.06. Time se. ovisno o slučaju. doduše. st.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 17 Javne isprave koje imaju ovršnu snagu u državi iz koje potječu moraju se priznati i u drugoj državi članici. Europsko vijeće usvojilo je Uredbu o nasljednom pravu. ako se njegovo zadnje uobičajeno boravište nalazilo u Španjolskoj. Za sve ljude koji trajno borave u Njemačkoj i tamo umru. godine o spajanju društava kapitala iz raznih država članica . BILJEŽNIK U PROCESU EUROPSKE INTEGRACIJE Međutim. međutim. a Uredba (EU) br. a služe za ovrhu u inozemstvu. koji svoje sjedište može premjestiti u neku drugu državu članicu bez da pritom izgubi pravnu osobnost. europske norme kojima se građanima EU izričito dopušta mogućnost odabira mjerodavnog prava. U kontekstu praktičnog rada ovdje su posebice značajne 2 Uredba (EZ) br. bez obzira kojeg su državljanstva. vrijedit će dakle njemačko nasljedno pravo. ako ne odabere mjerodavno pravo. Stranke mogu odabrati a) pravo mjesta (države) uobičajenog boravišta (čl. Naposljetku.

VIII. Tako će se preko Europske notarske mreže (ENN). Europski zakonodavac sve češće poseže za uslugama javnih bilježnika i njihovim proizvodima. Pored odabira prava sada se u neke pravne poretke faktički „importiraju“ pravni instituti kao što je zajednička oporuka ili ugovor o nasljeđivanju. ali i pred francuskim bilježnikom. uloga bilježnika kao posrednika između građana i prava „na terenu“ bit će sve značajnija.  Kada se ispostavi koje pravo omogućava optimalno ostvarivanje ciljeva ostavitelja.  Kod planiranja ostavine sada će kao prvi korak trebati formulirati ciljeve koje klijent želi ostvariti svojom oporukom. koje ciljeve neće ostvariti. Preko nje će se pružati podrška uključenim bilježnicima kod rješavanja prekograničnih predmeta. uvijek najprije treba postaviti pitanje koji će pravni poredak klijentu omogućiti da u najvećoj mjeri ostvari željene ciljeve. godine osnovale Europsku notarsku mrežu (ENN). nasljednici ubuduće neće morati u svakoj državi članici tražiti izdavanje (novog) rješenja o nasljeđivanju. Bilježničke komore koje su članice Vijeća notarijata EU (CNUE) u tu su svrhu potkraj 2007. sada su bilježnici neposredno uključeni u proces integracije. primjerice njemačko rješenje o nasljeđivanju. Europsko rješenje o nasljeđivanju. Rezultat Slijedom mogućnosti odabira mjerodavnog prava koje su znatno proširene bilježnici će se sada morati pozabaviti jednim pravnim područjem prema kojemu su se do sada ponašali kao maćeha: komparacijom prava. nacionalna rješenja o nasljeđivanju. dakle.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 18 Učinci te uredbe s gledišta materijalnog prava idu još dalje. Ukoliko se mogu odabrati i pravni poreci koji poznaju zajedničku oporuku ili ugovor o nasljeđivanju. dakle.  U slučajevima kada postoji imovina u inozemstvu. nego materijalno pravo u kojem su odredbe o nužnom dijelu povoljnije od pravnog poretka koji omogućuju ugovorne odredbe (europskog) nasljednog prava. priznaju se u drugim državama članicama u skladu s odredbama Uredbe. Pritom pojam „optimalno“ ne treba shvatiti samo u materijalno-pravnom smislu. Osim toga. Te nadalje. 3. Uvođenjem opcije odabira prava u građanskom pravu bilježnik čak štoviše postaje motor europske integracije. Dakle. Cilj te mreže je da se kod svih prekograničnih pravnih pitanja na europskoj razini ostvari koordinirana suradnja notarijata članica CNUE-a. Budući da se na temelju odabira prava u skladu s načelom „sve ili ništa“ primjenjuje pravo određene zemlje. Tu se. gdje se nalazi prebivališta ili pravo zemlje čiji je ostavitelj državljanin. Osim toga. Njih treba navesti prema prioritetima tako da je razvidno koji je cilj najvažniji. odnosno postavke koje je dao bilježniku. Poput Europske pravosudne mreže za suradnju u građanskim i trgovačkim predmetima (EJN). najprije prema pravu pojedinih zemalja koje dolazi u obzir treba utvrditi mogu li se i u kojoj mjeri ostvariti ti ciljevi. a koji cilj „nije toliko važan“. može očekivati temeljna promjena metoda. te u tom ugovoru definirati na koji će se način raspolagati nekretninama u Francuskoj. Dok smo u prvoj dekadi učinke mogli osjetiti u vidu stalnih izmjena materijalnog prava. a kod bračnih drugova i pravo zemlje iz koje potječe supružnik. Naposljetku. Bilježnik je. koji te institute do sada ne samo da nisu poznavali. nego su ih čak načelno ili u cijelosti odbijali. CNUE je u međuvremenu uspostavio internetsku stranicu s detaljnim informacijama o nasljednom pravu na adresi www. a mogao bi ih ostvariti odabirom drugog prava. U obzir dolaze uvijek samo pravo mjesta (države). S obzirom na taj razvoj. primjerice. ili će se samo uspostaviti kontakt s određenim kolegom u drugoj državi članici. moći dobiti informacije o tomu je li nužna ili moguća forma javne isprave. Zbog takve komparacija prava bilježnici će se svakako morati suočiti s načelnim problemima i postavit će se pitanje odgovornosti. Europska notarska mreža (ENN) neće preuzeti funkciju pravnog savjetovanja. možda će strateški biti povoljnije odabrati takvo pravo. ili nije nevjerojatno da će se ostavitelj preseliti u neku drugu zemlju. U tom ugovoru o nasljeđivanju jedino moraju kao mjerodavno odabrati njemačko pravo. od sada pozvan i prisiljen pozabaviti se stranim pravom. pružit će se podrška kod potrage za kolegama koji raspolažu odgovarajućim jezičnim kompetencijama nužnim za rješavanje nekog predmeta. čime se itekako mogu kompenzirati deficiti kod slobode poslovnog nastana i slobode pružanja usluga. Uredba predviđa tzv. već ga treba sagledati i s procesno-tehničkog gledišta. jer su protivni javnom poretku (ordre public). Na temelju te potvrde nasljednici i izvršitelji oporuka mogu dokazati svoj pravni status u svim državama članicama u kojima vrijedi Uredba. Njemačko-francuski bračni par koji stanuje u Francuskoj sada može pred njemačkim. On je sada izričito pozvan da državljanima EU kod prekograničnih pitanja u raznim životnim situacijama omogući da uživaju u plodovima integracije. ili ih još uvijek odbijaju. Ciljevi Europske notarske mreže (ENN) stoga su vezani prije svega uz tehničku podršku kod rješavanja prekograničnih postupaka. ZAVRŠNE NAPOMENE Na kraju ovog izlaganja možemo ustanoviti da je europsko pravo prodrlo i u bilježničku praksu. sporazum o nužnom dijelu ili sporazum o odricanju od nasljedstva.eu kojoj mogu pristupiti bilježnici i građani.successions-europe. to se pravo može se odabrati kao mjerodavno. . Tu se na 23 jezika mogu naći informacije o nasljednom pravu u zemljama Europske unije. dati sastaviti ugovor o nasljeđivanju u skladu s njemačkim nasljednim pravom.

jer se zahtjevi svode na neprestano stvaranje nove vrijednosti.).. Zagreb. http://www. OPĆENITO O ZALOŽNOM PRAVU I FIDUCIJI U subjektivnom smislu založno pravo na nekretnini (hipoteka) jest besposjedovno stvarno pravo koje založnom vjerovniku kao svome nositelju pruža ovlast da namiri svoju tražbinu iz vrijednosti nečije stvari ili prava koje služe kao osiguranje ne bude li po dospijeću tražbina ispunjena. Fiducija na latinskom jeziku označava povjerenje jer se radi o institutu prema kojem dužnik prenosi svoje vlasništvo na vjerovnika kao osiguranje da će mu vratiti njegovu tražbinu. str. pročišćeni tekst 7 NN. 1992. no jednako tako promatrajući iz perspektive njihovih specifičnosti dijametralno različiti. 6 Narodne novine (u daljnjem tekstu: NN).. 1 „Bolje je osiguranje stvar nego osoba.. a u kojem je kao instrument osiguranja prvotno nastala fiducija. Prema svom uređenju posebni propisi ne sadrže posebne odredbe o stvarnopravnom osiguranju već samo općenite norme koje na specifičan način reguliraju pravne režime pojedinih vrsta 4 Gavella. quam in persona. 173/03. U ovom radu fokus istraživanja u pogledu predmeta kojim se tražbina osigurava su nekretnine radi njihove velike vrijednosti i učestale upotrebe pri osiguravanju tražbina. str. br.4 U našem pravnom poretku založno pravo prepoznato je kao glavna vrsta stvarnopravnog osiguranja tražbina premda promatrajući povijesni kontekst njegovog podrijetla nije uvijek tako bilo. 88/05. 25.. povjerenje – Žepić. 17. 3 U pravnoj doktrini naziv fiducija koristi se kao viši rodni pojam u odnosu na pojmove prethodnog i potonjeg vlasništva i prijenosa vlasništva radi osiguranja. 473. 1998. Uz opće zakone tako postoje i drugi brojni propisi koji uređuju različite slučajeve nastanka i prestanka stvarnopravnih osiguranja (npr. Ovršnom zakonu7 (u daljnjem tekstu: OZ) te Zakonu o zemljišnim knjigama8 (u daljnjem tekstu: ZZK). Latinskohrvatski rječnik. odnosno hipoteka. 114/01. sv. Nikola et al. str.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 19 Emil Cetina Student Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i dobitnik Rektorove nagrade za ovaj rad Uloga stvarnopravnih osiguranja u kreditiranju gospodarskih djelatnosti Teorijski i praktični aspekti hipoteke i fiducije na nekretnini „Plus cautionis in re est. fiducija u rimskom pravu prethodi samom založnom pravu. Cilj provedenog empirijskog istraživanja jest pronalaženje najefikasnijeg. prema današnjem hrvatskopravnom uređenju moglo bi se reći da je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja više okrenut prema uređenju založnog prava nego promatrajući cijeli povijesni aspekt nastanka samih instituta. prava na poslovnim udjelima u nekom trgovačkom društvu i sl. automobili.) te nekretnine (npr. 2007. 137/99. 2000.. str. Stvarno pravo. 43.. Svoje tražbine vjerovnici mogu osigurati raznim predmetima i pravima.).. otkud potječe i sam naziv. 91/96. 68/98.. kuće. 141/06. Rimsko pravo. zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. i prijenos vlasništva radi osiguranja. Banke ili druge institucije koje daju kredite ili pozajmljuju novac nastoje svoje tražbine što je moguće bolje osigurati. tražbine. to mogu biti razne pokretnine (npr... Zagreb. 1. Pomponije u Digesta 50. Hrvatski pravni sustav sadrži dva vrlo važna realna instituta kojima se vjerovnici najčešće služe za stvarnopravno osiguranje svojih tražbina. 100/04.thelatinlibrary. pročišćeni tekst 8 NN. zemljišta i sl. Ante. 107/07. Prikaz istraživanja sadrži pitanja i odgovore o primjeni navedenih instituta u praksi koji su dobiveni provedbom empirijskog istraživanja na sudionicima postupka osiguranja i namirenja kroz institute založnog prava i fiducije. Pod stvarnopravnim osiguranjem se podrazumijeva primjena instituta kojima bi banke prije svih mogle zahtijevati namirenje na točno određenoj stvari u slučaju da njihova tražbina ne budu po dospijeću ispunjena. motori i sl. br.. Zagreb. 73/00. Ovo je neizravna posljedica određenih načela i odredbi prema kojima su instituti založnog prava i fiducije komplementarni..com 2 Fiducija u lat. podrazumijeva korištenje zajmova ili kredita kao jedinih instrumenata za ostvarenje postavljenih ciljeva. odnosno smatra se da je založno pravo nastalo na temeljima fiducije.“.. 22/00. označava povjerenje. Takav ciklus kojem nema kraja. 114/01. razna prava intelektualnog vlasništva. Prema tome.... dionice. Naime... 224. . 151/04.. 5 Vidi opširnije Romac.5 Međutim. 137/99. prava (npr.. 42/00. br.. 79/06. vidi opširnije Gavella. stanovi.. Naš pravni poredak sadrži temelje rimskog privatnog prava. Nikola. Uređenje stvarnopravnih osiguranja na nekretninama u najvećem dijelu nalazi se u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima6 (u daljnjem tekstu: ZV). 194/03. Zagreb. 105. za poljoprivredna zemljišta i za šume). 2. odnosno fiducija2. Založno pravo. UVOD Osnovni način funkcioniranja suvremenog tržišnog gospodarstva jest neprestano ulaganje...“1 2.. 57/96. 3. 68/98. najbržeg te najjeftinijeg puta i sredstva kojim bi se stvarnopravno osigurala tražbina vjerovnika. propisi o izvlaštenju. iz kojeg je preuzeta većina instituta. Milan.. Zajam ili kredit ovlaštena je u pravilu dati banka ili neka druga kreditna odnosno financijska institucija. 91/96. To su založno pravo. 29/99.

javni bilježnici te banke. Javni bilježnici odgovaraju kako je stvar poslovne prakse i odluke banaka koji će se institut upotrijebiti. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE O PRIMJENI INSTITUTA 3. dok su ostala pitanja opisnog tipa pa se stoga teško mogu izraziti jednoznačnim odgovorima te nisu prikazana u slikama. dok se posljednja pitanja tiču samo fiducije. uvijek im preporučaju da zasnuju založno pravo iz razloga što se radi o potpuno jasno uređenom i u praksi provjerenom institutu. Po redoslijedu prvo se nalaze pitanja koja su zajednička u odnosu na fiduciju i založno pravo jer vrijede jedinstveno za sve navedene institute. a najčešće u smjeru ograničavanja raspolaganja istih. čak i retroaktivno. Razlog tome jest što je novelom OZ/03 institut prijenosa vlasništva radi osiguranja izmijenjen na štetu fiducijarnog vjerovnika.1. banke se moraju pridržavati pravila o kreditnim institucijama i upravljanju kreditnim rizicima koji ograničavaju opseg imovine banke. Tako su svoje odgovore dala četiri suca. pozicija predlagatelja osiguranja nastavilo se ugovarati založna prava na nekretnini.33%) pokazuje koliko je založno pravo faktično prevladalo i ustalilo se u praksi kao primjenjivaniji oblik stvarnopravnog osiguranja na nekretninama. U slučaju da im se stranke obrate za savjet sa željom da svoje odnose urede javnobilježničkim aktom. Učestalim izmjenama OZ kroz nekoliko prošlih godina toliko se promijenio režim realizacije prijenosa vlasnišva radi osiguranja da je došlo do slučajeva u kojima su vjerovnici postali nesigurni i izloženi većem broju prigovora za slučaj realizacije svojih prava. Prema tome primjetno je da prijenos vlasništva radi osiguranja ne nudi osobite Slika 1. te još poboljšana. provedeno je malo empirijsko istraživanje. Banke su svoje odgovore potpunije obrazložile. studenog 2003. Metodologija koja koristila se prilikom istraživanja jest u znanstvenom pogledu jedan od oblika između.1. banke). 3.2. Struktura pitanja određena je po institutima. ali su kao što se vidi dali odgovore na prethodno pitanje s napomenom da je to njihovo mišljenje. Istraživanje je bazirano na upitniku koji sadrži određeni fundus pitanja.2. Druga pitanja se odnose isključivo na založno pravo. pet javnih bilježnika te četiri banke. tj. intervjua i ankete. Bez obzira što je novelom OZ/05 vraćena prvotna. a koji se u principu ne razlikuju. na koja su svoje odgovore dali suci. Većina odgovora ispitanika prikazana je u grafovima radi lakšeg pregleda. pri čemu se rasprava često iscrpljivala u pitanju primjene mjerodavnog zakona na dotični institut.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 20 nekretnina. Veoma visok postotak založnog prava (86. javni bilježnici i banke kao glavni sudionici i prvenstveno najbolji poznavatelji stvarnopravnog osiguranja tražbina može se zaključiti da se u znatno većoj mjeri koristi založno pravo. odnosno fiduciji i založnom pravu. Svi ispitani suci nisu mogli odgovoriti na ovo pitanje obrazlažući da se kod njih gotovo uopće više ne ugovaraju dobrovoljna stvarnopravna osiguranja. a nakon toga se jednostavno prestao ugovarati. odnosno nisu se ponovno počeli ugovarati prijenosi vlasništva radi osiguranja na nekretnini. dok je hipoteka postojaniji institut s kojim je poslovni svijet bolje upoznat. dok je institut prijenos vlasništva radi osiguranja od 1996. u 95% predmeta. Drugi razlog slabe primjene prijenosa vlasništva radi osiguranja jest što preuzimanje vlasništva za banke nije atratktivna opcija iz razloga njihove ograničenosti ulaganja u nekretnine. Na samom kraju nalazi se zaključak provedenog istraživanja. njih trideset. One smatraju kako je institut prijenosa vlasništva radi osiguranja još uvijek nedovoljno zastupljen u praksi budući da je u više navrata mijenjan izmjenama OZ što ga je učinilo nesigurnim jer se ne zna u potpunosti dokle seže odgovornost predlagatelja osiguranja. Naime. . Prijenos vlasništva radi osiguranja ugovarao se do primjene novele OZ/03 odnosno preciznije do 8. u odnosu na ugovorene prijenose vlasništva radi osiguranja koji su već bili provedeni prije primjene novele OZ/03. godine pa sve do danas neprestano sklon promjenama kroz česte izmjene i dopune OZ.66%) u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja (13. METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA U sklopu obrađivanja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama. kategorički rečeno. ZAJEDNIČKA PITANJA (ZALOŽNO PRAVO/FIDUCIJA) U kojem omjeru se u praksi koriste instituti dobrovoljnog založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja? Odnos upotrebe založnog prava i prijenosa vlasništva radi osiguranja na nekretninama iz prikazane slike odražava realno stanje u praksi. Zašto se institut založnog prava odnosno prijenosa vlasništva radi osiguranja koristi više odnosno manje? Navedeno pitanje bilo je postavljeno svim grupama ispitanika (javni bilježnici. te zbog postojanja raznolike sudske prakse na tom području. založnog prava i fiducije. 3. REZULTATI I RASPRAVA PROVEDENOG ISTRAŽIVANJA 3. suci. Budući da su odgovore na ovo pitanje dali ovršni suci. te se daje sažet prikaz teza i rezultata koji proizlaze iz navedenog istraživanja.

Koliki broj puta se uspjelo više vjerovnika namiriti iz nekretninom osigurane tražbine kod založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Slika 2. 97/01. Odgovori sudaca odnose se na založno pravo budući da se namirenje provodi sudskim putem. Troje ispitanika je odgovorilo kako nema podataka o slučajevima namirenja više vjerovnika što govori da postoji svijest vjerovnika o riziku nenamirenja nekretninom osigurane tražbine. Ukupni troškovi provođenja postupka namirenja. 16/1. Pravilnik o privremenoj javnobilježničkoj tarifi . Koliki su troškovi sklapanja sporazuma u obliku javnobilježničkog akta. Grafički je prikazan primjer odnosa troškova javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave. Konkretne odgovore nisu mogli dati s obzirom da kalkulacija troškova ovisi o vrijednosti tražbine te im je stoga bilo teško iznositi određene brojke. jest da je solemnizirana privatna isprava za 50% (pedeset posto) jeftinija od sklapanja javnobilježničkog akta. a to je propisano Pravilnikom o privremenoj javnobilježničkoj tarifi9. kamate te glavnica kada se odnose na više vjerovnika nedostatni su da svaki od njih u cijelosti bude namiren. Slika 3. a koliko u obliku solemnizirane privatne isprave kod zasnivanja založnog prava ili prijenosa vlasništva radi osiguranja? Pitanje je bilo upućeno isključivo javnim bilježnicima jer u njihovu dužnost ulazi izrada javnobilježničkog akta i solemnizacija privatne isprave. Naime.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 21 prednosti u odnosu na založno pravo. koje solemniziraju. unaprijed pripremeljnim ugovorima. 9 NN. Namirenje više vjerovnika ‘preko tri puta’ ili ‘do tri puta’ pokazuje kako takvih slučajeva ima ali da je njihova pojava više rijetkost nego pravilo. Suci i javni bilježnici odgovorili su na postavljeno pitanje. Koliki je omjer sklapanja sporazuma vjerovnika i dužnika o osiguranju tražbine založnim pravom ili prijenosom vlasništva radi osiguranja u obliku javnobilježničkog akta i solemnizirane privatne isprave? Slika 4. pri čemu su pravila zasnivanja i realizacije založnih prava godinama ustaljenja i vjerovnicima načelno prihvatljivija. Prema prikazanom grafikonu odgovori se razlikuju iako je vidljiva dominacija odgovora kako se više vjerovnika koji svoje tražbine osiguravaju na jednoj nekretnini nikada dosad nije uspjelo namiriti. Pojam više vjerovnika se odnosi na dva ili više vjerovnika odnosno više od jednog vjerovnika. proporcionalan je s povećanjem rizika nenamirenja svih vjerovnika. Vjerovniku koji se u takvim slučajevima nalazi u prvenstvenom redu na ranijem mjestu rizik će biti manji u odnosu na vjerovnika koji se nalazi na kasnijem mjestu u prvenstvenom redu. br. Bitno je spomenuti kako banke imaju svoje pravne službe ili odvjetnike koji prate pravno stanje u zakonodavstvu i praksi te je prema tome nepotrebno da dodatne troškove stvaraju javnobilježničkim aktom kada im je dovoljna zaštita pružena u privatnim ispravama. odnosno postoji veći broj vjerovnika. pročišćeni tekst 10 Čl.. Ono što su napomenuli. Veći dio slučajeva u kojima se sastavlja forma javnobilježnikog akta jest ako su vjerovnici strane fizičke ili pravne osobe odnosno banke koje uglavnom inzistiraju na najvećem mogućem stupnju zaštite i najstrožoj formi bez obzira na troškove. Slučajevi u kojim je više tražbina osigurano hipotekom. pitanje je bilo postavljeno samo javnim bilježnicima. Kao što se iz grafičkog prikaza se može primijetiti vrlo je mali broj izrade javnobilježničkih akata što nije nimalo neobično s obzirom da je u prethodnom pitanju prikazano kako su troškovi sastavljanja javnobilježničkog akta u odnosu na solemnizaciju privatne isprave dvostruko manji.10 Dvostruko manji troškovi solemnizacije privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkog akta potvrđuju razloge iz kojih banke pri ugovaranju stvarnopravnih osiguranja solemniziraju privatne isprave. dok su javni bilježnici odgovarali vezano za prijenos vlasništva radi osiguranja s obzirom da se namirenje provodi izvansudskim putem. premda ni njegovo cjelokupno namirenje nije u potpunosti izgledno. Četiri ispitanika su odgovorila kako više vjerovnika svoje osigurane tražbine niti jednom nije uspjelo namiriti što u prikazanom grafikonu jasno odražava dominaciju u odnosu na ostale odgovore.

Razlozi za takav odabir se u biti ne razlikuju. Odgovore na navedeno pitanje dali su javni bilježnici i suci zbog toga što se isključivo kod njih vrši sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina. definitivno brži.Svi navedni razlozi jasno upućuju zašto se banke odlučuju na sklapanje sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina pred javnim bilježnikom budući da je njegov put. . ZV Slika 7.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 22 Koliko vremenski traje kod suda. Banke smatraju da je javnobilježnički put brži i efikasniji. iako je u grafikonu prikazan dobiveni prosječni rezultat od jednog i pol dana. Rijeka i Osijek. Pitanje je bilo postavljeno isključivo bankama s obzirom da su oni aktivni subjekti koji imaju pravo izbora između suda i javnog bilježnika pred kime žele sklapati sporazum o stvarnopravnom osiguranju tražbina. kako kod navedenog puta postoji veća tehnička fleksibilnost. Split. siječnja 2015. ako se njime stječe nekretnina na kojoj je bilo upisano društveno vlasništvo. Pri ovakvim odgovorima može se sa sigurnošću reći da je najdulje vrijeme potrebno za sklapanje takvog ugovora kod javnog bilježnika tri dana. dogovor o terminu. Odluke stranaka da svoje sporazume o stvarnopravnom osiguranju tražbina sklope pred javnim bilježnikom vrijedi u pravilu za velike hrvatske gradove kao što su Zagreb. te povjerenje klijenta koji preferira suradnju s izvjesnim njemu poznatim bilježnikom. a nije brisano prije nego što je stupio na snagu trenutni Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?11 11 Čl. Slika 6. što predstavlja broj dana u kojem bi se vjerojatno sklopio navedeni sporazum. Broj dana koje su iznijeli suci dosta su veći u odnosu na dane javnih bilježnika. Rezultat prosječnog broja dana koji se dobije iz navedenih odgovora jest dvadeset dana. kao što je potvrđeno u prijašnjem pitanju.. kako se time dobiva ušteda na vremenu jer klijent sam dogovara s javnim bilježnikom solemnizaciju sporazuma o osiguranju. dok se u malim mjestima sporazumi čak više sklapaju pred sudom iz razloga što stranke imaju veće povjerenje u suce te suci u malim mjestima ročište za sklapanje navedenog sporazuma mogu vlo brzo zakazati jer nemaju puno predmeta. Sve u svemu kada se dobiveni rezultati općenito pogledaju egzaktan broj nije toliko ni bitan koliko je bitna činjenica da kod suda u vremenski znatno većoj mjeri traje sklapanje sporazuma o dobrovoljnom osnivanju stvarnopravnih osiguranja u odnosu na javne bilježnike gdje se navedeni sporazum praktički može sklopiti odmah ako stranke imaju svu potrebnu dokumentaciju. 388/5. a koje su po slobodnoj ocjeni dali ispitanici. Suci su pri odgovaranju napomenuli da sklapanja dobrovoljnih sporazuma kod njih u praksi nema te se njihovi odgovori temelje na vlastitoj slobodnoj procjeni. Iz grafikona se jasno može vidjeti kako su sve banke odgovorile da upotrebljavaju javnobilježnički put kojim stvarnopravno osiguravaju svoje tražbine. a koliko kod javnog bilježnika proces sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina? Upotrebljavate li sudski ili javnobilježnički put za stvarnopravno osiguravanje svojih tražbina? Slika 5. U grafikonu s lijeve strane prikazan je broj dana koji služi kao mjerna jedinica prema kojoj se iskazuje vrijeme trajanja procesa sklapanja navedenog sporazuma. Javni bilježnici odgovorili su da proces sklapanja traje od jednog do najviše tri dana. Upozoravate li stranke na neprimjenjivost zaštite povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga u korist stjecanja do kojih dođe sve do 1. Rezultat odgovora jest prosječan broj dana koji se dobije izračunom odgovora.

Kao što se iz grafičkog prikaza može vidjeti najmanja vrijednost tražbine za koje se ugovaraju stvarnopravna 12 Čl. ZJB . 6. Ugovara li se u principu clausulu exequendi. što bi moglo značiti da dotični kod kojih je bilo slučajeva savjesno obavljaju svoju dužnost. Međutim. Najbolja ilustracija svih odgovora bio bi odgovor jednog javnog bilježnika koji navodi kako nijedan javnobilježnički akt koji je sam sastavio kao javni bilježnik ili isprave o osiguranju koje je solemnizirao nisu bile bez navedene klauzule. Svi ispitanici su odgovorili potvrdno što navodi na zaključak kako je clausula exequendi stalan dio prakse prilikom sklapanja sporazuma o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama. Njihovi odgovori prikazani su u tablici kao najniži i najviši iznosi vrijednosti tražbine koju se obično ugovara za hipoteku. Iz dobivenih odgovora vidljivo je kako nitko nije odgovorio da ne upozorava stranke na navedenu zakonsku normu.2. Slika 10. tj. PITANJA O HIPOTECI Uspijeva li se vjerovnik u cijelosti namiriti iz zalogom osigurane nekretnine? Slika 9.2. Navedeno pitanje bilo je upućeno javnim bilježnicima i bankama.. 3. treba spomenuti kako velike banke minimaliziraju svoje rizike da se namire u cijelosti iz zalogom osigurane tražbine te u tom kontekstu treba promatrati navedene odgovore.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 23 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima budući da se pred njima sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. U kojem rasponu se najčešće kreće vrijednost tražbine koja se osigurava hipotekom na nekretnini? Slika 8. Odgovore na ovo pitanje dale su banke kao hipotekarni vjerovnici te suci jer se namirenje vjerovnika iz zalogom osigurane tražbine na nekretnini obavlja sudskim putem. Odgovor ‘nema slučajeva’ dominira u grafikonu. Prema priloženom grafikonu može se zaključiti kako je praksa različita i kako sve ovisi od slučaja do slučaja. kod založnog prava?12 Odgovore na postavljeno pitanje pružili su javni bilježnici jer su oni moraju primijetiti iznos tražbine budući da je ona u izravnoj korelaciji s odnosom njihovih troškova prilikom sastavljanja javnobilježničkog akta ili solemniziranja privatne isprave. Iz toga proizlazi kako su rijetki slučajevi u kojima se osigurava tražbina na nekretnini za koju ne vrijedi zaštita povjerenja u istinitost i potpunost zemljišnih knjiga. pristanak dužnika da se na temelju akta nakon dospjelosti provede postupak neposredne prisilne ovrhe na nekretnini radi namirenja vjerovnika. Grafikon prikazuje broj odgovora. 54/ 1. budući da se u sporazume u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave uvrštava clausula exequendi odnosno izvršna klauzula. Pretežnost odgovora upućuje na veću vjerojatnost slučajeva u kojima se vjerovnici ne namiruju iz zalogom osigurane tražbine u odnosu na odgovore kako se namiruju. te posredno usporedno odnos samih pozitivnih te negativnih odgovora.

tj. raspolaže li neizbrisanom hipotekom?13 Koristi li se vlasnik pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od 3 godine?14 Slika 12. Na ovo pitanje također su svoje odgovore dali javni bilježnici te suci. Koristi li se vlasnik pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana?15 13 Čl. 347/2.000. odnosno nema velikih odstupanja. ZV . Osim razloga nedovoljne educiranosti jedan javni bilježnik navodi kako su postupci upisa zabilježbe u zemljišnim knjigama često spori i dugotrajni. U odnosu na prethodna dva ovo pitanje je zanimljivo iz razloga što je na njega dan jedan odgovor kako se vlasnik koristi pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana. Bitna karatkeristika nekretnina kao osiguranja tražbina jest što im je cijena tržišno prilično stabilna. Pitanje je postavljeno javnim bilježnicima i sucima koji bi trebali znati što radi založni dužnik ili treća osoba odnosno vlasnik nekretnine nakon što jedna tražbina prestane a nekretnina je opterećena sa više hipoteka. Upravo stoga kada bi se vlasnik odlučio na takvo što postupak upisa bi mu otežavao poslovanje jer često zbog poslovnih razloga mora tražiti i brisanje istoga što dodatno produžuje postupak. ZV 15 Čl. a i ostali uključujući javne bilježnike. Niti jedan odgovor nije upućen prema slučaju u kojem bi se vlasnik svojim pravom koristio. odvjetnike i suce također nisu dovoljno o tome educirani kako bi svoje klijente mogli o tome upoznati.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 24 osiguranja na nekretninama jest 10. Iz prikazanog se može vidjeti kako se vlasnik ne koristi svojim pravo raspolaganja neizbrisanom hipotekom. Ovakve zaključke potvrđuje jedan javni bilježnik koji navodi kako vjerojatno pravnici u kreditnim institucijama kojima bi ovo moglo biti najinteresantnije nemaju dovoljno znanja. preciznije trgovačkih društava. Jedan od vjerojatnih zaključaka koji se ovdje nameće jest nedovoljna educiranost vlasnika. Prema izraženima iznosima za koje se tražbina osigurava može se zaključiti kako se najčešće radi o stambenim kreditima koje banke sklapaju sa građanima. ZV Slika 11.000. Pitanje je bilo upućeno javnim bilježnicima te sucima iz istih razloga kao i prethodno pitanje. oni najčešće zalažu svoja prava. Prema grafikonu jasno se može vidjeti kako se vlasnik ni ovim pravom ne koristi. odnosno običnih građana. tj. 348/1. Što se tiče pravnih osoba.00 (sto trideset i pet tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. Najmanji iznos je po prirodi stvari logičan s obzirom da banke za manje iznose prije uzimaju kao zalog pokretnine koje su u principu niže vrijednosti u odnosu na nekretnine. odnosno udjele u trgovačkim društvima ili neke slične oblike. Slika 13. što je u intervjuu potvrdio i jedan javni bilježnik. o mogućnosti raspolaganja svojom neizbrisanom hipotekom. Navedeno pitanje u uskoj je vezi sa prethodna dva. Prema prethodna dva pitanja koja jedanko tako sadrže određeno raspolaganje vjerovnika očita je dominacija 14 Čl. Također nekretnina kao stvar ima gotovo neograničen rok trajanja što sigurno pridonosi njenoj vrijednosti. Ispitanik koji je dao svoj odgovor na navedeno pitanja napomenuo je kako su ovakvi slučajevi rijetki. Koristi li se vlasnik pravom da prenese hipoteku na novu tražbinu kada stara prestane.00 (deset tisuća) EUR u protuvrijednosti kuna. 348/2. dok je najviša vrijednost tražbine 135.

Ugovara li se obveza brisanja založnog prava iz zemljišne knjige i upisuje li se navedena obveza u zemljišnu knjigu? Slika 14. Slika 15. Neki ispitanici u svojim obrazloženjima naveli su kako smatraju da je to zakonska obveza. Ugovara li se simultana hipoteka. U pravilu nemaju saznanja suci budući da se kod njih dobrovoljna stvarnopravna osiguranja uopće više ne sastavljaju.18 jer se obveza brisanja založnog prava ne može upisati istovremeno s uknjižbom tog založnog prava nego tek naknadno nakon što je založno pravo već upisano u zemljišnu knjigu. Koristi li se založni vjerovnik pravom na osnivanje podzaložnog prava na nekretnini?17 Slika 16. Zaključak bi se mogao svesti na konstataciju kako sve ovisi od slučaja do slučaja te kako ugovaranja podzaložnog prava ima. Odgovori koje su dali suci i javni bilježnici pokazuju kako ugovaranja simultanih hipoteka ima. Neki od razloga zašto se uopće ni ne ugovara obveza brisanja jest mogućnost upisa hipoteke za novu tražbinu u prvenstvenom redu stare hipoteke. Međutim. Suci su odgovorili kako nemaju saznanja s obzirom da se kod njih uopće više ne ugovaraju stvarnopravna osiguranja tražbina na nekretninama. ZV 18 Čl. a kao razlog tome navodi kao problem kod sudova zbog upisivanja zabilježbe. te prema tome ne smatraju da navedena obveza mora biti upisana u zemljišne knjige. ZV . 347/3. ZV 17 Čl.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 25 kako ili ‘nema saznanja’ ili vlasnik ne koristi navedenim pravom. S obzirom da je dotični odgovor u manjini nije od posebne važnosti. Jedan od ispitanika odgovara potvrdno na dio koji se odnosi na obvezu (inter partes). a navedena grupa ispitanika su bili suci. odnosno slučaj kada više nekretnina zajednički osigurava određenu tražbinu?16 Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i sucima jer se kod njih treba sklapati sporazum o podzaložnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama budući da se sklapa i na založnopravnom osiguranju. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima i bankama kao vjerovnicima koji bi trebali brisati upisana založna prava u svoju korist. 315/2. 16 Čl. Samo je jedan odgovor prema kojem vjerovnici ne ugovaraju simultanu hipoteku.19 Također razlog zašto se ne ugovara jest što se ta hipoteka može ponovno iskoristiti do upisanog iznosa. bitno je spomenuti kako takvih slučajeva nema puno. budući da sve ovisi o odnosu iznosa tražbine i vrijednosti nekretnine koja treba osiguravati određenu tražbinu. ZV 19 Čl. Ovakav odgovor upućuje na zaključak kako se vjerovnici koriste navedenim pravom te kako svoje tražbine osiguravaju s više nekretnina što povećava vjerojatnost kako će svoju tražbinu po dospijeću moći uredno i po svom izboru namiriti. Odgovori ne upućuju niti na jedan konkretan zaključak. Četiri ispitanika je odgovorilo kako nema saznanja. ali nitko od njih navedenu obvezu ne upisuje u zemljišnu knjigu. 348/2. dok negativno odgovara na upis takve zabilježbe u zemljišne knjige. iako primjećuju da odredba često nedostaje. premda vrlo vjerojatno nije učestalo. Pogledom na grafikon može se primijetiti kako većina ugovara navedenu obvezu. 298/3.

Drugi slučaj jest kada više vjerovnika financira istog dužnika. 46. Konkretno je ukupno ovakvih slučajeva bilo dva do tri što znači da se navedeno raspolaganje rijetko pojavljuje. već ishodio upis u zemljišnoj knjizi na prvom mjestu u prvenstvenom redu. a pristaje se na navedeni upis u slučaju da je dovoljna vrijednost nekretnine za namirenje. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine na temelju založnog prava na javnoj dražbi putem suda? Na ovo pitanje svoje odgovore dali su samo suci. što znači da bi se trebalo doći do određenih promjena kako bi se proces vremenski ubrzao. Grafikon jasno prikazuje kako su sve banke odgovorile da pristaju na upis na drugom mjestu u prvenstvenom redu. dok je u više navrata prikazano kako se kod suda navedena dobrovoljna osiguranja tražbina ne ugovaraju. Svoje odgovore banke obrazlažu na primjerima. a nakon toga se sklapa ugovor o ustupu prvenstvenog reda između založnih vjerovnika i dužnika te se podnosi sudu na provedbu. Tako spominju slučaj kada klijent prelazi iz jedne banke u drugu. ili slučaj ako procijenjena vrijednost nekretnine pokriva iznos tražbina koje su osigurane založnim pravom na prvom i drugom mjestu u prvenstvenom redu. Pitanje se odnosi isključivo na banke s obzirom da su one u pravilu vjerovnici te o njhovoj poslovnoj politici ovisi hoće li pristati na upis kao drugi u prvenstvenom redu. Pitanje je upućeno javnim bilježnicima te bankama budući da se kod njih sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina. Cijela grupa banaka je odgovorila kako ugovaraju promjenu prvenstvenog reda. imaju višestrukih razloga i koristi od takvog raspolaganja. Koliko ste dosad puta u založnom ugovoru ovjeravali samo potpis založnog dužnika radi osnivanja dobrovoljnog založnog prava na nekretnini? Odgovore na navedeno pitanje dale su isključivo banke budući da o njima ovisi na koji će način sporazum o osiguranju tražbine biti potvrđen. za kojeg je dogovoreno da će biti upisan na drugom mjestu u prvenstvenom redu. odnosno banke. Kao što se iz grafikona može primijetiti svi suci su odgovorili kako prodaja nekretnine na javnoj dražbi putem suda traje preko godinu dana. Iz svega navedenog može se zaključiti kako navedenih promjena prvenstvenog reda ima i kako vjerovnici. 20 Čl. Jedna velika domaća banka navodi načelno da pristaje ako vrijednost nekretnine to dopušta s obzirom na zaduženost i stanje otplaćenosti ranije uknjiženih tražbina. Ako je založni vjerovnik. koji ponekad traje i preko dvije godine. Druga banka navodi kako je to poslovna odluka. Treća banka navodi kako je to iznimka.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 26 Ugovara li se promjena prvenstvenog reda kod založnog prava?20 Slika 18. tada se to založno pravo ne briše nego se u zemljišnu knjigu upisuju i ostala založna prava. ali kada to čine sve ovisi o prvoj tražbini. Četvrta banka spominje kao razloge slučajeve ako je založno pravo na nekretnini upisano na drugom mjestu u prvenstvenom redu onda služi kao dodatno osiguranje provođenje založnog prava i na drugoj nekretnini koja nije opterećena založnim pravom u korist drugih vjerovnika. ta banka sama sebi ugovara promjenu prvenstvenog reda kako bi preskočila drugog vjerovnika koji se nalazi u prvenstevnoom redu između njenih dviju tražbina. Jeste li ikada u praksi pristali na upis kao drugi u prvenstvenom redu kod založnog prava na nekretnini? Slika 17. te se postigne dogovor između vjerovnika i dužnika koji će od vjerovnika biti upisan sa založnim pravom na prvom mjestu u prvenstvenom redu a koji na drugom. Navedeni minimalni prodajni period preko jedne godine. dosta je dug. kako su objasnili suci. . ZZK Slika 19.

pošto se radi o fiduciji. Zanimljivo je spomenuti obrazloženje koje navodi kako najčešće takvu klauzulu u ugovor stavljaju vjerovnici pa se dužniku odnosno založnom dužniku daje zabrana daljnjeg stvarnopravnog raspolaganja ili opterećenja predmetnom nekretninom dok traje tražbina banke.2. Navedeno pitanje je postavljeno svim ispitanicima. banke idu na ovršnu ispravu te se isključivo radi solemnizacija. Sudeći prema rezultatima ovisi od slučaja do slučaja hoće li se više vjerovnika uspjeti namiriti. 274. Javni bilježnici navode kako nikada nisu ugovarali fiduciju prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima jer nije bilo interesa stranaka. u slučaju da je rade. fiduciju po Ovršnom zakonu budući da je ona lex specialis u odnosu na ZV kao lex generalis.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 27 Pitanje se odnosi na banke kao vjerovnike te javne bilježnike kao osobe ovlaštene da provode izvansudsko namirenje. 34/4. Kao što se iz grafikona može vidjeti samo je jedna banka odgovorila kako je više puta pri sklapanju založnog ugovora ovjeravala samo potpis založnog dužnika dok kao razlog navodi kako je to poslovna odluka. 3. Jedno od obrazloženja odgovora u kojem se ugovara zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine jest što banka u tom slučaju ima donekle mogućnost kontrole kod pokretanja ovrhe. pitanju. što je vidljivo iz odgovora u 25. Suci su općenito odgovorili da nemaju saznanja o ugovaranju fiducije jer se dotični institut u praksi ne ugovara kod njih. ali u slučaju da dužnik želi dalje opteretiti svoju nekretninu uvjet je da se od banke pribavi prethodna suglasnost. ZV 22 čl. Banke se očituju kako uglavnom koriste. da više vjerovnika niti nema jer vlasnik na koga je nekretnina prenesena radi osiguranja ugovara zabranu daljnjeg opterećenja nekretnine. PITANJA O FIDUCIJI Je li dosad bilo slučajeva da se fiducija na nekretninama ugovara prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima?21 Svi ispitanici su dali odgovore na navedeno pitanje. Slika 21. Prema prikazu grafikona može se protumačiti kako se zabranu opterećenja nekretnine hipotekom kod fiducije u većini slučajeva ugovara. bankama te sucima. što se može zaključiti prema omjeru pozitivnih i negativnih odgovora. 21 čl. što bi u konkretnom slučaju značilo da hipotekarni vjerovnik nema mogućnost pokrenuti ovrhu dok oni primjerice nemaju dospjelih tražbina. Uspijeva li se vjerovnik najčešće u cijelosti namiriti iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja? Slika 22. Ostale banke nisu nikada samo ovjeravale potpise iz razloga. kako same navode. Prema dobivenim rezultatima teško je navesti jednostrani zaključak. Od svih odgovora dominira odgovor da namirenje više vjerovnika nije poznato što upućuje na zaključak.3. javnim bilježnicima.i OZ . Ugovara li se u principu kod prijenosa vlasništva radi osiguranja zabrana opterećenja hipotekom iste nekretnine?22 Slika 20.

te da odnos njihove imovine (bilo nekretnina. njima nije u prvenstvenom interesu steći vlasništvo nekretnine budući da su oni prije svega kreditna institucija.f Ovršnog zakona jer je istu nekretninu lakše prodati ukoliko je u posjedu vjerovnika koji je prodaje. raznih udjela). odnos aktive i pasive. 277. Jednako tako u pravilu se radi o nekretninama koje založni dužnik koristi kao svoj poslovni prostor ili u njima stanuje te mu je stoga posjed prijeko potreban. Oni koji se možda nadaju da će na ime namirenja tražbine steći vlasništvo nekretnine. odnosno u pravilu svi ugovaraju klauzulu o pravu vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine. 274. Iz grafikona se može iščitati kako nitko nije odgovorio kako ne ugovara. 274.e OZ 24 Čl. traže primjenu čl. Koristi li vjerovnik pravo da zahtijeva prodaju predmeta osiguranja. Koji je najčešći način namirenja prijenosa vlasništva nekretnine radi osiguranja? 25 Čl. tj. Ukoliko se dužnik-protivnik osiguranja pozove da sam proda stvar vjerovniku ostaje na raspolaganju mogućnost da uzme nekretninu za iznos neispunjene tražbine. Banke kao razlog navode da im ne odgovara biti u posjedu nekretnina i brinuti se za iste jer im to nije djelatnost. 23 Čl. Ugovara li se pravo vjerovnika na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva?24 Slika 25. OZ Slika 24. odnosno zahtijevalo bi se dodatno provođenje postupka predaje u posjed radi prodaje.f Ovršnog zakona jer im nije cilj steći nekretninu nego dobiti određeni novčani iznos. bilo bi teško prodati nekretninu. Bez obzira što se pitanje i odgovori koji su prikazani u grafikonu odnose samo na javne bilježnike u razgovoru sa bankama došao sam do još jedne potvrde kako oni ovaj oblik prodaje koriste. Ovršnog zakona. pravo pozivanja dužnika da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika?25 Slika 23. Ako se tražbina u roku ne podmiri vjerovniku ništa drugo ne preostaje nego se pokušati namiriti iz predmeta osiguranja. 274. Gospodarsko iskorištavanje jest u interesu vlasnika a ne banke i u slučaju da se preuzume iskorištavanje time bi se preuzela nepotrebna odgovornost. Iz priloženog grafikona očito je kako se uglavak o načinu korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod fiducije ne ugovara. Odgovore na navedeno pitanje dali su svi ispitanici. U slučaju da navedene klauzule nema u ugovoru. Kao razlog navode da se u pravilu ovim pozivom želi potaknuti dužnika da eventualno u kraćem budućem vremenskom periodu vrati dug. tj. Na ovo pitanje odgovarali su isključivo javni bilježnici te su kao što se može vidjeti u grafikonu svi odgovorili potvrdno. pokretnina.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 28 Ugovara li se u principu način korištenja nekretnine u korist vjerovnika kod prijenosa vlasništva radi osiguranja?23 Kao i u prethodna dva pitanja odgovore su dali svi ispitanici. mora biti usklađen sa zahtjevima Hrvatske narodne banke. 274. 277. Međutim. Prema tome čini se kako je to lakši put ako dođe do prodaje nekretnine po čl.h OZ . Banke uglavnom traže prodaju po čl.

Koristi li dužnik pravo da zahtijeva prodaju nekretnine koja služi kao osiguranje određene tražbine kod instituta prijenosa vlasništva radi osiguranja?27 Slika 28. 97/3. odnosno vjerovnike. OZ 27 Čl. već više iznimka. Do tri mjeseca jest i realno razdoblje budući da se nekretnina vrlo rijetko prodaje na prvoj dražbi gdje se ne smije prodati ispod dvije trećine utvrđene vrijednosti. Neki javni bilježnici najčešće provode javnobilježničku prodaju jer vjerovnici nemaju interesa postati punopravni vlasnici budući da su banke vjerovnici. 277/7. Stoga će se većina kupaca. vratiti dug ili postići sporazum s vjerovnikom. bez troškova javnog bilježnika te drugih troškova. Međutim. one koji se namiruju. odgovorili su potvrdno da se dužnik koristi navedenim 26 Čl. Vrijeme između dviju javnih dražbi prema odredbama Ovršnog zakona ne smije biti kraće od trideset dana. Sudeći prema grafikonu teško je dati konkretan zaključak. bitno je spomenuti kako će tom prilikom stjecanja punopravnog vlasništva vjerovnik morati platiti porez i druga javna davanja što mu također povećava troškove.28 Odgovor ‘dosta duže’ ponudio je samo jedan ispitanik iz čega proizlazi da ni navedeni slučaj nije pravilo. Pitanje se odnosi na javne bilježnike. ali se čini kako to nije pravilo. najčešće pojaviti na drugoj javnoj dražbi jer se nekretnina na toj dražbi ne smije prodati ispod jedne trećine utvrđene vrijednosti.c OZ 28 Čl. osim jednog koji je odgovorio da nema podataka. ako ih ima. 277.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 29 pravom.26 Bitno je spomenuti kako slučajeva namirenja vjerovnika iz prijenosom vlasništva nekretnine radi osiguranja ima jako malo. Prema svemu sudeći vremensko razdoblje po kojem se postupak prodaje nekretnine putem javnog bilježnika na jvnoj dražbi u pravilu jest ‘do tri mjeseca’. Svi javni bilježnici. Slika 27. ali bi po logici stvari vjerovnici što je moguće više puta trebali pokušati prodati nekretninu prije nego se odluče na stjecanje punopravnog vlasništva. OZ . Kao obrazloženje navode da dužnik u pravilu kroz to vrijeme pokušava povoljnije prodati predmet osiguranja. Ponuđeni odgovor ‘do mjesec dana’ nije nitko odabrao što implicite upućuje na zaključak kako je to prekratak rok za prodaju. ‘Do dva mjeseca’ odgovorio je jedan ispitanik što znači da ima slučajeva u kojima se postupak prodaje nekretnine na jvnoj dražbi izvansudskim putem može obaviti. Odgovore su dali isključivo javni bilježnici. Koliko vremenski traje prodaja nekretnine temeljem prijenosa vlasništva radi osiguranja na javnoj dražbi izvansudskim putem odnosno putem javnog bilježnika? Slika 26. Jedini razlog koji se nameće za takav čin jest da vjerovnik ne želi postupak dodatno odužiti jer će mu biti jednostavnije prodati tu nekretninu kasnije putem oglasa. one koji su ovlašteni provoditi namirenje vjerovnika izvansudskim putem. Neki od ispitanika nemaju saznanja što također upućuje na činjenicu da se prijenos vlasništva radi osiguranja ili ne ugovara ili dužnici uredno ispunjavaju tražbine vjerovnika pa do namirenja iz nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja niti ne dolazi. Pitanje se odnosi isključivo na javne bilježnike. Jedan ispitanik odgovorio je kako vjerovnik češće pristaje postati punopravni vlasnik. te banke.

može se sa sigurnošću zaključiti kako banke u pravilu ne ugovaraju uglavak o načinu korištenja nekretnine kod fiducije. Neupisivanje takve obveze vjerojatno je posljedica sporosti provedbe takvih upisa u zemljišne knjige koje provodi zemljišnoknjižni sud. Međutim.000. Bankama kao vjerovnicima u najvećem je interesu da namire svoje tražbine iz vrijednosti zaloga u slučaju da dužnik nije po dospijeću ispunio svoju obvezu prema njima. no kako bi mu se skratilo dugotrajno postupanje suda stranke ugovaraju obvezu brisanja založnog prava pošto tražbina prestane. u protuvrijednosti kuna. Banke prodaju novac i zarađuju na kamatama te im je u interesu da takav proces traje izvjesno vrijeme jer u slučaju da će se morati prije dospijeća namiriti neće imati pravo na preostale kamate od dana ispunjenja tražbine do dana dospijeća. koji je proizašao iz odgovora svih ispitanika. nakon dospjelosti obveze. Kada minimalna vrijednost tražbine koja se osigurava iznosi 10. neposredno provesti prisilna ovrha. želi promjenom prvenstvenog reda preskočiti drugog vjerovnika čija je osigurana tražbina upisana između navedene dvije tražbine banke koja želi promjenu prvenstvenog reda. te stoga smatram da se trebaju tražiti alternativni modeli ubrzanja navedenog postupka. Stoga postoji mogućnost da se fiducijar i fiducijant mogu sporazumjeti oko određenog prava na korištenje nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja određene tražbine.3. Prijenos vlasništva radi osiguranja ne uključuje prava kojima raspolaže punopravni vlasnik sa svojom stvari. bankama kao predlagateljima osiguranja nije u interesu ugovarati pravo korištenja na nekretnini čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja jer im to povećava opseg odgovornosti što ih dodatno opterećuje. dok ovo pravilo možda ne bi u potpunosti vrijedilo za manja mjesta.00 (sto trideset pet tisuća) EUR. Prema tome. Prodaja nekretnine koja je osigurana založnim pravom prodaje se putem suda na javnoj dražbi. jer ako budu drugi ili treći teže će se uspjeti namiriti. Osnivanje dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja tražbina na nekretninama može se odvijati na dva načina. Najčešće se radi o slučajevima u kojima ista banka. Založno pravno na nekretnini prestaje tek brisanjem toga prava iz zemljišne knjige a ne prestankom tražbine. Razlozi promjene prvenstvenog reda su prije svega interesi banaka. Sklapanjem sporazuma o hipotekarnom osiguranju na nekretninama cilj im je u principu doći na prvo mjesto u prvenstvenom redu kako bi se što bolje osigurali. Isključiva ovjera potpisa dužnika je nedostatan oblik za eventualene daljnje olakšavanje budućih radnji koje odugovlače postupak. dok najviši iznosi sežu najčešće do 135. Obveza brisanja se u većini slučajeva ugovara dok se zabilježba te obveze u zemljišnim knjigama u pravilu ne upisuje. Sve ispitane banke su potvrdile kako pristaju na upis kao druge u prvenstvenom redu u slučaju da vrijednost nekretnine osigurava i njihovu tražbinu koja se nalazi na drugom mjestu u prvenstvenom redu. Dovoljan dokaz jest rezultat od 86. onda je prilično jasno kako se radi o osiguranjima koja u značajnoj mjeri sudjeluju u pravnom prometu nekretnina. Založni dužnik ili treći koji je založio svoju stvar u principu se ne koriste svojim pravom zabilježbe pridržaja prvenstvenog reda na vrijeme od tri godine i pravom da se upiše nova hipoteka na mjesto stare ali pod ograničenjem da se stara izbriše u roku od godine dana.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 30 3. Prvi takav zaključak jest da se institut založnog prava na nekretninama upotrebljava mnogo više nego fiducija. . a razlog tome jest što banke imaju interes da kontroliraju stanje na nekretnine. Razlozi tome mogu biti ili neukost stranke ili dugotrajnost postupka upisa u zemljišne knjige takvih raspolaganja koje provodi zemljišnoknjižni sud. premda ne učestalo. jer se skraćuje vrijeme kojim bi založni vjerovnik morao tražiti izjavu založnog dužnika ili trećeg o tome da se na temelju navedenih akata može radi ostvarenja dužne činidbe. upisana na prvom i trećem ili daljnjem mjestu u prvenstvenom redu. u protuvrijednosti kuna. U sporazumima o prijenosu vlasništva nekretnine radi osiguranja tražbine često se nalaze uglavci kojima se zabranjuje daljnje opterećenje hipotekom iste nekretnine.000. Založni dužnik ovaj postupak može ishoditi putem suda. Razlog tome je funkcionalno-racionalan. Sljedeće što se može konstatirati jest da se pri osnivanju bilo kojeg stvarnopravnog instituta kojim se osigurava neka tražbina nesumnjivo više solemniziraju privatne isprave u odnosu na izradu javnobilježničkih akata jer su nesumnjivo dvostruko manji troškovi. što potvrđuje činjenica ovisnosti od slučaja do slučaja kada se više vjerovnika uspije u cijelosti namiriti. Može se konstatrati da se javnobilježnički put isključivo koristi jer se pokazao brži kada je riječ o velikim gradovima gdje je pravni promet veći a i opterećenost sudova je veća.66% (osamdeset šest zarez šezdeset šest posto) upotrebe založnog prava na nekretninama u odnosu na prijenos vlasništva radi osiguranja. Ispitani suci su jasno potvrdili kako u praksi takve prodaje traju preko godinu dana a ponekad i više od dvije godine. javnobilježničkim i sudskim.00 (deset tisuća) EUR. U slučaju da dužnik uredno ispunjava svoje obveze njima nije u interesu da se takav tijek stvari prekine. Stoga se čini kako sustav prodaje nekretnina putem suda nije efikasan i brz. Odredba o promjeni prvenstvenog reda nije mrtvo slovo zakona već radnja koju banke ugovaraju. Prijenos vlasništva na nekretnini radi osiguranja pruža vjerovniku ugovaranje ograničenja da istu nekretninu fiducijant dalje opterećuje hipotekom. Izvršna klauzula ili clausula exequendi postala je gotovo sastavni dio sporazuma o stvarnopravnom hipotekarnom osiguranju tražbina na nekretninama koji se sklapaju u obliku javnobilježničkog akta ili solemnizirane privatne isprave. stoga se banke u pravilu odlučuju na sklapanje javnobilježničkog akta ili solemnizaciju privatne isprave. Iznosi tražbina za koje se sklapaju stvarnopravna osiguranja na nekretninama izražena su u nemalim iznosima. ZAKLJUČAK Slijedom provedenog istraživanja koje se odnosi na založno pravo i fiduciju na nekretninama u praksi dolazi se do mnogih zanimljivih zaključaka koji svaki za sebe ima posebnu vrijednost. Mogućnost ubrzanja navedenog postupka možda će opravdati javnoovršiteljska služba čije je formiranje još u tijeku.

OZ. 3. 274.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 31 Pravo na preuzimanje posjeda nekretnine kako bi se ovrha mogla provesti temeljem sporazuma o osiguranju prijenosom vlasništva radi osiguranja jest u pravilu stalan uglavak sporazuma o fiducijarnom osiguranju tražbina na nekretninama. 274. Pri tome su mu izrazito važni brzina. 30 Čl. Navedeni prijedlozi trebali bi prije svega ići u pravcu neposrednog ubrzanja postupka što bi posredno dovelo do veće efikasnosti te smanjenja troškova. troškovi i efikasnost kojim će se provesti postupak prodaje 29 NN. kojeg prava određenih ovlaštenika ostaju tek ‘mrtvo slovo’ zakona budući da nema njihove primjene. odnosno u međuvremenu vratiti dug. 277. OZ. 340. odnosno u navedenom području nije došlo do izmjena. a stupanje na snagu njegovih odredaba o stvarnopravnom osiguranju predviđeno je tek 1. 2011. br. kako su banke najčešće vjerovnici. te samim time nema mogućnosti da se određena prava kojima ovlaštenici mogu raspolagati razviju u praksi kao jedni od oblika raspolaganja koji će biti od koristi istima. Instituti založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja nasljeđe su rimskog privatnog prava te vjerojatno nema pravnog poretka u kojem nisu zastupljeni. godine. Od njihove pravilne primjene kao instrumenata osiguranja tražbina velikim dijelom ovisi stabilnost bankarskog odnosno financijskog sektora. u interesu prodati nekretninu kako bi se namirio a ne postati njenim punopravnim vlasnikom.1. „Postupci osiguranja prema novom Ovršnom zakonu“.) 31 Vidi opširnije Mihelčić. no u pravilu on nema interesa za stjecanje punopravnog vlasništva već predmetnu nekretninu koja osigurava određenu tražbinu prodaje putem javnog bilježnika na javnoj dražbi. Zagreb. U slučaju namirenja tražbine iz vrijednosti nekretnine čije je vlasništvo preneseno radi osiguranja vjerovnik ima mogućnost prodavati nekretninu na dva načina. te jer mu je. 139/10. čime bi se znatno poboljšao ne samo položaj vjerovnika već i dužnika. Instrumenti kojima se brže i lakše dolazi do novih vrijednosti jest posuđivanje novčanih sredstava odnosno kreditiranje od strane banaka ili drugih kreditnih institucija. To su ubrzanje zemljišnoknjižnog postupka i ovršnog postupka namirenja. Iz svega prikaznog čini se kako je neophodno potrebno ubrzati zemljišnoknjižni postupak budući da on neposredno utječe na primjenu određenih odredaba.3. OZ (NN. Praksa također pokazuje kako je solemnizacija privatnih isprava daleko učestaliji oblik u kojem se nalaze sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina na nekretninama u odnosu na sklapanje javnobilježničkog akta. no ono što je važno spomenuti. odnosno koje bi se time prilagodile potrebama prakse. Međutim.g OZ jer je i sam postupak jednostavniji. Causa postojanosti navedenog uglavka u praksi jest olakšanost puta kojim se traži prodaja nekretnine. Jednako tako može se reći kako se vjerovnik koristi pravom pozivanja dužnik da predmet osiguranja unovči preko javnog bilježnika odnosno čl. Prema tome provedeno emprijisko istraživanje pokazalo je kako sud nije mjesto na kojem se sklapaju sporazumi o stvarnopravnom osiguranju tražbina već javnobilježnički ured. Vjerovnik se najčešće koristi prodajom prema čl. 139/10. Naime. Prema tome zakonski instrumenti u hrvatskom pravu kojima banke osiguravaju svoja novčana sredstva su najčešće založno pravo i prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine uređeni u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu. SAŽETAK Glavna orijentacija tržišnog gospodarstva jest stvaranje nove vrijednosti. te pokazala da je hipoteka daleko korišteniji institut od fiducije. Odredbama OZ koje se odnose na fiduciju dužniku je omogućeno da zahtijeva prodaju predmet osiguranja što on u pravilu i čini ukoliko se traži namirenje iz njegove nekretnine. na što kao krajnju opciju upućuje čl.g a drugi po čl. Jedan je način prema čl. zakonodavac je očito napravio propust u tom pogledu te bi bilo poželjno da u svojim eventualnim izmjenama i dopunama razmotri pitanje javnih ovršitelja u postupku ovrhe doborovoljnih stvarnopravnih osiguranja budući da je javnoovršiteljska služba uvedena s ciljem kako bi postupak ovrhe bio znatno efikasniji. 277.f i 274.30 Najveća novina koju novi OZ donosi jest uvođenje javnoovršiteljske službe kao glavnog generatora ubrzanja ovršnog postupka. OZ. Time bi se moglo utjecati na gospodarstvo a ono indirektno na daljnji ekonomski razvoj bez kojeg niti jedna zajednica ne može zamisliti svoj pogled prema boljoj budućnosti. postavlja se pitanje zašto je tome tako?31 Navedeno pitanje ostaje otvoreno za javne i stručne rasprave. Razlog njegovog postupanja jest u tome što ima mogućnost eventualno povoljnije prodati predmet osiguranja. siječnja 2012. Svaki od navedenih instituta pruža u nekim pogledima prednosti a u nekim drugima pak nedostatke. Istraživanje o primjeni. 274.f i čl. U slučajevima kada dužnik ne može po dospijeću ispuniti svoju obvezu vjerovnik mora tražiti adekvatan način kojim će iz predmeta osiguranja namiriti svoju tražbinu. u: Skupina autora. učincima i efikasnosti instituta hipoteke i fiducije na nekretninama u praksi pokazalo je dobre i loše strane pojedinog instituta. praksa je odgovorila. ili postići neki drugi sporazum s vjerovnikom. Sporost zemljišnoknjižnog postupka jedan je od razloga zbog . 277. PRIJEDLOZI IZMJENA PROPISA Pravci u kojima bi se izmjene trebale kretati procesnopravne su prirode. Novo ovršno pravo – provedba u praksi. Novi Ovršni zakon29 u pogledu uređenja dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja nije donio značajne izmjene. budući da je u području dobrovoljnog stvarnopravnog osiguranja zakonodavac ostavio provođenje ovrhe sudu i javnim bilježnicima a nije delegirao određene ovlasti javnim ovršiteljima. Gabrijela. br. Bez odgovora iz prakse teško je reći kojem bi se institutu dala prednost. Slijedom navedenog može se zaključiti da su dobiveni rezultati ukazali na daljnji moguće promjene u zakonodavstvu. Kako bi bile sigurne da će njihov novac biti uredno vraćen banke traže određena sredstva osiguranja a među njima posebnu važnost ima nekretnina zbog svoje vremenski konstantne i visoke vrijednosti.

Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. založno pravo. efikasnosti. te o razlozima veće upotrebe jednog instituta osiguranja u odnosu na drugi. Ovršni zakon . Dobiveni rezultati mogli bi pripomoći zakonodavcu pri sljedećim izmjenama i dopunama spomenutih zakona usmjerenima na bolje uređenje. Ključne riječi: nekretnina. prijenos vlasništva radi osiguranja tražbine. Navedeni putevi propisani su u Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima i Ovršnom zakonu te je u njima dispozicija stranaka vrlo uska. suci i banke) dobiveni su pokazatelji koji upućuju na određene probleme u praksi. brzini. Time se postavlja pitanje pruža li trenutno zakonsko uređenje najbolje rješenje ili postoje bolja rješenja koja se jedino mogu ponuditi analiziranjem problema s kojima se praksa susreće.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 32 predmeta osiguranja te namirenja njegove tražbine. provedbi. Istraživanje u formi intervjua i ankete pokazalo je zanimljive rezultate o troškovima. Provedbom empirijskog istraživanja u kojem je razgovarano sa glavnim sudionicima osnivanja i provedbe instituta osiguranja (javni bilježnici.

2010 6 OJ C 83/01. st.economist. odnosno brakovi u kojima su supružnici državljani različitih država. zadnji posjet 6. procesnim ili kolizijskim odredbama obiteljskog prava. sigurnosti i pravde bez unutarnjih granica. Tako su isključive ovlasti nabrojane taksativno u čl. Manje zemlje. U Republici Hrvatskoj još uvijek nije poznat oblik udruživanja partnera. kao neka od pravnih pitanja koja u okolnostima sve učestalije međunarodne/europske interakcije u okvirima nacionalnih prava zasigurno ne dobivaju odgovarajući odgovor. 4 OJ C 83/01. Unija se obvezala osigurati svojim državljanima područje slobode. Primjerice. jasnoća i sigurnost. unutar kojih države članice imaju isključivu nadležnost. Odgovor na to pitanje ovisi o tome radi li se o materijalnim. imaju izrazito velik broj takvih brakova. Naime. u određenim slučajevima. tzv. u novije vrijeme postali su uobičajena pojava. razvod braka. 2 C 376/87 Opinion of the European Economic and Social Committee on the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. broj takvih brakova u Francuskoj je porastao za 6% od 1996. s posebnim osvrtom na kolizijske i procesne odredbe europskoga imovinskog prava bračnih drugova te registriranih partnerstva. . godine. registrirano partnerstvo. 9. 88. a koja se nameću pri reguliranju predmetnog područja. utvrđivanja bračne stečevine ili sklapanja bračnih ugovora. 88.000 od ukupno 211. 2. od 12. dostupno na www.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 33 Iva Kemec. PRAVNI TEMELJ REGULACIJE KOLIZIJSKOPRAVNIH I PROCESNOPRAVNIH ODREDABA EUROPSKOGA OBITELJSKOG PRAVA Odmah uvodno valja ukazati na pitanje je li europski zakonodavac uopće ovlašten regulirati materiju obiteljskog prava. zajednička trgovinska politika te.com. 2. str. UVODNO O POTREBI REGULIRANJA OBITELJSKOG PRAVA NA EUROPSKOJ RAZINI Brakovi s međunarodnim elementom. vezano uz osnovne institute obiteljskog prava. Nadalje. nakon Lisabonskog ugovora5.3. 2012. kao što su Švicarska i Cipar. kada je iznosio svega 10% od ukupnog broja sklopljenih brakova. podijeljene ovlasti su regulirane člankom 4. U daljnjem tekstu bit će riječi o dosadašnjim postignućima europskog obiteljskog prava te tendencijama daljnjeg razvitka. u Europi postoji 16 milijuna brakova s međunarodnim elementom2. ali europski zakonodavac još uvijek nema pravnu legitimaciju kako bi riješio sva pitanja obiteljskog prava na europskoj razini. smrt jednoga od supružnika. a to su: carinska unija. uspostavljanje pravila tržišnog natjecanja. ovlasti Europske unije su po prvi put doživjele podjelu na isključive. listopada 2011. Takav prostor moguće je osigurati jedino ako on bude popraćen i pravnom regulativom kojom su uklonjene zapreke kao što su spor birokratski aparat. 3. Stoga pojedina pitanja i dalje otvaraju mogućnost različitih rješidbi primjenom često suštinski različitih rješenja nacionalnih zakonodavstava. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonial property regimes“ and the „Proposal for a Council Regulation on jurisdiction. javnobilježnička savjetnica kod javne bilježnice Nade Kemec Reguliranje obiteljskog prava na europskoj razini 1. Člankom 3. 3 Idem. naravno uz 5 Official Journal C 83 of 30. sve dok institucije Europske unije ne preuzmu reguliranje određenog područja.000 registriranih partnerstava3.. nepredvidivost. prema anketi talijanskog demografa Giampaola Lanzieria1. u vrijeme izrade ovog rada. podijeljene i komplementarne ovlasti. Uzimajući u obzir navedeno. gdje je čak kod polovine sklopljenih brakova prisutan međunarodni element. Señor and Mrs. Consolidated version of the Treaty on European Union. različitost. prema recentnim istraživanjima. Consolidated version of the Treaty on the Functioning of the European Union 7 Uovor o Europskoj uniji i Ugovor o funkcioniranju Europske unije. poništaj braka. nesigurnost. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (u daljnjem tekstu: UFEU)6. sklapanje međunarodnih ugovora. Prema važećim podacima. Uređivanjem 1 Herr and Madame. Ugovora o Europskoj uniji (u daljnjem tekstu: UEU)4. a. monetarna politika. zaštita morskih bioloških resursa. a za koje moraju biti izričito ovlaštene Osnivačkim ugovorima7. Registrirano partnerstvo s međunarodnim elementom u Europi broji 41. sigurnosti i pravde. s druge strane da su osigurani pravna predvidljivost. dolazi se do zaključka da Europska unija nema isključive ovlasti uređivati materiju obiteljskog prava. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. istoga ugovora. str. Tako značajan broj brakova s međunarodnim elementom te registriranih partnerstva s međunarodnim elementom svakako zahtijevaju pozornost kao i potrebu da se pravno reguliraju situacije u kojima se takvi partneri mogu naći. Primjerice. materije obiteljskog prava svakako pridonosi ostvarenju područja slobode.

Ivan Šimović.com/abstract=1612157 12 The Hague Convention of 17 July 1905 relating to conflicts of laws with regard to the effects of marriage on the rights and duties of the spouses in their personal relationship and with regard to their estates. Na taj se način smanjuje odnosno nestaje potreba za nacionalnim odredbama međunarodnoga privatnog prava. kako međusobno tako i prema trećima12. Nadalje. predstavlja podijeljenu ovlast između država članica i Europske unije. prosinac 2011. Narodne novine. dok se nigdje ne spominju materijalne odredbe.net> . Jedan od akata donesenih na toj konferenciji je i Haška konvencija u pogledu kolizijskih pravila koja uređuju utjecaj braka na prava i dužnosti bračnih drugova. the European Court of Justice has.utrechtlawreview. September 1992. vol. str. Člankom 81. nego i regulatori drugih grana prava. s jedne strane pojedini teoretičari tumače da bez izričitih ovlasti u Osnivačkim ugovorima. str. Zagreb. Pretpostavka neophodnosti zahtijeva da tijela EU-a mogu poduzimati mjere i donositi akte samo ako se na razini država članica ne mogu postići zadovoljavajući učinci postavljeni u Osnivačkim ugovorima. a koje mjere Vijeće donosi u posebnom zakonodavnom postupku. 2010. Drugim riječima. dok s druge strane. koje moraju biti kumulativno ispunjene. 21. takvo uređenje mora biti neophodno na razini Europske unije jer države članice nisu/ne mogu na zadovoljavajući način ostvariti ciljeve propisane Osnivačkim ugovorima ili se ti ciljevi mogu bolje ostvariti na razini Europske unije (načelo supsidijarnosti). 18.. entry into force 1. dostupno na SSRN: www. iako različiti u pristupu. (npr. Each internal relationship which is only connected to one national jurisdiction can hypothetically . lipnja 2011.net> 13 Convention of 14 March1978 on the Law Applicable to Matrimonial Property Regimes. godine donijela novu konvenciju. Drugim riječima. a koje su potrebne kako bi se zadovoljili ciljevi postavljeni samim Osnivačkim ugovorima. godine. can arise with a change of residence if the connecting factor is not immutable. budući da usklađivanjem. Zagreb. odnosno u skladu s doktrinom impliciranih ovlasti. Prema načelu prenesenih ovlasti Unija će djelovati samo u granicama ovlasti koje su na nju prenijele države članice u Osnivačkim ugovorima. prosinca 2011.-24. prema: Boele-Woelki. definicija braka nije u svim zemljama ista. a u tom slučaju institucije EU-a mogu pristupiti reguliranju samo u slučaju ako je zadovoljeno načelo supsidijarnosti i načelo proporcionalnosti.. str. the freedom of establishment as well as the freedom to provide services.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 34 ograničenja načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti.hcch. Potvrda takva stava nalazi se u tome da države članice mogu znatno bolje regulirati kulturološke različitosti koje se javljaju u državama članicama. U svakom slučaju. str. prema tekstu odredbe proizlazi da je Vijeće ovlašteno regulirati samo kolizijske i procesne odredbe obiteljskog prava. Načelo proporcionalnosti zahtijeva od tijela Unije da sadržaj i forma mjera koje poduzima ne smiju prijeći granicu koja je potrebna kako bi se ostvarili ciljevi postavljeni Osnivačkim ugovorima. daljnji razvoj europskog zakonodavstva pokazat će koji stav će zaživjeti. dok druge ne priznaju itd. ratificirana je u samo nekoliko država te nije postigla značajnije rezultate. The Union has not been granted the responsibility for the transliteration of foreign names or for domestic civil process law. a posebice unifikacijom dolazi do ujednačavanja odredaba nacionalnih zakonodavstava. nonetheless. izrazito skromnog sadržaja (svega 15 članaka). koju su potpisale Francuska. Utrecht law review. issuse (December) 2005. neke države članice priznaju istospolne brakove. the following view can be taken.. ako se odredbe Osnivačkih ugovora protumače na nešto širi način. Hašku konvenciju o mjerodavnom pravu u pogledu bračne imovine13 (u daljnjem tekstu: Haška konvencija). dostupno na <www.“ Prema Dieter Martiny: Is Unification of Family Law Feasible or even Desirable? May. but whether Community freedoms set forth in the Treaty on European Union and the Treaty on the Functioning of the European Union (the former EC Treaty) are impacted. dok pretpostavka učinkovitosti traži da se takvi ciljevi mogu bolje ostvariti na razini EU-a nego na razini država članica. 10 „Article 65 of the EC Treaty speaks of measures in the field of judicial cooperation in civil matters having cross-border implications. iako do danas u tim državama ona nije stupila na snagu. pravni teoretičari kao što su Katharina Boele-Woelki10 i Dieter Martiny11 smatraju da su tijela Europske unije ipak 8 Europska unija je ograničena u svome djelovanju načelom prenesenih ovlasti. Due to the fact that no time indication is provided regarding the required crossborder implications. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. Zaključno se u ovom dijelu navodi da s ovim problemom nisu suočeni samo oni koji se bave obiteljskim pravom. upravo Haška konvencija po prvi put uvodi autonomiju stranka pri odabiru mjerodavnog prava. dostupno na <www.org> 11 „Merely because the European Union does not have the express com- ovlaštena uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava. kako je već rečeno.K. In order to guarantee the free movement of persons in Europe the EU Commission should take appropriate steps to avoid a loss of legal position. 15. Rodin: Osnove prava Europske unije. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. petence for family law questions does not mean that national legislatures are unrestrained in how they proceed with such matters. bila je aktualna još u vrijeme Haške konferencije 1905. str. It is not the legal subject matter itself which is the controlling factor in the determination of whether a situation is within or outside the jurisdiction of the Union.become a cross-border relationship. Luksemburg te Nizozemska. Opisana situacija je razlogom da pravni teoretičari dolaze do različitih zaključaka. te samo u mjeri koja je potrebna kako bi se ti ciljevi ostvarili8 (načelo proporcionalnosti).ssrn. Ćapeta i S. Osim navedenoga autor navodi da Europska unija ne može biti nadležna uređivati materiju obiteljskoga materijalnog prava zbog toga što u tom području postoji podijeljena ovlast između država članica i EU-a. Teoretičari. načelom supsidijarnosti te načelom proporcionalnosti. niti je svi narodi razumijevaju na isti način. dostupno na <www.-20. seminarski rad za kolegij Europsko privatno pravo. Poštivanje načela supsidijarnosti sastoji se od dvije pretpostavke: pretpostavke neophodnosti te pretpostavke učinkovitosti. for instance.: The principles of European family law: its aims and prospects. nego da se on uređuje na razini Europske unije. često dolaze do zaključka da je materijalni dio određene grane prava bolje ostaviti nacionalnom zakonodavcu. According to this broad interpretation of Article 65 EC Treaty the European Union could even take measures in order to harmonize or unify substantive family law in Europe“. 6-7. In a number of cases involving these matters. štoviše... but where the applicable law is based on the habitual residence in question. 162.). uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. held that in discriminating against foreign nationals certain national laws violate the non-discrimination clause. Iz navedenoga članka proizlazi da tijela Europske unije imaju ovlast regulirati obiteljsko pravo. 3. Naime. europski zakonodavac ne nože regulirati materiju obiteljskoga materijalnog prava9. odnosno navedena odredba Osnivačkog ugovora daje tijelima Europske unije izričitu ovlast koja. Ta konvencija. Razvoj pravnih temelja za reguliranje obiteljskog prava na razini Europske unije. UNIFIKACIJA I USKLAĐIVANJE OBITELJSKOGA IMOVINSKOG PRAVA Cilj unifikacije i usklađivanja obiteljskog prava je ujednačavanje odredaba obiteljskog prava. dok su Austrija i Portugal pristupile kasnije. which. jednoglasno. 9 Ivan Šimović. (T. Što se tiče mjerodavnog prava. Zagreb. Ideja unifikacije imovinskih odnosa u obiteljskim stvarima nije novijeg datuma. Stoga je Haška konferencija 1978.). a što po njemu nije zadovoljeno jer države članice mogu ostvariti višu razinu pravne zaštite u području materijalnog prava od tijela EU-a. hcch. UFEU-a ovlašćuje se Vijeće na donošenje mjera koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima.

Ukoliko se Europski parlament složi s nacrtom odluke. dostupno na < http://eur-lex. ili c) pravo zemlje u kojoj jedan od supružnika ima prebivalište nakon braka14. 23. Haške konvencije 16 Članak 3. Europska komisija je dužna izmijeniti nacrt svoga prijedloga te ga usuglasiti s prijedlozima Europskog parlamenta25.)27.eu/ LexUriServ/LexUriServ. 27 Council Regulation (EU) No 1259/2010 of 20 December 2010 implementing enhanced cooperation in the area of the law applicable to divorce and legal separation. uključujući Brisel II. jednoglasno. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. Kako je izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta unijela značajne novine. određuje mjerodavno pravo u slučaju razvoda i pravne odvojenosti28. kao jedan od većih problema također se navode i visoki trošak kojima su takvi parovi izloženi21. nego partneri samo . Prije sklapanja braka bračni drugovi mogu izabrati: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani bračni drugovi u vrijeme odabira mjerodavnog prava. kako bi se u posebnom zakonodavnom postupku mogla donijeti odluka. Mjerodavno pravo. godine uputila Vijeću ministara dva prijedloga uredbi: 1. Europska komisija je u ožujku 2011. bis Uredba)26 te Rim III. odnosno glasanje o „nacrtu odluke Europskog parlamenta24 (u daljnjem tekstu: nacrt odluke)“. p. a na taj način će osigurati slobodu kretanja kapitala. mjerodavnog prava. dok Rim III. UFEU-a. dostupno na < http://igitur-archive. europa. 28 Institut koji ne postoji u hrvatskom pravu. uslijed čega se postavljaju pitanja nadležnosti. applicable law and the recognition and enforcement of decisions in matters of matrimonila property regimes od dana 25. U vrijeme pisanja ovog rada još uvijek se čeka prvo čitanje Europskog parlamenta. Naime. Drugim riječima.1. ili b) pravo bilo koje zemlje čije prebivalište imaju oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava15. listopada 2003.2001. pitanje utvrđivanja bračne imovine takvih parova itd. International marriages and divorces in the Member States and National Statistical Offices. p. 2. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka u pogledu bračne imovine22 (u daljnjem tekstu: Uredba I. ipak je dala temelje za daljnji razvoj predmetne materije. primjenjuje se na cjelokupnu imovinu bračnih drugova16. 293(2) TFEU 26 Council Regulation (EC) No 2201/2003 of 27 November 2003 concerning jurisdiction and the recognition and enforcement of judgments in matrimonial matters and the matters of parental responsibility. applicable law and the recognition and enforcement of decisions on the property concequences of registered partnerships od 25. Iz citiranih članka vidljivo je kako je već tada postojalo pitanje je li poveznica državljanstvo ili poveznica prebivalište bolje rješenje. europski zakonodavac 22 COM(2011) 126 23 COM(2011) 127 24 Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction. Prijedlog uredbe o nadležnosti.2012.1. uz prethodnu suglasnost Europskog parlamenta. uz uređenje imovinskopravnih posljedica u slučaju razlaza nevjenčanih parova. Osim toga. Iz daljnjeg teksta vidi se kako je europski zakonodavac danas više naklonjen.europa.nl/law/2012-0802-200437/Boele-Woelki-Property%20relations%20of%20international%20couples%20in%20 Europe-2012. i Draft report on the proposal for a Council regulation on jurisdiction. Europski zakonodavac usvojio je nekoliko instrumenata kojima se uređuju kolizijskopravna pitanja obiteljskog prava. 81. odnosno daje prednost prebivalištu prije negoli državljanstvu.2003. Boele-Woelki: Property relations of international couplesin Europe: the interaction between unifying and harmonizing instruments. bis Uredbu od 27. ocijenjeno je da prebivalište kao poveznica upućuje na pravo za koje je „prirodnije“ da regulira analiziranu situaciju.pdf> 18 OJ L 12. Europskoj uniji je svakako u interesu regulirati ovo područ14 Članak 3. prosinca 2010. kojim se ovlašćuje Vijeće na donošenje mjera. 20 Eurostat. Iako je prema mišljenju nekih teoretičara17 Haška konvencija neuspješna. Prijedlog uredbe o nadležnosti. Nakon sklapanja braka odabir mjerodavnog prava je ograničen na: a) pravo bilo koje zemlje čiji su državljani oba bračna druga u vrijeme odabira mjerodavnog prava. 3. Haške konvencije 15 Članak 6. u kojem slučaju Vijeće donosi mjere u posebnom zakonodavnom postupku. repealing Regulation (EC) No 1347/2000. odnosno kako ostvariti ravnotežu između njih. priznanja i ovrhe u bračnim stvarima te u pitanjima roditeljske skrbi. zatim smrti jednoga od supružnika. UREDBA I.7.7. godine Bečkim akcijskim planom18 poziva na uređenje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova. Europska unija još 1998.). koje se odnose na obiteljsko pravo s prekograničnim učincima.do?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> 21 The estimates come from the “Impact Assessment Study on Community Instruments concerning matrimonial property regimes and property of unmarried couples with transnational elements”. Haške konvencije 17 K.uu. (u daljnjem tekstu: Rim III. Takav usuglašeni prijedlog uredbi Europska komisija dostavlja Vijeću ministara. od 20. mjerodavnom pravu te priznaju i ovrsi odluka u pogledu imovinskopravnih posljedica registriranih partnerstva23 (u daljnjem tekstu: Uredba II.).2012. a koji se razlikuje od razvoda braka po tome što ne dolazi formalno do razvoda. Brisel II. Freedom and Security of the European Commission. a kasnije Haškim te Stockholmskim programima19 uređenje takvih odnosa postavlja kao prioritet. iz obrazloženja navedenih programa stoji kako istraživanja20 pokazuju da je sve veći broj „parova s međunarodnim elementom“. OJ L 338. a koji je sastavila izvjestiteljica Alexandra Thein. bis uredbom uređuje se područje nadležnosti. pri čemu postoje neke bitne razlike. 19 OJ L 53. Nadalje.. to će u daljnjem dijelu teksta uslijediti usporedba toga nacrta s dosadašnjim prijedlozima Europske komisije te postojećim rješenjima Haške konvencije. commissioned by Directorate-General Justice. (u daljnjem tekstu Brisel II.12.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 35 bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo koje će se primjenjivati na njihove imovinskopravne odnose prije sklapanja braka te nakon sklapanja. Sukladno tome.europa.1.eu> 25 čl. 15. Te uredbe pravnu osnovu nalaze u čl. bez obzira je li izbor izvršen prije sklapanja braka ili nakon sklapanja braka. koji zajedno predstavljaju osnovni raison d’être Europske unije.library.2005.do ?uri=SEC:2011:0327:FIN:EN:PDF> je zbog izraženije mobilnosti njezinih državljana. dostupno na < http://eur-lex.3. 4. s objašnjenjem kako je bit poveznice da pronađe najbližu vezu između konkretne pravne situacije i mjerodavnog prava.eu/LexUriServ/LexUriServ. priznanja i ovrhe odluka u slučaju razvoda takvih parova te imovinskopravnih posljedica razvoda. dostupno na < http://eur-lex.

1. b) mjerodavno pravo. They then decide to go and live in Hungary. ako suprug koji ima mađarsko državljanstvo. Spomenuto rješenje zahtijeva iznimnu stručnost sudaca odnosno tijela koja odlučuju u ovakvim situacijama. pp. a gdje takva prava nacionalni zakonodavni sustav ne poznaje. on bi se mogao požuriti i podnijeti zahtjev za razvod pred mađarskim sudom (tzv. smatra da će mu više koristiti mađarsko pravo kao mjerodavno. dao je europski zakonodavac uredbama I. it is Hungarian law which governs the liquidation of the marriage (the connecting factor being the common habitual residence of the spouses at the time of their divorce). darovanje među supružnicima. Takve situacije ne samo da bi iziskivale vrsno poznavanje nacionalnoga i stranog prava. mjerodavnom pravu. 35 čl. je definira kao skup pravila u pogledu imovinskih odnosa bračnih drugova te žive odvojenim životima te ugovorom ili odlukom suda uređuju način života. bilješka 22. the liquidation of the matrimonial property is subject to Greek law (the connecting factor that decides the law that applies is the common habitual residence of the spouses at the time of their marriage). također država članica neće biti obvezna da prizna neko pravo na stvari koje ona ne poznaje. što znači da se primjenjuje kako na bračne drugove različitog spola tako i na bračne drugove istoga spola32. donošenjem Uredbe o nadležnosti. a to su: a) nadležnost suda. 1. U pitanjima bračne imovine Uredba I. Amendment 5 i 63. nasljedna prava živućega bračnog druga. 4. Bringing legal clarity to property rights for international couples 31 Ibid. Takvo priznanje osigurava se pronalaskom najbližeg odnosno najsrodnijeg prava na stvarima koje je pozitivno u državi članici. iz primjene Uredbe I. a postavlja se i daljnje pitanje mjerodavnog prava. kako bi se omogućilo supružnicima koji su stekli određena prava na stvarima da ta prava ostvaruju i u drugim državama članicama. odnosno utvrđivati bračnu stečevinu. primjenjuje samo na „parove s međunarodnim elementom“.. 20. U navedenom slučaju. Sljedeći primjer ilustrira problem koji se često javlja: „A Greek-Hungarian couple marry in Greece and live there together for three years. priznanju i ovrsi odluka te prihvaćanju i ovrsi vjerodostojnih isprava u nasljednopravnim stvarima. Communication from the Commission to the European parliament. gdje se priznanje traži.. isključeno i pitanje postojanja. 34 Ibid. isključena i ocjena prava na stvarima („rights in rem“) te se ta materija i dalje ostavlja državama članicama da je urede. (ratione materiae) Odredbe Uredbe I.2011. a ne primjenjuju se na poreze.(1) Uredba I.. stvarna prava („rights in rem“) u odnosu na imovinu te objava takvih prava35. Uredba I. osigurat će priznanje takvih prava. primjenjuju se na režim bračne imovine33. Stoga. neće odnositi na uređivanje pitanja prava na stvarima. 1. 38 Ibid. According to the conflict-of-law rule that applies in Greece. Stoga.2008. sudac će morati pronaći najbližu vezu između „trust“ i određenoga njemačkog instituta. Također. 30 COM(2011) 125. nego se primjenjuju i na unutarnje situacije. the European economic and social committee and the Committee of the regions. however.. trgovačka društva koja su osnovali supružnici. kada se postavi pitanje o imovinskim odnosima bračnih drugova. Prethodno bi moglo predstavljati neopravdanu diskriminaciju. Npr. 36 čl. nego predstavljaju i problem u pronalasku instituta koji bi najviše odgovarao. ne primjenjuje se samo na bračne drugove. U svakom slučaju ostaje nam da pričekamo praksu nacionalnih sudova u primjeni Uredbe I. No u nacrtu odluke uvodi se znatna novina38.30“ Postavlja se pitanje koji sud će biti nadležan u konkretnom slučaju? Je li grčki ili mađarski sud nadležan rješavati imovinskopravna pitanja. budući da nigdje nije izričito propisano da se Uredba I. kao spolno neutralnu. a ujedno i osiguranje pravne sigurnosti i predvidivosti. According to the Hungarian conflict-of-law rule.7. koji su državljani različitih država članica (slučajevima s međunarodnim elementom). 6-16) 37 Ibid. te na taj način oštetiti drugog supružnika31. 4. Uredba I. valjanosti te priznanja braka. 29 OJ C 44. Međutim. . Takav dodatak potreban je kako bi se naglasilo da Europska unija neće zadirati u materijalno obiteljsko pravo. ove uredbe ne daju nam odgovor.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 36 uredio je i područje nasljednog prava. U nekim drugim uredbama36 zakonodavac je izričito uključio u polje primjene situacije koje uključuju sukob prava. p. After two years in Hungary the marriage breaks up.(3) Uredba I. Alexandra Thein u nacrtu odluke Europskog parlamenta37 dodaje da je iz primjene Uredbe I. Iz toga proizlazi da će oni koji budu primjenjivali Uredbu I. te o stvaranju europske potvrde o nasljeđivanju (u daljnjem tekstu: Uredba o nasljednom pravu)29. Stoga se postavlja pitanje optimalnosti analiziranog rješenja. kada se odlučuje o bračnoj imovini. već u preambuli dodaje se recital u kojem se navodi kako se Uredba I. the Council. Međutim. Regulation (EC) 593/2008 of 17 June 2008 of the European Parliament and the Council on the law applicable to contractual obligations [Rome I] (OJ L 177. nakon razvoda braka ili smrti jednoga od supružnika. anglosaksonski „trust“ nije poznat u državama kontinentalno-europskoga pravnog kruga. 32 Commission’s communication COM(2011)125 final 33 čl. U duhu navedenoga bitno je istaknuti da je iz primjene Uredbe I. 1. gdje je njemačko pravo mjerodavno. ‘rush to court’). a) Područje primjene Uredbe I. a koji kasnije može postati podloga za donošenje odluke o razvodu braka. c) pitanja priznanja i ovrhe odluka. carinu te administra- tivne stvari34.. prema sadašnjim pravilima supružnik koji je bolje informiran može iskoristiti situaciju te podnijeti zahtjev pred sudom čije pravo njemu ide više u korist. Odgovor na analizirana pitanja. morati poznavati i strano pravo kako bi mogli naći zamjenu za određene institute u nacionalnom zakonodavstvu. odnosno buduće bračne drugove. obveze uzdržavanja.2. jer bi se time moglo dirati u stečena prava određenih subjekata. str.148.1. Uredba I. i II. Naime. gdje još uvijek svaka pojedina država članica zadržava isključivo pravo regulacije tog područja. podijeljena je na tri dijela koja odgovaraju na tri glavna pitanja međunarodnog privatnog prava. Europska komisija tumači Uredbu I. isključena su i sljedeća pitanja: poslovna sposobnost supružnika.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 37

bračnih drugova u odnosu na treće39. Nadalje, definiran je i bračni ugovor kao ugovor kojim bračni drugovi ili budući bračni drugovi40 uređuju imovinskopravne odnose između sebe te u odnosu na treće. Osim toga, u nacrtu izvještaja dana je i definicija „suda“ koja je izmijenjena u odnosu na prijedlog Uredbe I., odnosno Uredbom o nasljednom pravu definiciji suda je dano šire značenje, uzimajući u obzir različite modele rješavanja imovinskopravnih pitanja u državama članicama. U nekim državama članicama sudovi nisu jedina tijela nadležna za rješavanje imovinskopravnih pitanja bračnih drugova, nego su to i javni bilježnici, čija nadležnost se s vremenom širi u sve većem broju država članica i na rješavanje sporazumnih razvoda brakova, rješavanje pravnog odvajanja, ostavinskih postupaka, sastavljanje bračnih ugovora. Stoga definicija suda obuhvaća sudska tijela te sva druga tijela i pravne stručnjake koji su nadležni u rješavanju imovinskopravnih pitanja bračnih drugova. Radi se o subjektima koji provode sudbenu vlast ili koji djeluju sukladno delegiranoj nadležnosti od strane suda ili koji djeluju pod kontrolom sudskih tijela koja osiguravaju nepristranost, pravo na saslušanje te čije su odluke podložne pravnim lijekovima i reviziji od strane sudbenih tijela, a imaju sličnu snagu i učinak kao sudske odluke u istim stvarima. S prethodnim u vezi, države članice se obvezne dostaviti Europskoj komisiji popis drugih tijela i pravnih stručnjaka koji su nadležni odlučivati u predmetnim stvarima41. 4.2. b) Prostorno važenje Uredbe I. (ratione loci) Uredba I. se primjenjuje u državama članicama uz iznimku Danske, [Ujedinjenog Kraljevstva i Irske], što znači da danski, engleski i irski sudovi neće primjenjivati Uredbu I., nego nacionalno međunarodno privatno pravo. 4.3. c) Vremensko važenje Uredbe I. (ratione temporis) Uredba I. počinje se primjenjivati godinu dana nakon što stupi na snagu (čl. 40.). Poglavlja II. i IV. Uredbe I. primjenjivat će se na započete postupke, primljene vjerodostojne isprave, zaključne sudske nagodbe te odluke donesene nakon početka primjene Uredbe I. Također, u postupcima koji su pokrenuti u polaznoj državi članici prije primjene Uredbe I., za odluke donesene u tim postupcima moći će se tražiti priznanje i ovrha u skladu s poglavljem IV. sve dok se pravila o nadležnosti slažu s onima uređenima u poglavlju II. Uredbe I. Treće poglavlje Uredbe I. primjenjivat će se samo na supružnike koji sklope brak ili odrede mjerodavno pravo na imovinskopravne odnose nakon početka primjene Uredbe I. 4.4. Nadležnost U pogledu nadležnosti jedan od ciljeva je bio omogućiti da ne dolazi do odvajanja postupaka u slučaju odlučivanja o imovini bračnih drugova nakon smrti jednoga od supružnika, odnosno nakon razvoda braka, s obzirom na to da postoji mogućnost da jedan sud raspravlja o nasljednom pravu, a drugi o imovini bračnih drugova. Stoga je čl. 3.
39 čl. 2.(a) Uredbe I. 40 Ibid. bilješka 22., Amendment 33 41 Ibid., Amendment 39.

Uredbe I. uređeno da će sud koji odlučuje o nasljeđivanju, sukladno Uredbi o nasljednom pravu, biti također nadležan za raspravljanje o imovinskopravnim stvarima bračnih drugova koji su u vezi s već pokrenutim ostavinskim postupkom. U slučaju razvoda braka, kako bi isti sud odlučivao o razvodu te imovinskopravnim pitanjima bračnih drugova, potrebno je da se bračni drugovi o tome izričito dogovore. Takav ugovor može biti zaključen bilo kada pa čak i tijekom postupka. Ako se ugovor zaključuje prije pokretanja postupka onda se zahtijeva pisana forma, navođenje nadnevka kao i potpisi obiju strana42,43. U slučaju da bračni drugovi ne ugovore primjenu Brisel II. bis Uredbe, nadležnost se određuje sukladno čl. 5. Uredbe I. S obzirom na to da naslov članka 5. glasi: „Nadležnost u drugim slučajevima“, ovaj članak obuhvaća određivanje nadležnosti u svim onim slučajevima koji nisu obuhvaćeni člankom 3. Uredbe I. (nadležnost u slučaju smrti) i čl. 4. Uredbe I. (nadležnost u slučaju razvoda braka, pravnog odvajanja i poništaja braka), a da nije ugovorena primjena Brisel II. bis Uredbe. Dakle, riječ je o slučajevima utvrđivanja bračne stečevine i dr. Europska komisija je predložila slična rješenja koja sadrži i Brisel II. bis Uredba. Nadležni sud će biti sud države članice: a) zajedničkog prebivališta bračnih drugova, podredno; b) posljednjega zajedničkog prebivališta, ako jedan od bračnih drugova još uvijek živi tamo, podredno; c) tuženikova prebivališta, podredno; d) državljanstva oba bračna druga ili u slučaju Ujedinjenog Kraljevstva i Irske, njihovog zajedničkog ‘domicile’. U odnosu na Brisel II. bis Uredbu ispuštena je mogućnost podnošenja sporazumnog zahtjeva za razvod braka te mogućnost da se nadležnost odredi prema tužiteljevu prebivalištu, naravno uz ispunjenje dodatnih uvjeta44. Prednost Brisel II. bis Uredbe u odnosu na Uredbu I. je u tome što je redoslijed nadležnih sudova određen na alternativan način, dok u Uredbi I. prvo mora otpasti mogućnost da se primjeni solucija pod a), a tek onda dolazi solucija pod b). Bračni drugovi također mogu izabrati da bude nadležan sud one države čije su pravo kao mjerodavno stranke izabrale45. Takav ugovor se može zaključiti cijelo vrijeme pa čak i za vrijeme trajanja postupka. U slučaju da se ugovor sklapa prije, mora biti sklopljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga. U ovom dijelu Alexandra Thein u svom izvještaju predlaže usklađivanje s Rimom III.46.
42 Čl. 4. Uredbe I. 43 U nacrt izvještaja u amandmanu 42., predloženo je da umjesto riječi “ako se bračni drugove slože“, stoji „ako su bračni drugovi izričito ugovorili nadležnost u skladu s briselskom Uredbom II. bis ili na neki drugi jasan način koji oba bračna druga priznaju.“ 44čl. 3. Brisel II. bis Uredba. 45 čl.5(2) Uredbe I. 46 U nacrtu izvještaja u amandmanu 43. dodan je poseban članak kojim se uređuje ugovor o izboru nadležnog suda, stranke mogu izabrati nadležnost suda one države čije pravo su odredile kao mjerodavno, kao što je i u prvotnom prijedlogu Uredbe I. Međutim, dodan je stavak da takav izbor može biti učinjen najkasnije do početka postupka, ako lex fori ne

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 38

Supsidijarna nadležnost uređena je na način da u slučaju da nije ustanovljena nadležnost sukladno čl. 3., 4. i 5., nadležan će biti sud države članice u kojoj se nalazi imovina jednoga ili oba supružnika, s tim da sud pred kojim je tako pokrenut postupak ima nadležnost samo u odnosu na stvari koje se nalaze na području toga suda. U svome nacrtu izvještaja Alexandra Thein predlaže da umjesto „bilo koje imovine“ stoji samo „nekretnina te registriranih pokretnina“47. Iznimno važan dio o nadležnostima uređen je člankom 6. Uredbe I. pod nazivom „forum necessitatis“, odnosno nadležnost u slučaju da sud niti jedne države članice nije nadležan po prethodnim članicama. U tom slučaju nadležan će biti sud one države članice koja ima dovoljno veze s predmetom te će taj sud suditi o bračnoj imovini, ako bi postupak bio nemoguć u drugoj državi ili se ne bi moglo razumno očekivati da se takav postupak pokrene ili završi u drugoj državi. Takva mogućnost svakako je dobra jer štiti državljane Europske unije, tako da se ne dogodi slučaj da niti jedan sud nije nadležan odlučivati o njihovu predmetu. U svakom slučaju Uredbom I. se uvodi pravna sigurnost, što je i bila glavna namjera zakonodavca pri njezinu donošenju. U pogledu rješavanja tih pitanja s međunarodnim elementom, situacija je sljedeća. Kada se u Republici Hrvatskoj postavi pitanje imovinskopravnih odnosa bračnih drugova s međunarodnim elementom, sudovi primjenjuju Zakon o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima iz 1991. godine (u daljnjem tekstu: ZRS)48. S obzirom na to da ne postoji multilateralni niti bilateralni ugovor koji regulira ovu materiju, hrvatski sudovi dužni su primjenjivati svoje nacionalno međunarodno privatno pravo odnosno ZRS. Istim zakonom određena je opća nadležnost suda, u slučaju da tuženik ima prebivalište odnosno sjedište u Republici Hrvatskoj49. Posebna nadležnost u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova određena je čl. 59. kojim je propisano sljedeće: „U sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova, što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj, nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kada tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj. Ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojemu se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo kad tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske. Iz toga proizlazi da odredbe ZRS-a, koje uređuju imovinske odnose bračnih drugova, uvelike odstupaju od prijedloga Uredbe I. odnosno europskoga međunarodnoga privatnog prava.

4.5. Mjerodavno pravo U pogledu mjerodavnog prava, uređenog poglavljem III. Uredbe I., najvažnije je istaknuti kako je i dalje, po uzoru na Uredbu Rim III.50, očuvana autonomija stranaka što se tiče izbora mjerodavnog prava (čl. 16.). Bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi mogu izabrati jedno od sljedećih mjerodavnih prava, a koje će se primjenjivati na njihovu bračnu imovinu: a) pravo zemlje zajedničkog prebivališta bračnih drugova ili budućih bračnih drugova, ili b) pravo zemlje čije prebivalište ima jedan od supružnika u trenutku izbora, ili c) pravo zemlje čije državljanstvo ima jedan od bračnih drugova ili budućih bračnih drugova u trenutku izbora51. Takvo rješenje daje bračnim drugovima mogućnost izbora mjerodavnog prava države s kojom imaju najbližu vezu, a oni u trenutku izbora moraju imati prebivalište ili državljanstvo države čije pravo namjeravaju izabrati kao mjerodavno. Takva bliska veza ne mora se odnositi na oba bračna druga. Dodatan uvjet za izbor mjerodavnog prava države mora biti i to da jedan od supružnika u trenutku izbora mora imati prebivalište u toj državi ili državljanstvo. Kao glavni nedostatak analiziranog rješenja o izboru mjerodavnog prava je nedostatak vremenskog ograničenja, a isti problem postoji i u uredbi Rim III. Naime, bračni drugovi odnosno budući bračni drugovi prije sklapanja braka ili neposredno nakon sklapanja braka sastave bračni ugovor te odrede kao mjerodavno pravo, pravo države zajedničkog prebivališta ili pravo prebivališta jednoga od supružnika ili pravo države čiji su državljani. Ako nakon sklapanja braka bračni drugovi promijene prebivalište i državljanstvo, u postupku razvoda odnosno odlučivanja o imovini bračnih drugova primjenjivat će se mjerodavno pravo koje uopće nije u bliskoj vezi sa supružnicima, budući da supružnici nemaju fizički više nikakve veze s državom čije su mjerodavno pravo stipulirali, osim ako oba supružnika ne pristanu na promjenu mjerodavnog prava52. Nizozemska je ovaj problem u svom međunarodnom privatnom pravu riješila na način da bračni drugovi mogu odabrati mjerodavno pravo tek nakon pokretanja postupka53. Razumljivo je da će bračni drugovi donijeti puno promišljeniju odluku o izboru mjerodavnog prava u trenutku kada to pravo bude trebalo i primjenjivati, nego u trenutku kada su ušli u brak koji je vjerojatno nastao znatno prije. Osim toga, problem se javlja i u odnosu na poslovne odnose s trećima. Naime, svaki treći će razumno i očekivano pretpostaviti da kada ulazi u određene poslovne odnose s bračnim drugovima ili jednim od njih da se na bračnu imovinu (koja bi jedan dan mogla postati predmet ovrhe) primjenjuje pravo države gdje bračni drugovi prebivaju. Međutim, kako postoji mogućnost izbora mjerodavnog prava bez vremenskog ograničenja, na njihove odnose se
50 Čl. 5. Rim III. 51 Čl. 16. Uredbe I. 52 čl. 18. Uredbe I. 53 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 31.

dopušta promjenu, ako dopušta. Također, dodana je mogućnost sastavljanja ugovora u elektroničnom obliku. Bračni drugovi se također mogu dogovoriti kako u slučaju da ne izaberu nadležni sud, da će biti nadležan sud države članice čije mjerodavno pravo se bude primjenjivalo u skladu s čl. 17. Uredbe I. 47 Ibid. bilješka 22., Amnedment 46 48 NN 53/91.- redakcijski pročišćeni tekst, u bivšoj Jugoslaviji navedeni zakon (ZRS) donesen je 1982 godine, a stupio je na snagu 1. siječnja 1983. 49 Ibid. čl. 46.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 39

može primjenjivati pravo koje uopće nije u najbližoj vezi s bračnim drugovima, a ujedno je u nepovoljno za poštenoga trećega. Takvo rješenje dovodi do pravne nesigurnosti i nepredvidivosti, što europski zakonodavac svakako nastoji izbjeći pa bi stoga možda bilo oportuno detaljnije raspraviti o nizozemskim rješenjima. Nadalje, formalnosti koje su predviđene Uredbom I. pri ugovaranju mjerodavnog prava ne odgovaraju svrsi zbog koje su postavljeni. Pretpostavke su da ugovor bude sastavljen u pisanom obliku, datiran i potpisan od oba bračna druga (čime se željelo postići da bračni drugovi budu svjesni svoga zbora54), a u slučaju da nacionalna zakonodavstva traže ispunjenje dodatnih pretpostavki da i takve pretpostavke budu ispunjene. U Republici Hrvatskoj, primjerice, Obiteljski zakon ne traži ispunjenje dodatnih pretpostavki. Prema članku 255. st. 3. Obiteljskog zakona55 bračni ugovor mora biti sastavljen u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni, pa se stoga postavlja jesu li stranke doista u dovoljnoj mjeri upoznate s pravom koje ugovaraju kao mjerodavno. Europska komisija je za ovakve situacije osmislila Europsku sudačku mrežu u građanskim i trgovačkim stvarima, no koliko je ta mreža od pomoći laicima? Naime, K. Boele-Woelki navodi da mreža pokriva prava 27 država članica, ne ažurira se redovno, dobivene informacije su nepotpune, informacije o pravu zemlje nečlanice EU-a nisu dostupne te su općenito podaci preteški za nepravnika da ih razumije56. Sigurno bi većoj pravnoj sigurnosti pridonijela pretpostavka da se bračni drugovi prije sastavljanja ugovora moraju savjetovati s pravnim savjetnikom koji će im najbolje obrazložiti pravne posljedice izbora određenog prava. Budući da se nacionalna zakonodavstva država članica uvelike razlikuju u obiteljskom materijalnom pravu (npr., pojam bračne imovine), možda bi bilo učinkoviti načiniti mrežu po uzoru na onu o nasljednom pravu57, a gdje bi se svaki subjekt mogao informirati o stranom mjerodavnom pravu. U slučaju propuštanja bračnih drugova da izaberu mjerodavno pravo Uredba I. ima sljedeća rješenja. Primjenjuje se pravo države: a) prvog zajedničkog prebivališta nakon sklapanja braka, podredno; b) zajedničkog državljanstva u vrijeme braka, podredno (neće se primjenjivati ako supružnici imaju više od jednoga zajedničkog prebivališta); c) s kojim supružnici zajednički imaju najbližu vezu, uzimajući u obzir sve okolnosti, posebno mjesto gdje je brak sklopljen58. Prva poveznica za određivanje mjerodavnog prava je „prvo zajedničko prebivalište“. Postavljajući ovakvo rješenje, europskom zakonodavcu je bila intencija ostvariti pravnu predvidivost i sigurnost, uzimajući u obzir aktualni
54 Recital (24) Uredbe I. 55 ( NN br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) 56 K. Boele-Woelki: For Better or for worse: The europaniazation of international divorce law; Yearbook of Private International Law, Volume 12 (2010), str. 32. 57 http://www.successions-europe.eu/ 58 čl.17 Uredbe I.

život bračnih drugova59. Očito je da se takvim rješenjem upravo dolazi do suprotnih učinaka. Naime, parovi danas mijenjaju mjesto svoga stanovanja pa je izvjesno da u slučaju promjene prebivališta izvan države prvoga zajedničkog prebivališta navedena poveznica neće upućivati na pravo najbliže veze. Alexandra Thein u svom nacrtu izvještaja60 prednost daje „zajedničkom prebivalištu u vrijeme braka“ ili „prvom zajedničkom prebivalištu nakon sklapanja braka“. Postavlja se pitanje pravo koje zemlje će se primjenjivati u slučaju da bračni drugovi tijekom braka promijene prebivalište nekoliko puta, pravo zemlje posljednjeg prebivališta, pretposljednjega ili nekog ranijeg prebivališta. Rim III. svakako pruža jedno od boljih rješenja kada daje primat poveznici „prebivalište bračnih drugova u trenutku pokretanja postupka“ podredno „posljednje zajedničko prebivalište, uz uvjet da prebivalište nije prestalo prije više od godinu dana od pokretanja postupka, te uz uvjet da jedan od supružnika i dalje tamo prebiva“. Slijedom toga pred europskim zakonodavcem je težak zadatak – kako pronaći poveznicu koja će predstavljati najbližu vezu između konkretnog predmeta i mjerodavnog prava. 4.6. Priznanje i ovrha Pitanje priznanja i ovrhe odluka određuju se sukladno Brisl II. bis Uredbi. Alexandra Thein61 u nacrtu izvještaja predlaže da se zadrži uređenje postupka ovrhe u samoj Uredbi I., budući da je riječ o izrazito kompleksnom postupku te je pokušala inkorporirati odgovarajuće odredbe Uredbe o nasljednom pravu (poglavlje IV. – Priznanje i ovrha) u nacrt odluke Europskog parlamenta.

5. UREDBA O IMOVINSKOPRAVNIM POSLJEDICAMA REGISTRIRANOG PARTNERSTVA
Paralelno s prijedlogom Uredbe I. donesena je i Uredba II. koja uređuje imovinskopravne posljedice registriranog partnerstva. Tehnički, dvije uredbe koje uređuju istu materiju nisu bile potrebne, budući da su rješenja gotovo identična. Objema uredbama uređeni su nadležnost, mjerodavno pravo te ovrha i priznanje, a razlikuju se odredbe o području primjene te pojedine odredbe koje se specifične za registrirano partnerstvo. Odluka o dvije uredbe bila je više političkog karaktera. Naime, danas u svijetu postoje zemlje koje ne poznaju registrirano partnerstvo te je izvjesno da te zemlje ne bi dale glas pri izglasavanju predmetne uredbe, a sukladno čl. 81.(3) za takvu odluku potrebna je jednoglasnost u Vijeću ministara. U hrvatskom zakonodavstvu ne postoji registrirano partnerstvo. Riječ je o institutu anglosaksonskog prava kojega su prihvatile i neke zemlje kontinentalnoeuropskoga pravnoga kruga, koje ne razlikuju brak, registrirano partnerstvo i kohabitaciju. Brak ima isto značenje kao i u kontinentalnom pravnom krugu, a registrirano partnerstvo i kohabitacija predstavljaju nekakav oblik izvanbračne zajednice. Primjerice, u Republici Hrvatskoj, sukladno čl.
59 Recital (21) Uredbe I. 60 Ibid. bilješka 22., Amendment 58 61 Ibid. bilješka 22., Amendment 31.a – 31.o

žele neformalnu zajednicu. izvjestiteljica Europskog parlamenta Alexandra Thein u „nacrtu odluke Europskog parlamenta“ obratila je pozornost na većinu nedostataka Uredbe I. izvanbračna zajednica je životna zajednica neudane žene i neoženjenog muškaraca koja traje najmanje tri godine ili kraće. te da se na zakonodavnoj razini osigura da se svaki državljanin Unije može pravodobno i na nedvosmislen način izvijestiti o eventualnim pravnim posljedicama koje će proizvesti migracija u drugu članicu Unije. odnosno različitom od mjesta zasnivanja braka i sl. neovisno o tome hoće li do toga doći materijalnopravnim prilagodbama instituta ili na nekakav okolni način. još će malo pričekati.. uvažavajući u svemu Lisabonskim ugovorom uređenu podjelu ovlasti u Europskoj uniji. Sve navedeno ostavlja dovoljno prostora za zaključak da će goruća pitanja europskog zakonodavstva u području obiteljskog prava dobiti svoj epilog u odgovarajućem aktu. Europska agencija za temeljna prava zaključuje da nije dovoljno opravdanje navedeno u Uredbi II. Kako bi se doskočilo problemu osmišljeno je registrirano partnerstvo i kohabitacija. 6. i II. te dala prijedloge koji su u skladu s ostalim relevantnim kolizijskopravnim rješenjima na razini Europske unije. u kojemu bi u kontekstu europeizacije obiteljskog prava trebalo dati odgovore na pitanja. dolazi se do zaključka kako o svim analiziranim pitanjima još uvijek ne može biti načelne suglasnosti jer ne postoji jasno određenje pojmova braka. donesene su odvojeno iz političkih razloga. Uredbe koje u značajnijem dijelu uređuju istu materiju.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 40 3. ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. očuva. Povelje o ljudskim pravima)62. Međutim. Drugima riječima.eu. Iz toga proizlazi da su zakonom propisane pretpostavke za izvanbračnu zajednicu. naravno. koje u slučaju ispunjenja životnu zajednicu automatski kvalificiraju kao izvanbračnu te izvanbračni drugovi imaju sva prava i obveze kao bračni. Europska komisija uputila je Vijeću ministara dva prijedloga o uređenju imovinskopravnih odnosa bračnih drugova i registriranog partnerstva: Prijedlog Uredbe o nadležnosti. državljanstva. bračne imovine itd. . unifikacija i usklađivanje. Stoga je od iznimne važnosti njihova unifikacija. Ta sloboda je. pojedine države članice ne poznaju registrirano partnerstvo pa se očekuje da se one neće pozitivno očitovati o tim prijedlozima u Vijeću ministara. predviđa kao mjerodavno pravo. applicable law and the recognition and enforcement of decisions regarding the property concequences of registered partnerships. sudske nadležnosti i mjerodavnog prava u slučaju razvoda braka ili prestanka izvanbračne zajednice i utjecaja tih pravnih činjenica na imovinu bračnih ili izvanbračnih drugova. ZAKLJUČAK U okolnostima željenog ostvarenja četiriju sloboda Europske unije. 20. Jednostavnije. Međutim. prebivališta. Povelje o ljudskim pravima) te zabranom diskriminacije (čl. regulacija materije obiteljskog prava je od iznimne važnosti u pogledu „najosjetljivije“ od svih – slobode kretanja ljudi. rješenje. proizvela i daljnji učinak – organizacija života u mjestu različitom od mjesta rođenja. Sve reperkusije netom navedenoga kao i zahtjev pravne sigurnosti traže da se pravna pozicija pojedinca. Partneri. nalazi zadatak. Budući da još uvijek nije zauzet konkretan stav o tome je li Europska ovlaštena regulirati materijalnopravne odredbe obiteljskog prava. dok partneri koji ne žele nikakva prava i obveze ostaju u kohabitaciji. dostupno na www. mjerodavnom pravu. dok za uređenje materijalnih pitanja obiteljskog prava nema izričitih ovlasti. pravo zemlje u kojoj je partnerstvo registrirano. izgleda. Kako je izloženo. S prethodnim u vezi. zatim priznanju i ovrsi odluka o imovinskopravnim posljedicama registriranih partnera. moraju registrirati svoje partnerstvo. kao razlog isključenja mogućnosti izbora mjerodavnog prava te također ističe da takvo uređenje nije u skladu s načelom jednakosti (čl. Naravno. što su preduvjeti cjelovitih rješenja pitanja kojima su ovi pojmovi sastavni dio odgovora. eur-lex.europa. ali koji ne žele da se na njih primjenjuju nikakva prava i obveze. mjerodavnom pravu te priznanju i ovrsi odluka o bračnoj imovini kao i Prijedlog Uredbe o nadležnosti. determinirana pravima stečenima u pravnim sustavima jedne ili različitih država članica. i II. 31 May 2011. Analizom Uredbe I. Naime. Uredba II. je nemogućnost izbora mjerodavnog prava. pred institucijama Europske unije se 62 Opinion of the European Agency for Fundamental Rights on the Proposal for a regulation on jurisdiction. ako žele da se na njih primjenjuju prava i obveze koji proizlaze iz braka ali ne žele sklopiti brak. postoje parovi koji žele živjeti zajedno. Obiteljskog zakona. primjerice. Vienna. 1/2012. 21. Pri regulaciju ove materije postavlja se pitanje je li Europska unija ovlaštena regulirati obiteljsko pravo. Jedna od glavnih kritika Uredbe II. Naime. Materijalne odredbe obiteljskog prava uvelike se razlikuju u nacionalnim zakonodavstvima Europske unije. otvaranjem tržišta i migracijama državljana Europske unije uvjetovana najčešće mjestom rada. Europska unija prema UFEU-u ima izričitu ovlast regulirati kolizijskopravne i procesnopravne odredbe obiteljskog prava. sve to vrijedi za pravne odnose koji su naizgled interni pa i za odnose s međunarodnim elementom.

ali i podnošenjem brisovne tužbe. U drugim sudskim postupcima sudska odluka prethodi određenim pravnim promjenama. aktivnu legitimaciju za podnošenje zahtjeva i rokove zastare. Taj postupak je specifičan u odnosu na druge sudske postupke. Sudska zaštita prava vlasništva osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova protiv rješenja o upisu ili protiv rješenja kojim se odbija ili odbacuje prijedlog za upis.. broj 53/91. nasljeđivanjem ili na temelju zakona5. No zaštita od nevaljanog upisa predviđena je i odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kod višestrukog ugovaranja otuđenja. sudac Županijskog suda u Bjelovaru Zaštita knjižnih prava od nevaljanog upisa Zaštita knjižnih prava u zemljišnoknjižnom postupku osigurana je podnošenjem redovnih pravnih lijekova. broj 146-LIII iz 1930. kupcu prodavatelj nije dao klauzulu intabulandi. Provedbom takvog upisa dolazi do povrede upisanoga knjižnog prava. dosjelošću 1. 3. promjena.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 41 Goran Milaković. Sudska zaštita od nevaljanog upisa osigurana je i brisovnom tužbom prema odredbama Zakona o zemljišnim knjigama. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima2 nisu sadržavale posebne odredbe o brisovnoj tužbi. u sudskoj praksi je zamijećeno da se ponekad ne pravi razlika između ove dvije vrste tužbi. Do povrede knjižnog prava može doći nevaljanim upisom prava vlasništva u korist druge osobe.. čime je dosadašnje pravo prestalo. NORMATIVNO UREĐENJE PRAVA NA BRISOVNU TUŽBU Prije stupanja na snagu Zakona o zemljišnim knjigama postupanje po brisovnoj tužbi bilo je propisano Zakonom o zemljišnim knjigama1 koji se primjenjivao sve do donošenja Zakona o zemljišnim knjigama iz 1996. U ovom radu osvrnut ćemo se na bitne razlike ova dva instituta za zaštitu prava vlasništva. aktivna legitimacija. Kada dođe do ovakva nevaljana upisa tada nositelj knjižnog prava ima pravo tražiti sudsku zaštitu ovog svog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. SADRŽAJ BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Neistinit upis može nastati na dva načina: netko je upisan kao nositelj stvarnog prava. ali i u pogledu zastarnih rokova koji su prekluzivni i na koje sud pazi po službenoj dužnosti. neistinite uknjižbe i uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja. ali je i nadalje ostalo upisano u zemljišnoj knjizi. a on to uistinu nije3 ili nečiji istiniti upis naknadno postaje neistinit. kao i to da je pitanje zastare kod brisovne tužbe različito određeno. 2 Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (Narodne novine. zastara. 2.. sada kao neistinito. konstitutivnoj ili kondemnatornoj sudskoj zaštiti. ali i zahtjevom za brisanje upisa vlasništva prema Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. KLJUČNE RIJEČI Brisovna tužba. Tužbom za brisanje nositelj knjižnog prava ovlašten je zahtijevati brisanje nevaljane. Takvu pravnu zaštitu pružaju odredbe Zakona o zemljišnim knjigama. povjerenje u zemljišne knjige. izvlaštenjem 5 Npr. Činjenica upisa ne čini to pravo istinitim. jer je netko to pravo stekao izvanknjižno na temelju odluke vlasti4. Ove dvije vrste tužbi imaju svojih razlika koje determiniraju njihova bitna svojstva i važno ih je razlikovati s obzirom na aktivnu legitimaciju za podnošenje tužbe. 4. ovisno o tome radi li se o deklaratornoj. ali pravni poredak radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige stvara predmnjevu da to pravo postoji. nevaljani upis. ali se kupac ipak upisao kao vlasnik nekretnine 4 Npr. a za razliku od ovih postupaka u zemljišnoknjižnom postupku donosi se rješenje o uknjižbi te se prije njegove pravomoćnosti provodi to rješenje pa dolazimo do toga da prije pravomoćnosti rješenja ono proizvodi određene pravne učinke. . Brisovna tužba sadržajno predstavlja zahtjev za zaštitu od provedbe nevaljanog odnosno neistinitog upisa. nevaljanim upisom zamjene reda prvenstva i slično. 3 Npr. brisanje upisa prava vlasništva. kakvo je bilo 1 Službene novine. prestanak knjižnih prava i njihova zaštita predmet su zemljišnoknjižnog postupka. UVOD Stjecanje. Naime.). pa čak niti odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina i brisanju upisa u tim slučajevima. kao Pravna pravila. da je vlasnik nekretnine onaj koji je kao takav uknjižen. prijenosom tereta ili njegovim brisanjem. ovisno o tome radi li se o neposrednom stjecanju prava na uknjižbu ili je stjecatelj treća osoba koja u tom slučaju ima drugačiji pravni položaj.

tako da će pasivno legitimirana osoba u toj vrsti parnice biti nasljednik te osobe.9 U pogledu zastare brisovne tužbe ta pravila su propisivala da kada se tužba za 6 Vidjeti odluku Županijskog suda u Koprivnici Gž-937/04 od 9. PASIVNA LEGITIMACIJA U BRISOVNIM TUŽBAMA Pasivno legitimirana osoba u parnicama radi brisanja upisa je ona osoba u čiju korist je upisano određeno knjižno pravo koje je prema tvrdnjama nositelja knjižnog prava nevaljano. . 8 Članak 128. Za podnošenje brisovne tužbe aktivno je legitimiran nositelj knjižnog prava. a dijelom kondemnatorni učinak. pravni učinci i prestanak stvarnih prava do stupanja na snagu ovog zakona prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja. Kao i što na aktivnoj strani može doći do univerzalne sukcesije.7 6. Dakle. traži se kondemnatorna zaštita. tako i na pasivnoj strani može zbog smrti osobe koja je ishodila određeno knjižno pravo nevaljanim ili neistinitim upisom doći do univerzalne sukcesije. U određenim situacijama nositelju knjižnog prava ne mora biti poznata činjenica tko je zakonski nasljednik osobe u čiju je korist proveden nevaljani upis. Prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva mijenja se sadržaj postojećih građanskopravnih odnosa. njegova prava i obveze. uzimanja u posjed ili upisa prava vlasništva u zemljišne knjige jer hrvatsko nasljedno pravo ne poznaje institut ležeće ostavine. Zato je vrlo bitno u takvim parnicama pravilno postaviti tužbeni zahtjev koji određuje daljnji tijek sudskog postupka i omogućuje potpunu pravnu zaštitu. tom univerzalnom sukcesijom stupa u prava i obveze ostavitelja trenutkom njegove smrti pa je stoga ovlašten i podnositi brisovnu tužbu. Prvi dio zahtjeva kojim se traži brisanje nevaljane uknjižbe ima konstitutivni učinak. iz zakonskog određenja proizlazi da je nositelj knjižnog prava ovlašten na podnošenje brisovne tužbe. stvarnim pravima određeno je da se stjecanje. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari bez potrebe predaje.) 9 Odredbom članka 388. Rezultati parničnog postupka radi brisanja takvog upisa određene posljedice imat će i u odnosu na daljnje stjecatelje knjižnih prava. lipnja 2004. Dakle. Dokazivanje ove činjenice može biti dodatno otežano i zbog toga što tužitelj u takvim parnicama nema mogućnosti sudjelovati u ostavinskim postupcima i na taj način saznati tko je nasljednik osobe koja je povrijedila knjižno pravo ranijem nositelju tog prava. koje je povrijeđeno nevaljanim upisom. Za brisovnu je tužbu bitno da je došlo do promjene upisanog nositelja knjižnog prava. Taj privremeni skrbnik ostavine ovlašten je podnositi tužbe u korist nasljednika. činjenica upisa nasljednikova prava vlasništva ne utječe na njegovo pravo da podnosi brisovnu tužbu i prije toga konstitutivnog čina. O ishodu parnice ovisi njezin daljnji zemljišnoknjižni status. pa je iz same činjenice upisa vidljivo tko je pasivna strana u takvim parnicama. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA PRAVNIM PRAVILIMA (Zakona o zemljišnim knjigama iz 1930. U našem pravnom sustavu nasljeđivanja nasljednik prima cjelokupni pravni položaj ostavitelja. Zakona o vlasništvu i dr.. Ta činjenica bitna je i za zastarne rokove kod podnošenja tih tužbi. Svojim činjeničnim navodima i dokazima kojima se potvrđuju te činjenice. odnosno 7. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. na određene pravne odnose koji su nastali prije stupanja na snagu tog zakona trebat će primjenjivati i Pravna pravila odnosno Zakon o zemljišnim knjigama iz 1930. Dosljednim i pretjerano formalističkim pristupom može doći i do pogrešnog zauzimanja stava o tome jesu li zakonski nasljednici nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom ovlašteni na podnošenje takve tužbe. jer prihvaćanjem ovog dijela zahtjeva nastaje promjena stanja nastalog provedbom nevaljanog upisa. pa tako stječe pravo vlasništva svake pojedine ostaviteljeve stvari. Tužbeni zahtjev ima dijelom konstitutivni. upis prava vlasništva nema konstitutivni učinak jer se vlasništvo stječe otvaranjem nasljedstva. AKTIVNA LEGITIMACIJA ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Aktivna legitimacija za podnošenje brisovne tužbe proizlazi iz sadržaja zakonske odredbe o brisovnoj tužbi. No na njihov pravni položaj utjecat će činjenica jesu li oni postupali s povjerenjem u zemljišne knjige i jesu li bili pošteni stjecatelji.163/03. promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka. Dvojbe u postupanju u ovakvim slučajevima polaze od primjene članka 128. 2. U takvim situacijama nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno nevaljanim upisom može predložiti ostavinskom sudu postavljanje privremenog skrbnika ostavine. Zakona o nasljeđivanju ( NN 48/03.) Iako je važeći Zakon o zemljišnim knjigama stupio na snagu 1. Pitanje aktivne legitimacije za podnošenje brisovne tužbe veže se i uz određena izvanknjižna prava. njegova prava i obveze. Drugim dijelom zahtjeva. Nasljednik je ovlašten ishoditi upis prava vlasništva nekretnine u zemljišnoj knjizi. promjena. To je ona osoba koja je prije nevaljanog upisa bila upisana u zemljišnim knjigama i provedbom nevaljanog upisa to njeno pravo je brisano.6 Zaštitu toga svoga subjektivnog prava može ostvarivati i prije nego što svoje pravo vlasništva upiše u zemljišne knjige nakon provedenoga ostavinskog postupka. Zbog toga može biti i pasivno legitimiran u parnicama radi brisovne tužbe. siječnja 1997. zasnovan na tužiteljevom pravu da traži određenu promjenu.8 5. kojim se traži da se naloži uspostavljanje prijašnjega zemljišnoknjižnog stanja.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 42 prije provedbe nevaljane odnosno neistinite uknjižbe. ali to ne znači i da je prestalo. Naime.. određuje sadržaj zaštite svoga upisanog prava. godine. kao univerzalni pravni sljednik. ako zakonom nije drukčije određeno. Iz te odredbe vidljivo je da nasljednik trenutkom otvaranja nasljedstva postaje vlasnik ostavinske imovine i za stjecanje njegovog prava vlasništva nije potreban upis prava vlasništva u zemljišne knjige. ali i biti tužen umjesto nasljednika. 7 Vidjeti odluku Ustavnog suda U-III/1729/2008. stavak 2. Prema toj odredbi nasljednik stječe vlasništvo naslijeđenih stvari u času otvaranja nasljedstva. st. ali i pravilnim postavljanjem tužbenog zahtjeva nositelj knjižnog prava. Upravo takav položaj nasljednika dovodi do zaključka da on.

čije se brisanje traži tužbom. neistinitoga. čije je vlasništvo povrijeđeno nevaljanom uknjižbom kojom je vlasništvo preneseno na neku drugu osobu. VREMENSKO OGRANIČENJE ZA PODNOŠENJE BRISOVNE TUŽBE Iako je brisovna tužba jedan od oblika pravne zaštite vlasnika nekretnine i kao vlasnička tužba u naprijed navedenim okolnostima ne zastarijeva. nevaljanoga prednikovog upisa koja je znala ili je s obzirom na okolnosti imala dovoljno razloga posumnjati da je upis njezina prednika nevaljan. koje je povrijeđeno nevaljanom uknjižbom. Kada ova pravna pravila upućuju u pogledu trajanja tužbenog prava na postojeća građanskopravna naređenja o zastari. nepošteni stjecatelj. Tako je u odnosu na treće osobe koje su na uknjiženom pravu stekle daljnja knjižna prava u dobroj vjeri taj rok za podnošenje brisovne tužbe bio 3 (tri) godine od trenutka kada je za pobijenu uknjižbu bilo zamoljeno kod zemljišnoknjižnog suda. To pravilo vrijedi i onda kada se brisovna tužba podnosi protiv osobe koja je upisala svoje pravo izvodeći ga iz 10 Paragraf 1478. pravo na podnošenje tužbe. tada se pitanje zastare prosuđivalo prema odredbama Općega građanskog zakonika (dalje: OGZ). Taj rok za zastaru primjenjivao se samo u odnosu na neposrednog stjecatelja nekretnine. poštenog stjecatelja. ZASTARA PODNOŠENJA BRISOVNE TUŽBE PREMA VAŽEĆEM ZAKONU O ZEMLJIŠNIM KNJIGAMA Pravo na podnošenje brisovne tužbe u određenim situacijama ne zastarijeva. OGZ-a 11 Paragraf 1478. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno založno pravo ne bi se s uspjehom mogla podići ako je založno pravo prestalo plaćanjem duga. ako netko hoće uknjižbu o čijem je dopuštenju po propisu obaviješten osporavati kao nevaljanu i protiv trećih osoba. ipak postoje izuzeci od tog pravila. stjecatelj koji nije u dobroj vjeri. Ali. Tužba za brisanje može se s uspjehom podići dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi se povrijeđeno knjižno pravo ionako brisalo iz zemljišne knjige. Prema propisima OGZ-a zastara je imala značenje gubitka samog prava koje se nije izvršavalo u zakonom ustanovljenim rokovima10. Tužba za brisanje uknjižbe kojom je povrijeđeno pravo služnosti ne bi se s uspjehom mogla podići ako je u međuvremenu služnost prestala nevršenjem. pravo na brisovnu tužbu pod određenim pretpostavkama vremenski je ograničeno. nepošteni singularni sljednik neposrednog stjecatelja).JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 43 brisanje treba podignuti protiv osoba koje su stekle prava ili su bile oslobođene tereta neposredno zbog uknjižbe. a to su da stjecatelj u trenutku sklapanja pravnog posla ni u trenutku podnošenja prijedloga za upis nije znao niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati u to da je prednikova uknjižba nevaljana. To će biti onda kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. stjecatelja u dobroj vjeri ili poštenoga singularnog sljednika neposrednog stjecatelja. Upravo radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. neistinit (nepoštena treća osoba. koji bi mu pristojao za priziv zbog dopuštenja te uknjižbe. 8. Dok ne nastupe okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. ako je ta ili neka druga osoba u međuvremenu dosjelošću stekla vlasništvo te nekretnine. jer je prestalo nastupom određenih činjenica za koje zakon vezuje izvanknjižni prestanak knjižnog prava. a taj rok za gubitak vlasničkog prava iznosio je 30 godina11. ne bi s uspjehom mogao podići tužbu za brisanje. OGZ-a 9. To će biti slučaj u onim okolnostima kada vlasnik nekretnine. taj mora u roku. ili kad se tužba osniva na takvim odnosima koji postoje neposredno između tužitelja i tuženika. dok je u odnosu na treće osobe bio propisan kraći rok. . zamoliti zemljišnoknjižni sud za zabilježbu da je ta uknjižba prijeporna i u isto doba ili najdalje za 60 dana od trenutka kad proteče rok za priziv doista predati tužbu za brisanje protiv osoba koje su osporavanom uknjižbom stekle koje knjižno pravo ili na njemu postigle daljnje uknjižbe ili predbilježbe. Protijek zakonom predviđenog roka za podnošenje brisovne tužbe u takvim situacijama dovodi do toga da nastupaju pravni učinci zaštite povjerenja u istinitost upisa i više se ne može osporavati upis zbog nevaljanosti prednikove uknjižbe. s obzirom na to da je njegovo pravo izvanknjižno prestalo nastupom nekih činjenica za koje zakon veže prestanak tog prava. Brisovna tužba može se s uspjehom podnijeti sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. dok u onim drugima se pravo na brisovnu tužbu veže uz protijek određenog vremena koje dovodi i do prestanka tog prava. pa je uz primjenu pravnih pravila OGZ-a u istom roku zastarijevala brisovna tužba. Podnošenje brisovne tužbe u zakonom određenim rokovima vezano je za određene pretpostavke. No tu treba uzeti u obzir bitnu okolnost koja utječe na ocjenu zastarivosti brisovne tužbe i treba razlikovati situacije podnosi li se brisovna tužba protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana odnosno neistinita uknjižba. više nije nositelj spornoga knjižnog prava pa njegov zahtjev za brisanje ne bi bio osnovan. Nastupanje takvih slučajeva u ovim različitim pravnim situacijama koje dovode do promjene knjižnog prava dovodi do toga da nositelj knjižnog prava. odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno te njezinih univerzalnih sljednika i to neovisno o tome jesu li oni glede valjanosti uknjižbe bile u dobroj vjeri ili ne. onda će se o trajanju tužbenog prava prosuđivati prema postojećim građanskopravnim odredbama o zastari. Načelo zaštite povjerenja u zemljišne knjige jedno je od najvažnijih načela u zemljišnoknjižnom pravu i tek provedba ovog načela dovodi i do vladavine prava kao temeljnog stupa demokratske države. Izuzetak od pravila nezastarivosti brisovne tužbe potrebno je radi zaštite povjerenja u zemljišne knjige. što dovodi do zaključka da ne zastarijeva. odnosno pravo na brisovnu tužbu vremenski je neograničeno. Taj stjecatelj ima svojstvo poštene treće osobe. ako zakonom nije drukčije određeno.

)13 . Smatramo da bi tako trebalo postupiti i zbog toga što zakon predviđa određene pravne posljedice. u trenutku kada se traži upis zabilježbe da je određeni upis sporan. zatražio zabilježbu da je sporan te podnio brisovnu tužbu u roku od šezdeset dana od isteka roka za tu žalbu. Prema tome. utvrđivanju zastarnih rokova. oštećeni nositelj knjižnog prava mora u roku za žalbu zatražiti zabilježbu da je upis sporan. kao i odgovor na pitanje u kojim rokovima pravo na brisovnu tužbu zastarijeva. Kada se radi o neposrednom stjecatelju koji svoju uknjižbu temelji na nevaljanom upisu.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 44 Kod odlučivanja o tome je li zastarjelo pravo podnošenja brisovne tužbe bitno je razlikovati situacije je li nositelju povrijeđenoga knjižnog prava dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. tada podnošenje brisovne tužbe nije vremenski ograničeno. on nije zaštićen u svom pravu u zakonom predviđenom roku za podnošenje brisovne tužbe od tri godine. odgovara za štetu koju je zbog toga pretrpjela osoba u čiju je korist provedena uknjižba. pitanje zastarijevanja brisovne tužbe veže se uz određene pretpostavke i to: . U odnosu na univerzalne pravne sljednike stjecatelja kao i osobe čija su knjižna prava povrijeđena. Iz ovih različitih situacija u kojima može doći do nevaljane uknjižbe vidljivo je da u odnosu na nositelja knjižnog prava koje je povrijeđeno uknjižbom u korist treće osobe. 10. ako zakonom nije drukčije određeno. Učinci zabilježbe da je upis sporan jednaki su pravnim učincima zabilježbe spora. dok se u stavku 3. za postupanje u zemljišnom knjižnom postupku odluka bi ipak trebala biti takvog sadržaja da se izvrši upis zabilježbe da je upis sporan.u odnosu na poštenoga i nepoštenoga neposrednog stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je neograničeno sve dok ne nastupe okolnosti na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo (dosjelost i slično. tada se u odnosu na tog trećeg poštenog stjecatelja pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe može tražiti u zakonom predviđenim rokovima. iz ove odredbe je vidljivo da se zapravo radi o zabilježbi brisovne tužbe. To znači da će u slučaju uspjeha u parnici osobe koja je podnijela brisovnu tužbu i ishodila upis zabilježbe da je upis sporan. odnosno tužba za brisanje može se s uspjehom podići sve dok ne nastupe činjenice na temelju kojih bi povrijeđeno knjižno pravo i tako trebalo prestati. on će biti zaštićen u svojem pravu na uknjižbu protijekom određenih rokova. ali neistinitoga prava prednika. Protijekom trogodišnjeg roka u odnosu na stjecanje određenoga knjižnog prava poštenog stjecatelja njegovo pravo vlasništva bit će zaštićeno u toj mjeri da nitko više neće moći osporavati njegovo pravo. uzima se da su i one u neposrednom pravnom odnosu. Ako je nositelju povrijeđenog knjižnog prava bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. nevaljan. S obzirom na ovu zakonsku nedorečenost. a bez opravdanog razloga propusti podnijeti tu tužbu. radi se o neposrednom pravnom odnosu stjecatelja i osobe čije je knjižno pravo povrijeđeno. njezino pravo koje je bilo povrijeđeno uknjižbom biti zaštićeno onim prvenstvenim redom koji joj čuva upisana zabilježba i svi . tada još nije podignuta brisovna tužba pa se takva tužbe ne može niti zabilježiti. do toga dolazi zbog toga što se ne pravi razlika u odnosu na osobu stjecatelja. ZABILJEŽBA BRISOVNE TUŽBE Brisovnoj tužbi ne može se udovoljiti protiv osobe koja je postupajući s povjerenjem u istinitost zemljišnih knjiga. a nakon toga u roku od 60 dana od isteka roka za žalbu podnijeti tužbu za brisanje. Dok ne nastupe okolnosti zbog kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo pravo na podizanje brisovne tužbe vremenski je neograničeno odnosno ne zastarijeva.protiv poštenoga trećeg stjecatelja pravo na podnošenje brisovne tužbe vremenski je ograničeno u zakonom određenim rokovima14 Nerazlikovanje ovih različitih pravnih situacija redovito u sudskoj praksi dovodi i do pogrešnoga pravnog pristupa u 12 Članak 129. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju. bitno je razlikovati pravni položaj stjecatelja. tužba za brisanje mora se podići u roku od tri godine od kada je zatražen odnosno proveden nevaljani. a imajući u vidu da u trenutku traženja da se upiše zabilježba da je upis sporan nije podnesena brisovna tužba. Na tog stjecatelja primjenjuje se ono vremensko ograničenje koje se veže uz ispunjenje pravnog učinka vezanog za okolnosti uslijed kojih bi povrijeđeno knjižno pravo ionako prestalo. Ako nositelju povrijeđenog knjižnog prava nije bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika poštenog stjecatelja. no može se zabilježiti da je taj upis sporan.12 Dakle. postupajući u dobroj vjeri s povjerenjem u zemljišne knjige. Kada se radi o nepoštenom stjecatelju tada podnošenje brisovne tužbe ne zastarijeva u zakonom određenom roku od tri godine. upisao svoje pravo izvodeći ga iz nevaljano uknjiženog prava prednika. stavak 1. za ocjenu je li podnošenje brisovne tužbe zastarijeva i u kojim rokovima. Međutim. a u dobroj vjeri uknjižila svoje pravo izvodeći ga iz uknjiženoga. Dakle. kojemu je bilo dostavljeno rješenje o uknjižbi u korist prednika te osobe u roku za žalbu na taj upis. iako u trenutku dostave rješenja o uknjižbi u tom roku za žalbu protiv te odluke brisovna tužba nije još podnesena. neistiniti upis. 14 Radi se o situaciji kada je osoba u čiju je korist provedena nevaljana uknjižba raspolagala knjižnim pravom u korist poštenog stjecatelja koji je. O njegovu pravnom položaju ovisit će odgovor na pitanje zastarivosti brisovne tužbe. no kada se radi o poštenom stjecatelju koji je pravo na uknjižbu u zemljišne knjige stekao makar i od osobe čiji je upis nevaljan. ako se nakon upisa ove zabilježbe ne podnese brisovna tužba. ZZK-a 13 Radi se o situacijama kada se tužba za brisanje podnosi protiv osobe u čiju je korist neposredno provedena nevaljana uknjižba odnosno protiv osobe koja je glede nevaljane uknjižbe u neposrednom pravnom odnosu s osobom čije je knjižno pravo uknjižbom povrijeđeno (neposredni stjecatelj) te njezinih univerzalnih sljednika. Dakle. U tom slučaju onaj tko ishodi ovu zabilježbu. jer je zakonom određeno da se može tražiti upis zabilježbe da je upis sporan. Zakonom nije jasno određeno koja vrsta zabilježbe se u ovom slučaju upisuje. Naime. članka 129. Zakona o zemljišnim knjigama određuje da se na zabilježbu brisovne tužbe primjenjuju pravila o zabilježbi spora. osim ako je nositelj knjižnog prava. kada se radi o tome da stjecatelj svoje knjižno pravo stječe od knjižnog prednika čiji je upis bio nevaljan.

postavlja se pitanje je li takva zaštita dopuštena i u odnosu na predbilježbu kao vrstu upisa. pa se ona ne može podnijeti i protiv nevaljane zabilježbe.15 12. Takvo postupanje ne bi bilo u skladu s načelom učinkovitosti i ekonomičnosti u postupanju. brisovna tužba se može tražiti radi zaštite navedenih stvarnih prava. Tako se uknjižbom knjižna prava stječu. prenose. ali ispunjava opće pretpostavke za zemljišnoknjižni upis. S obzirom na nepostojanje u to vrijeme važenja odredbi ZOVO-a o višestrukom ugovaranju otuđenja nekretnina. zatim pravo nazadkupa. Za dopustivost upisa predbilježbe zakon zahtijeva ispunjenje određenih pretpostavki. Predbilježbom se knjižna prava stječu. no ovaj put protiv nevaljane uknjižbe do koje je došlo upravo opravdanjem ove predbilježbe. Gž-1051/04 od 17. Pod ostalim stvarnim pravima razumijeva se stjecanje prava vlasništva uz ograničenje. primjenjujući odredbe Pravnih pravila bivšeg OGZ-a. Odredbe Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima (dalje: ZOVO) nisu sadržavale odredbe o višestrukom ugovaranju otuđenja. prava građenja i založnog prava. ograničuju ili prestaju samo pod uvjetom naknadnog opravdanja i u opsegu u kojemu naknadno budu opravdana.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 45 daljnji upisi u zemljišne knjige će se u tom slučaju brisati. mora svoju zaštitu knjižnog prava ostvarivati novom brisovnom tužbom ili proširenjem zahtjeva u parnici. pa stoga ne bi bila osnovana brisovna tužba protiv upisane predbilježbe. Te tri vrste upisa daju određena knjižna prava osobama u čiju su korist upisana i uz njihovo stjecanje vežu se i određeni pravni učinci. pa stoga smatramo da su to jedni od razloga da se brisovna tužba može podnijeti samo u odnosu na nevaljanu uknjižbu. zakonodavac je zaštitu knjižnog prava podnošenjem brisovne tužbe predvidio samo u odnosu na uknjižbu. moglo doći do toga da nositelj knjižnog prava koje je povrijeđeno predbilježbom najprije ostvaruje zaštitu svog prava podnošenjem brisovne tužbe a potom. jer u tom slučaju onaj upisani nositelj knjižnog prava tu zaštitu od nezakonitog upisa zabilježbe može ostvariti samo podnošenjem žalbe. prenose. Kada se radi o zaštiti povrijeđenih prava u zemljišnoknjižnom postupku. Pod stjecanjem stvarnih prava razumijevamo i stjecanje prava služnosti. pa se pravni učinci uknjižbe odgađaju do ispunjenja svih onih pretpostavki koje mora imati isprava da bi bila podobna za uknjižbu.kada je više osoba zaključilo posebne pravne poslove radi stjecanja prava vlasništva na istu nekretninu. Ovo zakonsko rješenje ima svoje opravdanje u tome što bi omogućavanjem brisovne tužbe protiv upisane predbilježbe. zakupa kao i koncesije te ostala prava na nekretninama za koja je to posebnim zakonom određeno. savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloporabe prava. jaču pravnu osnovu ima raniji kupac. stvar pripada onoj koja je ranije zaiskala uknjižbu. . Zabilježena su stajališta sudske prakse prema kojima: . studenoga 2004. već je za vrijeme važenja tog zakona sudska praksa. oročenje i uvjetovanjem prava. Zabilježbom se čine vidljivim mjerodavne okolnosti za koje je zakonom određeno da ih se može zabilježiti u zemljišnim knjigama. Dakle. Time se niti knjižna prava upisanog nositelj tih prava u zemljišnoj knjizi ne ugrožavaju potpuno i do povrede tih knjižnih prava doći će tek onda kada predbilježba bude opravdana u uknjižbu stvarnog prava. . o jačem pravu sud odlučuje primjenom načela morala društva. Kada se radi o upisanoj predbilježbi tada i u odnosu na ovu vrstu upisa onaj kojemu je njegovo knjižno pravo povrijeđeno nezakonitom predbilježbom može zaštitu svojeg subjektivnog prava ostvariti podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. Dakle. stvarnih tereta. Dakle. 15 Vidjeti odluku Županijskog suda u Rijeci. nakon opravdanja predbilježbe koja može realno uslijediti i za vrijeme parnice u kojoj se traži zaštita tom brisovnom tužbom. Višestruko ugovaranje otuđenja propisano je odredbama važećeg Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. ali i podnošenjem brisovne tužbe. a te su da isprava na temelju koje se zahtijeva upis ne odgovara svim posebnim pretpostavkama za uknjižbu. KVAZIBRISOVNA TUŽBA U odnosu na zaštitu od nevaljanog upisa takva zaštita predviđena je i za osobe koje nisu bile upisane kao nositelji knjižnih prava. No s obzirom na zakonsku odredbu da se zaštita brisovnom tužbom omogućuje zaštita od nevaljane uknjižbe. OGZ-a primjenom načela savjesnosti i poštenja i načela zabrane zloupotrebe prava. Brisovna tužba može se podnijeti protiv nevaljane uknjižbe. ali i u odnosu na zabilježbu. Radi se o zaštiti subjektivnog prava od nevaljanog upisa kod višestrukog ugovaranja otuđenja. predbilježba i zabilježba. Kada govorimo o knjižnim pravima tada se radi o određenju predmeta uknjižbe i predbilježbe. zakonom se određuje da je protiv nevaljane uknjižbe dopuštena pravna zaštita podnošenjem brisovne tužbe.kada su svi kupci savjesni. U tom trenutku još nisu ostvarene sve pretpostavke za ocjenu dopuštenosti uknjižbe. dakle stjecanjem prethodnoga odnosno potonjeg vlasništva ili fiducijarnog prava vlasništva. Predmet uknjižbe i predbilježbe su pravo vlasništva i ostala stvarna prava na nekretninama. 11. a ni jednom od njih nekretnina nije predana u posjed niti je ishodio upis prava vlasništva u zemljišnu knjigu. već samo pokretnina. tada se ta zaštita ostvaruje podnošenjem redovnoga pravnog lijeka. sudska praksa bila je prilično neujednačena pa je nadopunjeno pravilo iz paragrafa 440. prvokupa. nadopunila njegove odredbe u tom pogledu. tko prvi zatraži uknjižbu prava vlasništva. Zakonom o zemljišnim knjigama određene su tri vrste upisa: uknjižba. U ODNOSU NA KOJE VRSTE UPISA JE DOPUŠTENA BRISOVNA TUŽBA Zakon podnošenje brisovne tužbe veže uz jednu vrstu upisa u zemljišne knjige. Dakle. OGZ je propisivao da ako je vlasnik istu nepokretnu stvar ostavio dvjema različitim osobama. bez obzira na to kad je sklopio pravni posao stječe pravo vlasništva. najma. a to je uknjižba. ograničuju ili prestaju bez posebnoga naknadnog opravdanja.

13. odnosno da se radi o nepoštenom stjecatelju. jači je u pravu kupac kojem je nekretnina predana u posjed. jaču pravnu osnovu ima kupac koji je ishodio upis u zemljišnu knjigu. a ako ni jedan od njih nije ishodio upis u zemljišnu knjigu. Daljnja pretpostavka za pružanje pravne zaštite od nevaljanog upisa ovom vrstom tužbe je da stjecatelj kojem je otuđivatelj otuđio nekretninu nije bio u dobroj vjeri. ovlaštenik za podnošenje brisovne tužbe je osoba koja je upisana u zemljišnoj knjizi kao nositelj knjižnog prava i čije je knjižno pravo povrijeđeno neistinitom.. Ova odredba uređuje odnose koji nastaju između više osoba u slučaju kada se vlasnik sukcesivno obveže pravnim poslom prenijeti pravo vlasništva iste nekretnine dvjema ili većem broju različitih osoba. Zahtjev za brisanje može se postaviti u roku od tri godine od upisa čije se brisanje zahtjeva. no u ovom slučaju može se zahtijevati upis zabilježbe spora16 čije je pravni učinak jednak kao i zabilježbe da je upis sporan. kao i bitno razlučiti odnos između osoba koje su stekle određena knjižna prava u odnosu na onog koji tvrdi da su njegova knjižna prava povrijeđena. Stvarno pravo.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 46 . Zakon u ovom slučaju nije predvidio mogućnost zabilježbe da je upis sporan. Ti su rokovi za pružanje pravne zaštite prekluzivni i na njih sud pazi po službenoj dužnosti. ako dokaže da stjecatelj nije postupio u dobroj vjeri.) 16 Članak 81. ako dokaže da stjecatelj. Brisanje upisa vlasništva i uknjižbu u svoju korist može zahtijevati osoba kojoj je otuđivatelj otuđio nekretninu i predao joj u samostalni posjed. ali i mogućnost daljnjeg raspolaganja stečenim nekretninama. ZAKLJUČAK U parnicama u kojima se traži zaštita od nevaljane uknjižbe bitno je razlučiti koja prava se tužbom štite. Dakle. Nikola Gavella i dr. a od valjane primjene zakona koji propisuju te rokove ovisi i pravilnost primjene materijalnog prava i pružanje pravne zaštite sudionicima pravnog posla čija je svrha stjecanje prava vlasništva. Naime. To je bitno zbog prosudbe o tome zastarijeva li pravo na podnošenje brisovne tužbe i u kojim rokovima. Taj rok je prekluzivnoga karaktera i na njega sud pazi po službenoj dužnosti. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina koju stječe. dr. ZZK-a . 1998. pravna zaštita se ostvaruje samo u odnosu na nepoštenog stjecatelja. ovlaštenika prava na tu zaštitu. koji je na temelju takvoga pravnog posla upisao svoje pravo vlasništva nije bio u dobroj vjeri. Pravo zahtijevati brisanje upisa prava vlasništva pripada isključivo onoj osobi kojoj je otuđivatelj otuđio istu nekretninu i predao joj u samostalni posjed (a nije u zemljišnoj knjizi upisala svoje pravo).kada su svi kupci savjesni. Sljedeća je bitna pretpostavka ove tužbe da je za njezino podnošenje određen zastarni rok od tri godine od upisa čije se brisanje zahtijeva. nevaljanom uknjižbom odnosno njezin univerzalni pravni sukcesor. Literatura Prof. već valjano otuđena i predana u samostalni posjed drugome. ako su ispunjene i sve ostale pretpostavke za stjecanje vlasništva. Sve ove okolnosti dovode i do primjene načela povjerenja u pravni promet nekretnina i zaštitu prava vlasništva. Pretpostavke za ovakvu vrstu zaštite od nevaljanog upisa iz instituta višestrukog ugovaranja otuđenja nekretnine bitno se razlikuju od „klasične“ brisovne tužbe kojom se može poslužiti nositelj knjižnog prava povrijeđenog nevaljanom uknjižbom.. jer je u trenutku kad je sklopio pravni posao s otuđivateljem znao da je nekretnina drugomu već valjano otuđena i predana u samostalni posjed. odnosno ovlašteniku podnošenja zahtjeva brisanja upisa. i 82. dok se kod ove vrste tužbe na traži postojanje ove pretpostavke. vlasništvo će steći ona koja je u dobroj vjeri prva zatražila upis u zemljišnu knjigu. Zakoni: Zakon o zemljišnim knjigama (1930.) Opći građanski zakonik Zakon o osnovnim vlasničkopravnim odnosima Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima Zakon o zemljišnim knjigama (1996. Prema važećem Zakonu o vlasništvu i drugim stvarnim pravima kada je više osoba sklopilo s otuđivateljem pravne poslove radi stjecanja vlasništva iste nekretnine. Informator.

Svojstvo trgovca.. dok se podredno primjenjuju odredbe Zakona o obrtu i Zakona o obveznim odnosima. Prag između dobrovoljnog i obvezatnog upisa u trgovački registar postavljen je iz razloga da bi se i malim obrtnicima omogućio izbor između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca.. Kada njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra. Narodne novine br. Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu.2 Posebnost tog zakonskog termina proizlazi iz okolnosti da ZTD regulira ustrojstvo pravnih osoba koje obavljaju gospodarsku djelatnost. 525.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 47 Renata Pražetina Kaleb. Dok je trgovačko društvo uvijek trgovac. trgovac pojedinac stječe upisom u trgovački registar nadležnog trgovačkog suda. odredio veličinom godišnjeg prihoda stjecanje statusa trgovca. Obrtnik čiji godišnji promet u prethodnoj godini prelazi 2 milijuna kuna može se upisati kao trgovac pojedinac. radi stjecanja dobiti a ne u cilju obavljanja samo jednog ili nekoliko poslova. 152/11 – pročišćeni tekst i 111/12 (u daljnjem tekstu ZTD). a kada pade ispod 2 milijuna obavezno se biše iz sudskog registra. koji se obligatorno mora upisati u sudski registar.Važnost razlike od trgovca u pravnim odnosima se sastoji u tome da se na njega primjenjuju odredbe ZTD-a te ostale norme trgovačkog prava za razliku od propisa koji se primjenjuju na fizičke osobe. reguliranu odredbama Zakona o obrtu i upisana je u sudski registar kao trgovac pojedinac. TRGOVAC POJEDINAC ZTD definira pojam trgovca kao pravnu ili fizičku osobu koja samostalno i trajno obavlja gospodarsku djelatnost radi ostvarivanja dobiti proizvodnjom. i trgovac pojedinac. Zakon o trgovačkim društvima je onim obrtnicima koje se objektivno mogu smatrati velikim.. 1 Zakon o trgovačkim društvima. 111/93.. trgovaca pojedinaca je ukupno devetnaest (0. 2. 1997. 1. u našem pravnom sustavu. neovisno da li obavlja gospodarsku djelatnost. može biti i trgovac pojedinac kao obrtnik . dakle trgovac. 52/00. 146/08. Zagreb. Trgovačko društvo je prema Zakonu o trgovačkim društvima1 (dalje: ZTD-u) trgovac. Trgovac mora kumulativno ispuniti više uvjeta –gospodarsku djelatnost obavlja samostalno. a fizičke osobe samo ako ispunjava uvjete propisane za trgovca pojedinca. 118/2003. U sudskom registru Trgovačkog suda u Zagrebu registriranio je četiri trgovca pojedinca.013 %). ali je razlika među njima da je trgovačko društvo trgovac. Svaki obrtnik nije obvezan upisati se u sudski registar. Od ukupno upisanih 143. . a obavezno se mora upisati ako premašuje 15 milijuna kuna. Rječnik trgovačkog prava. udruženje osoba .osniva se. 34/99. prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu. temeljem ugovora ili odlukom i sa zajedničkim ciljem osnivača. Iz navedenog proizlazi da je upis u registar konstitutivnog značaja. Masmedia. trajno. UVODNA RAZMATRANJA Trgovinu kao važnu gospodarsku djelatnost možemo definirati kao ukupnost svih oblika trgovačkih aktivnosti. Trgovac pojedinac je obrtnik koji se može upisati kao trgovac pojedinac ako njegov godišnji promet u prethodnoj godini premašuje 2 milijuna kuna. Osim trgovačkih društava pravnih osoba. Trgovačkog suda u Varaždinu tri a u ostalim trgovačkim sudovima u RH još dvanaest. 107/07. sutkinja Općinskog kaznenog suda u Zagrebu Trgovac pojedinac Naš Zakon o trgovačkim društvima sadrži osnovne odredbe o trgovcu pojedincu. ZTD-a te se radi o fizičkoj osobi koja obavlja gospodarsku djelatnost samostalno. za razliku od trgovca pojedinca. Iz navedenog proizlazi da je trgovac i trgovačko društvo. str. subjekt trgovačkog prava. Upisom obrtnika u sudski registar kao trgovca pojedinca mijenja se režim njegove odgovornosti. Ako njegov godišnji promet padne ispod 15 milijuna kuna može se brisati iz sudskog registra trgovaca. bez obzira obavlja li gospodarsku ili neku drugu djelatnost. Pojam trgovca pojedinca definiran je u hrvatskom pravu člankom 3. što je uvjet za trgovca pojedinca.. 2 Vidi Gorenc. V. trgovac pojedinac mora samostalno obavljati gospodarsku djelatnost da bi imao svojstvo trgovca. Opisanom zakonskom regulacijom obrtnicima koji se ističu u gospodarskom prometu se omogućuje da steknu status pravog trgovca sa svim učincima tog položaja čime se štite interesi navedenog obrtnika i ostalih sudionika koji s njim posluju.fizička osoba. 137/09. a kada pade ispod 2 milijuna obavezno ga trgovački sud briše iz sudskog registra.802 trgovačkih subjekta upisanih u sudski registar trgovačkih sudova u Republici Hrvatskoj prema podacima iz 2009. za razliku od obrtnika koji ostvaruje promet preko 15 milijuna kuna u prethodnoj godini. a time i njegov nastup prema potencijanim poslovnim partnerima i bankama.

trgovačku punomoć čiji su sadržaj i opseg ovlasti određeni ZTD-om. ako fizička osoba samo povremeno poduzme neku aktivnost koja ima karakter gospodarske djelatnosti neće udovoljavati pojmu trgovca jer je potrebno da se ista obavlja trajno. Također. S.tvrtku. Zakon o trgovačkim društvima. Gorenc. Trgovac pojedinac briše se iz registra kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac. ustanovama s javnopravnim ovlastima. Međutim.3 Nadalje. Odredba čl. ZTD-a regulira sadržaj tvrtke trgovca pojedinca koja mora sadržavati njegovo ime i prezime. Petrović. ZTD-a trgovac pojedinac može izvan sjedišta imati podružnice u kojima obavlja svoje djelatnosti. Zagreb 2008. 18. i o punomoćniku po zaposlenju. Prema članku 3. dio Vodič za čitanje zakona. Parać. B. B.”.a u slučaju da fizička osoba obavlja gospodarsku djelatnost samostalno i trajno u skladu s propisima o obrtu. s tim da može imati samo jedno sjedište. 44. a prokurist se upisuje u sudski registar. i po službenoj dužnosti. isključivosti. zaštitu tvrtke. sukladno Čl. cijelom svojom imovinom. Prijava za upis mora sadržavati: . S. U sudski registar se upisuje tvrtka. Vezano za odgovornost za obveze trgovačkog društva. dakle ne može se raditi o neprofitnoj djelatnosti. a dopuštena je svaka djelatnost koja nije zakonom zabranjena ili nije suprotna moralu društva. odlukom 3 Vidi: Barbić.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 48 Pojam trgovca definiran je djelatnostima koje obavlja pa je potrebno da se radi o gospodarskom karakteru istih. Zagreb. V.. ako se na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac. Gospodarske djelatnosti se obavljaju “proizvodnjom i prometom robe ili pružanjem usluga na tržištu”. pa tako i odredbe o zastupnicima po zakonu. pa tako ista uživa zaštitu prema načelima zakonitosti.podatak o godišnjem prihodu i . a gubi brisanjem iz njega. ZTD. a osniva je odlukom koju mora ovjeriti javni bilježnik..sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. te odredbe o sudskom registru. a opseg njezina poslovanja je toliki da joj zakon daje svojstvo trgovca. Prema čl. te zastupanje koje uključuje prokuru.. ZTD-a trgovac pojedinac može dati prokuru. Odredbe o sjedištu trgovačkog društva znače da će sjedište trgovca pojedinca biti mjesto odakle se upravlja poslovima ili mjesto u kojemu trgovac pojedinac trajno obavlja svoju djelatnost. J. te državnim i izbranim sudovima.. 9. UPIS TRGOVCA POJEDINCA U SUDSKI REGISTAR Obrtnik može steći status trgovca ako njegov godišnji prihod u prethodnoj godini prelazi iznos od 2 milijuna kuna. a takva prokura ne prestaje u slučaju smrti vlastodavca niti ako je vlastodavcu oduzeta ili ograničena poslovna sposobnost. U slučaju da neka osoba poduzima radnje vezane uz gospodarsku djelatnost kao zaposlenik druge pravne ili fizičke osobe neće se raditi o trgovcu jer je ne obavlja samostalno. Odredbe Glave IV o zastupanju se smisleno primjenjuju i na trgovca pojedinca. Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu. prokurist ne može bez posebne ovlasti otuđiti ni opteretiti nekretnine trgovačkoga društva i ne može davati izjave ni poduzimati pravne radnje kojima se započinje stečajni 2. manji je od 15 milijuna kuna. tj.4 Prag između fakultativnog i obligatornog upisa u sudski registar postoji u cilju omogućavanja izbora obrtnicima između statusa obrtnika i statusa trgovca pojedinca. Organizator. trgovca pojedinca i podružnice. ZTD-a trgovačko društvo odgovara za svoje obveze cijelom svojom imovinom. Svojstvo trgovca pojedinca stječe se uvijek upisom u sudski registar.1. Specifično je da prema čl. što je još jedan uvjet za trgovca. istog članka regulira obveze trgovca pojedinca na način da isti odgovara za svoje obveze. Međutim. osobno.1. Prokura ovlašćuje opunomoćenika da sklapa sve ugovore i poduzima sve pravne radnje u ime i za račun trgovca pojedinca i zastupa ga u postupcima pred upravnim i drugim državnim organima. prvenstva i zaštitu prava imatelja ranije prijavljene tvrtke. U tom slučaju obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar u roku od 60 dana od podnošenja Financijskoj agenciji godišnjih financijskih izvješća u kojima je takav prihod iskazan. 7. Cilj postupanja trgovca je ostvarivanje dobiti.stavku 8. predmet poslovanja i sjedište trgovačkog društva.naziv registra i broj pod kojim je fizička osoba upisana kao obrtnik. ako njegov godišnji u prethodnoj godini prihod prelazi 15 milijuna kuna. obrtnik mora zatražiti upis u sudski registar i postaje trgovac pojedinac. Z. U tom slučaju fizička osoba koja obavlja gospodarsku djelatnost u skladu s propisima o obrtništvu može zatražiti da se upiše u sudski registar kao trgovac pojedinac. Porobija. ali i naznaku “t. ZTD-a trgovac pojedinac daje prokuru osobno i ovlast davanja prokure ne može prenijeti na drugu osobu. sjedište i predmet poslovanja trgovca pojedinca. . ZTD-a na trgovca pojedinca se na odgovarajući način primjenjuju odredbe prvoga dijela ZTD-a koje reguliraju između ostalog tvrtku trgovačkog društva.. Vukmir. 4 Petrović. i ono se upisuje u sudski registar. Sloboda obavljanja djelatnosti se odnosi i na trgovca pojedinca kao i na svako drugo trgovačko društvo. str. Osnove prava društava. . st. 1997. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku.p. a također se na tvrtku trgovca pojedinca na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ZTD-a o tvrtki trgovačkoga društva. . 16. 24. II. jer ne ostvaruje zakonom propisan minimalni godišnji prihod. a stavak 2. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. str. suda o brisanju . s tim da predmet poslovanja trgovačkoga društva može biti obavljanje svake dopuštene djelatnosti. prema čl. 53. Fizička osoba koja ima svojstvo trgovca je trgovac pojedinac definiran člankom 3. po punomoći.

68/07.Registrirano i stvarno sjedište se može nalaziti u različitim državama. U pogledu trgovca pojedinca Zakon polazi od registriranog sjedišta. uz naznaku iz koje je vidljiv njegov položaj prokuriste ili uz oznaku “p.. tražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. str. s tim da prije upisa društva u sudski registar svaki osnivač mora uplatiti najmanje četvrtinu temeljenoga uloga kojega uplaćuje u novcu.000. 102/98. što znači da prihvaća teoriju stvanog sjedišta..: Pravo društava.6 5. unatoč prednostima koje nudi status trgovca pojedinca. koji zbog visine svojeg prihoda to ne mora učiniti. ODGOVORNOST TRGOVCA POJEDINCA ZA NASTALE OBVEZE Upisom u sudski registar obrtnik postaje trgovac pojedinac i njegova odgovornost za nastale obveze se bino mijenja jer je kao obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovarao imovinom potrebnom za obavljanje obrta. 4.8 U prvom slučaju trgovac pojedinac će podneskom od nadležnog trgovačkog suda zatražiti u koji je upisan da ga briše iz trgovačkog registra. može koristiti prednosti zastupanja i osnivanja podružnica koje mu daje ZTD.p. Međutim. 90/96.. J. BRISANJE TRGOVACA POJEDINCA IZ TRGOVAČKOG REGISTRA Svojstvo trgovaca pojedinca se gubi brisanjem iz trgovačkog registra. 49/03.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 49 postupak ili drugi postupak koji dovodi do prestanka društva kao niti davati punomoć za sklapanje poslova drugim osobama. stavkom 1. 562. Zagreb 2006. 2. 2.00 kuna. Zakona o obrtu7.373 društava s ograničenom odgovornošću.. vrlo rijetko neki obrtnik. Uspoređujući odgovornost trgovca pojedinca i obrtnika za zaključiti je da je varijanta obrtnika povoljnija. Organizator. pa je i odgovoran samo sebi za rezultate poslovanja. Za određenje inozemnog trgovca pojedinca bitno da on u Hrvatskoj nema registrirano i stvarno sjedište. osobno. trgovac pojedinac odgovara za svoje obveze..00 kuna. 6 Ibid. Slijedom navedenog očito je da će. ali ukupni iznos svih uplata u novcu ne može biti manji od 10. ZTD-a kao fizička osobu kojoj se to svojstvo priznaje izvan Republike Hrvatske u zemlji u kojoj ima registrirano sjedište i gdje vodi poduzeće što posluje u Republici Hrvatskoj. Navedenim prednostima konkuriraju nedostaci i to prvenstveno neograničena odgovornost trgovca pojedinca prema trećima. stavak 2. prokurist se potpisuje svojim imenom i prezimenom. Knjiga prva. Analizirajući odredbe ZTD-a o odgovornosti trgovca pojedinca proizlazi da isti odgovara za svoje obveze. trgovac pojedinac ima tvrtku i uživa zaštitu iste.. 77/93. i b) kada to učini sud po službenoj dužnosti jer na temelju financijskog izvješća trgovca pojedinca utvrdi da on više ne ispunjava uvjete da bude upisan u registar kao trgovac pojedinac ni ukoliko to ne želi je mu prihod godišnji prihod u prethodnoj godini ne premašuje iznos od 2 milijuna. obrtnik za obveze nastale u obavljanju obrta odgovara samo unesenom imovinom potrebnom za obavljanje obrta u skladu sa člankom 21. osobno. 71/01. ali uzima u obzir i mjesto odakle vodi svoje poduzeće. br.. ZTD-a. ukoliko isto želi.64/01. odnosno da li trgovac pojedinac neposredno obavlja djelatnosti u Hrvatskoj. 8 Ibid. no bitno je da nijedno od njih nije u Hrvatskoj.”. Uspoređujući nadalje odgovornost trgovca pojedinca s odgovornošću članova npr. str. Prethodni zaključak potvrđuje činjenica da je u RH u sudskom registru 2009. bilo upisano 118. st. Postupak osnivanja je jednostavniji od osnivanja trgovačkih društava. takav se trgovac pojedinac ne smatra inozemnim te se neće raditi o inozemnom trgovcu pojedincu. 5 Vidi o tome opširnije u: Barbić. Navedeno podrazumijeva da je trgovac pojedinac osobno odgovoran za sve dugove koji proistječu iz poslovanja pa međuostalim vjerovnici mogu ostvarivati svoja potraživanja iz poduzetnikove privatne imovine. Narodne novine. Nasuprot tome. uključujući i obveze nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. i 79/07 – ispravak. Izuzetak 7 Zakon o obrtu. Također. KARAKTERISTIKE TRGOVCA POJEDINCA Trgovac pojedinac vodi vlastiti posao. Trgovac pojedinac prestaje smrću poduzetnika. . Trgovac pojedinac se briše iz trgovačkog registra u dva slučaja i to: a) kada to sam zatraži jer mu je prihod toliki da ne postoji obveza da bude upisan u registru kao trgovac pojedinac (godišnji prihod u prethodnoj godini je pao ispod 15 milijuna kuna). U praksi se kao problem poslovanja trgovca pojedinca najčešće javljaju teškoće kod kreditiranja.000. članovi društva s ograničenom odgovornošću ne odgovaraju za obveze društva osim ako član društva zloupotrebljava okolnost da kao član trgovačkoga društva ne odgovara za obveze društva i tada se ne može pozvati na to da po zakonu ne odgovara za te obveze. – pročišćeni tekst. društva s ograničenom odgovornošću također proizlazi da je varijanta trgovca pojedinca nepovoljnija. a često postoje i olakšanja kod osnivanja i to posebno vezano za poreznu regulativu. Naime. Nadalje. Iz navedene definicije proizlazi da isti ne smije imati u Hrvatskoj registrirano i stvarno sjedište. 5 Smisao navedene odredbe je razlikovanje podružnice inozemne ili domaće osobe. od čega samo upisano devetnaest trgovaca pojedinaca. cijelom svojom imovinom s tim da obveze uključuju i one nastale u obavljanju obrta prije upisa u sudski registar kao trgovca pojedinca. Nalazi li se registrirano i stvarno sjedište u Hrvatskoj. Naime.2. 3. cijelom svojom imovinom prema odredbi članka 9. INOZEMNI TRGOVAC POJEDINAC Inozemni trgovac pojedinac definiran je člankom 611. 18. a s obzirom na teoriju stvarnog sjedišta. Temeljem navedenog za pretpostaviti je da će obrtnik rijetko zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac (osim ako upis nije obligatoran). najmanji iznos temeljnog kapitala za osnivanje društva s ograničenom odgovornosti je 20.

isti odgovara cijelom svojom imovinom. a ako je to slučaj odabrat će opciju otkazivanja obrta te će osnovati društvo s ograničenom odgovornošću. Naime. Na trgovca pojedinca se odnosi veći dio odredbi općeg dijela ztd-a koje se smisleno primjenjuju i to odredbe o tvrtki. a radi se o fizičkoj osobi koja samostalno obavlja gospodarsku djelatnost. Prednost prelaska iz režima obrtnika u sustav trgovca pojednica obrtnik može vidjeti jedino u ozbiljnijoj percepciji potencijalnih poslovnih partnera i banaka trgovca pojedinca. za razliku i od obrtnika i od npr. a uvelike je vezan na odredbe o obrtniku prema Zakonu o obrtu. te neće odgovarati za obveze društva osim do visine unesenog temeljnog kapitala. 6. kojima je prednost suradnje s trgovcem pojedincem upravo veće razina odgovornosti od obrtnika. s tim da njegova imovina nije odvojena od njegove osobne imovine. članova društva s ograničenom odgovornošću. trgovačku punomoć i punomoć trgovačkom putniku. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA Institut trgovca pojedinca je definiran odredbama ZTD-a.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 50 će biti ako je nasljednik spreman i obučen preuzeti posao. . predmetu poslovanja i sjedištu trgovačkog društva. ali u praksi je najčešće situacija da se provodi likvidaciju jer nema tko nastaviti poslovanje. te zastupanju koje uključuje prokuru. Očito u praksi obrtnik koji ne prelazi zakonski maksimum godišnjeg prihoda predviđen ZTD-om neće zatražiti upis u sudski registar kao trgovac pojedinac. te odredbe o sudskom registru. Mali broj trgovaca pojedinaca upisanih u sudski registar (19 u cijeloj RH) vjerojatno je posljedica odgovornosti trgovca pojedinca prema ZTD-u. zaštiti tvrtke.

Na tom se položaju prvi put spominje u prosincu 1365. Filipa iz Lodija Trogirski notar Bernard pokojnog Filipa Tiçonija iz talijanskog grada Lodija (Bernardus condam Philipi Tiçoni de Laude ) svoju je službu obavljao sredinom 14. dok. Codex diplomaticus Regni Croatiae. sv. Jakova de Zavarino iz Padove (Vliuerius filius condam domini Iacobi de Zauarino ciuis Paduanus. 6. dok. str. str. sv. 367. Dalmatiae et Slavoniae [dalje CD]. dok. Spisi splitskog bilježnika Ivana pok. 577-578). 4. 1Jakov Stipišić i Ante Nazor. 53.4 U šezdesetim godinama istog stoljeća uz notara Bernarda djelovali su Ruđer iz Parme (Rugerius de Parma. str. str. dok. 91. Trogiranka te da je prema društvenom statusu bila pučanka. bio i kancelar. fasc. str. str. stoljeća nije moguće utvrditi točan broj notara koji su istodobno obavljali službu gradskih notara. Zanimljivo je da se iz dokumenta doznaje kako je Bernard u to doba obavljao službu kancelara kneza Franje Jurjevića. Dio prvi. 101 i dok. godine (CD 12. Blancija iz Bologne (Iohannes filius condam domini Blanci de Bononia) koji je u službi ostao do 1359. 12 CD 13.)6 i Vannes Dominikov iz Ferma (Vannes Dominici Iohannis de Firmo) koji je ujedno 1366. 138-139). godine (CD 13. 3 Šime Ljubić. godine (CD 13. Tako se primjerice u ispravi iz prosinca 1346. str. 1872. 138-139). sv. Kao trogirski notar posljednji se put spominje u lipnju 1359.9 U Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira sačuvan je i dio njegovog notarskog registra. bio u službi trogirskog biskupa. dok. kut. Zagreb. 100-101 i dok. Splitski spomenici. godine prvi se puta spominje kao kancelar (CD 13. Spisi splitske općine. 170. 9.1344. Zanimljivo je kako je Stjepan postao i trogirskim kanonikom što je razvidno iz njegovog potpisa iz veljače 1366. 7: Albertolus de Bassanega. sv. Branka Grbavac Odsjek za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Zagrebu Oporuka Marice.5 Oliver pok. Godinu dana kasnije uz Bernarda je kao trogirski notar djelovao Gabrijel pok. 6 Kao trogirski notar spominje se u srpnju 1362. 434. dok. 159. 1. Splitski bilježnički spisi.. 269. 2. Kao trogirski notar djelovao je do 1381. 84’. fol. 3. dok. U vrijeme sastavljanja oporuke Bernard se navodi kao pokojni što je značilo da između 1367. tj. str. Zagreb. Filipa Tiçonija iz Lodija Bernardovo prisustvo u trogirskoj komuni zabilježeno je i je kroz isprave koje govore o njegovoj poslovnoj i društvenoj djelatnosti. str. str. stoljeća i pripadao je onom krugu profesionalnih talijanskih notara koji su se u službi zadržali duži niz godina. Pizakomina de Pizachominis iz Padove (Gabriel condam filius domini Pizachomini de Pizachominis de Padua).12 Stjepan je najvjerojatnije bio Bernardov sin iz prvog braka (onog koji je sklopio u Italiji) budući da se u oporuci njegove supruge Marice koju ovdje donosimo uopće ne spominje. Listine o odnošajih izmedju južnoga slavenstva i Mletačke Republike. kutija 66. godine.7 Sl. 1.8 Godine 1359. 11 CD 13. godine (CD 16.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 51 Dr. godine. 1361. koji glasi: Ego Stephanus filius Bernardi condam Philipi Tiçoni de Laude imperiali auctoritate notarius nec non canonicus ciuitatis Tragurii..). sv. kutija 66. Diplomatički zbornik Kraljevine Hrvatske. str.1 On je ujedno i notar s najdužim stažem te je boravio i radio u Trogiru punih 25 godina. Çove iz Ankone od 1341. Bernard se spominje kao svjedok u ispravi u kojoj trogirski kaptol ulaže prosvjed što je ban Nikola Seč njihovom poslaniku k papi zabranio izlazak iz banovine. MSHSM. dok. 11. Notarski znak Bernarda pok. Tako se uz Bernarda 1348.11 Prema sačuvanim dokumentima može se zaključiti da je Stjepan za razliku od oca. 71. 438. ali u tom razdoblju u službi su zasigurno bila dvojica notara. str.2 Zbog nedostatka diplomatičke građe od četrdesetih godina pa sve do kraja 14. 2002. 192. AT. i 1371.10 Iz Bernardovog privatnog života poznato je da je imao sina Stjepana koji je također obavljao notarsku djelatnost. 576-578). dok. dok. 2. . godine. 1362. 642-644. godine (Tadija Smočiklas. sv. supruge trogirskog notara Bernarda pok. 366. fol. budući da njegova posljednja sačuvana isprava datira iz 1367 godine. 5 Poznate su dvije njegove isprave nastale 1361. Ivana iz Bologne (Iacobus condam domini Iohannis de Bononia). 10 DAZd.. koji je bio komunalni notar. 8 DAZd. Čini se da je Marica bila Bernardova druga supruga i mlađa osoba domaćeg porijekla. 200).3 Iza njega se kao trogirski notar spominje i Ivan pok. 124-126. 7 U listopadu 1366. godine umire. 71. sv. 4 Prva njegova isprava potječe iz veljače 1350. 2 Državni arhiv u Zadru (dalje: DAZd). 9 CD 12. 92. sc. MSHSM. Bernard se na položaju trogirskog notara prvi put spominje 1342. dok. 572-573). 484. spominje Jakov pok. str. Arhiv Trogira (dalje AT). On je ujedno obavljao i službu kancelara. 503-506. 409. doznaje kako je Bernard od Andrije Lučića posudio 115 libara i 4 solida za mošt koji je kupio te je iste obećao vratiti do blagdana Uskrsa. 92. 3. sv. Dalmacije i Slavonije.

godine .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 52 Sl. Stranica bilježničkog registra sa zadužnicom notara Bernarda iz prosinca 1346. 2.

stoljeća karakteristična je bila pojava da su oporučitelji ostavljali određeni dio svoje pokretne i nepokretne imovine raznim crkvenim institucijama u svrhu lakšeg prelaska iz ovozemaljskog u zagrobni život. U slučaju ako bi se našla druga oporuka poslije one koju je načinio oporučitelj trebala je vrijediti i važiti ona posljednja.13 Oporuka se mogla sastaviti vlastoručno od strane samog oporučitelja na listu papira ili pergameni. Naime. Tada je oporuka bila pravovaljana i s jednim svjedokom. svjedoke i egzaminatora koji su bili nazočni pri sastavljanju oporuke te ime oporučitelja. Zagreb. odjeći ili drugo. 46. str. supruge notara Bernarda pohranjena je u Državnom arhivu u Zadru u fondu Arhiv Trogira. bolesti. Diplomatički gledano. Oporučitelj je takvu oporuku trebao zapečatiti svojim pečatom te je pohraniti u sakristiji crkve Braće propovjednika (fratrum predicatorum) ili Male braće (fratrum minorum). ožujka 1371. Knjiga reformacija I. vol. liturgijskim predmetima. Antun Cvitanić i Vedran Gligo. vol. većina dalmatinskih oporučitelja toga doba veliku pažnju posvećivala je raspodjeli legata članovima svojih obitelji.16 Istom reformacijom bilo je određeno da je oporuka bila nevažeća ako nije bila načinjena u prisustvu dvojice svjedoka. ili u sakristiji crkve Braće propovjednika. 2002. Ona se sadržajno ne razlikuje od većine oporuka dalmatinskih građana jer izražava uobičajenu dvosmjernu strategiju u izboru primatelja legata. Notar. Već od druge polovine 13. egzaminatora i komunalnog notara. mogao zapisati bilo tko. Poslije oporučiteljeve smrti komunalni notar mogao je sadržaj oporuke unijeti u svoj notarski registar. Isti. Male braće ili sv. 1-25. 1. Legati kasnosrednjovjekovnih dalmatinskih oporučitelja kao izvor za proučavanje nekih vidova svakodnevnog života i materijalne kulture. dan. knjiga 3. Marica se u oporuci prisjetila i članova svoje najuže obitelji. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. 19 DAZd. str. Ivanu Chatoliche i Barti de Pulastro ostavlja po tri libre za mise koje će služiti. 21. 7. pa je zatražila da joj pripadnu sva dobra koja je posjedovao njezin brat te da se dio dobara podjeli za duše njezinih pokojnika. Njezina prva oporučna odredba vezana je uz crkvu sv. U slučaju da je nije želio ili mogao vlastoručno zapisati ona se trebala zapisati isključivo rukom zakletog komunalnog notara. po nalogu oporučitelja. 2012. knjiga 3. Urban Last Wills from Late Medieval Dalmatia. Statut grada Trogira (dalje: TS). Last Will: Passport to Heaven. gl. AT. npr. sv. 17.14 Statutom je nadalje bilo određeno da oporuka mora imati barem dva vjerodostojna svjedoka svećenika ili svjetovnjaka. Kao razlog sastavljanja oporuke Marica navodi strah od činjenice da umre bezoporučno koji je izražen formulacijom timens periculum mortis et iudicium Dei. zauzvrat. corpore et intellectu. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU. vol. Taj slučaj zabilježen je u Maričinoj oporuci koja svećenicima Mihoju. mjesec. gl.. godine u domu same oporučiteljice u Trogiru u prisutnosti dvojice svjedo13 Marin Berket. 18 TS. Knjiga reformacija II. Također u nastojanju da se osigura što brži prelazak duše u drugi svijet dalmatinski su oporučitelji za svoju dušu (pro anima sua) tražili od lokalnog svećenstva da mole i služe mise u raznim crkvama i samostanima. Isti. Oporučni legati pro anima i ad pias causas u europskoj historiografiji Usporedba s oporukama dalmatinskih komuna. gl. ka – Petra Mavra Mirše i Marina Dese Maroja. a komunalni notar i egzaminator trebali su je zapečatiti svojim pečatom. a ne neke druge osobe kako je prije bilo određeno. . indikciju. osim u slučaju da se oporučitelj nađe na putu gdje nema dva svjedoka. 1-28. One su ujedno i jedan od najznačajnijih dokumenata privatnog prava.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 53 Jedan od važnih izvora za proučavanje svakodnevnog života trogirskih notara i njihovih obitelji. 20. Prema Trogirskom statutu oporuku je mogla sastaviti muška osoba s navršenih 14 i ženska s navršenih 12 godina života. dok su s druge strane dio legata donirali u pobožne svrhe odnosno ad pias causas i pro anima sua. Lovre. stoljeća dalmatinski oporučitelji. 14 TS. oporuku je.18 Oporuka Marice. 3. Pri tome su. Antuna u Vienni u Francuskoj kojima oporučuje 40 solida. 2003. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU.17-29. oporuka sadrži sve uobičajene formule koje nalazimo u oporukama koje su sastavljali ostali dalmatinski notari u drugoj polovini 14. knjiga 3. odlazeći na neko duže putovanje. Isti. Knjiga reformacija I. 16 TS. nollens intestata decedere. U oporukama dalmatinskih gradova već od druge polovine 13. vezan zakletvom sadržaj oporuke nije mogao nikome otkriti. 1988. uvjetovano poslovnim ili religioznim razlozima. tim crkvenim osobama ostavljali vrijedne legate u novcu. gl. Iako bilježenje oporuke od strane tjelesno zdravih osoba nije bio rijedak slučaj među dalmatinskim oporučiteljima ipak je većina njih to činila iz nekog jasno određenog razloga. 7.15 Da bi se stalo u kraj prevarama i da se ne bi izigrala posljednja volja oporučitelja kasnijom reformacijom iz 1346.. str.17 Reformacijom iz 1425. 34. gl. 17 TS. 33. a isto tako i oporučitelj ukoliko je imao pečat. sensu. godine bilo je određeno da je svatko tko je znao pisati mogao vlastoručno sastaviti oporuku te je zatvoriti i pohraniti kod zakletog notara trogirske komune. 15 TS. Sadržaj oporuke notar je mogao unijeti u svoj notarski registar te je ona mogla ostati zapečaćena kod komunalnog notara ako je oporučitelj tako odlučio. godine bilo je određeno da se osim pismenog mogao sastaviti i usmeni testament per modum breviarii odnosno putem izjave trojice svjedoka. Vrlo zanimljiv oporučni legat predstavlja onaj vezan uz franjevce sv.. kut. Svaki notar trebao je imati jednu posebnu bilježnicu u koju je morao zabilježiti godinu. a kao egzaminator spominje se Jakov Andrijin. 1999. Split.20 Na početku oporuke Marica navodi svoje psihičko i tjelesno stanje u trenutku sastavljanja oporuke ističući pritom da je sana mente. Osim vlastoručno. Maričina oporuka sadržajno je vrlo škrta te nam ne otkriva mnogo podataka. osobito oni iz bogatijih gradskih slojeva u svojim posljednjim voljama iskazivali su milosrđe prema slugama 20 O pobožnim legatima i onodobnom sistemu oporučivanja u Dalmaciji vidi opširnije u: Zoran Ladić.19 Oporuka je sastavljena 15. 4. stoljeća. fol. U slučaju da građanin Trogira načini oporuku izvan Trogira i njegova distrikta da bi bila pravovaljana trebala je biti zapisana u obliku i prema propisima mjesta u kojem se oporučitelj zatekao. gl. Za izvršitelje oporuke postavljeni su Maričin sin Nikola i ugledni trogirski plemić Augustin Kažotić. Lovre kojoj za rad i održavanje ostavlja 10 libara. Na koji način su se sastavljale da bi bile pravovaljane određeno je statutom. 14’. O nekim oblicima brige za siromašne i marginalne pojedince i grupe u dalmatinskim komunama u kasnom srednjem vijeku. ali i ondašnjih općih društvenih odnosa su oporuke.

Eodem anno. millesimo. Glavnim nasljednicima (heredes universales) svih svojih pokretnih i nepokretnih dobara imenovala je svoje sinove Nikolu i Lovru da ih raspodijele na jednake dijelove. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija. vxor condam magistri Bernardi de Laude. corpore et intellectu. Item voluit dicta testatrix. fol. (Državni arhiv u Zadru. quod si bona omnia fratris sui venerint ad manus suas. Item reliquit dompno Iohanni Chatholice pro misis dicendis libras tres paruorum. Actum Tragurii in domo ipsius testatricis. sensu. Faksimil oporuke gospođe Marice. videlicet Nicholaum et Laurentium heredes suos legitimos et vniuersales pari portione et ad executionem omnium predictorum voluit dicta testatrix et esse constituit suos fideicomissarios Nicholaum dictum filium suum et Augustinum Casoti et hanc esse uoluit suam ultimam uoluntatem. presentibus Petro Mauri Mirsce et Marino Desse Maroy. Item reliquit Radoslaue famule sue libras V paruorum. actionibus et rationibus dicte testatrici competentibus et competituris. 15. indictione. nolens intestata decedere dispositionem omnium bonorum suorum seu rerum per presens nuncupatiuum testamentum in hunc modum facere procurauit. Item reliquit pro anima sua fratribus sancti Antonii de Vienna soldorum XL paruorum. quod distribuantur pro animabus suorum mortuorum libras L paruorum. disposuit et ordinauit duos suos filios. dok njezinoj kćerki Fuski daruje jedan janjeći ogrtač i ukras za kosu. Tako Marica oporučuje svojoj služavki Radoslavi 5 libara. 14’) (In margine): Domine Mariçe vxoris condam magistri Bernardi testamentum sancti Laurentii libras X paruorum pro anima sua. Item reliquit Fusce filie sue agnetinuum mantellum femeninum et unam coperliçam. Prilog: Oporuka gospođe Marice. Jedina imovina koju posebice ističe vezana je uz kuću koju je posjedovala u Trogiru. O Maričinom imetku teško je iznijeti opće stajalište budući da se u njezinoj oporuci ne navode nekretnine i pokretnine posebno nego se o stečenim dobrima govori skupno (omnia bona mobilia et stabilia). 3. viam publicam ex duobus lateribus et altera lateribus et unam cuoquinam iuxtapositam domum. Arhiv Trogira. reliquit et constituit. Inprimis reliquit pro laborereio ecclesie . Item reliquit filiis suis Nicholao et Laurentio solummodo unam suam domum positam Tragurii iuxta Qualiçam vxorem Stipe sartoris. Trogir. sana mente. 14’) (fol. 1. die XV mensis Marcii Domina Mariça. a koju ostavlja svojim sinovima kao i kuhinju koja se nalazila pored dotične kuće. sine autem. sv.3. Item reliquit pro anima sua dompno Barthe de Pulastro libras III paruorum pro misis canendis.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 54 Sl. Item reliquit dompno Michoy pro misis canendis libras tres paruorum. supruge pokojnog magistra Bernarda iz Lodija zaposlenim u njihovim kućama ili na zemljišnim posjedima u gradskim distriktima. quam valere voluit vero iure testamenti uel codicillorum seu cuiuscumque alterius ultime uoluntatis.1371. kutija 46. In omnibus autem aliis bonis suis tam mobilibus quam stabilibus tam presentibus quam futuris. tunc reliquit tamen XXV. residuis antedictis legatis in hoc testamento contentis. testibus ad hoc vocatis et rogatis et ser Iacobo Andree examinatore. timens periculum mortis et iudicium Dei.

predsjednika Visokoga upravnog suda. Željke Bregeš. suca Vrhovnog suda. član Upravnog odbora. sutkinje Trgovačkog suda u Zagrebu. odvjetnice Adele Budinić Kušeta iz Malog Lošinja – predstavnice Hrvatske odvjetničke komore te Garija Capellija. Predsjednika HJK Ivana Malekovića Adele Budinić Kušeta. a članice radnog predsjedništva bile su: Lucija Popov. malološinjskoga gradonačelnika. redovna sjednica Skupštine Hrvatske javnobilježničke komore. Jadranka Juga.DRUŠTVENA DOGAĐANJA Skupština Hrvatske javnobilježničke komore Mali Lošinj. predsjednik Nadzornog odbora. Istodobno je održana i godišnja sjednica Skupštine Udruge javnobilježničkih prisjednika. podnio je izvješće o radu ovoga tijela. u ovome gradu održana je (12.) 17. potpredsjednica Komore i Željena Biuk. Božo Marković. svibnja 2012. Šibensko-kninske i Dubrovačko-neretvanske županije. koje je podnio rizničar Vlasto Podgajski. 12. svibnja 2012. Jadranko Jug i Lucija Popov Gari Capelli i Božo Marković . savjetnika i vježbenika. mr. godinu. Skupštinu je vodio predsjednik radnog predsjedništva Pero Džankić. Sjednicu Skupštine otvorio je predsjednik Komore Ivan Maleković te pozdravio nazočne goste i članove HJK. Na sjednici Skupštine usvojeno je izvješće predsjednika Komore o njezinu radu i godišnje izvješće o financijskom stanju Komore za 2011. U nazočnosti više od 160 članova Skupštine te gostiju: Ante Galića. godinu. sc.. Donesen je i proračun HJK za 2012. predsjednica Zajedničkog javnobilježničkog zbora Splitsko-dalmatinske. član Upravnog odbora. koji su priredili tradicionalne sportske igre.

Pero Džankić i Lucija Popov Ante Galić. sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu Vlasto Podgajski. predsjednik Nadzornog odbora .JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 56 Stručna služba HJK i Radno predsjedništvo Skupštine: Đorđe Maravić. rizničar Božo Marković. predsjednika Visokog upravnog suda Željka Bregeš. Željena Biuk. Gordana Hanžek.

svojstvu stranaka i vrsti transakcije). savjetnika i vježbenika Posjet uredu kolege Paola Pasqualisa Portogruaro. Paolo Pasqualis ima zajednički ured s kolegom Antoniom Michielanom. u Italiji. Upoznao ih je s nadležnostima talijanskih javnih bilježnika u svezi prometa nekretnina. Bilježnici Zajedničkog javnobilježničkog zbora Koprivničko-križevačke. Posjet je bio izuzetno poticajan. Jagoda Vajdić Sevšek. Posebno je naglasio kako je forma javnobilježničkog akta obvezatna za ugovore temeljem kojih se prenose prava vlasništva na nekretninama. tako i organizacije ureda i dužnosti notara prema propisima o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma. u Portogruaru.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 57 Skupština Udruge javnobilježničkih prisjednika. Međimurske i Varaždinske županije posjetili su uglednoga kolegu notara Paola Pasqualisa u njegovu sjedištu. Notar ima uvid u podatke o nekretnini u javnom registru. Ovim putem najljepše zahvaljujemo kolegi Paolu Pasqualisu. provodi elektroničkim putem. U ugovorima se obvezatno detaljno opisuje i način plaćanja kupovnine (na primjer. nakon čega notar i uplaćuje porez (kojeg su mu predujmile stranke). javna bilježnica . broj čekova. broj bankovnih računa). Promjenu podataka temeljem ugovora notar. tako da odmah nakon zaključenja ugovora notar podnosi poreznu prijavu i prijavu za upis prava vlasništva na kupca. Od trenutka potpisa ugovora notar jamči državi plaćanje porezne obveze i to tako da on sam sastavlja obračun po veoma složenoj metodi (budući da u Italiji ima više različitih poreznih stopa . 10.ovisno o vrsti nekretnine. kao i poreznu prijavu. kako glede upoznavanja nadležnosti talijanskih notara. prosinca 2011. a to uključuje i podatak o vrijednosti nekretnine prema evidenciji porezne uprave.

svibnja 2012. S hrvatske strane istaklnuli smo poziciju javnog bilježništva u RH te položaj HJK u međunarodnim asocijacijama. goste su dočekali predstavnici Povjerenstva za međunarodnu suradnju. Razmijenjena su iskustava naših službi kao i komparacija nadležnosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 58 Prisustvo Kongresu notarijata Albanije Tirana. Nikša Viđen. Sa zanimanjem smo slušali o njihovim kompetencijama u vezi s nekretninama kao i da očekuju povećanje javnobilježničke tarife tijekom ove godine u Francuskoj.pokrajine Jura. Nikša Mozara. ali i da oni upoznaju Dubrovnik obilaskom brodom kao i turističkim razgledavanjem ovoga prekrasnoga grada. javni bilježnik . Kongresu su prisustvovale predstavnici povjerenstva za međunarodnu suradnju javne bilježnice: Obrenija Ribarić. Zorka Čavajda i Alemka Gajski Francuski notari iz pokrajine Jura u Dubrovniku Dubrovnik. Teo Karabotić Milovac. I naše goste Dubrovnik je zadivio svojom ljepotom i tradicijom. motom koji je još uvijek aktualan u svim javnim službama. Luce Bronzan. bez obzira na naciju i nakon toliko stoljeća od ispisivanja na vratima Dvora. Željana Biuk i Teo Karabotić Milovac. 5. Predvođeni predsjednikom Pokrajinskog ogranka javnobilježničke komore Francuske . Kratak posjet francuskih bilježnika iskoristili smo kao prigodu da se međusobno bolje upoznamo. svibnja 2012. hrvatski javni bilježnici: Anđelko Stanić. Između delegacija razmijenjene su pozdravne riječi te prigodni darovi. 19. Posebno su bili oduševljeni natpisom na Kneževu dvoru: OBLITI PRIVATORUM/ CURATE PUBLICA.

svibnja 2012. zatim Zorica Pulejkova. O posebnostima zemljišnoknjižnog prava govorili su: Marijana Tičar-Bešter. a predsjednik dr. Doc. Ivan Maleković. uvodno je izlagao o Notarijatu i zemljišnoj knjizi u Republici Austriji. Ludwig Bittner. Martin Foukal uputio je pismo podrške suradnji oko razmjene informacija. Makedonije i Hrvatske održan je u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori 16. predsjednik HJK. predsjednik Austrijske notarske komore.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 59 Sastanak predsjednika regionalnih notarskih komora Zagreb. Slovenije. predsjednica Notarske komore Makedonije i Sefedin Suljević. potpredsjednica HJK i Stjepan Šaškor. predsjednik Notarske komore FBiH. nakon pozdravnih riječi iznio je pregled stanja upisnika nekretnina u Republici Hrvatskoj. . dr. zatim notar Marjan Kocevski te Lucija Popov. dr. s temom razmatranja posebnosti pravnog uređenja zemljišnih knjiga i drugih evidencija o nekretninama u ovim zemljama. predsjednica Notarske zbornice Slovenije. Klaus Woschnak. Nazočili su i Andrej Šoemen. upoznao je sudionike s razvojem elektroničke zemljišne knjige u Austriji. Češka notarska komora uputila je pisano izvješće o temi sastanka. potpredsjednik slovenske Komore. 16. Počasni predsjednik Heksagonale i predsjednik Austrijske notarske komore u mirovini. Bosne i Hercegovine – Federacije BIH. Sastanak predsjednika notarijata Austrije. svibnja 2012. član Povjerenstva za međunarodnu suradnju HJK..

Inicijativa da se. Snimio. podijelila zahvale članovima javnobilježničkog Zbora. Dio fotografija sa svečanog dijela sastanka na kojem je predsjednica Zbora. Heksagonale. koliko je to moguće. . bilježnica Željena Biuk. srpnja 2012. Darko Rom Sastanak članova Hexagonale u Zagrebu Zagreb. na tehničkoj razini radi zajedno razmotrena je i na sastanku u Zagrebu gdje se posebno razgovaralo o mogućim zajedničkim elektroničkim obrascima i formama. Poznato je da Austrijska bilježnička komora usko surađuje s notarskim organizacijama u zemljama srednje i istočne Europe (Austrija. prosinca 2011. Češka. Hrvatska. 10. 6. Slovenija i Slovačka) u okviru Srednjoeuropske inicijative bilježnika tzv.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 60 Skupština zajedničkog javnobilježničkog zbora Split Split.

registar anticipiranih izjava i punomoći). mag. te je u suradnji s Austrijskom notarskom komorom organizirala ovu prezentaciju radi upoznavanja stručne javnosti s uspješnim funkcioniranjem tog sustava u susjednoj Republici Austriji. IT menadžer. notar u Kirchbergb/Pielach. Usto raspravljalo se i o novinama u elektroničkom arhiviranju isprava te vezama između javnih registara (posebno zemljišne knjige. CyberDOC sustav je u uspješnoj duljoj primjeni u austrijskom pravnom poretku. ing. direktor Društva za digitalnu komunikaciju u notarijatu Republike Austrije. a vodi ga tvrtka u okviru austrijskog Notarijata u sustavu kojeg objedinjavaju nadležna tijela Vlade i sudova Republike Austrije. . Imajući u vidu informatizaciju u državnoj i javnoj upravi. a uvedeni su u velikoj mjeri u EU-u (npr. Reinhold Plach. sudskog registra te Porezne uprave) koji u našoj zemlji još nisu u primjeni. uz visoke standarde pravne i tehničke sigurnosti.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 61 Informatička tehnologija u sustavu javnih registara Zagreb. Hrvatska javnobilježnička komora nastoji unaprijediti korištenje IT-a u pravnom sustavu. Alexander Winkler. a pogotovo u pravosuđu te programe povezivanja baza podataka u Republici Hrvatskoj. rujna 2012. Sustav cyberDOC su prezentirali: dr. 25. Alfred Moser.

u dijelu koji se odnosi na osnivanje jednostavnih društava s ograničenom odgovornošću. dr. Hrvoje Markovinović. dr. objavljenima u Narodnim novinama. održano je savjetovanje o temi “Pravo društava u javnobilježničkoj praksi”. . Siniša Petrović i doc.. sc. U predavanju i raspravi bilo je niz zanimljivih tema vezano uz dopune koje se odnose na usklađivanje Zakona o sudskim pristojbama i Zakona o javnobilježničkim pristojbama s nedavnim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima. 111/12. sc.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 62 Savjetovanje o temi: Pravo društva u javnobilježničkoj praksi Zagreb. 15. Predavači na savjetovanju bili su: prof. rujna 2012. u prostorijama Hrvatske javnobilježničke komore. br. U organizaciji Hrvatske javnobilježničke akademije.

ceric@zg. tel. Vukovarska 284.htnet.t-com. jb prisjednik Melita Čondrić.htnet. Ul. fax.hr Dražen Markuš.andrasic@zg.mail:biljeznik-dabelic@email. jb prisjednik Draškić Lada.hr 10000 ZAGREB (01) Andrašić Damir. tel/fax. 618 09 56 e-mail:notar. jb prisjednik Baković Marija. 615 43 22.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 63 HRVATSKA JAVNOBILJEŽNIČKA KOMORA ZAGREB. jb vježbenik Barbarić Sanja.htnet. 663 61 70.dolinar@zg. 614 13 85 e-mail:javni. jb savjetnik Jelena Gvozdanović. jb prisjednik Dragana Bošnjak Kovačević. fax.t-com.caklovic@zg. 618 03 61 e-mail:notar@notardzankic. faks 01/4551-544 E-mail: hjk@hjk. jb savjetnik Marko Reš. 663 62 70 e-mail: barbaric. M. fax. jb vježbenik Dabelić Marina. 655 59 05. 301 76 93.htnet.hr Martina Plastić. 292 30 89 e-mail: biljeznik. jb prisjednik Svjetlana Pleić.hr Ana Škarić. 234 45 35 e-mail: mladen. 481 45 19 e-mail:javni-biljeznik-iva-dujmovi@zg.gajski1@zg. jb prisjednik Ankon Jasminka. jb prisjednik Ivana Džankić.biljeznik. fax. fax. jb vježbenik Burec Mladen Trg Stjepana Konzula 1. 483 00 95. jb savjetnik Gajski Alemka.jb. 370 30 35.htnet. Ivana Šibla 13 tel. fax. jb vježbenik Filip Milak. jb prisjednik Brozović Škrinjarić Štefica Remetinečki gaj 2F.frid@zg. jb vježbenik Dujmović Iva. jb prisjednik Ivana Baburić. tel/fax.draskic@zg.hr Snježana Torić.t-com. 231 13 32. 298 98 22.htnet. jb savjetnik Darja Bošnjak.hr Aleksandra Martinović.sanja@zg. 481 34 02 e-mail:javni. jb vježbenik Čaklović Ljubica.hr Dolores Svitlanović. fax.hr Renata Marković.biljeznik.hr Gordana Relić-Gutenberger. fax. tel.hr Martina Šugar. jb prisjednik Čavajda Zorka. fax.hr Tatjana Kralj. jb prisjednik Valentino Koščak.t-com. 370 33 97 e-mail:notar. Radnička cesta 48.hr Božo Miletić. 301 76 93 e-mail: jasminka. 230 30 58 e.hr Boža Svedrec. fax. fax. fax. Jurišićeva 21. Prilaz Ivana Visina 5 tel. jb prisjednik Džankić Pero. jb prisjednik Vedran Horvat. 604 04 45 e-mail:notar-cavajda@zg.hr Duje Ordulj. v. jb prisjednik Martina Jankač. 615 43 23 e-mail: zdenko.hjk. 483 00 96 e-mail: nenad. Radnička cesta 34/II Tel. 618 03 50. Poljička 27 tel. tel.brozovic@zg.zdespot@gmail. jb prisjednik Mija Žužul. jb prisjednik Nadija Jeić. Matošeca 3 tel. jb savjetnik Nikica Matan. jb prisjednik Dolinar Nenad. 373 59 25 e-mail: jb-m. fax.hr Jadranka Kuić Humek. 239 55 44 fax. Mandrovićeva 17 tel. jb vježbenik .hr http://www.: 01/4556-566. 373 13 76. tel.htnet. 655 58 28 e-mail: damir.lada. jb prisjednik Viktorija Nikolić. jb prisjednik Blaženka Plećaš.ankon@zg. jb vježbenik Iva Kralj. jb prisjednik Despot Zorka.t-com. jb prisjednik Dubravka Rakitničan. jb prisjednik Doroteja Filipović.481 32 01. jb savjetnik Lana Puljčan.com Davor Dukat.hr Milijana Baburić. Nehajska 22 tel. 618 07 10.d. Korčulanska 3E/II tel. 234 57 17 e-mail: alemka. jb vježbenik Čerić Velimir. proljeća 65 tel.htnet.hr Daniela Božić.483 16 70. Hrvat.burec@zg. Lastovska 12 tel.t-com. Varšavska 4/II tel.bakovic@zg. jb prisjednik Ivana Kozar. Frana Petrića 1 tel. Ilica 253.htnet.

Hrvatskog proljeća 40. tel. 655 13 73. jb savjetnik Marina Mesić. fax. Grižanska 6 tel. fax.t-com.htnet. 230 36 24.sc.hr Tanja Kapitan.kelecic@post. jb savjetnik Galović Stanislava.htnet. jb prisjednik Marija Soko. jb prisjednik Iva Kršić. jb vježbenik Maroslavac Željka. jb prisjednik Glibota Milan. Čikoševa 5 tel.hr Marija Bartolić. 487 15 48 e-mail: ilinka. 481 04 93. 481 99 51 e-mail: notar-hukelj@zg.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 64 Jelena Gajski. tel/fax. tel.hr Ivana Herceg.hr Jurić Marijan. jb vježbenik Hukelj Anica. Av. 387 81 07 e-mail:biljeznik. Palmotićeva 43a tel. jb prisjednik Maja Peris.hr Vedrana Jaković.hr Sanja Kodrnja. Trg Hrvat. jb prisjednik Luka Glibota./fax. jb savjetnik Herceg-Miličević Ljiljana. jb prisjednik .hr Tina Petrić. Ilica 176.htnet. jb vježbenik Petra Kaleb Čerber.htnet. jb prisjednik Sandra Nikolov.t-com.t-com. jb vježbenik Ježek Mladen. Trnjanska cesta 23. jb vježbenik Kutija-Kušpilić Renata. 239 59 85 e-mail: renata-kutija-kuspilic@zg. Zelinska 3.Knego-Rogina Jadranka. 483 96 27.hr Ivana Macanić. jb vježbenik Ivan Jakić.htnet.htnet. 617 72 07 e-mail: marijan. fax. jb prisjednik Mirna Ivković.hr Tomislav Garofulić. jb prisjednik Željka Štefanić. jb vježbenik Lovrić Biserka.t-com.marcinko@zg.juric2@zg. 291 36 08 e-mail:zoran.hr Ernita Obuljen.hr Kelečić Vesna.jelavic@zg. jb prisjednik Zrinka Akalović. 230 36 62 e-mail: galicr@zg.hr Tamara Kaiser. e-mail: j. jb prisjednik Tena Genc.knego@gmail. tel/fax. 377 73 17 e-mail:notar-jakobovic@zg. Draškovićeva 13 tel/fax.lisonek@zg. fax. jb vježbenik Marčinko Vladimir. 492 96 41 e-mail: mladen.com Vika Despot Roso. tel/fax.hr Goranka Mališa. 617 09 34 e-mail: nevenka. jb prisjednik Ivana Drnić. 387 80 88. Argentinska 4 tel/fax. jb prisjednik Suada Jašarević.jezek2@zg. jb prisjednik Sinja Maja Oštrek. Zagrebačka avenija 104 c/III tel.hr Franka Kralj. 295 52 12 e-mail: biserka. jb prisjednik Marija Ćatić. 615 19 60 e-mail: notar-glibota@zg. fax.herceg-milicevic@zg.hr Gordana Manojlović.hr Kristian Hukelj .hr Nikolina Milešević. Mrazovićeva 6/I tel. 388 17 80 e-mail:notar. 345 19 46. Savska cesta 56 tel. jb savjetnik Marija Streny. jb savjetnik Jukić Nevenka.htnet. jb prisjednik Krešimir Rogina. jb vježbenik mr. jb prisjednik Gorana Blaić Hebrang.jakic@notar-jakic. jb prisjednik Tomislav Žabek. 239 59 84. tel/fax.hr Danaja Debicki.htnet. 461 23 16 e-mail:biljeznik-grladinovic@email. 482 95 70 e-mil:notar-pernar@zg.htnet. Dubrovnik 12 tel. Savska cesta 9 tel/fax. fax. velikana 4 tel.hr Marko Elijaš. fax. 492 12 20. jb prisjednik Marija Pezer. jb prisjednik Matej Herceg. jb prisjednik Marina Bukovčak. 295 52 10. 654 81 51 e-mail: zmaroslav@inet. jb vježbenik Jakobović Gordana. jb prisjednik Božica Jagoić Tukša. 617 09 33. jb vježbenik Margareta Žabčić. jb vježbenik Horvat-Pernar Željka.t-com.b.t-com.lovric@zg. 617 71 34.htnet. jb prisjednik Ivan Jurić. jb vježbenik Ivana Gulić. Šoštarićeva 8/III.jukic@zg. 492 12 21 e-mail: ljiljana. jb savjetnik Lea Vrščaj. fax. jb vježbenik Galić Radojka. 481 99 55. 388 17 57.hr Ljerka Gec. Dankovečka 8. jb prisjednik Mihovil Vukša. fax.galovic@hi. jb vježbenik Jakić Branko. Maksimirska 3 tel. jb prisjednik Zvjezdana Popović . fax. 611 46 44 e-mail: branko. jb vježbenik Juroš Alen. jb prisjednik Valerija Pernar. jb prisjednik Jelavić Zoran.t-com. Unska 2a tel. Miroslava Milića 4 tel.t-com. 298 94 94 e-mail:notarjuros@zg. fax. 492 11 20 e-mail: vladimir. Jurišićeva 1 tel. jb vježbenik Grladinović Dubravka. jb prisjednik Lisonek Ilinka.

pucar@notar-pucar. jb prisjednik Tihana Sudar. jb prisjednik Nataša Marijanović.sc. 484 67 95 fax. 615 51 94.svedrovic@zg. Maksimirska 38.skrinjar@zg.hr Tadić Nikola. fax. 242 28 66 e-mail: jasna.hr Katarina Dilber. fax. 481 53 18 e-mail: notar-sudar@zg. 492 03 99 e-mail: igor.hr Sanja Vladušić. jb vježbenik mr.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 65 Irena Marić. Petrinjska 14. tel/fax. tel.picukaric@zg. jb prisjednik Modrušan Kornelija.Rotim Jozo. jb prisjednik Sandra Bednaršek. jb prisjednik Katarina Sokić. 309 73 33.mail:zeljka. Ozaljska 21 tel.htnet. 230 23 35 e-mail: notar.sc.htnet. Iblerov trg 2/II.saskor@zg.hr Mirela Kovačević.hr Ozren Ivković. 455 27 02 e-mail: notar-popov@zg.serda-pavlovic1@zg. fax.hr Ivica Vuković.martinovic6@zg. 370 01 99 e-mail:tomislav. jb prisjednik Željka Rebić. tel/fax. jb prisjednik Vanja Popov. jb savjetnik mr.htnet.htnet.hr Snježana Pavlović Rajčević.t-com. fax. jb prisjednik Medina Karahasanović. jb vježbenik Škrinjar Kos Senija. 482 64 40.485 50 84 e-mail: jb-ribaric@zg. jb prisjednik Šaškor Stjepan. jb prisjednik Suzana Ilić Musić. 302 26 12. 484 07 03.matos@notar-matos.trkmanpajic@yahoo. fax. fax. jb prisjednik Ivan Rotim. fax. 660 39 92 e. jb savjetnik Marina Tremac. Kneza Višeslava 2 tel. Heinzelova 40.matko-ruzdjak@zg.hr Tea Pavičić Gracin. fax.htnet. jb savjetnik Serda Pavlović Suzana. jb savjetnik Šarčević Vladimir. 309 43 32 e-mail: biljeznik-sarcevic@zg. jb savjetnik Matoš Mladen. 377 92 06. tel/fax. 377 93 00.hr Vesna Lelas. tel. 481 00 95 e. Ilica 297 tel. tel. tel/fax. Gundulićeva 31 tel. fax. jb prisjednik Marijana Ćosić. jb vježbenik Trkman Pajić Mirjana.hr Domagoj Ranogajec. 374 56 78 e-mail: mladen. 484 63 37 e-mail: ured@notar-pandza. 492 02 51. 238 36 40. jb prisjednik Ivana Blaić. Zajčeva 1. jb vježbenik Popov Lucija. jb prisjednik Vedran Vujanović. Petrinjska 4.hr Marija Antolin. jb prisjednik Jan Mikuličić.hr Marijana Dekanić. Vlaška 103. 309 83 33 e-mail: notar-parlov@zg. jb savjetnik Sudar Duško. fax. jb prisjednik Borna Balta. jb vježbenik Sabol Terezija-Zinka. jb prisjednik Ribarić Obrenija.hr Boro Bubnjić.hr Ivana Vrcić. Turinina 5 tel.Svedrović-Kilibarda Ljubinka. jb savjetnik Matea Radišić. 450 08 88 e-mail: notar-ranogajec@zg.hr Mate Juroš. 461 17 60. 238 36 41 e-mail: biljeznik-rotim@biljeznik-rotim. Trg J. jb savjetnik Igor Sudar.stefcic@zg.htnet.mail:notar. tel/fax. Škrlčeva 39. tel. jb vježbenik Ranogajec Branko.hr Picukarić Željka.htnet.com Marina Babić Katić.t-com. Draškovićeva 8. 377 95 00 e-mail: biljeznik-lj. Vukovićeva 11. 481 43 53 e-mail: kornelija. jb prisjednik Matko Ruždjak Jožica. jb prisjednik Maša Morić. 480 20 80. jb savjetnik Martinović Igor. 484 78 69.t-com. Boškovićeva 12. 615 51 90 e-mail: v.sabol@gmail. jb vježbenik Pučar Vesna. fax. Tratinska 79/I tel.hr Tina Čepo. Frankopanska 2A tel. jb prisjednik Vida Baranović.hr Jelena Maržić Benzia. 462 28 33 e-mail: jozica. 615 51 91. jb prisjednik Parlov Ivan. Kačićeva 9 tel.hr Biserka Hrvatin.tadic@zg. 481 05 35 e-mail: stjepan. jb vježbenik Štefčić Jasna. Prilaz Đ.hr Željka Belić.t-com.htnet. jb prisjednik Andrijana Plenča.htnet. Nikole Tesle 16. jb prisjednik Ivana Jerković. jb savjetnik Pejović-Fumić Lidija. jb vježbenik Nevena Cota.htnet. jb savjetnik Ivana Cicvarić. F. Miramarska 24 tel. tel. 485 46 90 e-mail: lpejovic@inet. tel/fax. fax. 231 01 30 e-mail:suzana. 377 65 60. 466 50 78 e-mil: senija.com .t-com. jb vježbenik Matijević Tomislav.matijevic3@zg. Ilica 139a tel. tel.t-com.hr Pandža Sanda.modrusan@zg.Kennedyja 6b tel.t-com. Deželića 23 tel.hr Iva Glamočak. 482 65 12 e-mail: jb-nikola.

jb prisjednik 52420 BUZET (052) Ivković Miodrag. 390 750 e-mail: zvonarek.hr Sabrina Kafedžić. tel. fax. tel. tel/fax. 388 85 17 e-mail:vodopija. 241 250 e-mail: notar. 611 73 03. jb vježbenik Zajec Vlasta.t-com.zivkovic-sincic@email.htnet.t-com.drazina@zd. 310 688 jb.t-com. jb savjetnik Hrvoje Benković. Rudeška cesta 173 tel.jasna.t-com. fax. Ul. jb prisjednik Mario Franjić. 485 27 07. Matice hrvatske 14. jb savjetnik Petar Kvakan. jb prisjednik Domagoj Balentin. tel/fax. I./fax.nazarevic@pu.culo.hr Sandra Naumovska.t-com. 487 60 71.dujmovic@gmail.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 66 Jana Pajić. jb prisjednik Sandra Marodi. jb vježbenik Katarina Krznarić.hr 43000 BJELOVAR (043) Čulo Poljak Marija. jb savjetnik . Trg kralja Tomislava 4 tel. G. fax.hr Kvakan Ivan.hr Nada Jukić.jb. jb prisjednik Tomislav Knez. 241 553.biljeznik.boras@ri.htnet.hr Latinka Ivošević. jb prisjednik Kristijan Krznarić. 487 30 60. jb prisjednik Alen Alić. 390 477 e-mail: ivan. Boškovića 21. Park Rudolfa Kropeka 2. jb prisjednik Tatjana Pavlic Blažon.hr Dijana Akrap.hr Krešimir Milas. A. 311 507 e-mail: jb-jasenka.hr 23210 BIOGRAD NA MORU (023) Kvartuč Dušan. tel. Milana Amruša 7/II. 242 145 e-mail: jb. 481 29 67 e-mail:javnobiljeznicki. tel.seskar@ri. tel. Trg E. 721 743. Trg J. Starčevića 5b.com Ivana Mrsin. 742 240 e-mail: notar-milas@os.biljeznik@cj.sanda@ck.javni. Dugoselska 12.t-com.javni. fax. tel. tel.hr 40000 ČAKOVEC (040) Crnčec Jasenka. 390 733 e-mail: kvakan.Kvaternika 2. tel/fax. jb vježbenik Jalšovec Sanda. K. jb prisjednik Anita Škurjanec. Trg Fontana 2.cengic. Miošića 28a tel.t-com. Valenta Morandinija 13. 241 952 e-mail: javni.hr Marina Sente.t-com.hr Anamarija Baljkas Hrgić. jb vježbenik 31300 BELI MANASTIR (031) Milas David. tel/fax. jb vježbenik Živković Iva i Škaričić-Sinčić Lada.jalsovec. tel.b.hr Marijela Antonac.martina. v.htnet.t-com. tel/fax. jb vježbenik Zvonarek Mirjana. 721 744 e-mail: snjezana.javni. 485 27 08 e-mail: vlastazajec@inet. 221 252 e-mail: biljeznik-markovic@bj.d.ljiljana.htnet.hr Kustić Marija. jb prisjednik Marodi Ivan. tel. jb vježbenik Žitko Jasna. jb prisjednik Zorić Jasna. jb vježbenik Ivona Tomičić.hr Dada Žitko.crncec@ck.htnet. jb savjetnik Kristina Mikulić. 383 021 e-mail: javni-biljeznik-dusan-kvartuc@zd.poljak@bj. Kralja Tomislava 39 tel.zitko@zg. fax. 231 13 31 e-mail: jb-j.marija.hr Sanja Lovrić. fax. fax. fax. Broza Tita 1 tel. jb prisjednik Natalija Batinac.hr Jelena Bogdan Kvakan. jb prisjednik 23420 BENKOVAC (023) Dražina Martina. jb prisjednik Margita Kozina Ištuk. K. jb savjetnik Tena Crnčec. 545 326 e-mail.hr 51219 ČAVLE (051) Vesna Šeškar. jb vježbenik Lovro Tomičić. Gajeva 2/IV. Š.t-com. Zvonimira 29.koko.biljeznik@zg.marodi@ck. Trg Alojzija Stepinca 14 tel. A.kustic@bj.hr Nevenka Šimac. Krešimira IV bb.682264. Poljička 12. Čavle 78.biljeznik@ck. Preradovića 8/I. Zrinskog 17 tel.m.hr Željka Tuškan Bregovac.zoric@zg. jb prisjednik Jelena Papić. R.617 64 71 e-mail: javnibin@inet.481 01 65.682261 e-mail: javni. Trg N. P.martina.hr Katarina Posavec. fax. tel/fax.htnet. 662 929 e-mail: notar-ivkovic@pu. jb prisjednik Valić Katica.hr Dujmović Martina.481 31 66 e-mail:notar. 388 85 16. tel.ured. Kovačića 6. jb savjetnik 52460 BUJE (052) Nazarević Snježana. Ul. 220 696 e-mail: j. jb vježbenik 51250 CRIKVENICA (051) Boras Koko. fax.t-com.biljeznik. jb vježbenik Žitko Janko. 695 712.t-com. jb vježbenik Vodopija Čengić Ljiljana. Obala P. 487 30 51 e-mail: ured@notar-valic.htnet. 742 242 . jb savjetnik Barbara Živković. fax.ivan. jb prisjednik Nikolina Gažić jb prisjednik Ivana Galić.notar.

tel/fax. A. 810 605 e-mail:javni. jb vježbenik 47250 DUGA RESA (047) Bišćanin Pešut Zdravka. Trg A.javni. 485 025 e-mail: ivo. jb prisjednik Mirna Franić.biljeznik.ured@biljeznik-mozara. Starčevića 11.htnet. jb prisjednik Iva Radović. jb vježbenik Dejan Elveđi. Trg Sv.t-com. jb savjetnik Radović Ivo.bilandzija@hi.htnet. jb vježbenik 22320 DRNIŠ (022) Buva Dijana.david. Vukovarska 17 tel.t-com. tel/fax. fax.biljeznik@gmail.com Iva Carić.peric@zg.htnet.hr Zdunić Boris. Trg M. tel. 632 527 e-mail: javni-biljeznik-d-djurdjevic@os. tel.hr Jelena Škrabo. tel/fax.hr 53000 GOSPIĆ (053) Fajdić Mile. tel/fax. Popa Frana Biničkog 10.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 67 43240 ČAZMA (043) Torbašinović Ljerko. jb vježbenik 43280 GAREŠNICA (043) Marko Bilandžija. 886 749.t-com. 357 946 e-mail: andjelko.javni.com 10370 DUGO SELO (01) Copić Krešimir.javni. tel. Trg Hrv.pesut@gmail.hr Renata Koščević.hr Ratinčević Pavao. Kaniška 9.biljeznik@si.luketic@bj.htnet. jb vježbenik 31326 DARDA (031) Marija Kovač.t-com.741 151 e-mail: mkovac. Amerikanska 3. 811 811 e-mail:simcic.hr 44430 HRVATSKA KOSTAJNICA (044) Pličanić Gordana.matulec@hi. Stjepana Radića 4. Vukovarska 24 tel. Vukovarska 19. Sv.hr 51300 DELNICE (051) Mihelčić Nikola. 357 777. S.hr Šimčić Ankica.8410079 e-mail: notar. 851 229 e-mail: javni.t-com. Trg K. tel/fax.t-com. Nikole Tesle 17a tel. Nine Marakovića 69.htnet.ivoradovic@optinet. jb vježbenik 43200 GRUBIŠNO POLJE (043) Luketić Ivo. Ul.hr Anto Lozančić.bronzan@gmail. 573 337 e-mail:mile. fax. tel/fax. tel/fax.ankica. jb prisjednik Perić Slavica. 311 943 e-mail: luce.htnet. 286 268 e-mail: jbm-cividini@kr. 412 644. jb vježbenik Marijana Živković.hr 20000 DUBROVNIK (020) Bronzan Luce. fax.vidjen@du. tel/fax. branitelja 1. Trg čazm. Radića 12.brac@os.biljeznik@kc.htnet.hr Zrnka Stamatoska. 813 891 e-mail: notar. jb prisjednik Ksenija Borček-Ptiček.hr Andreja Tanasković. tel/fax.Ivana Krstitelja 91.hr Marija Grivičić.htnet.com Natalija Pavlović. fax. Gupca 25.stanic@du.hr 48350 ĐURĐEVAC (048) Matulec Darko. fax.ratincevic@os.t-com. tel/fax.biljeznik@os.htnet.t-com. jb vježbenik 31400 ĐAKOVO (031) Brač Nikola. Vukovarska 22 tel.G. Bana Josipa Jelačića 7.cop@bj. Kralja Tomislava 2.biljeznik.biljeznik@sk. 277 56 21 e-mail: notar-slavica.bukovac. jb vježbenik Matea Šagarjelo.dijana.Pape Ivana Pavla II 9/I. tel/fax. jb prisjednik Marijana Milković.Matoša 3. jb savjetnik Vesna Stručić. fax. 311 566 e-mail: niksa. 333 512 e-mail: notar. jb savjetnik . kaptola 9 tel. 822 186 e-mail: jb-pavao. 638 570. 815 136 e-mail:crnov. fax. tel/fax.hr 44400 GLINA (044) Bukovac Marina.hr Nina Burić. Ulica pape Ivana Pavla II 8. tel/fax. Dragutina Domjanića 1.t-com. 886 593 e-mail: buva.plicanic@sk.fajdic@gs. tel/fax. jb savjetnik Marija Dajak. Dr A. jb prisjednik 31540 DONJI MIHOLJAC (031) Đurđević Dinko. jb prisjednik Ines Matijević.hr Nada Pirjać. J.841075.t-com.darko. jb prisjednik Mozara Nikša. Tomislava 1.Jurja 1.htnet. Zorića 8 tel. 532 476 e-mail: notar.javni. 492 050 e-mail: biljeznik. 574 862 e-mail: javni-biljeznik-zdunic@gs. fax. 275 44 79 e-mail: kresimircopic@yahoo. 772 342. jb vježbenik Viđen Nikša.hr 49240 DONJA STUBICA (049) Cividini Marija. tel/fax.hr Belma Pličanić.hr Crnov David. 882 625 e-mail: marina. 227 040 e-mail: ljerko. i A.torbasinovic@bj.hr Maja Baković.hr Iva Markov. 277 56 20. jb vježbenik Stanić Anđelko. 638 574 e-mail: jb.com 43500 DARUVAR (043) Čop Mladen. 411 292. 811 812 e-mail: javni-biljeznik-nikola-mihelcic@ri. tel/fax. Starčevića 20 tel.

jb savjetnik 49290 KLANJEC (049) Čižmek Mirko.t-com. tel. Žuknica 1b. Ružić Mirko. Nazora 6.mavrinac@ri. jb prisjednik Tušek Višnja. 232 333 e-mail:j avni-biljeznik-donika@st. jb vježbenik 21260 IMOTSKI (021) Ujević Petar. Moslavačka 12. A. 288 86 88 e-mail: marijan. Braće Kazić 7.hr Morana Kasun.htnet.hr Sandra Rekaš.htnet. tel. 615 920.htnet. jb savjetnik Pavlović Ronald.hr Ivana Širanović Vulić.htnet. tel. jb prisjednik Vedrana Žitnjak. Obala kralja Tomislava 26 tel.t-com.zaja@ka. Trg Matka Laginje 1.hr Petra Fabijanović. 221 674 e-mail: ruzic. tel.simunic.hr Žaja Blanka. tel.hr Tatjana Perić.htnet.hr Danijela Marković.hr Ivana Lipošćak.ujevic@st. Dijankovečkog 9 tel. Kovački prolaz 25. 271 218 e-mail: visnja.biljeznik@ri. jb prisjednik Bubaš-Magličić Nina. I. Nazora 6. fax. jb prisjednik 51215 KASTAV (051) Mavrinac Radosna.hr Martina Majcen. jb prisjednik 47000 KARLOVAC (047) Antić Ivanka. Dr Franje Tuđmana 50.volaric@zg.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 68 32236 ILOK (032) Šimunić Tomislav.bubas-maglicic@ka. 600 605 e-mail:jb-plavetic@ka. Opatička 5. Bernardina bb tel/fax. Domobranska 6.sc.681 500.htnet. fax. tel.augustinovic@ka.biljeznik@ri. tel. jb savjetnik Dijana Radečić. tel. jb prisjednik Rozika Dajak. tel.cujec@si. jb savjetnik .htnet. jb savjetnik 21216 KAŠTEL STARI (021) Donika-Stanojević Joško.htnet. G. 550 331 e-mail: mirko.t-com.miskovic@vk. 520 536 e-mail: katunar. 676 500 e-mail: jb-mira. tel. 615 940 e-mail: notar. jb prisjednik Kristijan Trinajstić.flego.hr 20260 KORČULA (020) Kaliman Ivna. Jelačića 5 tel/fax. 373 064 e-mail: damir. tel. Z.blanka. jb vježbenik 44320 KUTINA (044) Malačić Mira. Trg bana J.hr 22400 KNIN (022) Čujec Josip. Križevačka 5. 622 755 e-mail: notar-bakrac@kc. 622 440 e-mail:notar-pavlovic@kc. Baltićeva 4 tel.ostovic@kc.t-com. Ante Starčevića 17.hr Ines Antić. 628 39 69 e-mail: notar-stjepan.t-com.javni. I. fax. 844 262 e-mail: notar. 590 300 e-mail: javni. 626 817 e-mail: ljubica. 289 007 e-mail:davorka. 289 700. jb prisjednik 51500 KRK (051) Katunar Zrinski Miljenka. 691 070 e-mail: notar.t-com.hr Ostović Marina. jb prisjednik Emina Vukelić. Kovačića 2.hr Sandra Turčić. jb prisjednik Martina Mrzlečić. jb vježbenik Plavetić Snježana. Josipa Šipuša 1.malacic@sk.hr Marko Šimunić.htnet. 615 466 e-mail: jb-zeljka. fax. 681 700. 682 890.petar.htnet. tel/fax. tel. 670 001 e-mail: javni.hr Tina Puškaš. A. 782 104 e-mail: nada.papac@kc. Hrvat.htnet. 623 820 e-mail: marina. Gundulićeva 8 tel.htnet. fax.htnet.htnet. tel. tel.hr 42240 IVANEC (042) Šagi-Belcar Nada.hr Antonia Torma.ilok@email. 715 758 e-mail: ivna-kaliman-javni-biljeznik@du.Ladislava Šabana 5.sagi-belcar@vz.biljeznik. V.hr Tranfić Željka.biljeznik. 615 466 e-mail: jb-marina.hr Ana Benko Budja. Nemčića 1/I.htnet.tranfic@hi.tusek@gmail.hr Andrea Nikolić.com Željkica Skalički. Tvrtkova 3. Ljudevita Gaja 8.t-com. tel.hr Andrej Pavešić.zrinski@hi.htnet.mirkojavni.t-com. Trg mira 11.htnet. 616 111 e-mail: nina.versic@kc. tel/fax.hr Martina Lučić. tel.branitelja 11 tel. V. tel/fax. 662 673 e-mail: josip. 271 340 e-mail: jb-natasa-jelic. Šetalište Sv. jb vježbenik mr. tel.t-com. jb vježbenik 48260 KRIŽEVCI (048) Jelić-Veršić Nataša.hr Papac Ljubica. jb vježbenik 51221 KOSTRENA (051) Flego Davorka. Ak.hr 10450 JASTREBARSKO (01) Volarić Stjepan. jb prisjednik Augustinović Marina. jb vježbenik 10310 IVANIĆ GRAD (01) Mišković Marijan. Nemčića 4a.bjelcic@kr.cizmek@kr.antic@post.hr 48000 KOPRIVNICA (048) Bakrač Nikola. jb vježbenik 49000 KRAPINA (049) Bjelčić Damir.

JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 69 Medić Mato.mato@. fax. Trg pl.hoblaj@ck.hr 51513 OMIŠALJ (051) Kućar Neven. 861 753 e-mail: jb-radoslav. fax.htnet. Miroslava Krleže 27. tel.ljerka. tel. jb vježbenik Terković Branko. 612 092 j. 681 154 e-mail: biljeznik-nikolic@du. 525 444 e-mail: biljeznik-m.godzirov@os. jb prisjednik 52466 NOVIGRAD (052) Aleksandra Micelli .jb. v. 520 401 e-mail: bozo.biljeznik.hr Patricija Radetić. 361 961 e-mail: notar.brcic@ka. Milana Prpića 65. Četvrt Ž. 4. Braće Vidulić 2-6. Vladimira Nazora 23. jb prisjednik Marta Jakotić. 852 013 e-mail: notar-udovicic@pu. 284 362 e-mail: petar.841 126 e.htnet. tel.hr 47300 OGULIN (047) Brčić Mirjana.mandic@hit-com. Ul.jb A.d.hr Lejla Ritoša Horvat.ante. tel.htnet.hr Hrvojka Kuzle.mokry-uroic@sk. svibnja 533 br. tel. jb savjetnik 42240 LUDBREG (042) Radašić Kruno. fax.pejkovic@inet.mail: javni. 681 177 e-mail: notarvedranplecas@gmail. jb vježbenik Šuran Nataša. Mihalovića 2. jb vježbenik Mandić Ljerka.htnet.hr Valentina Žugec. Ul. jb vježbenik 33515 ORAHOVICA (033) Novačić Antun. Šetalište M. tel. 757 043. tel. jb vježbenik 31500 NAŠICE (031) Godžirov Boris. 205 244. Korzo Vinodolskog zakona br.hr Kenan Hadžiomerović. jb prisjednik 51415 LOVRAN (051) Radmila Mandić.t-com. fax. tel/fax. Zagrebačka 2 tel.hr Plećaš Vedran. 612 093.hr Dražen Orešković. 1. 615 100 e-mail: boris.hr Anja Pejković.vidovic-dzidic1@vz.htnet.vukovic@st.barbic@hi. 851 142 e-mail:javni. Braće Radića 6.hr Filip Marković.suran@ri.htnet. jb prisjednik Pejković Ante.htnet.Tomislava 3/I. jb savjetnik 35400 NOVA GRADIŠKA (035) Jelinić Stanka.terkovic@hi.sk. 612 244. Trg braće Radića 8a.branko. 601 515 e-mail: javni. e-mail: jelena. Starčevića 9. 630 288 e-mail: dubravka.medic. 205 243 e-mail: nada. Dražojevića bb tel/fax.htnet.hr 21310 OMIŠ (021) Vuković Radoslav. tel.tadic1@kr. tel/fax. Oriovčanina 18/1.hr 49243 OROSLAVJE (049) Tadić Petar. tel/fax. Karla Dieneša 3.biljeznik. tel/fax.djerek@sk. 233 047. jb prisjednik 51259 NOVI VINODOLSKI (051) Tus Jelena.b@vz.j. Pejačevićev trg 11. 543 300 e-mail: notar. Stjepana Radića 7.radasic. 363 388 e-mail: javni-biljeznik-s.biljeznik.hr Hana Hoblaj. Trg K. tel.hr Čekada Lara.htnet.hr Ivna Godžirov. tel/fax. fax.hr 52220 LABIN (052) Udovičić Rita. 271 738 e-mail: jb-natasa.neven. 851 141. jb savjetnik 21300 MAKARSKA (021) Barbić Ante. tel.hr 44330 NOVSKA (044) Ante Đerek. 50A. 272 955 . Rudarska 7 . tel. jb savjetnik 40315 MURSKO SREDIŠĆE (040) Hoblaj Ruža. jb vježbenik Mokry-Uroić Dubravka. jb prisjednik Lora Pejković.zima@sb.hr Lidija Bačani.htnet.kucar@ri. I. Trg kralja Tomislava 5. jb vježbenik 20350 METKOVIĆ (020) Pandža Joško.hr Iva Medić.hr Lana Kusturić Škurla. jb prisjednik Zima Dražen. 245 503.htnet. Kneza Trpimira 2a. Trg kralja Tomislava 7. jb vježbenik 51419 OPATIJA (051) Hrvojka Kuzle.t-com. Tita 35. jb vježbenik 51550 MALI LOŠINJ (051) Marković Božo. 615 500 e-mail: notar-a.t-com.tus@ri.htnet.v.htnet.d. 674 336 e-mail: jb-antun-novacic@vt.htnet. tel/fax. tel. 810 125 e-mail: kruno. tel/fax.hr Nino Rojnić.jelinic@sb.hr Domagoj Strinavić. 272 939.biljeznik. Trg Pozzetto 19 tel.t-com.htnet. Zelenice 18/I. jb vježbenik Marija Habuda.hr Morana Čavka Markiš. tel/fax.markovic@ri.htnet. jb prisjednik Antonija Škarda. 711 280 e-mail: javni-biljeznik-kuzle@ri. jb vježbenik 42220 NOVI MAROF (042) Vidović-Džidić Nada. 293 426 e-mail: notarlovran@ri. 683 525 e-mail: javni.b. 726 232 e-mail: info@notar-micelli. Maršala Tita 80 tel. tel.htnet. 615 257 e-mail: notar. Put mora 1.hr .hr Anamarija Arapović Vranješ.htnet.com Jure Plećaš. Ul. fax. Maršala Tita 75/I tel. Trg L. tel. jb savjetnik Ana Maria Micelli.drazen. fax.htnet.

616 905 e-mail: elizabeta. Neretvanskih gusara 12.hr 52000 PAZIN (052) Blečić Marija. Trg slobode 2.com Lana Albert Majstorović.ivic.marta 1.biljeznik.hrvatin@os. 202 204 e-mail: notar-mirjana. prisjednik Pahović Đordano. 201 277 e-mail: jbdumancic@yahoo.213 213 e-mail: sustic.hr Marijan Paulišić.hr 23290 PAG (023) Škunca Elizabeta.biljeznik@os. 272 551 e-mail: niko.hr Rok Verica.blecic@pu. jb prisjednik Jasminka Pavlov.peric@inet.hr Ivana Kovačević. tel/. tel/fax.hr Šustić Hrvatin.t-com. 412 905 e-mail: dubravka. Dragutina Lermana 6 tel. 433 258 e-mail: marija. tel/fax.htnet.com 44317 POPOVAČA (044) Greblo Vladimir. jb vježbenik Ivana Kronšteter. Kapucinska 17/I tel. jb vježbenik Hrvatin Marija. 214 660.htnet. Trg Kralja Tomislava bb tel/fax. Hrvatske Republike 31b.mail: simasek. jb prisjednik Pavelić-Musa Zdenka. 650211 e-mail: javni. tel. tel/fax.biljeznik@os. Trg A.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 70 31000 OSIJEK (031) Arambašić Biserka. Ul.natasa@hi.hr 52440 POREČ (052) Ferenc Tanja. jb prisjednik Šimašek Zlatko. jb vježbenik 10451 PISAROVINA (01) Barbarić Petar.zderic@gmail.greblo2@optinet. 200 808 e-mail: pavelic-musa. jb vježbenik 34000 POŽEGA (034) Bagarić Niko. Sv.javni.t-com.hr 20340 PLOČE (020) Žderić Tomislav.htnet.arambasic@os. tel/fax. jb prisjednik Perić Lidija. tel/fax. jb prisjednik Brekalo Ante. Vijenac Paje Kolarića 2.verica@gmail.htnet.mandica.hr Domagoj Brekalo. Primorska 2. 8. jb vježbenik Jeromela Mauša Nataša. jb prisjednik Rahela Kovačić.Trg Stjepana Radića 4/I. 442 163 e-mail: notar-pahovic@pu.htnet. jb prisjednik Marija Šarić.popovic@os.hr 34550 PAKRAC (034) Grgurić-Rukavina Dubravka.htnet.ferenc@pu.hr Sumba Peček. fax.skunca@zd.htnet.biljeznik.biljeznik@os. 670 323 e-mail: biljeznik.htnet.javni. 700 707.biljeznik@zg. 251 640 e-mail: biljeznik-vcelik@po. jb prisjednik 44250 PETRINJA (044) Antoš-Kovačićek Višnja.biljeznik.hr Marjana Kirin. 205 211 e-mail: javni.hr Sabina Parencan. Trg grofa Erdedya 28. Kapucinska 25/I.hr Janjić Dora. jb savjetnik Kokić Anamarija. Florijana 6. tel/fax.rok.t-com.hr Marijana Perić. Dr.hr Tijana Belac. 214 661 e-mail: notar. 612 281. jb prisjednik 47280 OZALJ (047) Tea Ivić. jb prisjednik . 428 210 e-mail: jb-tanja. fax.hr Ksenija Hudeček. fax. jb prisjednik Vedran Borić. tel.t-com.biljeznik. Županijska 13. 201 110 e-mail: lidija. 206 605 e-mail: tatjana.Včelik Mario. 452 905. 621 111 e-mail: biljeznik. jb prisjednik Borić Mirjana. tel.grguric-rukavina@po. Dinka Trinajstića 2 tel/fax.t-com. tel/fax. 215 650 e. Truhelke 3.tea@ka.t-com. tel/fax. 313 152 e-mail: javni. Trg slobode 3/I. tel/fax.hr Kovačev Tatjana.htnet. tel/fax.hr Vjenceslav Arambašić.hr Tina Kalac.hr Mijo Perić. 670 771 e-mail: vladimir. Zrinskih i Frankopana 15.sc. jb prisjednik Aleksandra Kolev. Trg Joakima Rakovca 5. jb prisjednik Maksimiljan Pahović.hr Marina Mlinarić. Trg bana Jelačića 6.htnet. Europske avenije 4. Franje Tuđmana 7 tel/fax. 801 561 e-mail: jburedbam@email.hr 33405 PITOMAČA (033) Anđal-Mlinarić Brigita. 732 048 e-mail: javni. 272 332. jb prisjednik Deana Matković.t-com.zlatko.com Marijan Dumančić.hr Ljiljana Vodopija.kovacev@os. tel/fax.boric@os. tel/fax. tel/fax. tel. 202 200.antos-kovacicek@sk. Kapucinska broj 23/I .brekalo@po.Starčevića 10.ante.t-com. 814 587 e-mail: jb-visnja.bagaric@po.t-com. 621 544 e-mail: jb-marija.petarjavni. Podmir bb tel. tel.hrvatin@pu. jb savjetnik Popović Mandica. fax. fax.t-com. 204 027 e-mail: amkjavni. jb prisjednik Antonija Rako. Jože Šurana 6. Jakova Gotovca 13 tel. Vrt J.fax. 629 18 69 e-mail: barbaric. jb savjetnik Morena Gojtanić. jb vježbenik Dumančić Dragica.t-com.htnet. tel. jb vježbenik mr.

hr Ivan Regvat.t-com. jb prisjednik Ivan Beletić-Tatić. tel. jb vježbenik Ćuzela Vesna. Flanatička 10.grozdanic-dekleva@ri.cuzela@globalnet. jb savjetnik Kopić Nansi. tel.hr Snježana Horvat Paliska. Korzo 22.hr Vesna Matković. Rudolfa Strohala 3.hr Jelena-Kristina Cindrić Bačac. 522 377 e-mail: jb-mirna. jb vježbenik Krajcar Denis.htnet.hr 52100 PULA (052) Crljenica Alida. jb prisjednik Ana Sabljak.panjkovic@ri.pejnovic@ri.Florijana 20. tel/fax. 522 316 e-mail: notar.v.t-com.7 tel. 211 260 e-mail:sonja.htnet. Ciottina 5. fax.legovic@ri. tel. jb prisjednik Sablić Dorčić Marina.paic-cerin@notar-cerin. tel. tel.hr Danijela Miloš. 646 200.mail: notarpula@pu.perkovic@pu.hr Sandra Bilić. jb prisjednik 51000 RIJEKA (051) Banić Miroslav. jb savjetnik Nataša Babić.hr Danijela Diković Komadina. 336 727 e-mail: notar. Glavna 26.hr Vedran Franković. 212 513 e-mail: notari-borcic-sokolic@ri. tel/fax. jb vježbenik Grozdanić-Dekleva Marija.htnet. Smareglina ul. tel/fax.javni bilježnik.zaklinamarinkovic@hotmail.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 71 40323 PRELOG (040) Balaban Marijan.sablic-dorcic@optinet. jb prisjednik Zvonka Beg Kvaternik. Trg Sv. 380 804 e-mail: marina. tel/fax. 323 409 e-mail:notar.skira@pu. 322 922. 494 169 e-mail: biljeznik. fax.hr Pliško Mirna.hr Robert Beletić.obrovac. jb prisjednik 49218 PREGRADA (049) Gordana Večerić. jb prisjednik Danijela Duran Šunić. Mletačka 2. jb vježbenik Tena Kopić. jb savjetnik Martina Klarin.htnet. Korzo 18. 645 062 e-mail: ljiljana. jb vježbenik Pejnović Stevan.t-com.t-com. jb prisjednik Nikolina Božić.blazeka@inet.hr Loris Baričević. 330 532 e-mail: jb-paravic@ri. 321 052 e-mail: notar. jb prisjednik Sunčica Žužić Kovačić. fax. M. 215 315 e-mail: notar. jb prisjednik Željko Valenta. Kostelgradska 9 tel/fax. tel. jb prisjednik Branka Šarić. jb prisjednik Mario Brajdić. Anticova 9/I. tel.hr Željko Bašić.hr Duško Bambić. Korzo 35/I. Korzo 4/II. jb prisjednik Miroslav Kutlača. fax.hr Nada Jovanić.plisko@hi. jb savjetnik Marina Paić-Čerin. 215311. Gnambova 2/II. jb vježbenik Marinković Žaklina. 215 625 e-mail: notar-crljenica@pu.t-com.balaban@optinet. 544 755. Fiorello la Guardia 25 tel/fax. jb vježbenik Paravić Darko. fax. 212 665 e-mail: jbvll@ri.t-com. jb savjetnik Marin Jugovac. 725 498 e-mail: javnibin@inet.krajcar@pu.com Panjković Velibor.htnet. 210 511. tel/fax. Jurja Žakna 4b. jb prisjednik Vesna Perković. jb savjetnik Marin Bartulović.nansi@pu. Školjić 2. jb prisjednik Silvija Perišić. Ćirilometodske družbe 1. fax.hr Mladen Meničanin. tel. jb savjetnik Smojver-Bašić Anđelka.d. jb vježbenik Legović Gordana. tel/fax. 213 097 e. 339 686. tel. fax. jb prisjednik Marko Vitasović. 645 155 e-mail: marijan.htnet. 217 808 e-mail: notar. fax. jb savjetnik Andrej Pudelko.htnet. 377 884 e-mail: irpaveli@inet.Laginje 2. jb prisjednik Blanka Kosjek Rumora. jb prisjednik Katarina Datković. Mali Palit bb. 335 890 e-mail: jb-andjelka-smojver-basic@ri.hr Andreja Pavleković.hr Veronika Fućak Zvonarić. Olge Ban 8. jb prisjednik .hr Blažeka Ljiljana. tel/fax.hr Milena Čehajić. jb prisjednik Amira Predovan. jb savjetnik 51280 RAB (051) Radić Ermina. tel. jb prisjednik Kristina Jurčić. 322 969 e-mail: notar. tel. br. jb vježbenik Lovrović Lečić Vera. tel/fax. jb vježbenik Branka Ramić. jb savjetnik Perković Divna. 317 370.htnet. Ante Starčevića 4. jb savjetnik Borčić Jadranka i Sokolić-Ožbolt Olga Užarska 28-30/II.hr Petar Banić. tel/fax. 317 076 e-mail: velibor. jb savjetnik Ivan Dobrović. 214 783 e-mail: notar. jb savjetnik Obrovac Skira Sonja. tel/fax. 217 505. jb prisjednik Kukučka Ivan.t-com.d.hr Marija Butković. 338 114 e-mail: miroslavbanic@inet. jb prisjednik Maja Crljenica. Ribarska 2/2.hr Draženka Pičuljan.

t-com. 449 467. tel/fax.biljeznik. 522 723 e-mail:natalija. jb prisjednik Valentin Jakovac.hr 35000 SLAVONSKI BROD (035) Bračun Miroslav. Krešimira IV br. jb prisjednik Marija Čukelj. jb vježbenik Mirjana Škarica. Ul. 440 616 e-mail: javni biljeznik. jb prisjednik 33520 SLATINA (033) Krpačić Mato. 200 88 28 e-mail: ignac. Trg Lj.hr Romac Ana. 523 694 e-mail: ivan.remenaric@email. 840 197 e-mail: rino.t-com.javni. tel/fax. jb savjetnik Čubelić Šimac Sanja.hr Ana Huserik Zujić.hr .ledic@zg.htnet. Franje Tuđmana 7 tel/fax. fax. 445 805. jb prisjednik Kraljičković Ivica .hr Leo-Mario Pavić.t-com. Ninska 1. 449 468 e-mail: mioslav.biljeznici.htnet. jb vježbenik Vuger Ignac. 338 72 45 e-mail:biljeznik. tel/fax. 205 82 88. 200 55 17 e-mail: jav.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 72 Švegović Vesna. Trg pobjede 10.hr Maja Tomazinić Grahovac.Posavskog 3 tel. jb prisjednik Kristina Župančić. N. Trg kraljaTomislava 10 tel. Pavlinski trg 17. i A.t-com. Ul.htnet.biljeznik@sk. jb vježbenik 21230 SINJ (021) Delonga Vladimir. i A.hr Katarina Oreč.sanja@sk.Ante Kravar. jb prisjednik Darja Kaleb Gavran. 200 05 82. fax.hr Joško Pervan. S.t-com. tel/fax.bracun@sb. Carera 20.cergar@zg.hr mr.b. fax. 410 299 e-mail:nada.t-com.hr Blanka Marjanac. Titov trg 10. tel/fax.hr Domagoj Ocvarek.hr Vrsalović Zoran.t-com.htnet.zoran.hr Eda Biondić. 550 665 e-mail: biljeznik-krpacic@vt. S i A. jb prisjednik Zvonimir Bračun.Jožinec Ljubica Trg K. fax.htnet. jb savjetnik 44000 SISAK (044) Briševac Imprić Gordana. tel. 825 900 e-mail: vladimir. jb prisjednik Marković Ivan. 445 833 e-mail: lukacevic.htnet. Trg Sv. 522 909 e-mail:gordana.samobor@zg. Gajeva 35 tel. 881 759 e-mail: notar-vrban@gs. 338 72 43.t-com.sc.vrsalovic@ri. Trg pobjede 19 tel.simac. 523 363 e-mail: ivica.hr Ana Gerić.ruza medunic@sb. fax. Karlovačka c. jb vježbenik Ledić Sanja.com Marijana Buljan. Put Petrovca 12/2 tel. 818 051 e-mail: notar-dusic@pu. 200 55 52.hr Dubravka Leljak Hršak. 336 62 10 e-mail: javni. tel/fax.htnet.hr Remenarić Slavko. Radića 1 tel/fax. fax. 332 65 86.batusic-slogar1@zg.hr Medunić Ruža.t-com.Quarantotto bb. fax. Vladimira Ruždjaka 8 tel.vuger@zg.t-com.hr Ana Podoreški.t-com.t-com. tel. Radića 25 tel/fax. Matije Gupca 30 tel.hr Mira Relić. 826 022 e-mail: ANAROMAC971@gmail. 332 65 87 e-mail:notar-palinic@zg. 823 081. jb prisjednik Iva Kemec. fax. Tomislava 13/I. P. 322 211. 335 753 e-mail: javni-biljeznik-vesna-svegovic@ri. jb prisjednik 10360 SESVETE (01) Batušić-Šlogar Zinka . jb prisjednik Čečatka Robert-Anton.Radića 6/6 tel. fax.. 205 82 99 e-mail: zinka. jb prisjednik Andrija Vuger. tel. jb prisjednik Andrea Batelić.impric. Trg pobjede 22.hr Tatjana Burić.mario@sb.cecatka@st.kraljickovic@sk. 3 tel. S.htnet. tel. 201 02 91 e-mail: milka. Josipa 9. tel/fax.delonga@st. jb savjetnik Lukačević Mario. Korzo 40.htnet.tel.zujic@pu.hr Javorka Zaplatić. S.brisevac. 830 008. 521 228 e-mail: j. 322 393 e-mail:javni. fax. fax. jb prisjednik Stojanović Natalija. Trg dr. 200 55 50. jb prisjednik Zujić Rino. Radića 34 tel/fax. jb vježbenik Čergar Milka.hr Dragutin Habulin. 2. jb vježbenik Katarina Ivančić. jb prisjednik Palinić-Čulin Sandra. jb vježbenik 52210 ROVINJ (052) Dušić Davor.stojanovic@sk. fax. jb prisjednik 10430 SAMOBOR Frković Gordana .t-com.hr Elvira Belošević.hr Morana Erak Dušić.htnet. 522 708. jb savjetnik Ana Žigrović. 404 140 e-mail: robert-anton. Ninska 3.biljeznik.markovic@sk.cubelic.kemec@sb.htnet.i A. jb prisjednik Daniela Vuković. jb vježbenik Kemec Nada . jb prisjednik 53270 SENJ (053) Vrban Zvonimir. 449 498.

fax.htnet. Mažuranićevo šet. Vladimira Nazora 15 tel. Škrape 53.Radića 79a.mila. 630 555.t-com.v.zoja. Kneza Lj.vuletin@si. Ivana Gundulića 44/II tel/fax. 485 776.hr Ivana Barišić. Hrvatske bratske zajednice 3a tel.jurisic@st.hr Nenad Bekavac. jb vježbenik 21000 SPLIT (021) Bilan Vedrana.hr Damir Mikolčević.hr Šarić Ilija.helena. jb prisjednik Maja Maleš Talaja.hr Dunja Brajčić. Puljiz Zoja.hr Yvonne Zlatar Šunjić.htnet. 772 943 e-mail:dalibor. jb vježbenik Ivana Brkljačić Malenica. fax.hr Ana Vukojević. tel/fax.hr Sandra Jelavić. rata 27b tel. 339 888.milic-strkalj@st. 322 455 e-mail: javni.hr Neven Nakić. fax. 371 442 e-mail: biljeznik-makelja-suljic@st. 480 341.biljeznik@st. Kavanjinova 4 tel. 331 819 e-mail: javni.hr Kornelija Valjan.t-com.htnet.htnet.t-com. Domovinskog rata 11 tel/fax. jb prisjednik Čipčić Mila. 482 509 e-mail: jasna.hr Snježana Felzer-Puljiz. jb vježbenik Milić-Štrkalj Zrinka. 330 025 e-mail: notar-lucev@si. 321 505 e-mail: jb.Starčevića 5.marija. Mažuranićevo šetalište 14. jb prisjednik Zlokić Ante. jb prisjednik Dragun Helena.ivancic@st.t-com.hr Marko Pavičić. jb prisjednik Ivana Miletić.hr Vesna Ogorevc.t-com. Poljana kneza Trpimira 6 tel/fax.plenkovic@st. fax. fax. jb prisjednik Ivana Bradarić. 339 890 e-mail: teo. jb vježbenik Popovac Mirjana. Obala Hrv. jb prisjednik Bradarić Ivan.hr Karabotić-Milovac Teo. 13. 534 528 e-mail:jb-slobodan-zlokic@st. jb prisjednik Kovačević Borica. jb prisjednik Lučev Igor.htnet. 347 000 e-mail: jb.t-com. jb prisjednik Vesna Radovan.htnet. tel. Gundulićeva 20.kovacevic@st. S. jb savjetnik Mr.biljeznik. fax.hr Makelja-Šuljić Jagoda. Domovinskog rata 3. Klaićeva poljana 3 tel. tel/fax. tel.puljiz@hi. jb prisjednik Igor Buzdovačić. jb savjetnik 22000 ŠIBENIK (022) Malenica Ljiljanka. jb prisjednik Jagoda Vuković.hr Ana Zaninović Popovac. Kralja Zvonimira 75. jb vježbenik Ana Čvrljak.htnet. preporoda 9 tel/fax. 213 190 e-mail: javnibiljeznik. jb vježbenik Rubić Mira. 348043 e-mail: jb-mira. tel/fax.hr Matijana Paradžik. 348 104 e-mail: jb.hr Dražen Makelja. jb prisjednik Lucija Bulja. Hrvatske mornarice 1B tel.hr Marko Vuletin. jb prisjednik Matačić Jasna.bilan@st.t-com.hr 10380 SVETI IVAN ZELINA (01) Rački Branka.t-com. jb prisjednik Irena Šimunović. 213 286 e-mail: javni. Trg Ante Starčevića 14/II. 331 812. 206 09 37 e-mail: branka.malenica@si. 772 948. Ratac 2.htnet.hr Vesna Maretić. jb vježbenik Kekez Nevenka. jb prisjednik Marinko Šutić.htnet. tel/fax. tel. fax. 765 547 e-mail: jadranka. 212 096 .karabotic-milovac@st.biljeznik. 480 358 e-mail: saric.kekez@st. 322 361 e-mail: biljeznik.racki@zg. fax. jb prisjednik Jurišić Boško.bosko. tel/fax.hr Dinko Martinović . sc. 362 497 e-mail: jb-borica. 345 859 e-mail: notar-ivan-bradaric@st.pavlovic@st.htnet. tel/fax. Rok bb.hr Pero Berić. tel/fax.kuzmanic@st. jb savjetnik 21460 STARI GRAD (021) Plenković Jadranka. Šimićeva 2. tel/fax. jb prisjednik Šuško Ante. nar.ljiljanka. jb prisjednik 21300 SUPETAR (021) Kuzmanić Ervin.ilija.hr Snježana Ludvajić.htnet.htnet. jb prisjednik Vuletin Vojislav. Kralja Zvonimira 85. jb savjetnik Nakić Nevenka. tel.t-com.htnet. 530 902. jb prisjednik Sunčica Vuletin. jb savjetnik Pavlović Dalibor.hr Vinko Bukić. 317 401 e-mail: javni-biljeznik-m.draun@st.biljeznik. tel/fax. 210 548 e-mail: jb.t-com. 380 122 e-mail: notar. tel. 530 988 e-mail:javni.rubic@st.susko@hi. Posavskog 17/I. jb vježbenik .javni. Domov.nakic@hi.cipcic@email.popovac@st.matacic@st.htnet. e-mail: ervin. Sv. 322 495. A. Fra Stjepana Zlatovića 18.htnet. Velebitska 26.hr Ivan Rački. 485 255.biljeznik. tel/fax.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 73 21210 SOLIN (021) Ivančić Marija. 212 265 e-mail: nevenka.htnet. tel/fax.

mail:notar-marko. fax. tel/fax. 211 400.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 74 21220 TROGIR(021) Biuk Željena.hr Velebita Erkapić. jb savjetnik Anita Krvavica. tel/fax. jb prisjednik Emilija Ivetić. tel.klier@vz. jb prisjednik Ivana Švegar.stimac@vz. jb savjetnik Mendeš Marijan. fax.hr Zvjezdana Tafra Roguljić. fax.hr Lidija Metlikovec.htnet. jb prisjednik Bojana Štrlek Voćanec. 663 555 e-mail:notar. Duga ulica broj 10/I. 320 015 e-mail: jagoda. Mihanovićeva 2 tel. tel/fax.benc@vz. Trg slobode 1 tel.t-com. Trg B. 622 52 66 e-mail: notar-malekovic@zg. jb prisjednik Mirna Rob. jb prisjednik 10410 VELIKA GORICA (01) Jurlina Marko. tel/fax.hr Nikola Perković. jb prisjednik Blanka Štivičić. jb prisjednik Ana Pavković.mircetic@zg. 212 214 e-mail: melanija.t-com.hr Janica Plantak.biljeznik@vz. jb savjetnik Grgić Jelena. 623 25 83 e-mail: nives. jb savjetnik Sabine Živković. fax. 334 235 e-mail: kovac-mirodar-javni-biljeznik@vk.jurlina@zg. 212 812. tel/fax.trstenjak@gmail.hr 33000 VIROVITICA (033) Filipović-Kovačić Dubravka. Matije Gupca 1/I tel/fax. jb vježbenik Mirčetić Nives.hr Jasminka Vrba.dubravka. fax.mladineo@hi. Šopa 41.htnet. 743 464. Franjevački trg 17.biljez@vt.ema. jb savjetnik Vajdić-Sevšek Jagoda. 334 221 e-mail: jb-miric-zelimir@vk. Duga ulica 8.javni.grgic-notar@email. Vladimira Nazora 13.htnet.com Ana Brezovec.hr Andreja Levatić Marin. fax.hr Iva Brazda. Andrije Kačića Miošića 2 tel/fax. 300 550. 210 329 e-mil:madjaric. 338 285. jb prisjednik Sunčica Gložinić.t-com.biljeznik. jb prisjednik Anita Lovrić.hr Bernarda Meštrović. 885 397 e-mail: zeljana.sevsek-vajdic@vz.cmrlec-kisic@vz. Trg K. 300 552 e-mail: stjepan. jb vježbenik Duić Melanija.duic@vz.com Vulić Nikola. J. Pavlinska 5.htnet. 212 558.t-com.htnet. jb vježbenik Maleković Ivan.hr Martina Begović.com Fabiana Kliman. jb prisjednik Barbara Viličić.Antuna Mihanovića 26. 201 323. jb vježbenik Žanko Petar. jb prisjednik 31550 VALPOVO (031) Gagro Ružica. 338 050 e-mail:nikola.800-635 e-mail: nadj.biuk@st.hr Tomislava Komesarović.107.htnet. fax.javni. 650 100. 211 400 e-mail: rankica.gagro@os.hr Maja Gagro Bošnjak.hr 42000 VARAŽDIN (042) Benc Rankica. Anina 2 tel. jb prisjednik 32100 VINKOVCI (032) Kovač Mirodar. jb prisjednik Željka Poljak Tuholjak. jb prisjednik 52470 UMAG (052) Krajina Željko. 622 52 77. jb prisjednik Lana Pavković Rendić. Kapucinski trg 2/I tel. 622 21 23.bojana.hr Ema Nađ. fax.brigade HV 3 tel. Matije Gupca 1/II.t-com. tel. jb vježbenik Martina Galeković.zanko@st. jb vježbenik Maja Grgurić. 6. tel/fax. 211 699 e-mail: biserka.htnet.hr Marija Peručić Jošić. jb prisjednik Jelena Plantak. Slavka Kolara 1 tel/fax.t-com.htnet. fax.r. fax.htnet. 885 330 e-mail: notar.Tomislava 39 tel.hr Željka Brlek-Margetić.hr Jasenka Pjevac.vulic@vu.m. jb savjetnik Natalija Kaselj. tel/fax. Trg kralja Tomislava 10. fax. tel/fax.htnet.htnet. 212 833 e-mail: jb. 743 463 e-mail: notarumag@gmail. 726 850 filipovic-kovacic. jb vježbenik Vajcl Alen.koraljka. Trg kralja Tomislava 7 tel.t-com. 211 662.spevec@zg. jb vježbenik Trstenjak Stjepan.htnet. 625 11 06 e-mail: jb.hr 21480 VIS (021) Mladineo Margarita. jb vježbenik . fax.hr Danira Margeta-Nuber. Vrazova 8c tel.t-com.alen.javni. N. Šetalište Stare Isse 2. Vij.ranka.hr Lana Mihinjač. 622 10 97. 621 38 69.tel/fax. 338 118 e-mail:javni. jb vježbenik Rauš-Klier Zvijezdana. jb savjetnik Mađarić Koraljka. tel.vajcl@gmail. jb savjetnik Štimac Bojana. Braće Radića br.petar. 622 15 52 e. 650 190 e-mail: jelena. jb vježbenik Spevec Ranka. 718 088 e-mail: jb. jb prisjednik Anica Krnić.biljeznik@vt.htnet. Trgovačka 1. jb savjetnik Martina Ivek. jb vježbenik Čmrlec-Kišić Biserka. 200 672 e-mail: zvjezdana-raus. Šokčevića 1. jb prisjednik Iva Zadrović. tel.

bartolek. Kovačića 2/I tel.htnet. 331 45 94.hr 21276 VRGORAC (021) Kristić Ivan. 675 160.rata 3 tel. I. 221 168. fax. jb vježbenik . 501 197 e-mail: vlasto. jb prisjednik Ivana Stočko. 213 000 e-mail: darija. Zrinsko Frankopanska 38 tel.htnet.t-com.3.pucic@pu. jb vježbenik Tereza Jurlina.t-com.hr Jadranka Kramar.htnet. 279 28 92 e-mail: javni.podgajski@kr. 832 793 e-mail: marosevic-kata-jb@vk.hr Mišković Pavica.koretic@si. sc.t-com. 314 665 e-mail: notar. jb vježbenik 52341 ŽMINJ (052) Patricia Pucić. 427 852. tel/fax.hr Dragana Marčina. 331 45 93 e-mail:javni. 312 166 e-mail:suzana.pozaic@kr. 846 530 e-mail: biljeznik. jb vježbenik Mišković mr. jb prisjednik Mirta Adžija. 427 854 e-mail: notar.hr Doroteja Mendek.hr Grigillo-Ramljak Darija.hr Konstantin Dika. jb savjetnik Kovačić Jelica.hr Ksenija Gambiroža. tel. tel/fax. 098 448 795 e-mail: ivan.300646. Dr Franje Tuđmana 5 tel.hr Ivana Gadža Beganović. Pazinska 2/h.biljeznik@vk.arambasic@vk. poginulih branitelja bb tel/fax.htnet.hr Kolega-Zubčić Alkica. 413 304. 311 111 e-mail: notar-davor-miskovic@zd.hr Branislava Jovanović. Tržna 12. Baltazara A. tel/fax.jelica. 441 989 e-mail: jb-boro. 231 481 e-mail: emil. jb savjetnik 32270 ŽUPANJA (032) Kaluđer Mladen.htnet.kristic@st. jb prisjednik 49210 ZABOK (049) Martinić Javorka. Ul.javni.biljeznik@vu.hr Sanja Tokić. 331 08 76 e-mail: ivan.hr Duška Uzelac.t-com.t-com. fax.t-com. Ul. jb prisjednik 23000 ZADAR (023) Emil Brkić. fax.dubravka.t-com. 231 383.hr Vedrana Kliman. tel/fax. fax. Braće Vranjanin 9. tel. 440 944 e-mail: aljosa. Davor. fax.t-com.htnet. jb prisjednik Grdović Silvana.hr Josipa Zubčić. tel/fax.sabora 5. Obala Juričev Ive Cote 27 tel.martinic@kr.hr Hrvoje Marošević.adzija@zg. jb vježbenik Marčina Vera.javni. 421 278 e-mail: kovacic. G. jb prisjednik 49250 ZLATAR (049) Bartolek Zvonimir.htnet. Don Ive Prodana 4.hr Marija Karalić. tel/fax.hr Lidija Kolombo. Trg Slobode 2. fax. Trg Kralja Tomislava 1. 441 644. 443 331 e-mail: notar. tel/fax.biljeznik. jb prisjednik Ana Svorcina. 331 08 75. 441 988.hr Podgajski Vlasto. jb prisjednik 22211 VODICE (022) Gojanović Aljoša. 830 130 e-mail: kaludjer.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 75 52463 VIŠNJAN (052) Poropat Anka.t-com.poljak@os. jb vježbenik Marošević Kata.hr Ana Mikulić. 467 077 e-mail: djurdjica. Zagrebačka 15a.hr 32000 VUKOVAR (032) Arambašić Boro.poropat@hi.gojanovic@si.grigillo-ramljak@zd.htnet.hr Pozaić Đurđica.brkic@zd.biljeznik. tel. Stjepana Radića 42b tel/fax.net Jelena Skoblar. Veliki Kraj 59. jb prisjednik Ore Vojislav. fax.300648 e-mail: silvana. Matije Gupca 47/I.biljeznik. jb prisjednik Goran Marčina. Ul. 300 900 e-mail: notar-zubcic@zd. fax. 112.Domovin.hr 10340 VRBOVEC (01) Koretić Dubravka.biljeznik.grdovic@zd.brigade br. jb vježbenik Igor Bojić. tel. jb prisjednik Ana Ramov.mladen.hrabra@zd.marcina@zadar.t-com.t-com. 221 152 e-mail:javni.zvonimir@kr.t-com. jb prisjednik Filip Zubčić. Mihovila Klaića 7 tel/fax. Krčelića 15 tel. tel/fax.estera. 319 167 e-mail: pavica.t-com. fax.miskovic@zd. tel/fax. Trg slobode 1. Dalmat. jb prisjednik Poljak Estera. tel/fax. Tina Ujevića 13. 466 808 e-mail: javni.vore@vu.htnet. jb vježbenik 10290 ZAPREŠIĆ (01) Adžija Ivan. Matije Gupca 70 tel.t-com. jb savjetnik Hrabra Suzana. Veliki Kraj 54.

iz Vinkovaca. javna bilježnica iz Pregrade.JAVNI BILJEŽNIK 37 2012 | 77 IN MEMORIAM   Želimir Mirić.  Irma Pavelić. preminuo 15. na Mirogoju u Zagrebu. na gradskom groblju u Vinkovcima. pokopana 27. Pokopan 18.. u 73. lipnja 2012. javni bilježnik u miru. . kolovoza 2012. lipnja 2012. godini.