You are on page 1of 92

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE 2007.

GODINE

Sarajevo, septembar 2008. godine

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE

2

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE

PREDGOVOR
Pred Vama je još jedno izdanje publikacije „Zdravstveno stanje stanovništva i organizacija zdravstvene zaštite u Federaciji BiH 2007. godine“ koje Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ažurira i publikuje svake godine, kao jednu od svojih obveza prema Vladi i Parlamentu FBiH. Obrađeni i analizirani podaci u ovoj publikaciji ukazuju na to da je zdravlje stanovništva Federacije BiH slično drugim zemljama, determinirano različitim demografskim, geografskim, kulturnim i tradicijskim specifičnostima, koje su u sklopu tranzicijskih društveno-ekonomskih promjena različitim mehanizmima utjecale na zdravlje cjelokupnog stanovništva naše zemlje. Trendovi vodećih uzroka smrtnosti i oboljevanja s jedne strane a dinamika promjena unutar zdravstvenog sustava s druge strane, jasno argumentiraju aktuelnost po mnogo čemu kritičnog perioda po zdravstveni sustav Federacije BiH kao dinamičnog sektora zajednice. U vezi s tim, uloga javnog zdravstva i jeste da ukaže na neophodnost stručne evaluacije efikasnosti reformskih intervencija u dosadašnjem periodu radi definiranja jasnih ciljeva i prioriteta, smanjivanja razlika u zdravstvenom stanju između populacionih skupina, i postizanju jednakosti u dostupnosti zdravstvene zaštite. Također, ne smijemo zanemariti da živimo u vremenu kada se pored jačanja kolektivne svijesti zajednice o značaju zdravlja, puno pažnje poklanja i ličnoj odgovornosti za vlastito zdravlje, nužnosti zdravijeg načina života i izmjeni loših životnih navika. Nažalost, rezultati populacionih istraživanja ukazuju na još uvijek nepovoljne trendove životnih navika i značajnu prisutnost faktora rizika po zdravlje stanovništva u Federaciji BiH, zbog čega naglašavamo potrebu za sistemskim preventivnim programima, kao i intersektorijalnim intervencijama promocije zdravlja. Sistemska implementacija i uspostavljanje trajnih mehanizama finansiranja preventivnih programa i kampanja promocija zdravlja predstavlja efikasnu investiciju u očuvanje i unapređenje zdravlja stanovništva i dugoročno reduciranje troškova zdravstvene zaštite usljed oboljenja i stanja uzrokovanih nezdravim životnim navikama i nekotroliranim faktorima rizika iz okruženja. Konačno, kako briga za zdravlje nije samo pravo i obaveza zdravstvenog sustava, već cjelokupne zajednice, nadamo se da će definirane preporuke o prioritetnim mjerama unapređenja zdravlja stanovništva sadržane u ovoj publikaciji, naći svoj put do lokalne zajednice, vlada i skupština kantona/županija, Vlade i konačno Parlamenta Federacije BiH, kao relevatniih subjekata za donošenje strateških odluka o zdravlju stanovništva u Federaciji BiH.

s.r. Prim. dr Zlatko Vučina

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

3

GODINE 4 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.

.... 15 3.............2 PRIMARNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA .......................................................................................5 Mine i neeksplodirana ubojita sredstva ..............................................3........ 39 3.......................................................................................................................... 21 3.................2..3.................. 49 4................................................................................................................................ GODINE SADRŽAJ PREDGOVOR .......................................................................................................................................................................7 Jonizirajuće zračenje .............. 56 5....................................................................................................3.................3.............1 DEMOGRAFSKI POKAZATELJI ............................................ DEMOGRAFSKI I SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJI ...3............ GLAVNE ODREDNICE ZDRAVLJA ............2............... 35 3............. ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE............................................1.... 64 6..............3..................... 11 2............................................................................................................... 64 5................3................................ 56 5............................................................................................................6 Saobraćajni traumatizam..............................................4 Zdravlje žena....................................................................................................................................................3 Povrede kao uzroci smrti ...4 Dojenačka smrtnost .......... 17 3................................................................... 21 3...........................................................................................1 Ishrana i fizička aktivnost ....................................................................................................................... 15 3.....................................1 Voda za piće.... 28 3...........................................................................................................1 Zdravlje djece ......................2...........2 Specifični mortalitet ..............................3 Otpadne materije ..................................................................................................................1 MORTALITET (UMIRANJE) ............... 20 3................................................................4 Zdravlje zuba i usta........ alkoholizam..................................................................1 Opći morbiditet .....................................................................................................................................5 JAVNO ZDRAVSTVO .................................... 15 3........2 Hronične nezarazne bolesti.................................... 46 4........................... 20 3..4 PRIVATNA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA .........................................................................................2 Bolesti ovisnosti (pušenje................3 Zdravlje stanovništva starosti 65 i više godina........................................................................................................................2..................................................................................................................................................................................... 12 2............................ 88 8.....................3....................................................3.......................................................................................... 67 7.........................................................3 ZDRAVLJE POJEDINIH POPULACIONIH GRUPA STANOVNIŠTVA ............................................................................................. 33 3............2 Zrak............................................ 44 4.............................................................2 MORBIDITET (OBOLJEVANJE) ....................................................................................... 50 4................................................. 3 1...3 BOLNIČKA ZDRAVSTVENA ZAŠTITA ............................ 54 4............. 35 3....................................................................... ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA ....................................... 53 4............................. 90 IZVOR PODATAKA ..4 Higijenska ispravnost hrane .......................................................... droge i psihotropne substance) .... 42 4.................... 12 2................... 13 3..........2 SOCIO-EKONOMSKI POKAZATELJI.............................3 OKOLIŠ I ZDRAVLJE ................................................3......................................................................................................................................2 ŽIVOTNI STIL I NAVIKE ............................... 48 4.............................................................................................................................3 Zarazne bolesti i imunizacija ...............................................................................................................................................1 Opći mortalitet ..2 Zdravlje stanovništva starosti 19-64 godine ................................ 21 3...........1............................................................. 91 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 5 ............................................... 44 4.............. 54 5.................................................................... ZAKLJUČCI................................................2........................................................... 57 5...................................................................................................................................... 62 5.............................ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.. 44 4......................................2.............................. UVOD .... 44 4...........1......... 49 4.............................................................. 41 3..............................................1 ZAPOSLENI U ZDRAVSTVU ..................... 51 4................................... PREGLED ODABRANIH POKAZATELJA PO KANTONIMA ..............1....................................3...........1 SOCIOEKONOMSKE ODREDNICE ZDRAVLJA ......................................................................................................... PREPORUKE ......

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE 6 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .

povreda i uzroka smrti Obiteljska/porodična medicina Primarna zdravstvena zaštita Javno zdravstvo Jugoistočne evrope Projekat tehničke pomoći za socijalno osiguranje Svjetska banka Svjetska zdravstvena organizacija Termoluminiscentni dozimetri Vakcinalno preventabilne bolesti World Health Report/Svjetski zdravstveni izvještaj Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 7 . GODINE SKRAĆENICE BDP/GDP FBiH FMZ FZS ICCIDD Bruto domaći proizvod Federacija Bosne i Hercegovine Federalno ministarstvo zdravstva Federalni zavod za statistiku Međunarodni savjet za kontrolu poremećaja nastalih usljed jodnog deficita ITM KP FPH-SEE MKB OM PZZ PH-SEE SITAP SB SZO/WHO TLD VAPB WHR ZZJZ FBiH Indeks tjelesne mase Krvni pritisak Forum javnog zdravstva Jugoistočne evrope Međunarodna klasifikacija bolesti.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.

GODINE 8 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.

svi uzrasti SDR.2 Ukupni troškovi u zdravstvu 6.7 … 5% RIZIKO FAKTORI Prosječno 28% Prosječno 28.89 951. samoubistva.09 201. maligne neoplazme.000 STANOVNIKA I KORIŠTENJE ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Doktori. 14.8 19.4 137.3 1.3 510.16 171.8 51.5 951.6% Prosječno 37% Muškarci 32% Muškarci 40% Muškarci 49% Žene 23% Žene 18.24% 9.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. 17. Litvanija.8 Zdravstveni tehničari/sestre 547. Latvija.9 0. Slovačka i Slovenija) ** Podaci SZO.2 0.9 12. svi uzrasti SDR.5 Stomatolozi 40.31% 6762USD 11.08% 4.*** 0-14 god. 14. 18.2 Bolnice (na 100. bolesti cirkulatornog sistema.000 stanovnika Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 9 . Poljska.5 0.9 Farmaceuti 42.2% Žene 30% Gojaznost (odrasli) Prosječno 21% RESURSI /100.2 338.06 15.9 3.63/100.8 0.3 73.82 13.29% 65+ god.6 (%GDP-a) * Podaci SZO. baza podataka HFA (53 ZEMLJE članice EU) ***Podaci se odnose na javni sektor Pušenje (odrasli) 8.9 42.00 371. GODINE ODABRANI POKAZATELJI ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE ZA 2007.3 73.4 Prosječna dužina ležanja (dani) 8.03% 65+ god. ukupno 261.5 720.6 14.3 ZARAZNE BOLESTI Incidenca 0.7 674.6 3. svi uzrasti Zarazna i parazitarna oboljenja AIDS klinički dijagnosticiran HIV incidenca Tuberkuloza: Incidenca Dojenačka smrtnost (na 1000 živorođenih) Pokrivenost imunizacijom DTP3 Mršava djeca starosti 0-5 godina (težina u odnosu na visinu) ČLANICE EU DO 2004 ili 2007.000 stanovnika) 2.2 9.64 7.5 7.9 90. Rumunija.000 ZDRAVLJE DJECE I MLADIH 8.78% 65+ god.9% 9.1 58. baza podataka HFA (članice EU do 2007.86% 11. svi uzrasti SDR.9/100.2 23.75 15.3 50.13 455.3 … 8. DEMOGRAFSKI Procjena broja stanovnika GDP per capita (u USA $) Stopa nezaposlenosti Živorođeni /1000 stanovnika Stopa fertiliteta Očekivana dužina života (WHR) SDR svi uzroci i sve dobi SDR.7 1.3 dana 10.821KM/stanovniku 47.6 12.7 8. Malta. su: Bugarska.2/100 000 46.1 FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE 2007.8USD 8. šećerna bolest.3 349. Češka.4 9. Estonija. Kipar. Mađarska.000 2.6 MORTALITET: Standardizirana stopa smrtnosti (SDR)/100.5 73. GOD * 0-14 god.5 700.85 29602.2 176.5% 5% 1. 15.6 Doktori opće prakse 102 68.9 Bolnički kreveti 643.0 Godišnji prijemi (na 100 stan) 20.35 493.84 939.1 48.8 EU REGION** 0-14 god.GOD. 14.1 939.2% 1.

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE 10 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .

GODINE 1.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. kao respektabilnim statističkim pokazateljima. sve brži razvoj tehnologija i edukacije. Aktuelnost trenutka u kojem se nalazi većina zdravstvenih sistema danas jeste povećanje broja sektora koji se bave pitanjima zdravlja i sve kompleksniji odnosi između njih. Izmjene nastale tranzicionim trendovima u socijalnom. sve veći nivo očekivanja. poplave. promjenljivu pod uticajem različitih faktora u zajednici. kao novi izazovi u okviru globalne tranzicije zdravlja. sve manje finansijskih sredstava. Pored teške socioekonomske situacije tu su i brojne globalne prijetnje zdravlju: prirodne katastrofe (potresi. požari. UVOD Prijetnje po zdravlje stanovništvu Federacije Bosne i Hercegovine su mnogobrojne. rezultati populacionih istraživanja o životnim navikama i stilu življenja predstavljaju značajnu osnovu za definiranje mjera za obezbjeđenje efikasnog sistema zdravstvene zaštite orijentirane na prevenciju bolesti i promociju zdravlja. te epidemije novih zaraznih oboljenja šire u regionu i svijetu (SARS. nesreće (radiološko-hemijske. Zdravlje predstavlja dinamičnu zdravstvenu. starenje stanovništva. S druge strane. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 11 . kako za stručno argumentiranje promjena neophodnih u organizaciji resursa unutar zdravstvenog sistema tako i afirmaciji koncepta zdravlja. Zdravlje i zdravstvena zaštita ne rješavaju se isključivo unutar zdravstvenog sistema i ne mogu se posmatrati odvojeno od socijalnih. socijalnu i ekonomsku kategoriju. zahtjeva i potreba. Vrijednosti činjenica sakupljenih u izradi analize zdravstvenog stanja stanovništva su velike. biološke i druge). i kulturnom okruženju uticale su i na izmjenu koncepta zdravlja i zdravog življenja. ekonomskom. globalno zatopljenje). političkih i kulturnih pokazatelja koji značajno utiču na sliku zdravlja. ekonomskih. ali i drugih problema vezanih uz zdravlje populacije u zajednici. jačanja individualne odgovornosti za zdravlje i uloge zajednice u strateškom planiranju i kordinaciji svih sektora bitnih za pitanja zdravlja. Procjena zdravstvenog stanja se bazira na nadzoru i analizi svih determinanti zdravlja koje ostavljaju traga na trendovima vodećih uzroka smrtnosti i oboljevanja stanovništva. Daleko iza nas su ostala poimanja koncepta zdravlja u duhu istorijskog "odsustva bolesti SZO" dok je dostizanje potpunog psihofizičkog zdravlja postalo odraz vlastitog poimanja zdravlja uvjetovanog različitim faktorima unutar zajednice. Jedna od osnovnih funkcija javnog zdravstva je da vrši procjenu trendova zdravstvenog stanja stanovništva i organizacije zdravstvene zaštite sa ciljem unapređenja zdravstvenog sektora i zajednice u cijelini. Zdravstveno stanje stanovništva nije samo zbir ocjena zdravstvenog stanja pojedinaca nego je odraz cjelovite slike o stanju zdravlja i bolesti. ptičija gripa i druge). intenziviranje „zaboravljenih“ i pojava novih bolesti.

1 1.3 9.4 8. godine. društveni.3) Osnovna odrednica ukupnog kretanja stanovništva je prirodno kretanje. 2004. 2006.5 9.3‰.1 2 0 2003.9‰. godini ima izrazito nepovoljnu vrijednost i vodi u prirodnu depopulaciju tj. a porastom učešća osoba starih 65 i više godina (14.3 8 9. nešto je niža nego u 2006. Prosječna gustina naseljenosti je iznosila 89 stanovnika/km2.9 9.3 8. kao odraz starenja stanovništva.7 8 7.0‰ u 2007. sociološki i drugi faktori.3 Natalitet Mortalitet Prirodni priraštaj Dojenač ka smrtnost Kao posljedica pada stope nataliteta i fertiliteta i laganog porasta stope mortaliteta. od čega je 193 umrle dojenčadi. Dojenačka smrtnost (umrla dojenčad) Stopa dojenačke smrtnosti je u 2007. na površini od 26. U 2007. stanovništvo Federacije BiH pripada kategoriji regresivnog stanovništva sa manjim učešćem djece starosti 0-14 godina (18.1%). DEMOGRAFSKI I SOCIOEKONOMSKI POKAZATELJI 2.8 9.428 stanovnika. 2007. (1. uz značajne razlike među kantonima (od 3. a rezultat njihovih međusobnih odnosa je prirodni priraštaj (višak broja rođenih nad brojem umrlih).6 8.7 1. godine 12 10 10 8.5 km2 prema podacima Federalnog zavoda za statistiku (FZS). godini. 2005. kulturni. Kao i prethodnih godina. čije su bazne komponente biološki procesi rađanje (natalitet) i umiranje (mortalitet).110. bila je identična onoj iz 2006. GODINE 2. godini bilježila nisku vrijednost od 8.9 8.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.1%) u odnosu na prethodne godine.359 stanovnika. tj. Opća smrtnost (mortalitet) kao negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva Stopa opće smrtnosti je imala srednju vrijednost od 8. U 2007.3 1 7. Prema polu. (Grafikon 1) 12 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . Natalitet (rađanje) kao pozitivna komponenta prirodnog kretanja stanovništva Federacija BiH već duže vrijeme spada u zemlje sa niskim natalitetom. godini stopa nataliteta je iznosila 9. odnosno 113 više u odnosu na 2006. godini. godinu.1 Demografski pokazatelji Na teritoriji Federacije BiH u 2007.-2007. živjelo je 2. žene su činile 51% stanovništva. godini na području Federacije BiH rođeno je 21. prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i sa vrijednošću od 1. Prirodni priraštaj Grafikon 1: Prirodno kretanje stanovništva u FBiH od 2003. U istom periodu je umrlo 19. Uz njih. na prirodno kretanje stanovništva snažno djeluju ekonomski.9 6 4 2.3‰ u Bosanskopodrinjskom kantonu).715 djece. 1. veći broj umrlih od broja rođenih.328.2.5 8.3‰ i bilježi lagani i kontinuirani porast posljednjih godina.6‰ u Posavskom do 17.

za 2007. godini je bila visoka i iznosila je 47. što znači da još uvijek postoji proširena reprodukcija (obnavljanje) stanovništva. mladi. ekonomska i politička prava koja su osigurana drugima). U pozadini ovog leže povećanje nejednakosti u dohotku. godini je veći nego prethodnih godina. 12 12.821KM po stanovniku.3% su žene. Prema podacima FZS. (5) Prosječna neto plaća u Federaciji BiH u 2007.1 8.3 8. godini vitalni indeks (broj živorođenih na 100 umrlih).0 8.2 9. nezaposlenost.65KM.0 7. pregled po kantonima 14. ali je za isto vrijeme porasla i vrijednost potrošačke korpe potrebnih proizvoda i u 2007. Godišnji prosjek broja zaposlenih u Federaciji BiH u 2007. što predstavlja povećanje od 6. istraživanja su pokazala da socijalna isključenost i dalje predstavlja izuzetan problem u Federaciji BiH.0 10. Uzroci socijalne isključenosti su siromaštvo.8 8. godinu je iznosio 4. još uvijek ima vrijednost iznad 100. do 2007. očekivana dužina života pri rođenju za muškarce je 72.24%.2% u odnosu na prethodnu godinu. (“isključen” znači biti ostavljen izvan većinskog. bruto domaći proizvod (BDP) bilježi stalni rast posljednjih godina.000 i ova pojava je evidentirana u svim kantonima. 2. što utiče na zdravlje stanovništva. Hercegovačko-neretvanskom. GODINE Grafikon 2: Prirodno kretanje stanovništva u FBiH u 2007.3 7. tačnije 111. Očekivana dužina života Prema procjeni Svjetske banke. Najviše su ugrožene starije osobe. što predstavlja povećanje od 12.6%) nego muških (17.0 6. Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10. situaciju usložnjava činjenica da je broj nezaposlenih osoba u Federaciji BiH od 2001. prema procjeni. Međutim. (4) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 13 U FB iH . godini.2 8. Od ukupno radno sposobne populacije u FbiH 42.2 9.676. godini je iznosila 508.2 8. obrazovanje. U procesu harmonizacije sa EU u segmentu socijalne politike. obrazovanju i zdravstvu. godini je povećana u odnosu na prethodnu godinu i iznosila je 662.7 9. osobe sa invaliditetom. godine povećan za više od 80.1 Natalitet Mortalitet ns ko -s an sk i Po sa vs ki Tu zl Ze an ni sk čk i oBo do sa bo ns js ki ko -p od Sr r in H ed js er ki nj ce ob go o sa va ns čk ki one Za re pa t v dn an oh sk er i ce g ov Ka ač nt on ki Sa ra je vo Ka nt on 10 Najviša stopa nataliteta je zabilježena u Srednjobosanskom i Kantonu Sarajevo (10. jedna četvrtina (BIH).0 4. kojih je.3% više u odnosu na 2006. kao pokazatelj smjera reprodukcije stanovništva.2 Socio-ekonomski pokazatelji Socio-ekonomske promjene imaju značajan uticaj na zdravlje stanovništva. Stopa nezaposlenosti u 2007.4 10.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.9% u odnosu na 2006.2%0). te raseljene osobe.1 a za žene 77.0 U 2007. godinu. više samačkih ženskih domaćinstava (28.459 nezaposlenih osoba ili 4. jer je svaki drugi stanovnik na neki način socijalno isključen.5 6. te biti uskraćen za socijalna.2%) bila zaposlena.3 6.5 10. Ali.6 9 9.4 9 7. za isti period je registrovano 370.6 8. evidentirano je 413.3 godine. (5) Situaciju usložnjava i porast broja samačkih domaćinstava.0 0. Prirodni priraštaj je imao negativnu vrijednost u Posavskom.0 5.3%). Bosansko-podrinjskom.10 KM. godinu. čak.0 2.0 10. a gender i etnički uzroci djeluju dodatno. a mortaliteta u Posavskom kantonu (Grafikon 2).8%. od kojih je samo jedna trećina (29.

800). Pismenost odraslih Kao indirektan pokazatelj pismenosti odraslih. procenat kombiniranog upisa na svim nivoima obrazovanja od 71. čime je Federacijija BiH svrstana u zemlje sa visokim humanim razvojem (visok HDI je >0. što je za 6% manje nego u 2006. GODINE Prema podacima Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica. Posljednji dostupni podaci anketom provedenog mjerenja životnog standarda (LSMS) su pokazali da oko 15% stanovništva Federacije BiH ima standard ispod opće granice siromaštva. godini status raseljenih osoba je odobren za 54.853 lica koji su civilne žrtve rata i 48. (4) 14 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.6%. na području Federacije BiH se kontinuirano smanjuje broj raseljenih osoba. kao kombinovano mjerenje očekivane dužine života. godina zabilježen rast plata i penzija. ipak. koji iznosi 99. Stopa trajnog rizika od siromaštva prema polu je podjednaka. što se odražava i na zdravlje stanovništva. težina siromaštva je ostala ista. godinu) pokazuje da je HDI imao visoku vrijednost od 0. godine učešće penzionera u ukupnom broju stanovnika je iznosilo 14.7%.3%.3%. te se nejednakost povećala. može poslužiti (korigovani) podatak o pismenosti žena starosti 15-24 godine iz MICS3 istraživanja. stopa pismenosti odraslih osoba od 97. Sve navedeno doprinosi pogoršanju socio-ekonomskog statusa stanovništva Federacije BiH.308 osoba sa invaliditetom.331osobu/ lice. Prema podacima Federalnog ministarstva rada i socijalne zaštite. godini. dostignutog obrazovanja i standarda mjerenog BDP-om. Na ovo su uticali pokazatelji prosječne očekivane dužine života pri rođenju procijenjene na 74.816. a što je direktno povezano sa zdravljem stanovništva. u Federaciji BiH je registrovano 9.5% ukupnog stanovništva. U 2007. Porast stope izdržavanog stanovništva je značajan problem za finansiranje zdravstvene zaštite.6% i visina BDP-a. Ovo je značajan demografski pokazatelj. pokazuje da je. kao i mjera starenja stanovništva i udjela izdržavanih lica u ukupnoj populaciji. što znači da je skoro svaki drugi stanovnik mlad ili star da bi radio. Posljednji podatak (za 2004. (6) Iako je u periodu 2001-2004. te broja zaposlenih. Podaci o broju ratnih vojnih invalida nisu bili raspoloživi. Indeks humanog razvoja (HDI) Indeks humanog razvoja (HDI). Stopa izdržavanog stanovništva (Dependency ratio) Stopa izdržavanog stanovništva u FBIH u 2007.7 godina. postignut određeni napredak. Prema podacima Federalnog zavoda za penzijsko i invalidsko osiguranje krajem 2007. godini je iznosila 47. što predstavlja 2.

nešto više muškaraca (51.0%). Tabela 1: Vodeći uzroci smrti stanovništva Federacije BiH u 2006. te visokom prevalencom nezdravih životnih navika. zdravstveno stanje stanovništva Federacije BiH je karakterisano značajnim demografskim promjenama.0 Stopa/ 100. Vodeći uzroci smrti u 2007. djeluje na smanjivanje ukupnog broja stanovnika. pa je opći mortalitet. 3. tako i društveno-ekonomski faktori. uz morbiditet.7 19.3%). Za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva se koriste negativni pokazatelji zdravlja. ZDRAVLJE STANOVNIŠTVA Kao i prethodnih godina.7 45 841 3 4. MKB) 2006.1 Mortalitet (umiranje) 3. GODINE 3. a posebno mortalitet dojenčadi. Zdravlje stanovništva Federacije BiH je i dalje višestruko nepovoljno jer uz ranije postojeće zdravstvene probleme se pojavljuju i novi. kao i za zdravstvenu i socijalnu politiku zemlje. (Tabela 1). Navedeno je direktna posljedica visoke prevalence faktora rizika.0 34 606 2666 18678 5 3. kao i pokazatelji nedavnih istraživanja.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Visoko su pozicionirana i endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani (4.3/1. kretanje stope mortaliteta. godini je umrlo 19.3 36 744 4 4. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku.000 453 160 1060 3 5. Stopa općeg mortaliteta ima srednju vrijednost od 8. od kojih su dostupni mortalitet (umiranje) i morbiditet (oboljevanje). i 2007.428 stanovnika.0 32 786 4 4.000 432 153 Broj 10546 3714 Rang 1 2 2007.4 100 26 115 803 643 2898 19428 5 3. nalazi (R00-R99) Endokrina i metabol. u 2007. služi za ocjenu efikasnosti zdravstvene zaštite.1. Poglavlja 10. kao negativna komponenta prirodnog i ukupnog kretanja stanovništva. oboljenja sa por.3 14.1% učešća. Indeks (%) 54.1 Stopa/ 100.9 100 27 124 834 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 15 . MKB Oboljenja cirkulatornog sistema (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97 ) Simptomi.000 stanovnika i u laganom je porastu posljednjih godina. pa su tako skoro tri četvrtine svih uzroka smrti iz ove dvije grupe.1 Opći mortalitet Mortalitet. Stopa mortaliteta je odraz djelovanja bioloških. te porasta učešća hroničnih bolesti u oboljevanju stanovništva.5%) nego žena (48. Na ovo utiču kako biološki (dobna struktura stanovništva).5%). znaci i nenormalni klinički i lab. godini. kao i prethodnih godina. značajnim prisustvom hroničnih oboljenja.2 14.3 19. značajan pokazatelj životnog standarda. su oboljenja cirkulatornog sistema (54. Također. ekonomskih i zdravstvenih faktora. Druge po rangu su neoplazme sa 19. godini (po poglavljima 10. u ishrani (E00-E99) Oboljenja respiratornog sistema (J00-J99) Ostali uzroci mortaliteta Ukupno umrlih Broj 10038 3564 Rang 1 2 Indeks (%) 53.

4 57. srčani zastoj (I46) i kardiomiopatija (I42) iz grupe drugi oblici srčanih oboljenja.2 9.. znakova i nenormalnih kliničkih nalaza među vodećim uzrocima smrti stanovništva (4. Bugarska Grafikon 4: Vodeći uzroci smrti (po oboljenjima) u FBIH 2006.2 2007. na 100. te maligna neoplazma bronha i pluća (C34). (Grafikon 4) 60 70 16 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . Federacija BiH ima sličnu vrijednost stope kao okolne zemalje. 2006.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Indeks strukture Ostali uzroci smrti Maligna neoplazma bronha i pluć a (C34) Sr č ani zastoj (I46) Akutni infarkt miokarda (I21) Kardiomiopatija (I42) Moždani udar (I63) 0 5. zbog čega je Zavod za javno zdravstvo FBiH pokrenuo aktivnosti na poboljšanju kvaliteta podataka mortalitetne statistike. vodeći uzroci smrti u 2006. GODINE Učešće simptoma.3 10 20 30 40 50 56. Grafikon 3: Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) za sve uzroke i sve dobi.1 4.6 11.5 9.5 8. Veliko je učešće i nepoznatih uzroka smrti.9 10.3%) ukazuje na loš kvalitet podataka mortalitetne statistike. god. (Grafikon 3) FBIH Albania Hrvatska Evropski region EU prosjek zemalja č lanica do 2004. akutni infarkt miokarda (I21) iz grupe ishemičnih oboljenja srca.000 stanovnika (Procijenjeno stanovništvo) Slovenija 680 700 810 842 927 945 1056 0 200 400 600 800 1000 1200 Poredeći standardizirane stope smrtnosti za sve uzroke i sve uzraste. Kao i prethodnih godina. godini su moždani udar iz grupe cerebrovaskularnih bolesti (I60I69). i 2007.1 9. i 2007. ili 2007.9 10.3 7.

što je povezano sa načinom života.4 Srčani zastoj (I46). srčani zastoj (10. (Grafikon 6) Ostali uzroci.8 Inzulim ovisni diabetes mellitus(E10).0%) i moždanog udara (9. godin. godini. te inzulin ovisni dijabetes. 11.9 Mortalitet od bolesti cirkulatornog sistema Pet vodećih uzroka smrti od bolesti cirkulatornog sistema u 2007.i Indeks strukture Akutni infarkt miokarda (I21) 10.8%). 6.0% Grafikon 6: Vodeći uzroci smrti kod žena u FBiH u 2007.6% U 2007. 54.5% učešća. 10. GODINE 3. kardiomiopatija (11. Indeks strukture Moždani udar (I63). akutni infarkt miokarda (I21) i ateroskleroza (I70).7% Srč ani zastoj (I46) 9. pušenje. akutni infarkt miokarda.2 Specifični mortalitet Grafikon 5: Vodeći uzroci smrti kod muškaraca u FBiH u 2007.1.6% učešća u ukupnom broju umrlih). srčani zastoj (I46). godini muškarci su.4% Ostali uzroci 55. (Grafikon 5) Maligna neoplazma bronha i plu ć a (C34) 8.5 Kardiomiopatija (I42).4 Kao i prethodnih godina i u 2007. faktorima rizika. 5. 11.0% Kardiomiopatij a (I42) 7.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. kardiomiopatija (I42).3% Moždani udar (I63) 9. hipertenzija. fizička neaktivnost itd. (Tabela 2) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 17 .0 Akutni infarkt miokarda (I21). na što utiče značajno prisustvo faktora rizika kao što su nepravilna ishrana. naslijeđem itd.4%). godini vodeći uzroci smrti kod žena su iz grupe oboljenja cirkulatornog sistema i to su: moždani udar sa 11. kao i prethodnih godina. godini su isti kao i prethodnih godina i to su moždani udar (I63). najčešće umirali od akutnog infarkta (10.

3 1. a viša nego u Sloveniji. godini 2007. Dijagnoza i šifra oboljenja Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Ateroskleroza (I70) Ostale bolesti cirkulatornog sistema Ukupno umrlih Broj Rang Indeks (%) Stopa/1000 2045 1948 1804 1647 545 2557 10546 1 2 3 4 5 19. godine.24 250 Poredeći standardizirane stope smrtnosti od malignih neoplazmi Federacija BiH ima nisku stopu u odnosu na okolne zemlje.53 171. Albaniji i zemljama koje su postale članice EU do 2004. svi uzrasti.000 stanovnika (Procijenjeno stanovništvo) Albania FBIH Bugarska Evropski region Slovenija EU prosjek zemalja č lanica do 2004.4 18. Kod žena vodeći uzrok smrti je moždani udar.09 685.35 0 200 400 600 800 Mortalitet od malignih neoplazmi Grafikon 8: Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) od malignih neoplazmii. svi uzrasti.4 417.82 197. na 100. Bugarska 261.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.73 455.000 stanovnika (procijenjeno stanovništvo) Poredeći standardizirane stope smrtnosti od bolesti cirkulatornog sistema.8 0.2 24.1 4.9 156. a kod muškaraca akutni infarkt miokarda.9 210.5 17.2 100 0. Hrvatskoj. Slovenija FBIH Albania Hrvatska Evropski region EU prosjek zemalja članica do 2004.2 371. ili 2007.6 5.9 0.96 201.1 15. Hrvatska 0 50 100 150 200 114.16 493.5 Grafikon 7: Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) od bolesti cirkulatornog sistema. (Grafikon 8) 18 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .7 0. na 100.88 137.7 417. GODINE Tabela 2: Vodeći uzroci smrti stanovništva od bolesti cirkulatornog sistema u FBiH u 2007. ili 2007. u Federaciji BiH je zabilježena niža stopa nego u Bugarskoj. (Grafikon 7) Od oboljenja cirkulatornog sistema nešto više umiru žene (53%) nego muškarci (47%). ili 2007.8 0.

37. iza koje su visoko pozicionirane maligne neoplazme želuca. godini su isti kao i prethodnih godina i to su maligne neoplazme bronha i pluća sa 26.2%) (Grafikon 10) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34).2% Maligna neoplazma prostate (C61). 14% Ostale maligne neoplazme. Visoko su rangirane i maligne neoplazme bronha i pluća (12. iza kojih slijede maligne neoplazme probavnih organa i prostate. 6.9 5. Indeks strukture Broj 978 275 273 217 201 1770 3714 Rang 1 2 3 4 5 Indeks (%) 26. Indeks strukture Kod žena. jetre i intrahepat.2% Maligna neoplazma dojke (C50). 36.2 0.6% Maligna neoplazma bronha i pluća (C34).žučnih vodova (C22).6% Maligna neoplazma jetre i intrahep.2% Maligna neoplazma jetre i intrahep.2 0.7 100% Stopa/ 1000 0.6 Ostale maligne neoplazme.2% Vodeći uzroci smrti od malignih neoplazmi su maligne neoplazme bronha i pluća sa 36.4% Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 19 .7% Maligna neoplazma pankreasa (C25).4 5. godini. 6.4%).žučnih vodova (C22).1 0.8 1. 6. 4. 12. 8. (Grafikon 9) Grafikon 10: Vodeće maligne neoplaze kao uzroci smrti kod žena u FBiH u 2007.3% učešća. 6.4 7.0%). vodeći uzrok smrti od malignih neoplazmi su maligne neoplazme dojke sa nešto većim učešćem u odnosu na prethodne godine (14. žučnih vodova (C22) Maligna neoplazma želuca (C16) Maligne neoplazme dojke (C50) Maligne neoplazme pankreasa (C25) Ostale maligne neoplazme Ukupno Grafikon 9: Vodeće maligne neoplazme kao uzroci smrti kod muškaraca u FBiH u 2007.4 47.3% Maligna neoplazma jajnika (C56).3 7. 52.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.7% Maligna neoplazma želuca (C16). godini. 9. godini (po oboljenjima) 2007.7% Maligna neoplazma pankreasa (C25). GODINE Pet vodećih uzroka smrti od malignih neoplazmi u 2007.2% učešća. Dijagnoza i šifra oboljenja Maligne neoplazme bronha i pluća (C34) Maligne neopl.5 0.1 0. potom maligna neoplazma jetre i intrahepatalnih žučnih vodova (7. (Tabela 3) Tabela 3: Vodeće maligne neoplazme kao uzroci smrti u FBiH u 2007.

3.sist. 2005. Najzastupljenija dijagnoza povrede kao uzroka smrti su intrakranijalna krvarenja (11.do 2007. Evidentno je pomjeranje umiranja ka mlađim starosnim grupama. tako da prva dva uzroka. GODINE Mortalitet od malignih neoplazmi limfoidnog tkiva i hematopoetskih organa Grafikon 11: Mortalitet od malignih neoplazmi limfoidnog tkiva i hematopoetskih organa u FBiH u periodu od 2005. nalazi (R00-R99) 3. 15-19 0-14 50 60 Od malignih neoplazmi limfoidnog tkiva i hematopoetskih organa (C81-C96). 3.1% Određ. stanja por. u koje spadaju leukemije.7 2007.1. Indeks strukture 65 i više 46.1 3.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. kao i prethodnih godina. odnosno manje nego u 2006.(P00-P96) 54. godinu (185 umrlih).3% slučajeva. per.3 0 10 20 30 40 49.1% Ob.7 53. Prema starosti.5 52. godini je umrlo 165 stanovnika.6% učešća. znaci i nenormalni kl. godine prema starosnim grupama. Stopa umiranja od povreda je 15.85% od svih uzroka smrti. i lab.4%.46/100. muškarci učestvuju sa 69% dok su žene zastupljene sa 31%. (I00-I99) 4. godini je iznosila 16.6 20-64 42. Učešće povreda u mortalitetu iznosi 1.3 Povrede kao uzroci smrti Tokom 2007.8% i kongenitalne malformacije. u 2007. u grupi od 5-19 godina 11.7 42.5% i u grupi 65 i više godina čak 30. čine dvije trećine svih uzroka smrtnosti djece do 1 godine starosti. godine u Federaciji BiH registrirano je ukupno 360 smrti uzrokovanih povredama. (Grafikon 12) 20 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . Indeks strukture Oboljenja resoiratornog sistema 4. iz perinat.4%). godini su određena stanja porijeklom iz perinatalnog perioda (P00P99) sa učešćem od 54. kod radnoaktivnih (20-64 godine) 54.9 3.2 0. povrede su uzrok smrti kod djece do 5 godina u 3. 2006.8%.7% Kong.4 Dojenačka smrtnost Grafikon 12: Vodeći uzroci dojenačke smrtnosti u FBiH 2007.000 stanovnika). deformacije i hromozomske abnormalnosti (Q00-Q99) sa 16.7% Simptomi. što se odnosi na djecu starosti od 0-14 godina.1/100. godini.000 stanovnika FBiH i ima trend opadanja (u 2006.6% Ostali uzroci 16. cirkulat. (Grafikon 11). Najčešći eksterni uzrok koji dovodi do povreda i posljedično smrti su saobraćajne nesreće.1.7 1. malform (Q00-Q99) 16.0 2.8% Vodeći uzroci smrtnosti dojenčadi u 2007.6 1. Prema polu.

je objektivni pokazatelj zdravlja stanovništva i uz mortalitet se najčešće koristi u analizi zdravstvenog stanja stanovništva. Naziv oboljenja.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. a karakteriše ga značajno učešće hroničnih oboljenja (hipertenzivna oboljenja.745899 2007. bronhiolitis. cistitis.5 10. (7. hipertenzivna oboljenja.1 2. dijabetes itd.2 Hronične nezarazne bolesti Vodeća nezarazna oboljenja su identična posljednje tri godine. kao negativni indikator zdravstvenog stanja. od čega najviše u Tuzlanskom kantonu (što je objašnjeno reformskim promjenama).2 Morbiditet (oboljevanje) Morbiditet.8). zbog čega su stope oboljevanja stanovništva u 2007. U 2007. bronhiolitis (J20-J21) Cistitis (N30) Dorzopatije( M40-M49) Ostala oboljenja UKUPNO FBiH 2006. (Tabela 4). stanja po X MKB Akutne infekcije gornjih disajnih puteva (J00-J06) Hipertenzivna oboljenja (I10-I15) Akutni bronhitis.). Broj 498354 178149 92212 59167 50860 1045176 1. ambulantno-poliklinički). a stope oboljevanja u 2007. stresom i drugim faktorima rizika među stanovnicima Federacije BiH.3 100% Stopa 10000 2143 766 397 254 219 4495 8275 Broj 449352 175801 76014 54689 45885 944148 1.923918 Rang 1 2 3 4 5 Indeks (%) 25.6 54. i 2007. godini u Federaciji BiH je evidentirano smanjenje broja registrovanih oboljenja.3 4. fizičkom neaktivnošću. Zasniva se na registrovanom morbiditetu (bonički i vanbolnički. godini niže nego prethodnih godina. GODINE 3. te je novi statistički obrazac i softver u fazi pilotiranja. Analiza morbiditeta je rađena na osnovu podataka primarne zdravstvene zaštite (PZZ). Tabela 4: Vodeća oboljenja registrovana u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u FBiH u 2006.4 3. (Grafikon 13) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 21 . što se može povezati sa visokom prevalencom pušačkih navika.3 100% Stopa/ 10000 1930 755 326 235 197 4055 7498 Rang vodećih oboljenja je identičan kao i ranijih godina.1 Opći morbiditet U 2007.6 54. 3. Morbiditet pojedinih populacionih i nozoloških grupa je značajan za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva s ciljem poduzimanja mjera na unapređenju zdravlja.9 9. dorzopatije.1 4. Dobivanje pokazatelja o bolničkom morbiditetu za nivo Federacije BiH je u fazi pripreme. akutni bronhitis. godini su nešto niže nego prethodnih godina zbog manjeg broja registrovanih oboljenja na nivou Federacije BiH. prekomjernom tjelesnom težinom. 3.2. Rang 1 2 3 4 5 Indeks (%) 25. godini vodeća oboljenja registrovana za ukupno stanovništva Federacije BiH su ista kao i prethodne godine i to su: akutne infekcije gornjih disajnih puteva. dorzopatije itd.8 3. a ne zbog niže prevalence oboljevanja.2. tj. god.1 2.

srca (I20.5% 49. Tabela 5: Prevalenca faktora rizika u stanovništvu Federacije BiH starosti 25-64 godine Faktori rizika Hipertenzija (>140/90mmHg) Pušenje Konzumiranje alkohola BMI (Indeks tjelesne mase): >30 Fizička aktivnost.5% 19.0% Podaci ukazuju na značajno prisustvo faktora rizika po zdravlje stanovništva.000 stanovnika 900 800 700 600 500 400 300 200 100 Šećerna bolest (E10E14) Dorzopatije (M40M49. 2006. SZO procjenjuje da je skoro 7 miliona smrti. Podaci o oboljevanju stanovništva raspoloživi su iz rutinske zdravstvene statistike ambulantnopolikiničkih službi (primarna zdravstvena zaštita) i mogu poslužiti za procjenu prevalence oboljevanja od hipertenzije.obstruktivna (J40-J46) 766 646 755 2005. Provedena populaciona istraživanja u svijetu bilježe da je izmedju 15-37% odraslog stanovništva pogođeno hipertenzijom.5% 15% Muškarci 35.6% Žene 44.0% 37. 218 181 197 172 162 143 190 162 159 90 89 85 78 90 61 42 32 39 Gastritis i duod.5% 25. I23.6% 29. (I10-I15) Hron.7% 12.ulkus (K25-K27) Oboljenja cirkulatornog sistema Posljednjih decenija. što čini 13% u ukupnom mortalitetu u svijetu.2% 54. poremeć.3% u ukupnom mortalitetu.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. (Tabela 5) (9). što je povezano i sa značajnim učešćem registrovanih oboljenja u morbiditetu. uzrokovano visokim krvnim pritiskom. Prevalenca faktora rizika koji utiču na nastanak kako bolesti cirkulatornog sistema.pluć. M50-M54) Hipertenzivna ob.8% 29. bolesti cirkulatornog sistema su vodeći uzrok smrti u Federaciji BiH sa učešćem od 54. Stopa oboljevanja od hipertenzije u FBIH u posmatranih zadnjih 5 izvještajnih godina (2003-2007) je u stalnom porastu.1% 16. 22 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine Druga ishem. (F00-F99) .5% 21. Hipertenzija Od hipertenzije boluje skoro 1 milijarda ljudi u svijetu. 255 234 231 2007.-2007.. GODINE Grafikon 13: Vodeće nezarazne bolesti u Federaciji BiH u periodu 2005. tako i drugih hroničnih bolesti je visoka prema posljednjem populacionom istraživanju provedenom u Federaciji BiH. Zabilježen je porast stope prevalence oboljenja od hipertenzije stanovništva FBIH za oko 37%. I25) Maligne neoplazme (C00-C97) 0 Mental. Najčešću dijagnostičku podgrupu čine hipertenzivna oboljenja sa učešćem od. 69%. Brojna populaciona istraživanja su potvrdila da je povišen krvni pritisak neovisan i značajan faktor rizika koronarnog srčanog oboljenja i najvažniji uzrok umiranja stanovništva. Stopa na 10.aktivni: Za ukupno stanovništvo 41. ob.0% 12. čak.

Prvo veliko populaciono istraživanje koje je u poslijeratnom peridu provedeno u FBIH 2002. sistematski pristup u kontroli hipertenzije među odraslim stanovništvom u FBiH je realna potreba.9%) starijih dobnih grupa (70-74 godine. Šećerna bolest Posljednjih godina. 2003-2007. što je dokazano u provedenom populacionom istraživanju.0%. godini je bilo 4. s većim učešćem ženske populacije (66. godine na uzorku od 3000 odraslih ispitanika (25-64 godine) je pokazalo da je čak 41% odraslih ispitanika hipertenzivno (vrijednosti krvnog pritiska preko 140/90mmHg). godine na uzorku od oko 3000 odraslih ispitanika starosti 25-64 godine je pokazalo da šećernu bolest ima 5. srčani infarkt.6% prema podacima ambulantnopolikliničkog morbiditeta.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. češće su pogođene žene.000 stanovnika) 9000 8000 7000 6000 5000 4000 3000 2000 1000 0 2003 2004 2005 2006 2007 7662 5910 6463 7550 5524 Podaci o stopi oboljevanja od hipertenzije su nesigurni. prevalenca šećerne bolesti je u porastu u Federaciji BiH. amputacija ekstremiteta. Tabela 6: Prevalenca faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih oboljenja (rezultati populacionog istraživanja) Faktori rizika Hipertenzija 140/90 mmHg Gojaznost (%) Pušenje (%) Povišen holesterol (%) Diabetes mellitus (%) Muškarci 36% 28% 47% 15% 10% Žene 45% 38% 23% 16% 11% Kako su kardiovaskularna oboljenja vodeća oboljenja odgovorna za teret oboljenja i umiranja u FBIH. prvenstveno zbog nekonzistentnosti zdravstvenostatističkog sistema. značajno smanjuje kvalitet života oboljelih. Šećerna bolest predstavlja jedan od faktora rizika za razvoj cirkulatornih bolesti. Učešće umrlih od dijabetesa u ukupnom broju umrlih u 2007. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 23 . a zbog niza komplikacija kao što su sljepoća. moždani udar itd. što je slično kao i u drugim zemljama okruženja. Proporcija ispitanika sa hipertenzijom statistički je značajno rasla sa godinama starosti ispitanika kod oba pola. Prevalenca hipertenzije bila je 36% kod muškaraca i 45% kod žena. GODINE Grafikon 14: Prevalenca hipertenzije u FBIH. te se kao izvor konzistentnih podataka od ovih oboljenja koriste rezultati iz populacionog istraživanja. uključujući hipertenziju.4% ispitanika. prevalenca iznosi 1. prilično visoka. Populaciono istraživanje provedeno 2002. a prevalenca vodećih kardiovaskularnih riziko faktora. potom 65-69 godina). godini. zbog manjeg broja registrovanih oboljenja. godine (nestandardizirana stopa na 100. U 2007. nešto više kod žena u starijim godinama (45-64 godina) Rezultati istog populacionog istraživanja govore o visokoj prevalenci faktora rizika u nastanku kardiovaskularnih oboljenja među odraslim stanovništvom u FBIH.

24 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .2%.. Maligne neoplazme kod djece do 14 godina zastupljene su 0.. GODINE Novi slučajevi malignih neoplazmi (CanReg4) U toku 2007. Tabela 7. 2007..1% učešća. 2007. Baza podataka o novim slučajevima malignih oboljenja na području FBiH od velikog je značaja za ocjenu zdravstvenog stanja stanovništva. najučestalije su maligne neoplazme dojke i ženskih reproduktivnih organa sa učešćem od 23.3%. godine uspostavljen je kvalitetniji unos u bazu podataka CanReg 4 u svim kantonima Federacije BiH. i 2007.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. prevalenca i smrtnost od malignih neoplazmi u FBiH u 2006. na drugom mjestu su maligne neoplazme usne šupljine i digestivnog sistema. *Podaci iz registra malignih neoplazmi FBiH Prema preliminarnim podacima.. Posmatrano po sistemima. godine ukupno je registrovano 19. od malignih neoplazmi češće obolijevaju muškarci nego žene (Grafikon 15) žene 47% muškarci 53% Maligne neoplazme najučestalije su kod starosne grupe 65 i više godina sa učešćem od 46.. . Incidenca. godini po polu Posmatrano po polu. Novi slučajevi maligne neoplazme u 2007. Evidentan je porast broja oboljelih muškaraca nakon 55-te godine života. .272 novih slučajeva oboljelih od maligne neoplazme. 2006. sa 23. 2006... dok je nešto manja zastupljenost malignih neoplazmi respiratornih organa sa učestalosti od 21.8%. 2006. Grafikon 15. u periodu 2004 -2007. 404 ..2%. rano otkrivanje oboljenja. godini Stopa Incidenca* Smrtnost Prevalenca Godina 2007. dok je u starosnoj grupi 55-64 godina registrirana zastupljenost od 23. razvoj zdravstvenih sistema i uvođenje preventivnih programa. stopa na 100 000 total muškarci žene 172 185 160 191 204 179 160 192 128 153 182 126 384 .5%.

Vodeće maligne neoplazme kod muškaraca u FBIH u 2007. vodeće su maligne neoplazme bronha i pluća sa stopom incidence od 30/100.000 cervix uteri 14 dojka 0 10 20 30 40 40 50 Najviše registrovanih slučajeva maligne neoplazmi dojke kod žena su iz starosne grupe 55-64 godina (27. bronhi i pluća 5 5 6 7 8 9 9 15 21 30 Po lokalizaciji. 0 5 10 15 20 25 30 35 Grafikon 17. dok se na drugom mjestu nalaze maligne neoplazmi prostate sa učestalosti 10. godini.000.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.4%).1% od svih neoplazmi registriranih kod muškaraca. stopa incidence na 100.000 bronha i pluća 11 korpus uteri 11 kolorektalni 12 Vodeće maligne neoplazmi kod žena su maligne neoplazmi dojke sa stopom 40/100. godini. 25 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .1%.000 i maligne neoplazmi cervix uteri sa stopom 14 /100. GODINE Grafikon 16.000.000 želudac 11 14 17 19 50 0 10 20 30 40 50 60 Maligne neoplazmi bronha i pluća vodeće su na listi malignih oboljenja kod muškaraca sa učestalosti 27.000 jajnik larinks korpus uteri cervix uteri želudac mokraćna bešika prostata kolorektalni dojka traheja. Vodeće maligne neoplazme u FBiH u 2007. dok je kod žena do 34 godine starosti zastupljenost 2.000 mokraćni mjehur kolorektalni prostate bronha i pluća Grafikon 18. Vodeće maligne neoplazme kod žena u FBiH u 2007. dok se na drugom mjestu nalaze maligne neoplazme dojke sa 21/100.000.7%. i stopom 50/100. i stopom obolijevanja 19/100. stopa incidence na 100. godini / stopa incidence na 100.

F50-F69. 20.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. stanja po XMKB Neurotski.F50-F69. stopi oboljevanja i učešću u morbiditetu) i u sve tri starosne podrupe to su neurotski. somatski i poremećaji vezani za stres (F40-F48) Poremećaji raspoloženja (F30-F39) Šizofrenija. prikazana su prema starosnim grupama (ne registruju se značajnije promjene u rangu. 2006.šizopatija i sumanuti poremećaji (F20-F29) Drugi mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja (F04-F09. šizop. (af ektiv ni) (F30-F39) 6% 26 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . godina 2006.F80-F99) Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani upotrebom alkohola (F10) Ostali mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja Ukupno mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja (F00-F99) Broj 24648 13541 9323 5776 2434 3714 59436 Rang 1 2 3 4 5 Stopa/ 10000 106 58 40 25 10 16 256 53661 Broj 22544 12882 7800 4943 2241 2007. Rang 1 2 3 4 5 Stopa/ 10000 97 55 33 21 10 14 230 Vodeća oboljenja su identična posljednjih godina. raspolož. godini je iznosila 230/10. (F20-F29) 8% Neurotski. Indeks strukture Mentalna zaostalost (F70-F79) Ostali poremeć aji 6% 8% Šizof renija. (Grafikoni 19. te značajnog učešća u korištenju zdravstvene zaštite. Oboljenja. (Tabela 8) Tabela 8: Vodeći mentalni poremećaji kod stanovništva u FBiH. GODINE Mentalno zdravlje Mentalni i poremećaji ponašanja predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema zbog relativno visoke prevalence i mogućeg hroničnog toka. vjerovatno. 21). somatski i porem. v ezani za stres (F40-F48) 43% Drugi mentalni poremeć aji i poremeć aji ponašanja (F04F09. i 2007.000 stanovnika. I halucin. Lagani pad stope u odnosu na prethodnu godinu je. Grafikon 19: Vodeći mentalni poremećaji kod školske djece i omladine (7-18 godina) u FBiH. somatski i poremećaji vezani za stres. posljedica manjeg broja registrovanih oboljenja uopće. Stopa oboljevanja u 2007. F80F99) 29% Porem.

šizop. Istim pristupom treba posmatrati i zastupljenost afektivnih poremećaja (depresije) koji su nerijetko povezani i sa samoubistvima. Indeks strukture Drugi mentalni poremeć aji i poremeć aji ponašanja (F04-F09. čak i onih koje nisu imala ljudska i materijalna razaranja.7% Grafikon 21: Vodeći mentalni poremećaji kod stanovništva starosti 65 i više godina u FBiH.000. ali zbog problema u evidenciji isti treba uzeti s rezervom.3% Porem. (afektivni) (F30-F39) 24. i porem. somatski i porem. te političke ekonomske promjene kroz koje BIH prolazi. (F20-F29) 10. “nezdravstvene politike“ stanovanja. I halucin. GODINE Grafikon 20: Vodeći mentalni poremećaji kod stanovništva starosti 19-64 godine u FBiH.4% Mental. (Grafikon 22).2% Neurotski. obrazovanja.9% Šizofrenija. Depresija je vodeća bolest savremenog društva. posebno onih koje su u tranziciji. F80-F99) 10.8% Porast udjela hroničnih bolesti dokaz je o netretiranim poremećajima vodećih na listi mentalnih oboljenja. (afektivni) (F30-F39) 24. Ovaj pokazatelj posljednjih godina ne bilježi značajnije varijacije i ima nižu vrijednost od prosjeka mnogih zemalja. raspolož.9% Demencija Ostali poremeć aji (F00-F03) 8. i halucin. porem. (F20-F29) 16. F50F69.7% Šizofrenija.1% Neurotski. F50-F69.0% Porem.1% Ostali poremeć aji 5.9% 5. U 2007. Istaživanja ukazuju da na mentalno zdravlje utiču i tzv. godini je standardizirana stopa samoubistava iznosila 7. zapošljavanja i socijalnog zbrinjavanja Druge patološke pojave u društvu poput generalno povećane registracije slučajeva nasilja u porodici. ponašanja uzrok. FBiH nema alarmantne podatke o stopama samoubistava. Indeks strukture Drugi mentalni poremeć aji i poremeć aji ponašanja (F04-F09. F80-F99) 7. vezani za stres (F40-F48) 39. iako zvanična statistika ne bilježi značajne promjene posljednjih godina. somatski i porem. raspolož.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. šizop. vezani za stres (F40-F48) 42. (10) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 27 .5/100. upotrebom alkohola (F10) 4. ukazuju da se mentalno zdravlje stanovništva može zajedničkim naporima više sektora poboljšati ili pogoršati. U poređenju sa zemljama u susjedstvu.

2.5 15. 2 1 3 5 6 4 8 10 7 9 Bolest Mb/ 100000 238.78 18.6 22. prema Zakonu o zaštiti stanovništva od zaraznih bolesti.92 45.07 70. Angina streptoc. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Bolest Mb/ 100000 897. na 100.70 12. 2007.8 25 Vođeni politikom i smjernicama SZO svaka zemlja članica može unaprijediti mentalno zdravlje svog stanovništva.97 309.8 7.000). Tabela 9: Vodeće zarazne bolesti koje se obavezno prijavljuju. godinu (Mb 1. Scarlatina Salmonellosis Scabies Nosilaštvo HBsAg Struktura deset vodećih zaraznih bolesti u FBiH je slična onoj iz 2006. 5556 7196 4339 1361 862 1646 551 294 588 362 Rang 2007. TBC activa resp.96 181.020 oboljelih od zaraznih i parazitarnih bolesti koje se.80 23.000 stanovnika što je više u odnosu na 2006. 28 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .3 Zarazne bolesti i imunizacija Zarazne bolesti U Federaciji BiH u 2007. TBC activa resp. Angina streptoc.1 15.70 oboljelih na 100.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.79 51.080. kao i raditi na prevenciji poremećaja mentalnog zdravlja. ili 2007. Hrvatska Slovenija 0 5 10 15 20 4.50 186.65 25. (11) Stopa morbiditeta iznosi 1804. godine s nešto većom zastupljenošću oboljevanja od varicellae i zoonoza (bruceloza. Broj regisrtova nih sučajeva 2007. obavezno prijavljuju.57 Influenza Varicellae Enterocollitis ac.26 24. Scarlatina Salmonellosis Brucellosis Scabies Influenza Varicellae Enterocollitis ac. i 2006. godini ukupno je registrovano 42. 20892 9336 4219 1369 1209 1054 563 531 484 442 Broj regisrtova nih sučajeva 2006.62 58. FBiH.29 15. salmoneloza). U tom smislu je pokrenut multisektorijalni pristup u izradi strateških dokumenata prevencije nasilja u porodici i kontrole nad opojnim drogama.68 /100.18 22.54 37. odnosno sprečavanju i suzbijanje zloupotrebe opojnih droga u BIH. Toxiinfectio aliment. GODINE Grafikon 22: Standardizirana stopa smrtnosti (SDR) samoubistava. Toxiinfectio aliment.98 Rang 2006. 3.80 20.5 11 15.000 stanovnika (procijenjeno stanovništvo) Albania FBIH Bugarska Evropski region EU prosjek zemalja č lanica do 2004.20 58.28 400.

63 746. i 2006.75 751.68 Stopa oboljevanja od zaraznih bolesti po kantonima u odnosu na 2006. uporedni pokazatelji za 2007.53 2537. Salmonellosis Influenza Scarlatina Angina streptoc. Sarajevski Zapadno-hercegovački Zeničko-dobojski Bosansko-podrinjski Hercegovačko-neretvanski Srednjebosanski Unsko-sanski Tuzlanski Kanton 10 Posavski FBiH 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 2007. i 2006.78 1060.62 1192.30 2507.11 506. GODINE Grafikon 23: Vodeće zarazne bolesti u FBiH.20 283. godinu 25000 20000 15000 10000 5000 0 Enterocolitis ac.70 R/br.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.34 1843. 2006g. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 29 .03 1080. 2705. 2007.30 1428.13 921. godinu pokazuje porast u Kantonu Sarajevo.78 123. godina Morbiditet na 100. TBC activa resp. Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu. Tabela 10: Registrovani morbiditet zaraznih bolesti po kantonima.49 1892. Herceg-bosanski i Tuzlanski kanton.000 stanovnika Kanton R/br.78 2488.96 1071. Kantoni sa niskom stopom registrovanih zaraznih bolesti su Posavski.63 864.93 868. Alimentaris Brucellosis Varicellae Scabies HBsAg 2007g.56 1388. 1885. Tox. 2 9 4 1 3 8 6 7 5 10 2006.83 1804.

humana bruceloza ima izrazit trend rasta. (Grafikon 24) respiratorne 83% Grafikon 25: Registrovani slučajevi oboljelih od bruceloze po godinama (1997-2007. uporedni Mb/100. godini. i 2007. 2000g. 2001g. godinu. GODINE Grafikon 24: Registrovani slučajevi zaraznih bolesti. Antropozoonoze (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude) pokazuju lagani porast u odnosu na 2006. 2006g. godini pokazuju veću stopu oboljevanja (na 100. 1998g. 2004g. Srednjobosanski i Kanton 10. čine respiratorne bolesti sa 83. (Grafikon 26) 0 30 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine ZE_DO . god.000. godišnji prosjek broja oboljelih je 182. Mb/100. U proteklih 5 godina. 2006g. 2002g. Humana bruceloza u F/BiH (2006-2007. 2007g. 2003g.) MB/100. 1999g. 2005g.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Indeks strukture Spolne 1% Antropozoonoze 1% Crijevne 14% Parazitarne 0.) su Unsko-sanski. najveći udio među registrovanim slučajevima zaraznih bolesti i u 2007. Grafikon 26: Registrovana humana bruceloza u F/BiH.000 80 70 60 50 40 2007g.000 stan.25% Ostale 1% Prema putu prenosa i načinu zaražavanja.000 30 20 10 hercegovačka Posavska Tuzlanska Unsko-sanska Središnja Bosna Bosansko-podrinjska Herceg-bosanska Hercegovačkoneretvanska ZapadnoSarajevska Kantoni koji u 2007. 500 400 484 300 200 137 2 0 1 4 0 14 47 89 151 100 0 1997g.0% (nešto više nego u 2006).) Humana bruceloza u F/BiH 600 Broj slučajeva U navedenom razdoblju. 2006.

transplantata. Registrovani novi slučajevi HIV/AIDS 8 10 11 12 4 Umrli HIV/AIDS 2 2 1 3 1 Hepatitis C virusna infekcija (HCV) Hepatitis C virusna infekcija je najpoznatija hronična. GODINE Epidemije zaraznih bolesti U 2007. godine Godina registracije 2003.-2007. češće kod osoba muškog pola. neliječena infekcija pređe u hronicitet (kod njih 80%) sa rizikom da u određenom postotku. 1671 oboljelih. za 10 oboljelih nema podataka. od kojih 57 s razvijenim AIDS–om. Morbilli Morbilli Influenza Varicellae Broj pojedinačnih općina 7 8 1 1 1 1 1 1 5 2 Ukupno oboljelih 209 143 23 695 41 7 114 4 3524 435 HIV/AIDS U razdoblju od 1989. 2006. te injekcionom zloupotrebom droga.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.umrlih. priborom (injekcioni korisnici droga. na području FBiH registrovano je 28 epidemija zaraznih bolesti sa ukupno 5195 oboljelih (bez gripe.). Tabela 11: Registrovane epidemije zaraznih bolesti u FBiH u 2007. zatim homo-biseksualni. ciroze. Time inficirane osobe predstavljaju izvor infekcije za druge. u FBiH je ukupno registrirano 86 HIV pozitivnih osoba. Primarni način transmisije hepatitis C virusa je putem inficirane krvi-uključivo transfuzije inficirane krvi. 2004. nakon 10 ili 20 godina od inicijalne HCV infekcije obole od kroničnog hepatitisa. a najveća prevalenca se registruje u dobi od 30-49 godina. Dominantni put prenosa HIV infekcije je heteroseksualni. sa prosječno 73 oboljela po epidemiji). 2007. a gotovo 80% njih nije svjesno svog stanja. godini po kantonima Kanton Unsko-sanski Srednjobosanski Srednjobosanski Sarajevski Unsko-sanski Zapadno-hercegovački Sarajevski Zeničko-dobojski Zeničko-dobojski Unsko-sanski Bolest koja se javila u epidemijskom obliku Brucellosis Brucellosis Trichinellosis Toxiinfectio alimentaris Toxiinfectio alimentaris Enterocollitis ac. hepatocelularnog karcinoma i drugo. zatim profesionalna eksponiranost zdravstvenih djelatnika. do sad je evidentirano 38. 2005. Oko 3% opće populacije u svijetu je zaraženo virusom hepatitisa C. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 31 . godine. godini.do 2007. kontaminiranim injekcionim i dr. Infekcija pogađa sve uzraste. Tabela 12: Registrovani slučajevi HIV/AIDS-a u FBiH u periodu od 2003. body-piercing i dr. krvlju prenosiva virusna infekcija. a sami su u riziku da nedijagnosticirana. produkata od krvi. tetovaža.

000 stanovnika FBiH. 1324 su registrirana oboljela od plućne tuberkuloze.kazne 1.11 Pacijenti sa SPB Prema dobivenim podacima. i drugi.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.1 25. Grafikon 27: Procijenjeni broj zaraženih hepatitis C virusom u FBiH 64.8/na 100.4 69. 2007. »rizične kategorije ». Tuberkuloza Prema preliminarnom izvještaju o kretanju oboljevanja od tuberkuloze „Klinike za plućne bolesti i tuberkulozu -Podhrastovi“ koja je nosilac zdravstveno-statističkog izvještaja.000 (procijenjena stopa od 1. neparenteralni način (sexualna aktivnost.8/100.1% 100% 95. što je srednja vrijednost stope inficiranih među dobrovoljnim davateljima i laboratorijskim pacijentima.9 68.26 14. tj populacijske skupine koje su više izložene HCV infekciji.7 Laboratorijski pacijenti 38.4 41. ukupan broj oboljelih od tuberkuloze u FBiH za 2007.3 101.000 stanovnika FBiH.godine.) Putove prijenosa u velikoj mjeri determiniraju i tzv. vertikalni prijenos-sa majke na dijete. (12) Od ukupnog broja oboljelih od tuberkuloze.2 89.6% 17. kućni kontakti i dr.9% 10.1 21.5%.7 68.42 0. procijenjeni broj zaraženih hepatitis C virusom u FBiH iznosi oko 35.15 13. GODINE pacijenti na hemodijalizi.4 55.9% 1. Kanton Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zeničko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjebosanski Hercegovačko-neretvanski Zapadno-hercegovački Sarajevski Kanton 10 UKUPNO FBiH 32 311 10 506 286 30 167 48 21 206 18 1603 108. Rastući problem HCV infekcije potvrđuju rezultati istraživanja koje je Federalni zavod za javno zdravstvo proveo u maju 2006.7 70 60 % anti-HCV 50 40 30 20 10 0 2.8 14.narkomani Dragovoljni davatelji krvi Pacijenti na dijalizi Osobe na izdržavanju zatv.5 21. te na taj način bitno utječu na epidemiološki profil hepatitis C infekcije opće populacije.83 injekc.8% 1.67 Zdravstveni djelatnici 1. rjeđi.8 71. Istraživanje je provedeno na području Sarajeva.4% 0.6 49.6 58. Tuzle i Mostara.3% 12. što čini stopu oboljevanja 58.0 24. godina Broj oboljelih (sve lokalizacije TBC) Stopa oboljevanja na 100.8 19.5 19.grafikon).0% 1. na uzorku od 2850 ispitanika prema selektiranim rizicima (v. sa stopom oboljevanja od svih oblika tuberkuloze 68.6% 31.8 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .000 stanovnika Učešće u ukupnom broju oboljelih od TBC Stopa oboljevanja od plućne TBC na 100 000 stan. Tabela 13: Kretanje oboljevanja od tuberkuloze u Federaciji BiH.4% 3.godinu iznosio je 1603. Razlike u stopi oboljevanja po kantonima su prikazane na tabeli 13. često sa multiplim riziko faktorima.1 65.4 86.4 6. a što se uzima kao procijenjena stopa u općoj populaciji).

(Grafikon 28) 2003. GODINE Imunizacija Provođenjem programa obavezne imunizacije protiv određenih zaraznih bolesti postignuta je zadovoljavajuća stopa pokrivenosti ciljne populacije. godini je iznosila 3.000. primoimunizacija Vrsta cjepiva BCG DTP 3 OPV 3 MRP primarno Hib revakcinacija Hep. što će se raditi i u 2008/2009. na drugom mjestu su bila oboljenja zubne pulpe i periapikalnog tkiva (K04) sa 996/10.2% djece prvih razreda. 2003. 3. što je posebno zabrinjavajuće kada su u pitanju djeca i mladi.4 Zdravlje zuba i usta Raspoloživi podaci ukazuju na nezadovoljavajuće zdravlje zuba i usta stanovništva FBiH. 3.B 3 2003 91 83 85 84 Stopa pokrivenosti imunizacijom (%) 2004 2005 2006 93 95 97 79 88 91 82 89 92 85 85 84 88 85 86 89 2007 96 90. godini sa 118 oboljelih.7 Epidemijsko izbijanje morbila u 2007. godini ovim programom je obuhvaćeno 99. U školskoj 2004/2005.cijepljenjem preventabilne bolesti): Tabela 14: Obuhvat vakcinacijom djece u FBiH. U 2006/2007. što predstavlja smanjenje u odnosu na prethodnu godinu kada je ova stopa bila 3. 2006. (2003. Kao odgovor na loše stanje oralnog zdravlja djece u Federaciji BiH u 2005. Grafikon 28: Gingivitis i periodontalna oboljenja.2. ovim programom su obuhvaćeni učenici prvih i drugih razreda u FBiH. 2007. 2005. stopa na 10.000 stanovnika.5 91. godini iznosila 1132/10. sa osnovnim ciljem edukacije djece prvih razreda osnovne škole o značaju redovne higijene zuba i usta i njenom pravilnom provođenju.2. posljedica je pojave oboljenja među necijepljenom.4.000. 2004. Program je proveden u saradnji Federalnog ministarstvo zdravstva.000 1113 1006 858 691 769 877 798 814 827 780 Zubni karijes (K02) Ob.5% svih osnovnih škola u FBiH (398 centralnih škola i većina područnih škola). Na prvom mjestu vodećih oboljenja u stomatološkoj zaštiti se nalazi zubni karijes (K07) čija je ukupna stopa u 2007.2 85. posebno ranjivom populacijom (Romi). čime se osigurava solidna zaštita od bolesti koje se mogu prevenirati cijepljenjem (CPB. u FBiH.126/10.-2007.9 89. Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i domova zdravlja. godini su prvi put na području svih deset kantona provedene promotivno-preventivne aktivnosti. te je educirano 89.zubne pulpe i periapikalnog Posljednjih godina je među vodećim oboljenjima ukupnog stanovništva zabilježen porast stope gingivitisa i periodontalnih oboljenja (K05).591 /10. ukupna stopa oboljevanja u 2007. zatim druga oboljenja čvrstog tkiva zuba (K03).1 Morbiditet (ukupno stanovništvo) Prema podacima redovne zdravstvene-statistike. Zavoda za javno zdravstvo FBiH.8 96. školskoj godini.). koji se odnose na javni sektor stomatološke zaštite. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 33 .-2007.000.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.

2%. Prema istom istraživanju 45% djece ove starosti ima neku ortodontsku anomaliju (13)..9% i dentofacijalne anomalije (K07) sa 9. (Grafikon 30). oboljenja djece i omladine čine 40% ukupnog stomatološkog morbiditeta.4.2%. a poznato je da prema SZO. 3. god.4%.č vrstog tkiva zuba (K03) 7. Oboljenja zubne pulpe i periapikalnog tkiva su imala učešće od 29.1% Oboljenja zubne pulpe i periapik. KEP 12-godišnjaka ne bi trebao biti veći od 1.2% Kao i prethodnih godina vodeća oboljenja su bila zubni karijes (K02) sa učešćem u ukupnom morbiditetu od 40.1%. a gingivitisi i periodontalna oboljenja 4.6 godina) Grafikon 29: Vodeća oboljenja u stomatološkoj zaštiti djece (0-6) u FBiH u 2007. tkiva (K04) 29.6% Ostala oboljenja 14. Grafikon 30: Vodeća oboljenja u stomatološkoj zaštiti djece i omladine (7-18) u FBiH u 2007. GODINE Inače.1% Dentofacijalne anomalije (K07) 9. preko tri četvrtine ukupnog morbiditeta u stomatološkoj zaštiti čine tri vodeća oboljenja (77-83%).0% Zubni karijes (K02) 40. oboljenja zubne pulpe i periapikalnog tkiva (K04) sa 27. tkiva (K04) 27. god.4% Druga ob.2% Gingivitis i periodont.5. oboljenja (K05) 4.6%. Indeks strukture U odnosu na predhodne godine u 2007.5% Prema podacima redovne statistike.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. oboljenja (K05) 4.4% ukupnog morbiditeta.zuba i potp. Rang oboljenja i njihovo učešće u morbiditetu se nešto mijenja zavisno od dobnih skupina.2 Morbiditet po dobnim grupama Djeca (0. (Grafikon 29) Djeca i omladina (7 do 18 godina) Drugi porem.0% Zubni karijes (K02) 40. gingivitisi i periodontalna oboljenja 4.36. izvađenih i plombiranih zuba) djece starosti 12 godina u Federaciji BiH iznosi 5.5%.6% Druga oboljenja č vrstog tkiva zuba (K03) 8. a na petom mjestu su bili drugi poremećaji zuba i potpornih struktura sa 3.9% Ostala oboljenja 11.6%. godine (14) su pokazali da KEP indeks (broj karioznih. 34 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .strukt (K08) 3. Indeks strukture Gingivitis i periodont. Rezultati istraživanja rađenog 2001. Druga oboljenja čvrstog tkiva zuba su činila 7.2.4% Oboljenja zubne pulpe i periapik. godini je kod predškolske djece registrovano smanjenje stope zubnog karijesa koji je u ukupnom morbiditetu imao učešće od 40.

koja posljednjih godina ima niske vrijednosti i u 2007. iza čega su slijedili drugi poremećaji zuba i potpornih struktura (4.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007..000 1113 1006 858 769 877 798 814 827 780 Zubni karijes (K02) Ob.8% Zubni karijes (K02) 33. (K05) 9.3. najbolji pokazatelj je dojenačka smrtnost. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 35 . Tako su se poslije niza godina na prvom mjestu našla oboljenja zubne pulpe i periapikalnog tkiva (K04) koja su činila preko jedne trećine svih oboljenja (35. 3. stopa na 10. 691 2003.0% U odnosu na prethodnu godinu gingivitisi i periodontalna oboljenja su u ukupnom morbiditetu imali učešće manje za 2. ob.0% Gingivitis i period. GODINE Odrasli (19 i više godina) Grafikon 31: Dva vodeća oboljenja u stomatološkoj zaštiti odraslog stanovništva (19 i više godina) u FBiH u 2007. tkiva (K04) 35.č vrstog tkiva zuba (K03) 11.7% Ob. Grafikon 32: Vodeća oboljenja u stomatološkoj zaštiti odraslog stanovništva (19 i više godina) u FBiH u 2007. neravnomjerna dostupnost zdravstvene zaštite žena i djece.strukt (K08) 4.0%). godini je iznosila 8.0%). higijenske i kulturološke navike i drugo.9‰.0% Ostala oboljenja 6. godini je kod ove dobne skupine došlo kod promjene ranga prva dva vodeća oboljenja.3 Zdravlje pojedinih populacionih grupa stanovništva 3.0%) (Grafikon 32).1 Zdravlje djece Za ocjenu zdravstvenog stanja najmlađe populacione grupe.5% Druga ob. dok je zubni karijes (K02) bio na drugom mjestu (33. kao i dostignutog nivoa životnog i zdravstvenog standarda. 2006. zuba i potpor. Na stopu dojenačke smrtnosti značajno utiče pad ekonomske moći stanovništva.2%. 2007.. 2004. Indeks strukture Drugi porem. 2005.zubne pulpe i periap. U 2007.zubne pulpe i periapikalnog Preko polovine ukupnog stomatološkog morbiditeta čine oboljenja odraslog stanovništva (55%).

. Težina pri rođenju je pokazatelj kako majčinog zdravlja tako i šanse novorođenčeta za preživljavanje i pravilan rast i razvoj.5 8. od kojih mnoga uključuju i procjenu stanja uhranjensti.6%. 12 10 8. Perinatalna s mrtnost 8.8%. por.9 Mala porođajna težina (tjelesna masa na rođenju) Mala porođajna težina (ispod 2. (procjena je vršena na osnovu podataka o živoj djeci) i ne varira u odnosu na sredinu življenja (grad/ostalo) niti je u korelaciji sa stepenom obrazovanja majke. Tako je najnovije istraživanje o majkama i djeci MICS 2006. obavljeno 2006 godine na nivou cijele Bosne i Hercegovine uključilo i pokazatelje stanja uhranjenosti djece starosti 0-5 godina.0 10. Prema podacima istraživanja o ženama i djeci u Federaciji BiH (MICS3) procenat djece sa niskom porođajnom težinom iznosi 4. anemije usljed nedostatka željeza sa 4. 2007.3% Anemije usljed nedostatka željeza (D50) 4. 2005. u 2007. 36 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . (Grafikon 34) Stanje uhranjenosti Podaci o stanju uhranjenosti populacije se prikupljaju provođenjem populacionih istraživanja jer u FBiH ne postoji kontinuirano i sistematsko praćenje stanja uhranjenosti populacije.4% Otitis media i dr. uha i mastoid. niži koeficijent inteligencije.7%.8% Akutni bronhitis.4%). upale uha (3.1 10.3% učešća.6% Vodeća oboljenja registrovana u 2007. te infekcije kože i potkožnog tkiva (3.6% Ostala oboljenja -stanja 27. kao što je povećani rizik od umiranja i oboljevanja tokom prvih mjeseci i godina života.6%).8 10. bronhiolitis (J20-J21) 12. Najčešće se provode namjenska istraživanja na određenim populacionim grupama. 2004. nastavka (H65-H75) 3.3%0.5 10. potom akutni bronhitis.7 8 Dojena čka sm rtnos t 6 4 2 0 2003.-2007. bronhiolitis sa 12.8 9.500 grama) nosi niz zdravstvenih rizika za dijete. (15) Djeca starosti ispod jedne godine Grafikon 34: Pet vodećih oboljenja kod djece ispod 1 godine starosti u Federaciji BiH.3 8. što ukazuje na potrebu jačanja preventivne zdravstvene zaštite trudnica. kognitivna onesposobljenost itd. 2007. je iznosila 10. Indeks strukture Infekcije kože i potkožnog tkiva (L00-L08) 3. (Grafikon 33) 10. 2006. god. godini u službama za zdravstvenu zaštitu predškolske djece do jedne godine starosti su: akutne infekcije gornjih disajnih puteva sa 48.5 Stopa perinatalnog mortaliteta (mrtvorođena i dojenčad umrla u prvih 6 dana u odnosu na broj poroda) je kontinuirano viša u odnosu na stopu dojenačkog mortaliteta.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE Grafikon 33: Stopa dojenačke i perinatalne smrtnosti u FBiH 2003.4% Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva (J00-J06) 48. oštećenje imuniteta.

6 6-11 mj 12-23 mj 24-35 mj 36-47 mj 48-59 mj Ukupno <5 god Međutim. god.8 9. procenat mršave (težina u odnosu na visinu) djece iznosi 5% (očekivani procenat u populacijama razvijenih zemalja je 5%1). Foster K. MICS3 S obzirom na nađeno. Grafikon 35: Procenat djece starosti 0-59 mjeseci sa poremećajima u ishrani. • Procenat djece koja su isključivo dojila do 4 mjeseca iznosi 29. pothranjeno (težina u odnosu na dob). 1 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 37 . • Procenat majki koje su blagovremeno započele dojenje (unutar 1 sata po rođenju) iznosi 51%. kada je taj procenat iznosio 12%. procenat pothranjene djece koji je 2000-te godine iznosio 5%. te da ne predstavlja akutni javno zdravstveni problem.1 7. Na kraju.8 1. FBiH. • Procenat djece koja su isključivo dojena do 6 mjeseci starosti iznosi 22%.) izdvajamo najupečatljivije pokazatelje prakse dojenja.5 2 5.9 9.6 4. procenat djece koja isključivo doje do 4 mjeseca je veći za 21% (u 2000-toj je iznosio svega 8. dok je u 2006.4 4. i na kraju. Nešto veći procenat zakržljale djece. a u 2006. U poređenju s istim istraživanjem sprovedenim u 2000-toj god. GODINE Ispitivani su slijedeći indikatori nutricionog statusa: težina za dob. što je za 5% više u odnosu na 2000-tu godinu. Tyler H & Wiseman M (1990): The Dietary and Nutritional Survey of British Adults. te je u vezi s tim potrebno poduzimati i posebne.2 Mršavi Zaostali u rastu Neuhranjeni 2.8 2.3%. Gregory j.5 <6 mj 3. napominjemo da su istraživanjem nađene značajne varijacije u stanju uhranjenosti među pojedinim kantonima.1%). odnosno djece zaostale u rastu u 2000-toj godini iznosio 13%. godine je pao na 3%. možemo zaključiti da je pothranjenost u ovoj populacionoj grupi u padu.3 2.2 2. za referentnu populaciju i granične vrijednosti su korištene WHO/CDC/NCHS reference. dok 2006.8 3. vjerovatno je posljedica kvalitativne.3 8. adekvatnu nadohranu do dvije godine života i više (SZO/UNICEF). London: HMSO.9 7. godini nađeno 5% mršave djece. procenat zakržljale. i činjenicu da su ovakvi procenti prisutni. za kanton specifične mjere. Ovaj podatak se može smatrati alarmantnim i vodećim javno zdravstvenim problemom koji zahtijeva hitne preventivne mjere. Iz istraživanja o majkama i djeci (MICS. isto istraživanje je ustanovilo da je među djecom starosti 0-5 godina gojaznost u porastu. te se može zaključiti da je došlo do smanjenja pothranjenosti među djecom starosti 0-5 godina u odnosu na sva tri ispitivana indikatora.7 5. 100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% 0. a takođe je i broj djece koja su isključivo dojena do 6 mjeseci starosti je za 17% procenata veći nego u 2000-toj godini (5. Dojenje Dojenje obezbjeđuje idealnu hranu za rast i razvoj djeteta. Stoga se preporučuje isključivo dojenje do 6 mjeseci starosti djeteta. Office of Population Census and Surveys. Naime. odnosno očekivani i u populacijama razvijenih zemalja.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. (15) U poređenju sa MICS istraživanjem obavljenim na području Federacije Bosne i Hercegovine 2000-te godine. a donosi i ekonomske koristi. procenat mršave djece je iznosio 8%. štiti od niza oboljenja. Istraživanje je pokazalo da je u Federaciji Bosne i Hercegovine 3% djece starosti od 0-5 god.2 11.7 4. 2006. a ne kvantitativno neadkvatne ishrane ali zaslužuje pažnju i upućuje na potrebu poduzimanja preventivnih aktivnosti vezanih za promociju dojenja i zdrave ishrane.1%). a potom dojenje uz odgovarajuću. te visina za težinu. on iznosi 9%.3 12. visina za dob. nađeno je 17% prekomjerno uhranjene djece. a prema preporukama SZO i UNICEFa. dok procenat zakržljale djece odnosno djece zaostale u rastu (visina u odnosu na dob) iznosi 9%.

Indeks strukture U 2007.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.3%).3% bronhitis i Važan pokazatelj zdravlja majke i djeteta je bronhiolitis učestalost kongenitalnih malformacija. godini (1.6% učešća. Djeca starosti 1-6 godina Grafikon 37: Pet vodećih oboljenja kod djece starosti 1-6 godina. koja se kontinuirano obavlja i bliži postizanju cilja da sve bolnice u Federaciji BiH budu certificirane baby friendly bolnice. Ukupno. por uha i mast.0%.8% Akutni Akutne infekcije gornjih resp. Jedna od značajnih aktivnosti ovog programa je i certificiranje porodilišta za naziv “Bolnica – prijatelj djece” (baby friendly hospital). još uvijek su bezuspješni. a koji se. MICS3 Procenat djece koja kontinuirano doje (dojenje uz nadohranu) od 12 do15 mjeseci starosti iznosi 34%. nastavka (H65-H75) Anemije usljed 2.8 I u pogledu nadohrane istraživanje MICS je 5 pronašlo pozitivne pomake-stopa adekvatno 0 Djeca starosti do 3 m jeseca Djeca starosti do 6 mjeseca hranjene djece starosti 6 do 8 mjeseci iznosi 12% (dojenje + nadohrana 2 obroka). GODINE Grafikon 36: Procenat isključivog dojenja kod djece 3 i 6 mjeseci. o (J20-J21) 9. pod vodstvom Federalnog ministarstva zdravstva i Nacionalnog komiteta za dojenje. te da taj status održavaju.6% 38 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .3 25 20 15 10 21. FBIH.8%. Na žalost. godinu kada je iznosio 9%.3% nedostatka željeza (D50) 2. dok procenat djece koja kontinurano doje u starosti od 20 do 23 mjeseca iznosi 13% i porastao je za 5 procenata u odnosu na 2000. što je manje nego u 2006.0% čemu se tačni podaci mogu dobiti samo na bazi registra. stopa adekvatno hranjene djece starosti 9 do 11 mjeseci iznosi 22% (dojenje + nadohrana 3 obroka). koji se može zahvaliti programu promocije. K57K67) 2. puteva (J00-J06) 55. Iz podataka je vidljivo da je došlo do poboljšanja prakse dojenja i adekvatne ishrane djece iako se ni ovi procenti ne mogu smatrati zadovoljavajućim.6%. bronhiolitis sa 9. Najučestalije kongenitalnie malformacije su malformacije koštano-mišićnog sistema sa 34. potom akutni bronhitis. i uz podršku UNICEFa. Otitis media i dr. Međutim. napori da se Internacionalni kod o marketingu zamjena za majčino mlijeko pravno osnaži i u Federaciji BiH.5% i kongenitalne deformacije kukova sa učešćem od 22. crijeva i peritoneuma (K52-K55. godini je registrovano 925 kongenitalnih malformacija u podgrupi do 6 godina starosti.022). (Grafikon 37) Druga ob. te upale uha i mastoidnog nastavka (2. podrške i pomoći pri dojenju. anemije usljed nedostatka željeza sa 2. 30 29.0% Ostala oboljenja 28. U ambulantno-polikliničkom morbiditetu u 2007. 17% djece 0-11 mjeseci je adekvatno hranjeno. godini u službama za zdravstvenu zaštitu predškolske djece starosti 1-6 godina registrovana su kao vodeća oboljenja: akutne infekcije gornjih disajnih puteva sa 55. provodi u Federaciji već 14 godina. ovakav porast se ipak treba smatrati uspjehom.

godini nešto niže zbog manjeg broja registrovanih oboljenja za 2007. Indeks strukture Djeca starosti 15-18 godina Vodeća oboljenja registrovana u 2007.2 Zdravlje stanovništva starosti 19-64 godine Od 2006.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.L20L45.H42. puteva (J00-J06) 47. stanja po X MKB Hipertenzivna oboljenja(I10-I15) Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva (J00-J06) Dorzopatije (M40-M54) Cistitis (N30) Dijabetes (E10-E14) Ostala oboljenja Ukupno F BiH 2007.H5 2) 2.7% Druga oboljenja kože i potkožnog tkiva (L10-L14.0 100% Stopa 10000 755 700 241 212 157 4866 5445 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 39 .8 2.1% Akutne infek.2 12. Naziv oboljenja.7% Druga obolj.H40. godini 2006. i 2007. (Grafikon 39) Ostala oboljenja 46.Indeks strukture Ostala oboljenja 38.7 3. godine. godinu. u Federaciji BiH u 2006.H40.H42. H52) 3.4 3.9 63. GODINE Djeca starosti 7-14 godina Grafikon 38: Pet vodećih oboljenja kod djece starosti 7-14 godina.9 62.6% 3.9 4. godini su: akutna oboljenja respiratornog sistema (akutne infekcije gornjih disajnih puteva i akutni bronhitis.9 100% Broj 102543 100840 34005 30909 23816 513606 805719 Rang 1 2 3 4 5 Stopa 10000 763 750 253 230 177 3821 5995 Broj 101650 94190 32416 28482 21110 277848 732757 Rang 1 2 3 4 5 Index % 13.9 12.0% Cistitis (N30) 2.6% Cistitis (N30) 3.1% Akutne infekcije gornjih resp. cistitisi i druga oboljenja kože i potkožnog tkiva. oboljenja oka i adneksa. dok su stope oboljevanja u 2007.L55-L99) 3. dorzopatije. cistitis i druga oboljenja kože i potkožnog tkiva.L20L45. oboljenja oka.9 2. Rang i učešće u strukturi su slični u obje godine. tkiva (L10-L14. oboljenja kože i potkožnog tkiva.1% Akutni bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) Oboljenje oka i 4.2% U službama za zdravstvenu zaštitu školske djece starosti 7-14 vodeća oboljenja registrovana u 2007.9% adneksa (H00H59 bez H25H28. godini u službama za zdravstvenu zaštitu školske djece starosti 15-18 godina su akutna oboljenja respiratornog sistema (akutne infekcije gornjih disajnih puteva i akutni bronhitis. puteva (J00-J06) 38. gornjih resp. oboljenja oka i adneksa.8% Akutni bronhitis i bronhiolitis (J20-J21) 7. Index % 12.L55-L99) 2. hipertenzivna oboljenja su vodeća oboljenja radnoaktivnog stanovništva. iza kojih slijede akutne infekcije gornjih disajnih puteva.2% Oboljenje oka i adneksa (H00-H59 bez H25H28.3.5 4. kože i potkož. cistitis i dijabetes. bronhiolitis. bronhiolitis. (Tabela 15) Tabela 15: Vodeća oboljenja registrovana kod stanovništva starosti19-64 god. (Grafikon 38) Grafikon 39: Pet vodećih oboljenja kod djece starosti 15-18 godina.

uključujući i 40 lica iz 12 ustanova iz Distrikta Brčko i Republike Srpske. Od ukupno analiziranih lica personalne dozimetrije 56.8% su žene. a zatim slijede medicinske sestre.44% su sa efektivnom dozom zračenja od 2. Pod dozimetrijskom kontrolom je 1126 lica. U Federaciji BiH evindentirano je 108 medicinskih ustanova sa 986 lica personalne dozimetrije i 19 industrijskih ustanova sa 100 lica personalne dozimetrije.99 mSv.405(mSv). a 0. Jonizaciono zračenje je u mogućnosti da otkloni elektrone od atoma i da promijeni molekularnu strukturu ćelija.0-1. a pod tim se podrazumijeva da se u radnom i životnom okruženju čovjeka nalaze prirodni i vještački izvori zračenja. Upravo te ćelijske promjene mogu biti uzrok kancerogenih bolesti.99 mSv.99 mSv u 2007.13% su lica koja imaju efektivnu dozu zračenja od 1. medicinski tehničari itd.0-2.99 mSv. Od 1126 lica profesionalno izloženih jonizirajućem zračenju.. Grafikon 41: Broj lica i kolektivna efektivna doza u medicinskim ustanovama EU i FBiH 1000 100 10 1 0.1 Slovenija Luksemburg Austrija Norveška Španija Mađarska Njemačka Latvija FBiH 40 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . 2. 0. Grafikon 40: Primljene godišnje efektivne doze lica koje rade na izvorima jonizirajućeg zračenja u 2007. Najviše su zastupljeni ljekari (372) kao lica koja rade sa izvorima zračenja u medicinskim ustanovama i VŠS ( 294) u medicini.18% su sa efektivnom dozom zračenja od 3. 97% lica imaju godišnju efektivnu dozu manju od 0.0-3.2% su muškarci a 43.405 mSv (milisivert) za 986 lica uporedili smo sa zemljama Evropske unije (Grafikon 41) i ustanovili da nema odstupanja. godini u % Srednju kolektivnu efektivnu dozu u medicinskim ustanovama u FBiH koja iznosi 0.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. godini. GODINE Zdravlje lica profesionalno uposlenih na radnim mjestima na kojima su izloženi jonizirajućem zračenju Jonizirajuće zračenje je sastavni dio svakodnevnog života. Srednja kolektivna efektivna doza u medicinskim ustanovama u FBiH za 986 lica je 0.

0 x 10-3 • Svi kanceri imaju riziko faktor smrti 1: 400 ili 2.6 mSv/godini) imaju riziko faktor smrti .5 3.6 3. stanja po X MKB Hipertenzivna oboljenja (I10-I15) Akutne infekcije gornjih respiratornih puteva(J00-J06) Dijabetes (E10-E14) Cistitis (N30) Druga srčana oboljenja (I26-I43.6 m S v) R u d n ik   m e ta la ( ra d o n ) S v i  ka n c e ri/g o d P u š e n je   1 0 c ig a re ta /d a n Zdravstvena kontrola lica sastoji se od općeg ljekarskog pregleda i analize biološkog materijala (krv i urin).08% i isto je kao prethodne godine.6 mSv/godini preračunom za naše vrijednosti efektivne kolektivne doze od približno 0. (Tabela 16). godini 2006.8 2 6.3. M53-M54) Ostala oboljenja Ukupno F BiH Broj 75380 26933 19872 13041 11879 216319 363424 Rang 1 2 3 4 5 Index % 20.0 0 E ‐ 0 3 0.000.0 0 E ‐ 0 3 1 . riziko faktor smrti bi iznosio 1: 50.3x10-4 Naši rezultati mjerenja prosječnih efektivnih doza zdravstvenih radnika i radnika u industriji ne pokazuju odstupanja u poređenju sa dozama Evropske unije. Primjenjujući riziko faktor smrti 1:7700 za zračenje od 2.5 3.3 59. Naziv oboljenja. i 2007.2 60. Grafikon 42: Rizik od smrti R i z i k   o d   s m r ti 6 .5 x 10-3 • Sva zračenja (2.1: 7700 ili 1. godini učešće stanovništva starijeg od 65 godina 14.7 7. akutne infekcije gornjih respiratornih puteva.4mSv/godini.0 0 E ‐ 0 3 4 .0 0 E ‐ 0 3 2 .godini pregledano je 699 ili 57. cistitis i srčana oboljenja.5 3.3 Zdravlje stanovništva starosti 65 i više godina Prema procjeni Federalnog zavoda za statistiku. GODINE Neki faktori koji utiču u godišnjem prosjeku rizika od smrti u Velikoj Britaniji su kao: • Pušenje 10 cigareta na dan ima riziko faktor smrti 1 : 200 ili 5. dijabetes. Tabela 16: Vodeća oboljenja registrovana kod stanovništva starosti 65 i više godina u Federaciji BiH u 2006.0 0 E ‐ 0 3 5 . 4   m S v) K os m ičk o z ra č e n je P ilo t S v a   z ra č e n ja   ( 2 .2% lica koja profesionalno rade u zoni jonizirajućeg zračenja. što ukazuje da je dobra cjelokupna zaštita lica izloženih jonizirajućem zračenju.4 5. Nije ustanovljena niti jedna profesionalna bolest uzrokovana jonizirajućim zračenjem. 3.5 100% Stopa 10000 2301 822 606 398 363 6601 11091 Broj 73885 22484 15368 11752 10891 204085 338465 2007.3 100% Stopa 10000 2253 686 469 358 332 6223 10321 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 41 .6 3 4 5 4. Vodeća oboljenja u ovoj starosnoj grupi su identična kao prethodnih godina (hipertenzivna oboljenja. I50-I52) Dorzopatije (M40-M49.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. 00E +00 Z d ra vs tv e n i ra d n ic i  ( 0 . u Federaciji BiH je u 2007.0 0 E ‐ 0 3 3 . Index Rang % 1 21. U 2007.

(Grafikon 44) Trihomonijaza (A59) Menopauza i dr.4 0 10 20 30 40 50 60. maligne neoplazme. porem. Njihovo zdravlje je izloženo različitim rizicima. godini Vodeća oboljenja registrovana u zdravstvenoj zaštiti žena u 2007. godini su slična kao i ranijih godina i to su. druge upale vagine i vulve (N76).8 Ostali uzroci Oboljenja respiratornog sistema (J00J99) Endokrina i metabolič ka oboljenja (E00-E99) Simptomi. među kojima su vodeće maligne neoplazme dojke. i 2007. Druge po rangu su neoplazme.7 3. godini po poglavljima 10. Ciljevi ovog Programa su smanjenje prevalence riziko faktora i smrtnosti od raka dojke. kako zbog njihove reproduktivne funkcije. što može uticati i na mogućnost obnavljanja stanovništva. 2006. te trihomonijaza (A59). su oboljenja cirkulatornog sistema.6 15. menop. Upala vrata materice (N72) Kandidijaza (B37) 42 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . te endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani. poboljšanje kvaliteta življenja oboljelih. 2006. nalazi (R00-R99) Maligne neoplazme(C00-C97) Oboljenja cirkulatornog sistema (I00I99) 22. dijabetes i dorzopatije. menopauza i drugi poremećaji (N95).5% žena. znaci i nenorm.4 Zdravlje žena Žene starije od 15 godina imaju značajno učešće (42%) u stanovništvu Federacije BiH. Vodeći uzroci smrti.6 4.4 4. osim poremećaja menstruacije. i lab. klin. godini od ukupnog broja umrlih u Federaciji BiH bilo je 48. Vodeće grupe bolesti od kojih umiru stariji od 65 godina su bolesti cirkulatornog sistema. upala vrata materice (N72). prema grupama. (Grafikon 43 ) Grafikon 43: Vodeći uzroci smrti stanovništva starosti 65 i više godina u FBiH u 2006. kao i smanjenje troškova liječenja postavljanjem dijagnoze u predkliničkom i lokaliziranom stadiju.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. godine Vlada Federacije BiH.8 48. Grafikon 44: Vodeća oboljenja registrovana u zdravstvenoj zaštiti žena (15 i više godina) u FBiH u 2006. i 2007.000 živorođenih i ima sličnu vrijednost posljednjih godina. MKB 10.2 2007.9 15.7 4. a vodeće oboljenje je moždani udar.6/100.3. GODINE Među pet vodećih oboljenja tri su hronična: hipertenzivna oboljenja.7 3.2 5. tako i zbog specifičnog morbiditeta. 60 70 3. U 2007. (N95) Druge upale vagine i vulve (N76) 105 117 142 124 142 128 120 131 164 167 0 50 100 150 200 2007. godini je imala nisku vrijednost od 4. Stopa maternalnog mortaliteta u 2007. na osnovu rezultata pilot projekta urađenog u Kantonu 10. Kako je ovo registrovano već niz godina. to je krajem 2007. kandidijaza (B37). usvojila osnove „Programa prevencije i ranog otkrivanja raka dojke u Federaciji BiH“.

(16) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 43 . u 2007. i 2007. Stopa na 10. Stopa na 10. kao i prethodnih godina. Nastavak aktivnosti planiranih kroz strategiju prevencije jod deficitarnih poremećaja. godini u FBiH je bilo 21. (Grafikon 45) 147 167 171 Kandidijaza (B37) 0 50 100 150 200 Grafikon 46: Vodeća oboljenja registrovana u zdravstvenoj zaštiti žena 50 i više godina u 2006. što je zabrinjavajuće jer pokazuje trend konstantnog opadanja stope fertiliteta od 1996.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Prevencija jod deficitarnih poremećaja Javno zdravstvene mjere. dok samo 4% žena koristi oralna kontraceptivna sredstva.715 poroda. stanja registrovana u zdravstvenoj zaštiti žena su menopauzalni i drugi perimenopauzalni poremećaji (N95). a predviđa se i implementacija projekta ispitivanja jodnog statusa trudnica i dojilja.000 Cistitis (N30) 91 88 110 123 148 136 124 2007. procenat žena koje su koristile kontraceptivna sredstva je bio izrazito nizak i iznosio je oko 1%. prevodeći ga iz umjerenog u blagi stepen jodnog deficita. Cistitis (N30) Kandidijaza (B37) Menopauza i dr. godine. godini. 2006. godini. i 2007. (Grafikon 46) 2007.6%). godini. Prema podacima istraživanja o ženama i djeci u Federaciji BiH pokazatelji su nešto bolji: svaka treća žena starosti 15-49 godina je izjavila da koristi neku od metoda kontracepcije (33. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku u 2007. GODINE Grafikon 45: Vodeća oboljenja registrovana u zdravstvenoj zaštiti žena 15-49 godina u 2006. Trihomonijaza (A59) Druge upale vagine i vulve (N76) Upala vrata materice (N72) U dobnoj grupi od 15-49 godina vodeća oboljenja registrovana u zdravstvenoj zaštiti žena su identična kao i u prethodnoj godini. Najčešće korišten metod je prekinuti snošaj koji koristi 19% udatih žena/žena koje žive u zajednici sa muškarcem. porem. 2006. značajno su unaprijedile jodni status populacije F BiH. pored promotivnih kampanja o upotrebi jodirane soli u ishrani.000 105 Upala vrata materice Trihomonijaza (A59) Druge upale vagine i vulve (N76) 91 121 97 134 105 154 155 316 0 100 200 300 399 U dobnoj grupi 50 i više godina vodeća oboljenja. Međutim. potom korištenje kondoma. zabrinjava podatak da mlađe žene koriste kontracepciju mnogo rjeđe nego starije. provodi se i kroz reviziju legislative odnosno pravilnike vezane za sol kao namirnicu. koje se kontinuirano provode kroz program prevencije jod deficitarnih poremećaja. menop. Prema podacima iz javnih zdravstvenih ustanova.(N95) 400 500 Jedan od ključnih indikatora vezanih za reproduktivno zdravlje žena je korištenje i vrsta kontraceptivnih sredstava.

5% gojaznih u populaciji odraslih.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. koje su glavni uzroci smrtnosti i oboljevanja stanovništva. nalazimo se u samom vrhu Evropske liste. te domaćinstva u kojima glava domaćinstva ima završeno samo osnovno obrazovanje. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku. (17) Grafikon 47: Gojaznost u evropskom regionu 44 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .2 Životni stil i navike Pušenje. 47.1 Socioekonomske odrednice zdravlja Socio-ekonomski razvoj društva je jedna od osnovnih determinanti zdravstvenog stanja i zdravstvenih potreba pojedinca i stanovništva. GLAVNE ODREDNICE ZDRAVLJA 4. malignih oboljenja.2% radnoaktivnog stanovništva je nezaposleno. Sa 41% prekomjerno teških i 21. Riziko faktori za nastanak hroničnih nezaraznih bolesti se najčešće procjenjuju putem populacionih istraživanja kojima se dobivaju relevantne informacije o veličini problema vezanog za riziko faktore. nedovoljna fizička aktivnost i stres.2. smatraju se glavnim riziko faktorima odgovornim za nastanak najčešćih hroničnih nezaraznih oboljenja: bolesti srca i krvnih sudova. 4. diabetesa itd. što je neophodno za određivanje pravaca zdravstvene politike i poduzimanje aktivnosti vezanih za prevenciju riziko faktora i unaprijeđenje zdravlja stanovništva.1 Ishrana i fizička aktivnost Odrasli Podaci o stanju uhranjenosti odraslih u populaciji Federacije BiH su takođe porazni. Rezultati mjerenja životnog standarda u FBiH su pokazali da oko 15% stanovnika Federacije BiH ima standard ispod opće granice siromaštva. kao nemogućnost postizanja minimalnog životnog standarda u datim prilikama. nezdravu ishranu i stoga predstavljaju značajne rizike za zdravlje. Kao najznačajniji faktor koji dovodi do pada u siromaštvo navodi se povećanje broja djece u porodici (među najsiromašnije grupe stanovništva spadaju domaćinstva sa troje i više djece). S tim u vezi je siromaštvo. Rezultati najskorijih ali i ranijih istraživanja o riziko faktorima i zdravstvenom ponašanju u Federaciji BiH ukazuju da su među stanovništvom prisutni izrazito nezdravi životni stilovi vezani za pušenje. važna odrednica zdravlja. odnosno nezdravi životni stilovi. 4. nedovoljnu fizičku aktivnost.. GODINE 4. što ima uticaja na zdravlje stanovništva. nezdrave navike u ishrani. osobe koje su i dalje raseljene.

stanje uhranjenosti. GODINE Prehrambene navike U svjetlu poraznih podataka vezanih za stanje uhranjenosti u FBiH.8% i čips 47.9%. te kroz mrežu za izgradnju kapaciteta za hranu i ishranu u centralnoj i jugoistočnoj Evropi. Inicijativa za implementaciju novih standarda rasta Svjetske zdravstvene organizacije djece 0-5 godina starosti pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva F BiH. kako je očekivano. projekat “EUROPREVOB . polnih i socioekonomskih determinanti na prehrambene navike djece. bijeli hljeb 70.37. povrće 45. dok oba dana vikenda doručkuje 86. U užem kontekstu se predlaže razvoj školskih politika i programa o ishrani i sigurnosti hrane u školama kao fundamentalnim mjestima za promoviranje zdravlja. voće svakodnevno konzumira 55.1% i večera 64. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 45 .6% i 29.3% djece konzumira svakodnevno kolu i druga slatka pića. Procenat djece koja svoju tjelesnu težinu smatra neodgovarajućom kao i procenat djece koja misle da trebaju činiti nešto kako bi kontrolirali težinu također je prilično velik (33. što odražava izraženu prisutnost nezdravih navika.2% djece. S druge strane. Ispitivanje prehrambenih navika je obuhvatilo režim ishrane. a u skladu sa prioritetima Evropske povelje o borbi protiv gojaznosti.8% djece. Naime. žitarice 24. slatkiše čak 59.8%.Socio ekonomske determinante ishrane i fizičke aktivnosti za prevenciju gojaznosti u Evropi”.1% i večera 76. nezdrave namirnice . a učestalo uzimanje užine („fenomen pasenja“) je izrazito prisutan (51.6% djece. čija je potpisnica i naša zemlja. kvalitet ishrane kao i uticaj dobnih. mlađa djeca i djeca iz ruralne sredine.6%) i. percepciju i metode kontrole tjelesne težine. koordinirana od strane Zavoda za javno zdravstvo je u toku. Također su i dalje u toku aktivnosti vezane za adresiranje problema gojaznosti kroz internacionalnu saradnju a obavljaju se kroz inicijativu Pakta stabilnosti i projekat “Jačanje službi za ishranu i sigurnost hrane”.6% djece. značajno izraženiji među djevojčicama i starijim razredima. Voće i povrće značajno više konzumiraju djevojčice. punomasno mlijeko 18. ocjena stanja uhranjenosti se nije mogla izvršiti zbog velikog broja nedostajućih odgovora. U pogledu režima ishrane je ustanovljeno da radnim danima djeca relativno redovito objeduju ali da imaju mnogo redovniji režim ishrane vikendom (radnim danima doručkuje 65. Dobiveni rezultati ukazuju na potrebu sistematične saradnje svih relevantnih sektora u adresiranju ovog problema putem implementacije sveobuhvatnog programa za unaprijeđenje ishrane školske djece. ruča 67.9% djece užina tri i više puta dnevno radnim danima).1%. protekle aktivnosti su uključile i ispitivanje zdravstvenog ponašanja školske djece. crni hljeb 30% djece.5% djece.9% djece. hljeba i žitarica te mlijeka i mliječnih proizvoda nedovoljna i znatno ispod važećih prehrambenih preporuka. procenat djece koja nikada ne doručkuju radnim danima je velik (16%).2% djece. ruča 85.5% djece. ali nam ovi rezultati ukazuju na veoma nizak nivo svijesti školske djece o značaju ishrane i stanja uhranjenosti za zdravlje. Na žalost. rezultati su pokazali da djeca veoma često konzumiraju energijom bogate a nutrijentima siromašne namirnice ili tzv. Ispitivanjem kvaliteta ishrane ustanovljeno je da je konzumacija voća i povrća. uspostavljanje zdravih navika u ishrani i zdravog stila življenja.3% djece. Međutim. grickalice 49. po kojima se naša djeca nalaze na najvišim mjestima evropske ljestvice.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Korak k tome je izrada podsjetnika za prosvjetne radnike „Promoviranje zdrave ishrane u školama“ koji je razvijen od strane Zavoda za javno zdravstvo F BiH. a poluobrano mlijeko 25.

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE 4.2.2 Bolesti ovisnosti (pušenje, alkoholizam, droge i psihotropne substance) Bolesti ovisnosti predstavljaju složeni zdravstveno socijalni problem, kako zbog direktnih posljedica po zdravlje osjetljivih populacionih skupina nastankom različitih oboljenja, povreda i prijevremenih smrti, tako i zbog udruženosti ovisnosti sa promjenama u socijalnim interakcijama. Pušenje Slično drugim zemljama u regionu i u Federaciji BiH najčešće oblike ovisničkog ponašanja predstavlja pušenje, potrošnja alkohola, droga i psihotropnih substanci, čija se upotreba povezuje sa faktorima okoline kao što su neusklađenost zakonskih mehanizama, ograničenog dostupa i prodaje ovih sredstava, relativno niske prodajne cijene, posebno cigareta i alkoholnih pića, reklamiranje i promocija cigareta i alkoholnih pića uprokos zakonskim zabranama, te posebno odsustvo strateškog pristupa za trajno finansiranje kampanja prevencije faktora rizika i promocije zdravlja. (18) Prema rezultatima istraživanja, pušenje u Federaciji BiH predstavlja najveći pojedinačni faktor rizika po zdravlje stanovništva svih populacionih skupina, sa 37,6% pušača među odraslom populacijom, od čega ima 49,2% muškaraca i 29,7% žena stalnih pušača Kod populacije školske djece starosti 13-15 godina, evidentirano je 13,8% trenutnih pušača, od čega 10% djevojčica i 16,8 % dječaka. (19) Posebno zabrinjavanju rezultati o prevalenci pušenja među učenicima medicinskih škola i studenata medicine, stomatologije i farmacije u Federaciji BiH, kao budućim zdravstvenim radnicima aktivno uključenim u prevenciju i odvikavanje od pušenja. Evidentirano je da 33% učenika medicinskih/ zdravstvenih škola puši, od čega 27,3% muškaraca i 34,8% žena, dok kod studenata prednjače studenti medicine sa evidentiranih 47% pušača od čega 41% žena i 56,4% muškaraca, zatim studenti stomatologije sa evidentiranih 40% pušača, od čega 39,5% žena i 40% muškaraca i studenti farmacije sa 29,5% pušača od čega 30% žena i 26,7% muškaraca. (20, 21)

Grafikon 48: Stope oboljevanja od malignih neoplasmi (C00-C97) i maligne neoplazme bronha i pluća (C34) na 10.000 st. u Federaciji BiH, 2004 – 2007.

Prema preporukama SZO, štetni efekti pušenja koji 43 50 38,5 se reflektuju na zdravlje 40 32,2 2005 stanovništva vidljivi su 30 2006 kroz trend različitih 20 2007 oboljenja kao što su 4,3 5,2 4,3 10 bronhitis, emfizem, astma, 0 status asmatikus i druga Maligne neoplazme (C00-C97) Maligne neoplazme bronha i pluća hronična opstruktivna (C34) oboljenja pluća (J40-J46). Značajna je i analiza stope oboljevanja od malignih neoplazmi (C00-C97) koja se kretala od 32/10.000 u 2005. god. do 38,5/10.000 stanovnika u 2007. godini, kao i stopa oboljevanja od maligne neoplazme bronha i pluća (C34) koja je održavala trend od 4,3/10.000 tokom perioda od 2005. do 2007. godine.

Alkohol, droge i psihotropne substance
Potrošnja alkohola i droga među stanovništvom Federacije BiH se prati putem implementacije periodičnih istraživanja. Po rezultatima istraživanja riziko faktora nezaraznih bolesti kod odraslog stanovništva u Federaciji BiH, evidentirano je da 29% ovog stanovništva konzumira alkohol, sa značajnom razlikom između muških i ženskih ispitanika, pri čemu 54% muških i 12% ženskih ispitanika navodi konzumaciju alkohola. (9)

46

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE Uticaj alkohola, droga i psihotropnih supstanci na zdravlje stanovništva prati se putem podataka redovne zdravstveno statističke evidencije, odnosno analize trendova oboljenja i stanja povezanih sa korištenjem ovih supstanci. Prema podacima ambulantno-polikliničkih službi, oboljevanje od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih alkoholom pokazuje trend rasta od 2.134 broja oboljelih (stopa od 9,2/10.000 st.) u 2004. god. do 2.212 (stopa od 9.4/10.000 st.) u 2007. godini. Oboljevanje od mentalnih poremećaja i poremećaja ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih supstanci ima trend porasta broja oboljelih od 1.372 (stopa od 5,9/10.000 st.) u 2004. god. na 1.426 (stopa od 6.2/10.000 st.) u 2007. god. Također, evidentiran je trend opadanja broja alkoholnih oboljenja jetre, od 767 oboljelih (stopa 3,3/10.000 st.) u 2004. god. do 691 (stopa od 2,9/10.000 st.) u 2007. godini. U odsustvu sistemskog pristupa u implementaciji promotivnih kampanja, realna je pretpostavka da je ovakav trend opadanja stopa oboljevanja uzrokovan prije neadekvatnom registracijom nego stvarnim poboljšanjem zdravstvenog stanja stanovništva. Tabela 17: Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovani alkoholom i upotrebom psihoaktivnih supstanci i alkoholna oboljenja jetre u Federaciji BiH, 2004- 2007. god. 2004. Oboljenje Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovanih alkoholom (F10) Mentalni poremećaji i poremećaji ponašanja uzrokovanih upotrebom psihoaktivnih supstanci (F11-F19) Alkoholna oboljenja jetre (K70)
Broj oboljelih Stopa /10000

2005.
Broj oboljelih Stopa /10000

2006.
Broj oboljelih Stopa /10000

2007.
Broj oboljelih Stopa /10000

2134

9,2

2434

10,5

2208

9,5

2212

9,4

1372

5,9

1357

5,8

1305

5,6

1426

6,2

767

3,3

944

4,0

709

3,0

691

2,9

Javno zdravstvene intervencije kontrole duhana u Federaciji BiH Strategija kontrole duhana u Federaciji BiH i zakonodavstvo U sklopu Projekta Svjetske banke "Osnovno zdravstvo–javno zdravstvo i kontrola oboljenja, institucionalna podrška Zavodu za javno zdravstvo Federacije BiH", u suradnji Federalnog ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, urađena je Strategija kontrole duhana u Federaciji BiH, koja je 2003. i usvojena od strane Vlade Federacije BiH. Strategija se bazira na aktivnostima u oblasti unapređenja aktuelnog zakonodavstva o kontroli duhana u Federaciji BiH i harmonizaciji sa međunarodnim dokumentima, promociji zdravlja stanovništva putem kampanja prevencije i odvikavanja od pušenja i istraživanjima trendova proizvodnje, prometa i potrošnje duhanskih proizvoda. Kako je zakonodavstvo jedan od značajnih instrumenata kontrole duhana, od strane Federalnog ministarstva zdravstva tokom 2005. godine urađen je prijedlog zakona o izmjenama i dopuna zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih proizvoda u Federaciji BiH iz 1998 god. i isti je dat na parlamentarnu proceduru razmatranja i usvajanja, ali je na sjednici parlamenta Federacije BiH početkom 2005. skinut iz parlamentarne procedure. Osnovni prijedlozi izmjene i dopune aktuelnog zakona o ograničenoj upotrebi duhanskih proizvoda odnosili su se na usklađivanje zakona sa odredbama Okvirne konvencije o kontroli duhana SZO i sadržanog u već prihvaćenoj Strategiji Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 47

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE kontrole duhana: povećanje starosne granice zabrane prodaje duhanskih proizvoda sa trenutnih 15 na 18 godina, pooštrenje mjera zabrane direktnog i indirektnog reklamiranja, promocije i sponzoriranja od strane duhanske industrije i istaknutiji i veći natpisi o štetnosti pušenja po zdravlje na vanjskoj povšini kutije cigareta. Okvirna konvencija o kontroli duhana SZO Uprkos aktivnom učešću Bosne i Hercegovine kao jedne od 192 zemlje članice SZO u izradi i finalizaciji dokumenta Okvirne konvencije o kontroli duhana SZO (Framework Convention on Tobacco Control WHO), Bosna i Hercegovina nije među zemljama potpisnicama ovog značajnog dokumenta, što je trebalo uraditi do kraja juna 2004. god. kao predviđenog roka za potpisivanje, čime se u daljem periodu kao zemlja članica, od strane SZO poziva da nastavi sa aktivnostima za pripremu ratificiranja i implementacije Okvirne konvencije o kontroli duhana. Dokument se trenutno nalazi u Ministarstvu civilnih poslova BiH u postupku donošenja odluke o ratificiranju.

4.3 Okoliš i zdravlje
Čovjek je svakodnevno pod utjecajem različitih faktora okoliša, koji značajno mogu utjecati na njegovo zdravlje. Riziko faktorima okoliša su kontinuirano izložene sve populacione grupe. Naročito su ugroženi djeca, trudnice, hronični bolesnici i stariji ljudi, jer su pod većim zdravstvenim rizikom zbog zagađenog vazduha, vode i zemljišta, kontaminirane hrane, buke, jonizirajućeg zračenja, UV zračenja, i loših stambenih i radnih uslova. Na području Federacije Bosne i Hercegovine ne postoji jedinstven registar vodoopskrbnih objekata, što onemogućava potpuni uvid u sistem vodosnabdijevanja, kao i donošenje mjera u cilju poboljšanja vodosnabdijevanja. Javno-zdravstvena kontrola vode za piće nije u potpunosti zadovoljavajuća. U većini lokalnih objekata vodosnabdijevanja (bunari, izvori, cisterne, čatrnje), voda za piće se ne kontroliše na zdravstvenu ispravnost, dok zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definisane. Neki centralni objekti vodosnabdijevanja na području Federacije BiH imaju definisanu samo prvu zonu sanitarne zaštite. Kada uzmemo u obzir i zastarjele načine hlorinacije u mnogim centralnim objektima vodosnabdijevanja (vodovodi), jasno je zašto se vodosnabdijevanje smatra jednim od glavnih problema javnog zdravstva. Raspoloživa mjesta za odlaganje čvrstog otpada su nedovoljna u poređenju sa količinom proizvedenog otpada. Kao posljedica toga, značajne količine otpada su odložene na nedozvoljenim mjestima - pored puteva, na seoskim smetljištima, riječnim koritima ili napuštenim rudnicima. Ova mjesta predstavljaju opasnost za podzemne vode koje obezbjeđuju pitku vodu za stanovništvo, a samim tim i rizik za ljudsko zdravlje usljed spiranja i curenja zagađujućih materija. Osim toga, tečne otpadne materije se uglavnom bez prethodnog prečišćavanja ispuštaju u rijeke i jezera. Postojeći broj stanica Federalnog hidrometeorološkog zavoda, koje prate kvalitet vazduha, nedovoljan je da prezentira pravu sliku o aerozagađenju na području Federacije BiH. Kontinuirana mjerenja osnovnih vazdušnih polutanata (SO2, dim i azotni oksidi) vrše kantonalni zavodi za javno zdravstvo u Sarajevu, Tuzli, Zenici i Mostaru, dok se u ostalim mjestima mjerenja ne vrše zbog nedostatka sofisticirane opreme. Jedan od vodećih javno zdravstvenih problema u svijetu su mikrobiološka i hemijska onečišćenja hrane, koja su čest uzrok infekcija i trovanja stanovništva. Alimentarne toksikoinfekcije se nalaze na listi deset vodećih zaraznih oboljenja i na području Federacije BiH. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH, obavlja kontrolu radioaktivnosti životne sredine po principu monitoringa, na osnovu prethodno utvrđenog Programa za svaku godinu, a obuhvata uzorkovanja i mjerenja sadržaja radionuklida u zemlji, riječnoj vodi, vodi za piće, zraku, ljudskoj i stočnoj hrani. Svi ispitivani uzorci vode i hrane u 2007. godini bili su radiološki ispravni. Veliku važnost ima sistem praćenja i pravovremenog obavještavanja o eventualnoj radiološkoj kontaminaciji širih razmjera, mjerenjem ambijentalne gama doze na deset lokacija u Bosni i Hercegovini. (28)

48

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine

U 2006. nedovoljan je broj ispitivanih uzoraka. zemlji i travi.000) i u 2007. Izmjerene vrijednosti osiromašenog urana su ispod dozvoljene granice prema preporukama Svjetske zdravstvene organizacije. Prva zona sanitarne zaštite je zadovoljavajuće obezbijeđena. (246/100. nemaju ugrađene hlorinatore itd. Hercegovačko-neretvanskog. . kako sa stanovišta fizičkohemijskih. nemaju potpuno definisane vodozaštitne zone. U zraku se tokom maja i juna nalaze i velike količine polena trava i drveća. 24. do 2010. Prosječne Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 49 . Hercegbosanske i Posavske županije. gdje se voda uglavnom kontinuirano kontroliše na zdravstvenu ispravnost.1 Voda za piće Na području FBiH 73. ** Na području Unsko-sanskog.250/100.000 stanovnika). Osnovni indikatori zagađenja zraka su SO2. 8) Monitoring područja Hadžići se od 2007.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Bosanskopodrinjski kanton se snabdijeva vodom za piće uzetom zahvatom površinske vode iz rijeke Drine u Vitkovićima. Iako su analize pokazale da je ova voda dobrog kvaliteta i higijenski ispravna. Bosanskopodrinjskog kantona. godine. za period od 2007. što može dovesti do pogoršanja zdravstvenog stanja stanovnika alergičnih na ove supstance. dok se u drugoj zaštitnoj zoni nalazi više potencijalnih zagađivača. iako prosječne godišnje koncentracije SO2 nisu prelazile granične vrijednosti (90µg/m3). koji često nisu adekvatno uređeni. ili postoji samo prva zona zaštite. godini (265/100. Laboratorija Zavoda vrši i kontrolu higijenske ispravnosti podzemnih. Na području šire zone sanitarne zaštite izvorišta vode nalazi se nekoliko divljih deponija. 27) O kvalitetu vodosnabdijevanja može se suditi i po epidemiološkoj situaciji vezanoj za oboljenja čiji se uzročnici mogu nalaziti u zagađenoj vodi.2 Zrak Glavni zagađivači zraka su izduvni gasovi iz automobila i individualna ložišta (zimski period). 25. GODINE 4.000 stanovnika). tako i mikrobioloških parametara. Zeničko-dobojskog. godine radi kao posebna aktivnost Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH. (7. u većini lokalnih objekata vodosnabdijevanja hlorisanje se vrši ručno.3. fenoli. Laboratorije za kontrolu higijenske ispravnosti vode opremljene su za standardne analize. potencijalna ugroženost izvorišta postoji. U periodu od 2003-2007.). kao i u nekim životnim namirnicama sa ovog područja. mineralna ulja itd. voda mora i bazena. tj.2% stanovništva je priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja (vodovodi). Većina izvorišta centralnih vodovoda ima regulisanu prvu i drugu zonu sanitarne zaštite. Kantona Tuzla. a postoji i ilegalna eksploatacija šljunka na rijeci Željeznici.000. Za razliku od njih. naročito ako boluju od opstruktivnih plućnih oboljenja. . Kontrola vode za piće se uglavnom svodi na pregled osnovnih fizičko-hemijskih i mikrobioloških parametara. u Sarajevu je došlo do postepenog rasta koncentracija SO2 i dima. Ovaj monitoring predviđa praćenje aktivnosti izotopa urana u vodama. stopa oboljevanja od crijevnih zaraznih bolesti bila je viša u odnosu na prethodne godine (2003. 4. higijensko-sanitarno stanje vodnih objekata i sistem javno-zdravstvene kontrole vode za piće nisu zadovoljavajući.000. te Zapadnohercegovačke. snabdijevaju pitkom vodom najveći broj stanovnika Kantona Sarajevo. 2004. godine. može doći do ozbiljnog oštećenja zdravlja ljudi. 26.) Gradski vodovodi predstavljaju najveći dio vodovodne infrastrukture. Zbog toga nije moguće određivati parametre kao što su teški metali. (MICS 3 2006. Ukoliko prosječne koncentracije ovih polutanata u zraku prelaze maksimalno dozvoljene vrijednosti. bunari. Manji broj građana Sarajeva snabdijeva se vodom za piće iz lokalnih vodovodnih sistema i individualnih objekata vodosnabdijevanja (kaptirani i nekaptirani izvori. dok zone sanitarne zaštite uglavnom nisu definisane.231/100. 2005. ili se uopšte ne vrši. tako da se ne može dati adekvatno mišljenje o njenom kvalitetu. dim i azotni oksidi. (23. 221/100. dok se periodične analize ne mogu raditi zbog nedostatka opreme. a to su na prvom mjestu crijevne zarazne bolesti. cisterne itd.3. pesticidi. površinskih.

Mostar. godini približavale ovim vrijednostima. do 2007 . godini povećane su na sva tri mjerna mjesta u odnosu na 2006. godinu. koje predstavlja jedan od riziko faktora u nastanku hroničnih opstruktivnih plućnih oboljenja. Godišnje se po glavi stanovnika proizvede 270 kg otpadnih materija. godine zabilježene više koncentracije. Gacko i Bijeljina). U Sarajevu je postavljen i aparat za uzorkovanje čestične tvari. u posljednjih pet godina je došlo do porasta stope ovih oboljenja (2003. godine prosječne godišnje vrijednosti. Banja Luka. u Sarajevu postepeno smanjivale. koncentracije sumpor dioksida nisu prelazile visoke granične vrijednosti (C98-240µg/m3).godine. godini nisu vršena kontinuirana mjerenja. i 2007. U periodu od 2004. godini prelazile su granične vrijednosti (30µg/m3). koje su prelazile visoke granične vrijednosti (C98-140µg/m3) i iznosile su 153 µg/m3 (u 2006. (26) Uporedo sa porastom aerozagađenja. i 2007. i 2005. i 2005. 2006. Bihać. dok su koncentracije dima prelazile ove vrijednosti (C98-60µg/m3). u periodu od 2002. godine 161/100.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. prosječne godišnje koncentracije SO2 u 2007. Koncentracije ukupnih lebdećih čestica su 3-6 dana prelazile visoke granične vrijednosti (C98 . Prosječne godišnje koncentracije NO2 u Tuzli u 2004. Kontinuirano praćenje ambijentalne gama doze vrši se na deset lokacija u Bosni i Hercegovini (Sarajevo. Vrijednosti za brzinu doze i dozu direktno su zavisne od lokacije gama stanice i nalaze se u granicama očekivanih vrijednosti. godišnji prosjeci koncentracija SO2 i lebdećih čestica mjerenih na tri lokaliteta na području Zenice. 4.3 Otpadne materije Na području Federacije BiH. medicinski) se neselektivno 50 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .8) Jedan od parametara praćenja kvaliteta zraka je mjerenje ambijentalne gama doze. godine. godine. godini nije bilo kontinuiranih mjerenja tokom cijele godine). (7. U toku 2006. na dva mjerna mjesta (dozvoljeno najviše 7 dana u godini). koncentracije SO2 su prelazile visoke granične vrijednosti (C98-240µg/m3). godine 144/100. do 2007.000.000 stanovnika). i 2004. kao i visoke granične vrijednosti SO2 i lebdećih čestica u Mostaru. godine 130/100. koji nam daje podatke o aktivnosti radionuklida (gama emitera). najveći problem je njegovo nekontrolisano odlaganje i stvaranje «divljih» deponija (na 1893 lokacije). Specijalni otpad (industrijski. dok su se u 2007. odnosno kosmičkog zračenja i zračenja iz tla. GODINE godišnje koncentracije dima u 2003. godine 172/100. godine 165/100. Prosječne godišnje koncentracije NO2 takođe nisu prelazile granične vrijednosti utvrđene Pravilnikom o monitoringu kvaliteta zraka za FBiH (60µg/m3). U istom vremenskom periodu. koncentracije SO2 u Tuzli su bile više. a koncentracije dima niže. godine 115/100. nisu prelazile granične vrijednosti utvrđene Pravilnikom (60µg/m3). na sva tri lokaliteta duže od 7 dana (dozvoljeno je najviše 7 dana u godini). Međutim. uočava se da one nisu prelazile granične vrijednosti (u 2006. Dok su se koncentracije NO2 u periodu od 2004 do 2007. U 2007.3.000. Novi Grad. 2004. bili su u granicama normi za urbane sredine (90µg/m3 za SO2 i 150 µg/m3 za lebdeće čestice).do 2007.000 stanovnika) u odnosu na prethodne godine (2001. Livno.000 i 2002. dok su koncentracije dima višestruko prelazile ove vrijednosti (C98-60µg/m3). godine. Tuzla. godini nije bilo kontinuiranih mjerenja). Kada je u pitanju čvrsti otpad. nisu prelazile visoke granične vrijednosti (C98) utvrđene Pravilnikom (C98-240µg/m3 za SO2 i C98-140µg/m3za NO2). (Podaci Federalnog meteorološkog zavoda) Praćenjem prosječnih godišnjih koncentracija sumpor dioksida i dima na meteorološkoj stanici u Tuzli. odlaganje čvrstih i tečnih otpadnih materija predstavlja jedan od glavnih problema javnog zdravstva. u Tuzli su 2005. godine. a prošireno je mjerenjem termoluminiscentnim dozimetrima smještenim na istim lokacijama na području Federacije BiH kao i gama stanice.000 i 2007. Višegrad. godini. U odnosu na Sarajevo. (Podaci Federalnog meteorološkog zavoda) U periodu od 1997.. Može se smatrati da su posljedica jonizujućeg zračenja prirodnog porijekla.350µg/m3). (25) Od 2004. do 2006. na području Federacije BiH. bile su u okviru vrijednosti utvrđenih Pravilnikom. 2005. koncentracije SO2 i NO2 u Sarajevu.

tehnologije. Stopa morbiditeta usljed alimentarnih toksikoinfekcija u 2007.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. u eri porasta industrijalizacije. (22) Na području Hercegovačko-neretvanskog. što predstavlja značajan epidemiološki rizik. 26) Neadekvatno odlaganje otpada prouzrokuje degradaciju zemljišta. U 2007. Rijeke Zujevina. Vode u vodotocima Kantona Sarajevo su izuzetno zagađene na osnovu mikrobioloških pokazatelja. Uzeti su i uzorci zemlje na područja Hadžića sa 5 lokacija. koji je kao posljedica nuklearne nesreće u Černobilu prisutan u životnoj sredini.92/100. treba posebno pozabaviti. predstavlja kontinuirani izazov za javno zdravstvo. naročito u ljetnim mjesecima. Bosanskoj Krupi i Zenici. te prometa roba. (23. Izabrana su mjesta uz vodozaštitne zone (Sarajevo i Mostar) i mjesta u krugu meteoroloških stanica (Livno. Unsko-sanskog kantona i Kantona Tuzla. Na kanalizacioni sistem je priključeno 47. U 2007. Izmjerene vrijednosti su u okviru očekivanih vrijednosti i na nivou su prošlogodišnjih vrijednosti. dok se otpadne vode mehanički prečišćavaju u Gradačcu. a u ostalim mjestima jedan put godišnje. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH je nastavio monitoring radioaktivnosti životne sredine. Većina deponija ne zadovoljava higijenske standarde. Uzorkovanje je vršeno u tri sloja. rudnika itd. Zagađenje vode potiče uglavnom od kanalizacionih. Fizičko-hemijske analize pokazuju da vode nisu opterećene značajnim količinama toksičnih materija.4 Higijenska ispravnost hrane Higijenska ispravnost hrane. Miljacka i Željeznica su veoma zagađene i nisu za upotrebu u rekreativne svrhe. fekalnih voda. U Kantonu Sarajevo 69. kao što su teški metali i organski otrovi. 24.3. (Grafikon 48) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 51 . Tuzla i Bihać). za gamaspektrometrijsko određivanje radionuklida i alfaspektrometrijsku analizu uranovih izotopa. GODINE prikuplja i u većini slučajeva odlaže zajedno sa komunalnim otpadom. Srebreniku. Ljubuškom. Centralni gradski kolektor i uređaj za prečišćavanje otpadnih voda nisu u funkciji. prije ulijevanja Miljacke i Željeznice. Evropske zahtjeve za sanitarne deponije djelimično zadovoljavaju deponije u Sarajevu. većina rijeka i jezera služe kao recipijent za fekalne i industrijske otpadne vode. kontroli kvaliteta voda rijeka i jezera ne posvećuje se dovoljna pažnja. Uzorci vode za analizu se uzimaju samo po epidemiološkim indikacijama. Grudama i Neumu. a od vještačkih radionuklida detektovano je samo prisustvo Cs-137. godini. s kojim se. Osim toga. (28) 4. nego i podzemne vode. te se može zaključiti da opet nije bilo značajnih promjena u odnosu na prethodne tri godine. godini alimentarne toksikoinfekcije su se opet nalazile na listi 10 vodećih zaraznih bolesti u FBiH gdje su zauzele 5 mjesto. Izuzetak je rijeka Bosna. a opremu za neškodljivo uništavanje ovog otpada imaju tri zdravstvene (u Sarajevu i Travniku) i dvije veterinarske ustanove (podaci Federalnog ministarstva okoliša i turizma).4% neobrađenog infektivnog otpada iz zdravstvenih ustanova odlaže se zajedno sa komunalnim. Na sanitarne deponije se odlaže 18% otpada iz zdravstvenih i 12% iz veterinarskih ustanova. Najveći zagađivači su otpadne vode bolnica. a u sklopu toga i zemljišta. tj. U svim ispitivanim uzorcima je detektovano prisustvo radionuklida prirodnog porijekla iz uranovog i torijumovog niza i K-40. Mostaru. što je rezultat činjenice da mnogi industrijski pogoni nisu u funkciji.000). Neprečišćene otpadne vode ne ugrožavaju samo vodotoke i njihovu floru i faunu. prehrambene i drvne industrije. kao i vrijednosti zemalja u regionu. što predstavlja veliki rizik po zdravlje stanovništva.6 % stanovništva (MICS3). što predstavlja opasnost od pojave i širenja zaraznih bolesti. dva puta godišnje u Sarajevu i Mostaru. godini je iznosila (51. pogotovo u svjetlu prošlogodišnje epidemije salmoneloze. Kontrola i biološko-hemijsko prečišćavanje tečnih otpadnih materija koje se ispuštaju u vodotoke na području Federacije BIH se ne vrši. Mošćanica.

9% 132/12. No. sistem izvještavanja o laboratorijskoj djelatnosti se ustrojava i to na državnom nivou. 2005. a izdvajamo i informacione brošure vezane za prevenciju salmoneloza.3% 140/19.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. godini u labortorijama za kontrolu zdravstvene ispravnosti namirnica Zavoda za javno zdravstvo FBiH.76% 29/5. Ukupan br. /% neispravnih uzoraka Voda Hemijske analize Ukupan br.3% 646 644 524 721 91/14% 50/7. 2004. Na raspolaganju je pregled kontrole higijenske ispravnosti namirnica i vode u laboratoriju Federalnog Zavoda za javno zdravstvo. S druge strane. 2004./% neispravnih uzoraka 1823 2501 1308 2083 37/2% 37/1. GODINE Grafikon 49: Alimentarne toksikoinfekcije u FBiH u periodu 2003-2007 god. kao što je izrada Nacrta plana upravljanja krizom u oblasti sigurnosti hrane na državnom nivou. prouzrokovao poduzimanje niza mjera. izdatu od strane Agencije za sigurnost hrane. uzoraka Br.1 34. Mikrobiološke analize su obavljene na ukupno 3083 uzorka od čega je 164 uzorka ili 5. 52 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . uzoraka Br. gdje kao uzročnik izolovana Salmonela enteritidis.67% 164/5. godina Namirnice Hemijske analize Mikrobiološke analize Ukupan br.9% U 2007. /% Neispravnih uzoraka Mikrobiološke analize Ukupan br. od čega je 63 ili 3% bilo neispravno.5% 53/7.3% 305/21. odgovarajuća identifikacija uzročnika potencijalnih alimentarnih toksikoinfekcija je i dalje nedovoljno razvijena. 2005.48% 63/4. hemijske analize su obavljene na 2083 uzoraka.3% bilo neispravno.92 44. Zabilježeni skok u stopi alimentarnih toksikoinfekcija u odnosu na protekle godine se može objasniti opsežnom epidemijom nakon konzumacije u restoranu brze hrane u Sarajevu. 2006.23 37. 2006. 2007. Može se zaključiti da se procenti ne razlikuju značajno u odnosu na protekli trogodišnji period.3% 1421 703 1072 1390 374/26. Uzoraka Br. uzoraka Br. Tabela 18: Prikaz kontrole higijenske ispravnosti namirnica u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo FBiH u periodu 2004-2007. /% Neispravnih uzoraka God.8% 63/3% 2412 1932 1793 3083 88/3.07 2007. a koordinira ga Agencija za sigurnost hrane BiH.6% 39/2% 48/2. Stopa na 100000 stanovnika 60 50 40 30 20 10 0 2003.77 51. Ovaj incident je. 34.

toksičnim metalima. 4. U 2006. 2004.5 godini je bilo ukupno 19 žrtava mina (nema posebnih podataka o broju povrijeđenih i poginulih). obavljene su i 94 gamaspektrometrijske i alfaspektrometrijske analiza vode i hrane u sklopu redovnog monitoringa i 194 analize vode i hrane na radiološku ispravnost. U 200.66 0. 2005.. (29) Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 53 .98 0. alfa spektrometar. godini. a najčešći uzroci hemijeske neispravnosti su bili: povišen sadržaj teških metala. U protekloj godini je urađen finalni nacrt Zakona o GMO. U 2007. prirodnim izvorskim i stolnim vodama. 2006. U toku su i intenzivne aktivnosti vezane za reviziju zakona i pravilnika u oblasti higijenske ispravnosti namirnica. natrijum jodidski detektor. gama spektrometrije – 3). i 2007. od kojih je većina stradala od tkz. godini. u prošloj godini laboratorij Zavoda za javno zdravstvo FBiH učestvovao u četiri međunarodna interkomparacijska mjerenja u organizaciji EC I IAEA (interkomparacije iz alfa spektrometrije . GODINE Najčešći uzroci mikrobiološke neispravnosti su bili: povišen broj ukupnih bakterija. pa je pored redovitih edukacija kadra iz ove oblasti. Pravilnika o šećerima. a odvijaju se na državnom nivou i pod ingerencijom Državne agencije za sigurnost hrane. 2004. godine Namirnice God.. 2006. itd.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. na području FBiH je povrijeđeno 79 ljudi. Za potrebe laboratorija za radiološku ispravnost namirnica Zavoda za javno zdravstvo FBiH nabavljen je gama spektrometar sa visoko rezolucijskim gama detektorom. Svi ispitani uzorci hrane i vode su bili radiološki ispravni. Pravilnika o prirodnim mineralnim. konzervanasa i nepravilna deklaracija. alba/beta brojač. Pravilnika o aditivima. Najveći broj žrtava su odrasli muškarci u dobnoj skupini od 19-39 godina. prema podacima Centra za uklanjanje mina BiH. a započete su i revizije Pravilnika o pesticidima. godini došlo je do naglog porasta broja žrtava mina u odnosu na prethodnu. a uvedene su standardizirane metode određivanje joda u soli i mikotoksina u hrani prema EU zahtjevima.5 Mine i neeksplodirana ubojita sredstva U 2003. Pravilnika o bezalkoholnim osvježavajućim pićima itd.1. mine PROM. mikotoksinima u hrani. Posebna pažnja bila je posvećena uspostavljanu kontrole kvaliteta laboratorije za radioaktivnost životne sredine. Ukupan broj uzoraka Broj neispravnih uzoraka % Ukupan broj uzoraka Voda Broj neispravnih uzoraka % 102 152 198 210 1 1 1 0 0. plijesni i kvasci. Stoga se može zaključiti da ne postoji povećan rizik po zdravlje stanovnika od radiološke kontaminacije hrane i vode. Tabela 19: Prikaz kontrole radiološke ispravnosti namirnica u laboratoriju Zavoda za javno zdravstvo FBiH u periodu 2004-2007. dok je smrtno stradalo 53. 2007.3.54 0 12 16 28 24 0 0 0 0 0 0 0 0 U laboratoriju za kontrolu higijenske ispravnosti namirnica Federalnog zavoda za javno zdravstvno u 2007 godini je nastavljeno je sa edukacijom kadra.

god. 2005.7 Jonizirajuće zračenje Zdravstvena zaštita lica izloženih jonizirajućem zračenju u Federaciji BiH propisana je Zakonom o zaštiti od jonizirajućih zračenja i radijacione sigurnosti (Sl. God. Jedna vrsta izlaganja jonizirajućem zračenju je i profesionalna ekspozicija. Tabela 22: Poginula i ozlijeđena lica u saobraćajnim nezgodama u Federaciji BiH 2004-2007. godini evidentirano je 28. stanje sigurnosti saobraćaja na području Federacije BiH u 2007.72 10.925 6.375 6.4 saobraćajnih nezgoda na 1.37 10. 19 2006. 54 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . godini. godini karakterizira porast ukupnog broja saobraćajnih nezgoda. 2007. što predstavlja povećanje za 1. 2004. 22) Ovo ukazuje na potrebu inteziviranja sigurnosnih mjera kontrole u saobraćaju na području Federacije BiH od strane Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova udruženih sa intersektorijalnim javno zdravstvenim kampanjama prevencije saobraćajnog traumatizma za sve sudionike saobraćaja. Evidentirane su 153 ustanove u kojima se koriste izvori zračenja. 2004.7% u odnosu na 2006.085 U saobraćajnim nesrećama tokom 2007. 2007. (Tabela 21.7 12. što je za 13. porast broja poginulih i ozlijeđenih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na prethodne godine.3. godine Smrtno stradali Povrijeđeni Ukupno 2003. 16 24 40 2004. novine Bosne i Hercegovine 88/ 07).287 28. Ukupan broj 24.979 8.151 25.561 Broj na 1000 stanovnika 10. 2006. U CZZ-u se vode evidencije o ustanovama koje koriste izvore jonizirajućeg zračenja. 5 18 23 Izvor podataka: Centar za uklanjanje mina u Bosni i Hercegovini (BHMAC) 4. godinu. Poginula lica 247 202 206 236 Ozlijeđena lica 6. 2005. Tabela 21: Saobraćajne nezgode u Federaciji BiH 2004-2007 god.6 Saobraćajni traumatizam Prema podacima Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.4 U 2007. God. 18 17 35 2007.0 % više nego u 2006. licima koje rade u zoni zračenja i dozama koje primaju. godinu .3.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. 2006. GODINE Tabela 20: Broj poginulih i povrijeđenih od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava. 14 20 34 2005.561 saobraćajnih nezgoda ili 12. što je za 14 % više u odnosu na 2006. u periodu od 2003-2007. 4.913 24.000 stanovnika. godine poginulo je 236 osoba. praćeno povećanjem broja ozlijeđenih lica ukupnom broju od 8085.

52 92. industrije i medicine. Od tog broja 97% imaju godišnju dozu manju od 0.14 U 2007. a u slučaju prekomjernog ozračenja moguće je odmah reagirati na predviđen način prema Pravilniku o granicama doza (Službene novine Federacije BiH 8/2004). industrij..19 60. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 55 . GODINE Od 1222 lica pregledano je 699 ili 57. 65 radioaktivnih detektora dima i 4 izvora sa osiromašenim uranom (svi su transportovani i po propisu odloženi u privremeno skladište radioaktivnog otpada u FBiH).odjeli nuklearne medicine. Pod dozimetrijskom kontrolom je 1126 lica. godini izvršen je tehnički nadzor nad 109 generatora x-zraka u medicini.30 33.2 % lica koja profesionalno rade u zoni jonizirajućeg zračenja . 2006.33 21.84 71. industrija i nauka) najsigurniji metod je kontrola sa personalnim dozimetrima.44 58. 7 kontrola otpadnog metala. 3 procjene sigurnosti radnog prostora sa otvorenim izvorima zračenja . Broj uposlenih lica 488 645 685 705 883 893 1007 1105 1222 Broj pregledanih lica 182 215 148 473 599 638 586 671 699 % 37.72 57. Komunikacija između CZZ –a i ovlaštenih osoba prati stupanj ozračenosti pojedinca ili skupine.09 67. 2007.61 67. Demontirano je 79 radioaktivnih izvora iz gromobrana.35 86. 2001.20 Broj TLD korisnika 488 645 685 705 883 893 930 956 1126 % 100 100 100 100 100 100 92. 43 kontrole zatvorenih izvora zračenja. Tabela 23: Broj lica uposlenih na izvorima jonizirajućeg zračenja. 2000. Za kontrolu lica profesionalno izloženih izvorima jonizirajućeg zračenja (medicina. Svi pregledani izvori jonizirajućeg zračenja su zadovoljavali zakonske propise iz te oblasti. 2003. iako po našem mišljenju treba ovu problematiku dovesti do kraja ili sa IAEA ili uz pomoć Vlade FBiH.broj ljekarskih pregleda i TLD korisnika za period 1999-2007.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. godine Godina 1999. 2005. 6 skeniranja otvorenih i zatvorenih prostora na eventualno prisustvo radioaktivnosti. 2002. 2004. stomatologiji.99 mSv. Projekat sa IAEA “Verifikacija zatvorenih izvora zračenja u Bosni i Hercegovini” nije nastavljen. Zdravstvena zaštita lica sastoji se od ljekarskih pregleda i uzimanja biološkog materijala (krv i urin) i analize.

implementacija strateških ciljeva se odvija djelimično i to samo u segmentu daljeg razvoja obiteljske medicine (OM) kroz Projekat jačanja zdravstvenog sektora-HSEP.0%. Reforma promoviše sveobuhvatnost i kontinuitet zaštite. (31. Grafikon 50: Zaposleni u zdravstvu u FBiH u 2006. Zdravstvena zaštita se provodi prema načelima sveobuhvatnosti. godine. godine. Izrada nove Strategije razvoja zdravstva u Federaciji BiH je finalizirana tokom 2007. specijalističko-konsultativne i bolničke zdravstvene zaštite. Broj i administrativnih i tehničkih radnika je nešto smanjen (0. broj zdravstvenih saradnika je povećan za 10.4%.9% ). Strategija za razvoj primarne zdravstvene zaštite je usvojena krajem 2006. 9) 5.1 Zaposleni u zdravstvu U 2007. pri čemu kantoni imaju značajan stepenj autonomije pri donošenju odluka vezanih za zdravstvenu zaštitu na svom području.063/100. a broj pomoćnog osoblja za 2. bez obzira na starost. godini u zdravstvu je bilo zaposleno ukupno 24.752 radnika (stopa 1.000 stanovnika).ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. zaposleni radnici saradnici Admin. broj ukupno zaposlenih u zdravstvu je povećan za 2. godinu koji se odnose na javni sektor. dok federalni nivo ima ulogu donošenja strateških smjernica. Jedna od temeljnih odrednica reforme zdravstva u FBiH je orjentacija ka primarnoj zdravstvenoj zaštiti. i 2007. ORGANIZACIJA ZDRAVSTVENE ZAŠTITE Prateći administrativno ustrojstvo Federacije BiH i sistem zdravstvene zaštite je decentraliziran. te naglašava značaj zajedničkog odlučivanja pacijenta i davalaca usluga zdravstvene zaštite. (Grafikon 50) *U ukupan broj zaposlenih su uključeni zdravstveni radnici zaposleni u školama. i tehnič ki radnici Pomoć ni radnici U odnosu na prethodnu godinu. dostupnosti i cjelovitog pristupa.3%. (8. Sistem zdravstvene zaštite je u tranziciji. sa značajnim naglaskom na jačanje promocije zdravlja i prevenciju oboljevanja. 32) U ovom izvještaju su prezentirani podaci redovne zdravstvene statistike za 2007. GODINE 5. kontinuiranosti. godini Stopa/100.000 stanovnika 1043 1063 710 723 2006. Ukupno Zdravstveni Zdravst. vjersku i etničku pripadnost. fakultetima i socijalnim ustanovama 56 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . a reformsko opredjeljenje je povećanje efikasnosti i racionalizacija zdravstvene zaštite jačanjem primarne zdravstvene zaštite. sa napomenom da uvid u stvarno stanje organizacije zdravstvene zaštite otežava nepostojanje potpunih podataka o privatnom sektoru. (30) Zdravstvena zaštita se organizira i provodi na nivou primarne. te podaci istraživanja. a Zakonom utvrđena prava građana se najvećim dijelom finansiraju sredstvima iz obaveznog zdravstvenog osiguranja. što prati racionalizacija specijalističko-konsulativne i bolničke zaštite. slijedi procedura usvajanja. pol. CC 15 17 154 153 164 162 2007. te koordinirajuću ulogu.0%. Preko dvije trećine svih zaposlenih su bili zdravstveni radnici. U strukturi zaposlenih broj zdravstvenih radnika je povećan za 2.

13 magistara farmacije i 510 zdravstvenih tehničara. poput Osnovno zdravstvo. FaMI su dali rezulate posebno u oblasti edukacije iz OM (program specijalizacije i dotreninga). kao i opremanju i unapređenju infrastrukture ambulanti OM. Zahvaljujući pomoći Švicarske vlade (Partnership in Health).4 70.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.6%). CARDS.tehnič ari Na 100. (Grafikon 51) Dr medicine Dr stomatologije Grafikon 52: Doktori medicine specijalisti u FBiH u 2007. Najveći broj specijalista je prisutan u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu. 24 doktora stomatologije. Najviše aktivnosti je provedeno u okviru prve komponente projekta.2 75. a najmanji procenat imaju Bosansko-podrinjski i Zapadnohercegovački kanton (Grafikon 52). Jedan od prvih projekata Svjetske banke (SB) na nivou primarne zdravstvene zaštite se odnosio na rehabilitaciju žrtava rata.farmacije Zdrav. u okviru kojeg je otvoreno 38 centara za mentalnu i fizikalnu rehabilitaciju u zajednici. Index strukture Gotovo tri četvrtine doktora medicine u Federaciji BiH su specijalisti raznih disciplina (72.2 Primarna zdravstvena zaštita Reformsko opredjeljenje u FBiH je jačanje primarne zdravstvene zaštite (PZZ) razvojem obiteljske medicine (OM). Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 57 . Svjetske banke (projekat Osnovno zdravstvo).000 stanovnika 510 177 24 13 Mag. kao i specifikacija opreme za 128 ambulanti OM. Queens Univerziteta.2 67. Značajni projekti.0 76.6 66. koje su završile PAT program i 265 doktora sa završenom specijalizacijom. U drugoj fazi je pripremljena projektna dokumentacija za adaptaciju novih 116 ambulanti OM.godini. gdje je kroz prvu fazu izvršena unutrašnja adaptacija 132 ambulante OM i opremljeno 140 ambulanti OM standardnim setom opreme i namještaja.0 5. monitoring i evaluaciju. GODINE Grafikon 51: Zdravstveni radnici u FBiH u 2007. te kroz Projekta jačanje zdravstvenog sektora (HSEP) danas imamo 574 doktora medicine i 1052 sestre. Uporedo se provodi program program dodatne obuke (PAT) kao i dvogodišnji i trogodišnji program specijalizacije. čije je osoblje dodatno educirano.9 72. Stopa/100.6 70. Početkom 2006. kao i jačanje kapaciteta za dijalog o politikama.1 65. godine postao je efektivan kredit Svjetske banke-IDA za realizaciju Projekta jačanje zdravstvenog sektora (HSEP) koji podrazumijeva tri ključne komponente: rekonstruiranje PZZ.5 68. jačanje kapaciteta u oblasti zdravstvenog menadžmenta.7 68. FBiH Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zenič ko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjebosanski Hercegovač koneretvanski Zapadno-hercegovač ki Kanton Sarajevo Kanton 10 60.000 stanovnika u Federaciji BiH je bilo 177 doktora medicine. godini.

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Specijalisti OM 265 229 193 1052 536 574 330 468 815 2007. 2005. broj Do sada je na području FBiH edukaciju iz oblasti OM (PAT program i specijalizaciju) završilo 64% planiranog broja doktora medicine i 78% medicinskih sestara (PAT program). Grafikon 53: Domovi zdravlja sa implementiranom obiteljskom medicinom u FBiH. 2005. ukazuju da proces implementacije OM u FBIH ide postepeno. Rezultati istraživanja provedenog u okviru prve faze ovog projekta: „Ljudski resursi u zdravstvenom sektoru u Federaciji BiH” su u fazi obrade. godini u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (opća/obiteljska medicina. 74 8 2007. pedijatrija. Izvor podataka: Obrazac obiteljske medicine korišten za potrebe HSEP-a za 2007. u odnosu na prethodnu godinu. a 72% planiranog broja timova u okviru HESAP-a (800) radi po principima OM. odsustva menadžerskih vještina i neadekvatne legislative. implementacija strateških ciljeva je otežana. školska medicina. godinu Grafikon 54: Edukacija iz oblasti obiteljske medicine u FBiH. 2005. direktora zdravstvenih ustanova. Timovi koji rade po principima OM Podaci dobiveni putem obrasca obiteljske medicine. Zbog ovoga je jedna komponenta HSEP-a posvećena unapređenju upravljačkih vještina zdravstvenih profesionalaca. godina. Značajan dio Projekta «Politika primarne zdravstvene zaštite na Balkanu» koji finansira vlada Kanade. GODINE Za potrebe praćenja uspješnosti Projekta jačanja zdravstvenog sektora (HSEP) bilo je potrebno prilagoditi izvještajne obrasce redovne zdravstvene statistike. a implementiraju Queen's univerzitet i Kanadsko društvo za međunarodno zdravlje u Bosni i Hercegovini (BiH) se odnosi na planiranje i upravljanje ljudskim resursima. 2006. Med.-2007. koja ne prati reformske promjene.sestre (PAT) Dr medicine (PAT) Izvor podataka: Obrazac obiteljske medicine korišten za potrebe HSEP-a za 2007. Do sada je kroz Centar za zdravstveni menadžment 48 direktora domova zdravlja prošlo obuku iz zdravstvenog menadžmenta. pneumoftiziološka 58 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . godinu Pored navedenih aktivnosti. 2005. nestimulativnih mehanizama plaćanja. 10% ukupnog broja domova zdravlja ima potpuno implementiranu obiteljsku medicinu. godina.-2007. broj 578 438 DZ sa djelimično implementiranom OM DZ sa potpuno implementiranom OM 107 22 3 59 6 2006. donosioca odluka. kroz Kanadsku agenciju za međunarodni razvoj (CIDA). kojim se do sada nije mogao pratiti rad OM. u 2007. kreiranog za potrebe HSEP-a. najvećim dijelom zbog procesa transformacije domova zdravlja. Od ukupno educiranih medicinskih sestara (1052) u okviru OM radi njih 794 ili 75%. Prema podacima redovne statistike.

a na jednog doktora su u prosjeku radila 2 zdravstvena tehničara.000 m od prve ambulante.500 i 5. Kao i u prethodnim godinama. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 59 . u 2007. Na 100. a najmanji u Unsko-sanskom (35/100. medicina rada. a najmanji u Kantonu Sarajevo (Grafikon 56).500 m. (16) Ovo ukazuje na prisutnu nejednakost u dostupnosti primarne zdravstvene zaštite stanovništva Federacije BiH.4% (1319).000). Tako je i u ovoj godini najveći broj doktora medicine prisutan u Kantonu Sarajevo (87/100.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. godini jedna trećina ukupnog broja doktora medicine u Federaciji BiH je radila u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Najveći broj stanovnika po jednom doktoru je bio u Unsko-sanskom kantonu. Po jednom doktoru medicine u prosjeku su dnevno ostvarene 23 posjete . Rezultati istraživanja su pokazali da je udaljenost mjesta stanovanja do 10 najbliže ambulante PZZ-e kod 0 polovine stanovništva Federacije BiH <1500 1500-5000 >5000 (54%) manja od 1. broj stanovnika u PPZ u FBiH po jednom doktoru medicine je smanjen za 66.000 m. kod jedne Udaljenost četvrtine (24%) ova udaljenost je (m) između 1.000). hitna pomoć) je povećan broj punktova za 1.godini FBiH Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zenič ko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjebosanski Hercegovač koneretvanski Zapadno-hercegovač ki Kanton Sarajevo Kanton 10 1716 1790 1592 1941 1980 2248 1927 1865 1148 1465 2850 U odnosu na prethodnu godinu. Grafikon 56: Broj stanovnika po doktoru medicine u PZZ u FBiH u 2007. prisutne su razlike u obezbijeđenosti stanovništva timovima primarne zdravstvene zaštite. Posmatrano po kantonima. dok jedna petina stanovništva (22%) stanuje na udaljenosti većoj od 5.5% (889) i broj ordinacija za 4.000 stanovnika je bilo 58 doktora medicine i 126 zdravstvenih tehničara. Grafikon 55: Udaljenost stanovništva od najbliže ambulante PZZ-e FBiH 54 60 50 40 Stanovništvo (%) 30 20 24 22 Kao značajan cilj reforme zdravstvenog sistema u FBiH postavlja se pružanje zdravstvene zastite što bliže stanovništvu. GODINE zaštita. od čega su 63% bili specijalisti.

60 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .7 2. godinu (24%).0 1. Učešće preventivnih usluga u odnosu na prve posjete je bilo 31. što je značajno povećanje u odnosu na 2005. Nezadovoljavajući je i procenat kućnih posjeta u odnosu na prve posjete.6%. godini 70.0% i broja radnih timova za 7.5 2. Najveći broj posjeta je ostvaren u Kantonu Sarajevo i Tuzlanskom kantonu.000). što u odnosu na prethodnu godinu predstavlja povećanje broja punktova za 4.7%.2% i dalje je ovaj broj veliki. Evidentiran je povoljan odnos prvih i ponovnih posjeta. a na jednog doktora je u prosjeku radilo 1.5 2.6 4. te tako smanjiti upućivanje na više i skuplje nivoe zaštite. kao i standardima i normativima primarne zdravstvene zaštite.0% pacijenata u odnosu na prve posjete je upućeno specijalisti.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.5 3. GODINE Grafikon 57: Broj posjeta u PZZ po stanovniku u FBiH u 2007.3 2. Tako je ovaj procenat kod doktora medicine iznosio 2. preventivne usluge trebaju činiti 40% radnog vremena.9%. Stomatološku zaštitu u FBIH je u 2007.8 Kao i u prethodnoj godini. U skladu sa reformskim opredjeljenjem orijentisanim ka promociji zdravlja i prevenciji bolesti.000 stanovnika je bilo 22 doktora stomatologije i 29 stomatoloških tehničara.7 4. te su na jednu prvu posjetu u prosjeku ostvarene dvije ponovne posjete.6 posjeta.000). Na 100. Iako je u odnosu na prethodnu godinu broj upućenih specijalisti smanjen za 5. god FBiH Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zeničko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjebosanski Hercegovačkoneretvanski Zapadno-hercegovački Kanton Sarajevo Kanton 10 1. kod doktora medicine po jednom stanovniku je u prosjeku ostvareno 3. Najveći broj doktora stomatologije je registrovan u Kantonu Sarajevo (53/100. a najmanji u Posavskom i Kantonu 10 (Grafikon 57). a kod ostalih zdravstvenih radnika 21. godini u okviru 232 punkta pružalo 508 radnih timova.3 zdravstvenih tehničara.5%. što je u suprotnosti sa strateškim opredjeljenjem razvoja primarne zdravstvene zaštite. prema kojem se oko 80% svih zahtjeva za zdravstvenom zaštitom treba zadovoljiti na ovom nivou. U 2007.8 3.6 3. a najmanji u Posavskom kantonu (2/100.

Različita ekonomska moć kantona. 29. Na svaku prvu posjetu u prosjeku je ostvarena jedna ponovna posjeta. Posmatrano prema kantonima. najveći broj posjeta je ostvaren u Kantonu Sarajevo. pa je najveći broj stanovnika po jednom doktoru stomatologije u 2007. vidljiva je neravnomjerna pokrivenost stanovništva timovima stomatološke zaštite. Na 100. u Federacije BiH u 2007. dok 9% njih ne odlazi stomatologu nikada ili vrlo rijetko.4 posjete. Iako je broj posjeta po stanovniku u svim kantonima veoma nizak. Po jednom doktoru stomatologije je dnevno u prosjeku ostvareno 7 posjeta. godini bio Posavskom i Tuzlanskom kantonu.583 stanovnika. Različite esencijalne liste lijekova po kantonima doprinose razlikama u dostupnosti lijekova stanovništvu. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 61 . a tek svaki peti stanovnik je u odnosu na prve posjete bio kod stomatologa. kao i različite kantonalne politike u pogledu načina finansiranja zdravstvene zaštite. a najmanji u Kantonu Sarajevo (Grafikon 58).ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Nezadovoljavajući je odnos plombiranih i izvađenih zuba. a najmanji u Posavskom kantonu. se nastoje prevazići putem federalnog fonda solidarnosti. godini u prosjeku su po jednom stanovniku ostvarene samo 0.godini FBiH Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zenič ko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjebosanski Hercegovač koneretvanski Zapadno-hercegovač ki Kanton Sarajevo Kanton 10 4583 5997 41187 9937 7049 4809 7539 4840 3732 1896 3908 Na jednog doktora stomatologije u FBiH je u prosjeku dolazilo 4. tako na jednu uslugu plombiranja stalnih zuba dolazila je 1 usluga vađenja zuba. što govori o nedovoljnoj iskorištenosti postojećih resursa. Rezultati istraživanja su pokazali da 52% stanovništva odlazi stomatologu samo u slučaju zubobolje ili neke tegobe.000 stanovnika u javnom sektoru farmaceutske djelatnosti je bilo 10 magistara farmacije i 14 farmaceutskih tehničara. Kao i u prethodnim godinama.1% ide stomatologu jedanput ili više puta godišnje zbog kontrole. što je veoma nezadovoljavajuće. GODINE Grafikon 58: Broj stanovnika po doktoru stomatologije u FBiH u 2007.

1 3.4 2. 2005.000 stanovnika bolničku zaštitu je pružalo 86 doktora medicine i 231 zdravstveni tehničar. godini na 3. 45% svih zdravstvenih tehničara. GODINE 5.6 3.8/1. a broj zdravstvenih tehničara smanjen za 2.-2007. (Grafikon 59). 62 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. na čijem se području nalazi klinički centar.8 Posmatrano od 1999.4 0.5/1.3 Bolnička zdravstvena zaštita Stanovništvo Federacije BiH je bolničku zdravstvenu zaštitu u 2007.000 stanovnika 2007. 2003. Grafikon 60: Broj postelja u FBiH u 2007.6 3. godine Stopa /1. Veliki broj postelja u Srednjebosanskom kantonu (5. 3.7 zdravstvenih tehničara.9%.4%.7 3. te samim tim za najveći broj stanovnika FBiH.5 5. Grafikon 59: Broj postelja u FBiH 1999.2 2. lječilišta. klinička bolnica. godini ostvarivalo u ukupno 22 bolničke ustanove (opće i kantonalne bolnice. U odnosu na prethodnu godinu broj doktora medicine zaposlenih u bolnicama je povećan za 4.0 2.9 5.6/1000). najveći broj postelja ima Kanton Sarajevo (5.000 stanovnika. godini Stopa /1.6 Kao i u prethodnim godinama. klinički centri.2 3. godine u Federaciji BiH je zasbilježeno smanjenje broja bolničkih postelja sa 3. Na jednog doktora medicine je u prosjeku radilo 2.5 3.1/1000) je posljedica postojanja čak šest ustanova bolničke zaštite na području ovog kantona (grafikon 60). 1999. koji obezbjeđuje tercijarni nivo bolničke zaštite za stanovništvo Kantona Sarajevo i gravitirajućih kantona. specijalne bolnice. 2001.000 u 1998. Na 100.5 3. medicinski centri) u kojima je radilo 48% svih doktora medicine.0 2.000 stanovnika FBiH Unsko-sanski Posavski Tuzlanski Zenič ko-dobojski Bosansko-podrinjski Srednjebosanski Hercegovač koneretvanski Zapadno-hercegovač ki Kanton Sarajevo Kanton 10 2.

5 po jednom zdravstvenom tehničaru. a najveća u specijalnim bolnicama (23. Zauzetost postelja u 2007.7 8.2 10.7 68.9 62.7 47. uglavnom dnevne hospitalizacije. treba napomenuti da 13 domova zdravlja u FBiH imaju stacionare sa ukupno 121 postelja.2 9.1 63. a prosječna dužina ležanja je bila 9. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 63 .9 Grafikon 63: Dužina ležanja u danima.7 11.7 64. koji pružaju najsloženiji nivo bolničke zaštite (72. i 2007. prema nivoima bolnica u FBiH u 2006. GODINE Grafikon 61: Korištenje bolničkih resursa u FBiH.9 72.2 2007 68. Uz ovo.2 2006 Broj postelja po jednom doktoru medicine je iznosio 4.4 8. dok je najniža zauzetost postelja zabilježena u specijalnim bolnicama (50.1 i 1.9 59.6 72.4 Grafikon 62: Zauzetost postelja (%).2 74. godini najmanja dužina ležanja registrovana u općim bolnicama (8.0 67.i 2007 god. (Grafikon 63) Pored ovih standardnih bolnički postelja. prema nivoima bolnica u FBiH u 2006. (Grafikon 61).8 9. godini Dužina ležanja 9.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Prosječna dužina ležanja prema nivoima bolnica se u odnosu na prethodne godine također nije značajnije mijenjala. Zauzetost postelja (%) 69.3 23. 64. 2006.4 10. Medicinski centri Lječilišta Specijalne bolnice Klinički centri Klini čka bolnica Kantonalne bolnice Opće bolnice 8. i 2007.2.1 11.7%) (Grafikon 62). 2006. 2006.1 dana).3 dana) u okviru kojih se pruža zaštita psihijatrijskim bolesnicima i oboljelim od hroničnih plućnih bolesti i TBC.8 2007. godini Najveća zauzetost postelja je zabilježena u kliničkim centrima.2 9.1 7.2 61. godini u Federaciji BiH iznosila 68.0 23. Tako je i u 2007. Zavod za alkoholizam i druge toksikomanije Kantona Sarajevo ima 40 postelja.0 2007. koje su najvećim dijelom postelje porodilišta.1 8. Medicinski centri Lje čilišta Specijalne bolnice Klinički centri Klinička bolnica Kantonalne bolnice Opće bolnice 50.2 dana.2%).4 57.1 8.

Zapadno-hercegovački kanton. a na nivou kantona i Federacije kroz rad zavoda za javno zdravstvo. adekvatnih podataka o njihovom radu nema. Na nivou općine javno-zdravstvene aktivnosti se obavljaju putem higijensko epidemioloških službi domova zdravlja.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. nažalost. Slijede. ekonomisti i pravnici. kao polazišta za konkretne akcije. Goražde. što ukazuje na potrebu njihove racionalizacije. prostor. dužne su da redovno izvještavaju nadležne zdravstvene ustanove o svom radu. čije usluge koristi sve veći broj stanovnika. čime je onemogućeno sticanje cjelovitog uvida u zdravstveno stanje stanovništva i organizaciju zdravstvene zaštite. privatne zdravstvene ustanove. sve zdravstvene ustanove. treba imati u vidu da ne raspolažemo podacima o bolničkom morbiditetu i specijalističko-konsultativnim uslugama. GODINE Mada podaci ukazuju na nedovoljnu iskorištenost bolničkih kapaciteta. 64 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine . 5. kako u javnom tako i u privatnom vlasništvu. Kanton 10). a time i racionalizaciju bolničkih kapaciteta. od kojih 273 apoteke. što je rezultiralo prijedlogom i preporukama za racionalizaciju mreže bolnica. kao značajnog segmenta reforme sistema zdravstva. većinom ne dostavljaju podatke o svom radu. Kroz jednu od aktivnosti Projekta tehničke pomoći za socijalno osiguranje-SITAP (kreditna sredstva SB implemntirana od strane FMZ) planira se racionalno obezbjeđenje zdravstvenih usluga na osnovu potreba stanovništva i raspoloživih sredstava. Tako je prema podacima Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH na području Federacije u 2007. Zdravstveni saradnici su uglavnom inžinjeri hemije. informatičari. Glavni nosioci aktivnosti su doktori medicine. čija djelatnost je stručna i naučnoistraživačka. Prema Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (član 125) i Zakonu o obaveznim evidencijama u oblasti zdravstva. većim dijelom specijalisti jedne od javnozdravstvenih disciplina – socijalna medicina. Zavodi za javno zdravstvo u većim kantonima imaju dobru infrastrukturu (kadar.5 Javno zdravstvo Javno zdravstvo u Federaciji BiH je institucionalno organizovano od općinskog do federalnog nivoa. Travnik. prehrambeni tehnolozi. epidemiologija. I pored činjenice da Federacija BiH ima manji broj postelja u odnosu na zemlje u okruženju. sekundarni nivo javno-zdravstvene djelatnosti institucionalno se obavlja putem kantonalnih zavoda za javno zdravstvo. Ovo dobiva na značaju kada se ima u vidu broj registrovanih privatnih zdravstvenih ustanova. zdravstveni tehničari i zdravstveni saradnici. evidentna je nedovoljna iskorištenost bolničkih kapaciteta. dok za nivo Federacije sekundarni i tercijarni nivo javnozdravstvene djelatnosti obavlja Zavod za javno zdravstvo FBiH. što je i do sada otežavalo potpuni uvid u bolničku zaštitu. dok su u manjim kantonima prisutne brojne teškoće zbog nedostatka osnovnih preduvjeta za samodrživost zavoda za javno zdravstvo (Posavina. Međutim. 5. oprema). nadležni organi u općinama i kantonima treba da preduzmu adekvatne mjere kako bi privatne zdravstvene ustanove izvršavale zakonske obaveze redovnog izvještavanja. od čega je 262 zdravstvenih radnika.4 Privatna zdravstvena zaštita Iako se privatne zdravstvene ustanove različitih nivoa zdravstvene zaštite registruju u sve većem broju na teritoriji cijele Federacije Bosne i Hercegovine. higijena i mikrobiologija. godini bilo registrovano ukupno 912 privatnih zdravstvenih ustanova. inžinjeri fizike. U cilju prevazilaženja navedenih problema. Na području svih deset kantona. za što su potrebna odobrenja kantonalnih ministarstava zdravstva. programe i mjere usmjerene na unapređenje zdravlja stanovništva. U zavodima za javno zdravstvo u Federaciji BiH ima 434 zaposlenih. ili dostavljaju djelimične podatke. Ostatak čini administrativno osoblje.

Ljekari specijalisti čine 26% ukupnog broja zaposlenih zdravstvenih radnika. nadzora okoliša. Zavodi su implementirajuće institucije za brojna naučna istraživanja koja su većim dijelom finansirane od internacionalnih organizacija. stručnjaci iz javnog zdravstva se kontinuirano educiraju i dodatno kapacitiraju zavode za javno zdravstvo. Kroz projekte.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Redovnu i periodičnu publicističku djelatnost zavoda predstavljaju tematski izvještaji. propagandni materijali itd. godini (%) Zdravs tveni radnici 28.3 U odnosu na prethodnu godinu. u zavodima za javno zdravstvo na području Federacije BiH u 2006. je zabilježeno povećanje broja ukupno zaposlenih za 2. odnosno kroz Forum javnog zdravstva Jugoistočne Evrope (FPH-SEE). promocije zdravlja i prevencije oboljenja. kao i prijedlozi za njihovo rješavanje. GODINE Grafikon 64: Zaposleni radnici u zavodima za javno zdravstvo u FBiH u 2007.4 11. izvještaji istraživačkih studija. CIDA. vazduha i predmeta opšte upotrebe. koja se u Federaciji odvija kroz Zajednicu zavoda. Značajnu djelatnost javnog zdravstva predstavlja informisanje cjelokupne javnosti i političara o vodećim zdravstvenim problemima i prioritetima. zdravstveni radnici su bili zastupljeni sa 60. Posljednjih godina sve je značajnija saradnja zavoda za javno zdravstvo unutar BiH.3 Zdravs tveni s aradnici Adm inis trativno os oblje 60. UNFPA. U ukupno zaposlenim. a administrativno osoblje sa 28. vode. osiguranja ispravnosti hrane. Najčešći partneri su WHO.4%. Zdravstveni saradnici su bili zastupljeni sa 11.3%. UNDP. Saradnja sa javno-zdravstvenim institucijama u okruženju se odvijala kroz komponentu Pakta stabilnosti: Javno zdravstvo Jugoistočne Evrope (PH-SEE).8%.3% (Grafikon 64). bilteni. Ovi projekti su imali za cilj podršku reformskih opredjeljenja u razvoju zdravstva. te provodjenje redovnih zdravstveno-statističkih istraživanja. Zavodi za javno zdravstvo provode osnovne aktivnosti javnog zdravstva koje su očuvanje i unapredjenje zdravlja planiranjem i provodjenjem mjera nadzora nad zaraznim i nezaraznim oboljenjima. UNICEF. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine 65 .

GODINE 66 Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine .ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.

6. PREGLED ODABRANIH POKAZATELJA PO KANTONIMA .

7 9.0 709.5 Federacija BiH 9. GODINE Unsko-sanski kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* Općina Bihać Bosanska Krupa Bosanski Petrovac Bužim Cazin Ključ Sanski Most Velika Kladuša UKUPNO KANTON: * procjena broja stanovnika na dan 30.1 56.0 7.0 561.6 10.0 129.0 Površina.8 9.1 7.4 100% Ukupno umrlih * Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2007.859 46.0 2.5 5.5 13.907 17. godini* Kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Broj umrlih Indeks strukture (%) Oboljenje Ateroskleroza (I70) Srčani zastoj (I46) Moždani udar (I63) Intracerebralno krvarenje (I61) Akutni infarkt miokarda (I21) Ostali uzroci Ukupno umrlih Rang Oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 361 211 197 167 150 1070 2156 16.9 1.3 8.777 62.241 7.012 19.2007.7 100% 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10.0 331.125 Procjena broja stanovnika 61. km2 900.923 44.0 358.0 49.3 8. godinu Unsko-sanski kanton Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj 10.0 4.3 8.06. god.7 7.878 Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.1 9. 68 .0 356.0 781.035 28.124 287.

1 38. sust.4 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10-E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10.79 51.60 1230. 3.3 230.000 1323. Morbiditet /100. TBC respirat.8 101. 2.15 1804. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj registrov. Brucellosis Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj registrov.8 143. 1463 1187 408 276 209 3543 3998 Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.6 420.000 1088.92 1590.5 467.8 142. 4. Toxiinfectio aliment. godini Unsko-sanski kanton Morbiditet /10.53 72.70 Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007.28 400.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 64 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem 28 Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku ne mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku ne mjeri se Unskosanski kanton Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre *magistri farmacije *farmaceutski tehničari Unsko-sanski kanton 149 43 8 101 320 48 54 15 66 690 Federacija BiH 1319 447 62 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje *Izvor: Izvještaj o radu apoteka za 2007.5 158. godinu 69 .4 252.78 Rang 1. 5.96 181.0 11.000 508.20 412. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac. TBC activa respirat.20 58.39 1388.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.33 141. GODINE Tabela 4: Vodeće zarazne bolesti u 2007.73 95.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897. godini Unsko-sanski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100.

85 19. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100. 5.8 Procjena broja stanovnika 4.15 1804.4 123.187 * procjena broja stanovnika na dan 30. Toxiinfectio aliment.79 51.472 16. 4.0 1.9 5. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2007.6 -5.1 9. god.84 21. GODINE Posavski kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* Površina.96 181.28 400. godinu Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007. sluč.4 158. godini Posavski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100. Tabela 4: Vodeće zarazne bolesti u 2007.000 30 9 8 1 3 51 72.83 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897.6 41. 3.20 58. Rang 1.3 8. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac. godini* Kanton Rang 1 2 3 4 5 Posavski kanton 6.7 7.5 5.4 121.4 100% Ukupno umrlih * Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.3 Federacija BiH 9.42 2.06.1 100 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10.7 12.0 Federacija BiH Broj umrlih 83 37 34 25 9 308 496 Indeks struktur e (%) Oboljenje Srčani zastoj (I46) Akutni infarkt miokarda (I21) Kardiomiopatija (I42) Udar koji nije spc.8 62. km2 44.000 Bolest/stanje Varicellae Scarlatina TBC pulmonum Enterocolitis Ostale bolesti Sveukupno Broj registr. kao krvarenje ili infarkt (I64) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih Rang oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 16.92 1590.1 56.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.035 20.2007.680 Općina Domaljevac-Šamac Odžak Orašje UKUPNO KANTON: 324.3 8.43 7.0 3. TBC activa respirat.9 1.6 10.5 6.3 8.70 70 . 2.

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007. godini Posavski kanton
Morbiditet /10.000 1219,8 13,4 211,0 94,2 400,6 167,8

Bolest
Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99)

Federacija BiH
Morbiditet /10.000

1088,2 38,5 158,8 143,3 230,5 467,2

Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 38 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem 22 Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku ne mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku ne mjeri se

Posavski kanton

Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre *magistri farmacije *farmaceutski tehničari Posavski kanton 27 3 0 23 32 1 6 3 4 92 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125

PZZ

Bolnice bolničke postelje
*Izvor: Izvještaj o radu apoteka za 2007. godinu

71

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE

Tuzlanski kanton
Tabela 1: Stanovništvo po općinama* površina, km2 185,0 140,0 41,0 216,0 218,0 201,0 331,0 337,0 118,0 248,0 29,0 294,0 291,0 2.649,0 Procjena broja stanovnika 25.700 14.105 10.167 51.705 46.142 35.165 15.243 51.153 12.971 41.195 7.413 131.444 54.427 496.830

Općina Banovići Čelić Doboj-Istok Gračanica Gradačac Kalesija Kladanj Lukavac Sapna Srebrenik Teočak Tuzla Živinice UKUPNO KANTON:

* procjena broja stanovnika na dan 30.06.2007. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2007. godinu Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007. godini** Kanton
Rang 1 2 3 4 5

Tuzlanski kanton 9,3 7,2 3,7 2,1

Federacija BiH 9,3 8,3 8,9 1,0

Federacija BiH
Broj umrlih 458 455 434 244 218 1775 3584
Indeks strukture (%)

Oboljenje
Moždani udar (I63) Kardiomiopatija (I42)

Rang

oboljenje
Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti

Broj umrlih

Indeks strukture (%)

Srčani zastoj (I46)
Inzulin ovisni dijabetes (E10) Maligne neoplazme bronha i pluća (C34) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih

12,8 12,7 12,1 6,8 6,1 49,5 100

1 2 3 4 5

2045 1948 1804 1647 978 11006 19428

10,6 10,1 9,3 8,5 5,1 56,4 100%

Ukupno umrlih

** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007. god.

72

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. GODINE Tabela 4: Vodeće zarazne bolesti u 2006. godini Tuzlanski kanton
Rang 1 2 3 4 5

Federacija BiH
Morbiditet /100.000 359,48 315,40 176,12 86,35 25,16 962,51 1060,93

Bolest/stanje
Infuenza Varicellae Enterocolitis TBC pulmo HbsAg Ukupno 5 vodećih Sveukupno

Broj registr. slučajeva 1786 1567 875 429 125 4782 5271

Rang
1. 2. 3. 4. 5.

Bolest/stanje
Infuenza Varicellae Enterocolitis ac. TBC activa respirat. Toxiinfectio aliment. Ukupno 5 vodećih Sveukupno

Broj oboljelih

Morbiditet /100.000

20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020

897,28 400,96 181,20 58,79 51,92 1590,15 1804,70

Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007. godini Tuzlanski kanton
Morbiditet /10.000 983,8 26,4 145,8 128,6 204,3 547,4

Bolest
Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99)

Federacija BiH
Morbiditet /10.000

1088,2 38,5 158,8 143,3 230,5 467,2

Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 74,6 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem 80 Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku mjeri se mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku mjeri se

Tuzlanski kanton

Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre *magistri farmacije *farmaceutski tehničari Tuzlanski kanton 298 59 12 312 589 50 73 20 41 1474 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125

PZZ

Bolnice bolničke postelje

73

092 401. GODINE Zeničko-dobojski kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* površina. godini** Kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Broj umrlih 767 452 317 263 192 1298 3289 Indeks strukture (%) Oboljenje Srčani zastoj (I46) Moždani udar (I63) Akutni infarkt miokarda (I21) Kardiomiopatija (I42) Maligne neoplazme bronha i pluća (C34) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih Rang oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 23.185 40.334 31. godinu Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Zeničko-dobojski kanton 9.8 390.8 155.0 1.9 10.3 13.045 11.406 23.0 290. 74 .3 558.3 8.4 Federacija BiH 9. god.0 5.5 5. km2 72.804 47.2 377.1 230.9 49.763 4.0 407.796 Općina Breza Doboj-Jug Kakanj Maglaj Olovo Tešanj Usora Vareš Visoko Zavidovići Zenica Žepče UKUPNO KANTON: * procjena broja stanovnika na dan 30.440 43.8 590.1 56.6 10.237 127.752 7.06.151 38.5 100 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10.9 1.8 9.6 8.3 8.4 100% Ukupno umrlih ** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.3 Procjena broja stanovnika 14.0 Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.5 210.0 3.8 39.2 10.3 8. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2006.2007.587 12.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.343.6 8.1 9.

TBC activa respirat. GODINE Tabela 4: Vodeća zarazna oboljenja u 2007.79 51.69 2239.48 69.10 134. sluč. 5.4 156.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. 3.45 2507. Toxiinfectio aliment.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 52 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem 17 Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku mjeri se Zeničkodobojski kanton Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre magistri farmacije farmaceutski tehničari Zeničko-dobojski 223 45 8 207 521 57 89 20 19 1065 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje 75 .89 115.000 1088.5 158. godini Zeničko-dobojski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100.8 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10.9 196. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100.5 467. 2.4 547.49 Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis Toxiinfectio aliment.70 Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007.000 1662. 4.92 1590.29 257.8 143.3 230.2 38.6 30.4 220. 6679 1033 542 464 280 8998 10075 Rang 1.28 400.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897.96 181. godini Zeničko-dobojski kanton Morbiditet /10. TBC pulmonum Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj registr.20 58.15 1804. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.000 970.

Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100.8 5.5 8.82 573.70 76 . godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2007.3 100 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10. 2.3 8.3 5.3 54.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897. 5.088 33.8 86.2007.33 1672.3 8.15 1804. 245 193 76 26 23 563 637 Rang 1.6 10.24 68. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.3 -3.1 8. godini Bosansko-podrinjski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100. TBC activa respirat. GODINE Bosansko-podrinjski kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* površina.0 Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.06.92 1590.4 504.4 100% Ukupno umrlih ** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.8 8. registr.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.743 1. godinu Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Bosansko-podrinjski kanton 5. Herpes zoster TBC pulmonum Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj sluč.34 225.28 400. Tabela 4: Vodeća zarazna oboljenja u 2007.20 58. km2 169.77 77.5 1892.5 5.96 181.9 1.1 9.6 Procjena broja stanovnika 1.34 Bolest/stanje Infuenza Enterocolitis Angina streptoccoc. 3. 4.3 8.79 51. kao krvarenje ili infarkt (I64) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno Broj umrlih 50 25 25 15 15 155 285 Rang oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 17. godini** Bosansko-podrinjski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Indeks strukture (%) Oboljenje Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Srčani zastoj (I46) Moždani udar (I63) Udar koji nije spc.662 Općina Foča Goražde Pale UKUPNO KANTON: * procjena broja stanovnika na dan 30.5 17.1 56.4 Federacija BiH 9.4 248. Toxiinfectio aliment.000 727.831 30. god.

5 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10.3 230.7 25.9 574.5 158.8 143. GODINE Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007.4 165.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.5 366.2 38.3 22.000 1121.5 467. godini Bosansko-podrinjski kanton Morbiditet /10.000 1088.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 80 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem 40 Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku ne mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku ne mjeri se Bosanskopodrinjski kanton Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre magistri farmacije farmaceutski tehničari Bosansko-podrinjski kanton 27 7 1 17 49 7 10 3 7 73 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje 77 .

8 Federacija BiH 9.500 24. km2 361. godinu Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Srednjobosanski kanton 10.4 1.339 * procjena broja stanovnika na dan 30.5 15.3 8.195 12.5 11.0 402.1 6.3 8.0 165. GODINE Srednjobosanski kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* površina.0 59.799 5.0 339.4 100% Ukupno umrlih ** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.0 242.359 19.1 56.0 149.9 1. godini** Srednjobosanski kanton Rang 1 2 3 4 5 Oboljenje Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Moždani udar (I63) Inzulin–ovisni diabetes mellitus (E10) Subarahnoidalno krvarenje (I60)) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih Broj umrlih 531 336 240 132 98 829 2166 Indeks strukture (%) 24.189 256.114 652 14.717 24.0 306.4 10.840 55.1 9. god.3 8.2007.217 25.481 16.2 8.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.010 Općina Bugojno Busovača Dobretići Donji Vakuf Fojnica Gornji Vakuf-Uskoplje Jajce Kiseljak Kreševo Novi Travnik Travnik Vitez UKUPNO KANTON: 3.0 529.0 Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.0 320.5 38.6 10.0 158. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2007.06.0 Procjena broja stanovnika 37.455 20.3 100 Rang Federacija BiH oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10.0 159.1 4. 78 .5 5.

godini Srednjebosanski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100.5 158.000 1088.77 55.56 Bolest/stanje Infuenza Enterocolitis Varicellae Brucellosis TBC pulmo Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj registr.8 143. 4. sluč. GODINE Tabela 4: Vodeća zarazna oboljenja u 2007.36 158.6 76.4 188.0 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10.28 400. Toxiinfectio aliment.49 1428.79 51.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100.2 38.18 238.15 1804.000 628.6 74.5 467.8 38.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897.79 55. 5. TBC activa respirat.96 181. 3.70 Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.39 1242.92 1590. godini Srednjobosanski kanton Morbiditet /10. 2.000 734.9 120.20 58.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku ne mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku ne mjeri se Srednjobosanski kanton Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre magistri farmacije farmaceutski tehničari Srednjobosanski kanton 135 49 9 114 304 34 47 17 41 1301 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje 79 . 1882 611 407 143 142 3185 3662 Rang 1.3 230.

945 11. god.0 13.0 1.1 9.886 29. Tabela 4: Vodeća zarazna oboljenja u 2007.1 56. godinu Hercegovačko-neretvanski kanton 7. godini 80 .3 8.9 1.371 13.0 4.1 10. km2 256.8 7.0 1.6 10.169.5 5.346 227.2 50.0 477. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2007.8 9.3 8.0 301.0 1.0 286.3 8.175.2 Federacija BiH 9.682 16.198 4.590 15. godini** Hercegovačko-neretvanski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Rang Oboljenje Srčani zastoj (I46) Moždani udar (I63) Akutni infarkt miokarda (I21) Kardiomiopatija (I42) Druga plućna ob.2007.0 181.360 1.2 7.4 6.0 225.4 100% Ukupno umrlih ** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.0 Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.0 331. GODINE Hercegovačko-neretvanski kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* površina.473 Općina Čapljina Čitluk Jablanica Konjic Mostar Neum Prozor Stolac Ravno UKUPNO: * procjena broja stanovnika na dan 30.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.095 111. srca (I27) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih Broj umrlih 369 208 158 150 127 1024 2036 Indeks strukture (%) Oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 18.401 Procjena broja stanovnika 23.06.3 100 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10.

79 51.65 1694.30 Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis Scarlatina Angina streptocc. TBC activa respirat.7 1843. Rang 1. 3.3 230.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 80 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem 70 Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku ne mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku ne mjeri se Hercegovačkoneretvanski kanton Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre magistri farmacije farmaceutski tehničari Hercegovačkoneretvanski kanton 119 40 1 118 310 47 68 6 6 893 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje 81 .96 181. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj sluč.2 350.5 158.1 80.20 58.2 38. Toxiinfectio aliment. godini Kanton Morbiditet /10.000 848.7 150.27 40.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897. GODINE Kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH registr.8 143.000 1088.6 140.70 Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100.44 31.92 1590.15 1804.00 343.000 1132.34 147.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. 4.5 467.3 227.28 400.9 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10. 5. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac. 2575 781 335 92 72 3855 4193 Morbiditet /100. 2.

ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.9 5.5 5.2 82.3 11.095 * procjena broja stanovnika na dan 30. ob.6 6.1 56.2 Federacija BiH 9. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2006. godini** Zapadnohercegovački kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Indeks strukture (%) Oboljenje Srčani zastoj (I46) Akutni infarkt miokarda (I21) Sekvele cerebrovask.1 387. godinu Zapadno-hercegovački kanton 8.362.06.0 Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.9 1. km2 220.4 100% Ukupno umrlih ** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.6 -0.1 9.3 8.051 16.9 100 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10.3 8. 82 .6 Procjena broja stanovnika 15.4 8.8 292. god.3 8.6 10.198 Općina Grude Ljubuški Posušje Široki Brijeg UKUPNO: 1. GODINE Zapadno-hercegovački kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* površina.174 26.672 24. (I69) Intracerebralno krvarenje (I61) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih Broj umrlih 87 82 49 42 38 408 706 Rang oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 12.7 461.2007.4 57.9 5.

8 143.70 Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007.0 569.5 467.000 2153.60 255.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897.9 334.80 29.30 Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.000 1088.92 1590.6 218. godini Zapadnohercegovački kanton Morbiditet /10.49 2481. 3. 5.14 19. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100.000 1261.26 2537. 2.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % % stanovništva stanovništva Mjerenje Mjerenje priključen na priključen na koncentracije koncentracije centralni sistem kanalizacioni SO2 u zraku NO2 u zraku vodosnabdijevanja sistem 60-70% 30-40% ne mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku ne mjeri se Zapadnohercegovački kanton Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre magistri farmacije farmaceutski tehničari Zapadnohercegovački kanton 32 20 44 93 22 22 10 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje 83 .3 230. GODINE Tabela 4:Vodeća zarazna oboljenja u 2007. godini Zapadnohercegovački kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100.2 38.96 181.23 23.15 1804.6 140. 4.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. TBC activa respirat. Scarlatina Salmonellosis Sveukupno Broj registr.28 400.5 158.79 51. sluč.9 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10. Toxiinfectio aliment.9 52. 1768 210 24 19 16 2037 2083 Rang 1.20 58.

030 * procjena broja stanovnika na dan 30.0 8. 84 . bronha i pluća (C34) Inzulin-ovisni diabetes mellitus ( E10) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih Broj umrlih 421 312 268 229 186 2409 3825 Rang oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 11. godinu Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Sarajevski kanton 10.9 419.3 8.9 62.1 56.4 71.7 Procjena broja stanovnika 70.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.572 122.917 2.2 9.143 22. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike za 2007.697 UKUPNO: 1.0 4.276.0 273.3 143.6 10.0 6.9 51.1 Federacija BiH 9.268 37.9 100 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10.2007.3 8.4 308.5 5.6 1.140 52.0 Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.06.737 73.1 9. km2 33. godini** Sarajevski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Indeks strukture (%) Oboljenje Moždani udar (I63) Hronična ishemična oboljenja srca (I25) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligne neopl.2 7.9 1.3 8.374 17.6 47.4 338.4 100% Ukupno umrlih ** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.2 9. GODINE Sarajevski kanton Tabela 1: Stanovništvo po općinama* Općina Centar Hadžići Ilidža Ilijaš Novi Grad Novo Sarajevo Stari Grad Trnovo Vogošća površina. god.183 20.1 9.

1 193.96 924.000 1622.13 2705. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj registr.8 143.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897.000 993..66 2425.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 70 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem .4 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10.02 101. 5. 4165 3874 1148 549 426 10162 11337 Rang 1.2 624.2 38.70 Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007. godini Sarajevski kanton Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100.97 131. 2.9 59. sluč.79 51. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.52 273.5 158.9 306.15 1804.20 58. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100.. Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku mjeri se mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku mjeri se Sarajevski kanton Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre magistri farmacije farmaceutski tehničari Kanton Sarajevo 260 160 23 365 600 221 278 148 131 2344 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje 85 . Toxiinfectio aliment Angina streptocc.28 400.5 467. TBC activa respirat. 4.8 252. godini Sarajevski kanton Morbiditet /10. 3.000 1088. GODINE Tabela 4: Vodeća zarazna oboljenja u 2007. Toxiinfectio aliment.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.96 181.92 1590.3 230.53 Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.

111 11.0 8.7 9.6 10.4 4934. godini** Kanton 10 Ran Oboljenje g 1 Kardiomiopatija (I42) 2 Srčani zastoj (I46) 3 Udar koji nije spec. kao krvarenje ili infarkt(I64) 4 Akutni infarkt miokarda (I21) 5 Srčana slabost (I50) Ostale bolesti kao uzrok smrti Ukupno umrlih Broj umrlih 117 79 66 60 40 375 737 Indeks strukture (%) 15.3 8.613 82.9 100 Rang Federacija BiH oboljenje Moždani udar (I63) Srčani zastoj (I46) Kardiomiopatija (I42) Akutni infarkt miokarda (I21) Maligna neoplazma bronha i pluća (C34) Ostali uzroci smrti Broj umrlih Indeks strukture (%) 1 2 3 4 5 2045 1948 1804 1647 978 11006 19428 10. GODINE Kanton 10 Tabela 1: Stanovništvo po općinama* površina. km2 780.069 Općina Bosansko Grahovo Drvar Glamoč Kupres Livno Tomislavgrad UKUPNO KANTON: * procjena broja stanovnika na dan 30.2007.9 1. godine Tabela 2: Pokazatelji vitalne statistike Natalitet Mortalitet Smrtnost dojenčadi Prirodni priraštaj Kanton 10 6.1 5.506 32.3 8.4 50.1 9.3 1033.0 589.0 Federacija BiH 9.0 967.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007.0 -3.1 Procjena broja stanovnika 2.876 3.0 4.1 56.9 10. 86 .8 994.4 100% Ukupno umrlih ** Podaci Federalnog zavoda za statistiku-obrada uzroka smrti FBiH 2007.609 4.3 8.6 569.5 5.354 27.06. god.0 9.0 Tabela 3: Vodeći uzroci smrti u 2007.

1 Bolest Kardiovaskularne (I00-I99) Maligne neoplazme (C00-C97) Šećerna bolest (E10E14) Hronične plućne opstruktivne (J40-J46) Mentalne (F00-F99) Koštano-mišićne (M00-M99) Federacija BiH Morbiditet /10.92 35. godini Kanton 10 Morbiditet /10.7 83.3 68.000 1088.28 400.79 51.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Salmonellosis TBC pulmonum Ukupno 5 vodećih Broj registr. godini Kanton 10 Rang 1 2 3 4 5 Federacija BiH Morbiditet /100.5 467.88 281. Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.96 181. 4.3 230.2 16. TBC activa respirat. 329 231 82 29 12 683 713 Rang 1.20 58. Ukupno 5 vodećih Sveukupno Broj oboljelih Morbiditet /100.23 868.62 832.9 30.34 14.1 146. Toxiinfectio aliment.47 99.2 Tabela 6: Okolinski zdravstveni indikatori % stanovništva priključen na centralni sistem vodosnabdijevanja 65 % stanovništva priključen na kanalizacioni sistem 60 Mjerenje Mjerenje koncentracije koncentracije SO2 u zraku NO2 u zraku ne mjeri se ne mjeri se Mjerenje koncentracije dima u zraku ne mjeri se Kanton 10 Tabela 7: Zdravstvena zaštita Broj ordinacije PZZ stomatološke ordinacije/stolice apoteke u javnom sektoru dr medicine zdravstveni tehničari/sestre dr stomatologije stomatološki tehničari/sestre magistri farmacije farmaceutski tehničari Kanton 10 49 17 0 56 122 21 29 0 0 193 Federacija BiH 1319 447 1357 2940 508 676 297 359 8125 PZZ Bolnice bolničke postelje 87 .92 1590.15 1804.000 20892 9336 4219 1369 1209 37025 42020 897. GODINE Tabela 4: Vodeća zarazna oboljenja u 2007. 3. 2.000 588.8 143.000 400. 5.2 38.70 Tabela 5: Prevalenca nezaraznih bolesti u 2007. sluč.5 158.78 Bolest/stanje Infuenza Varicellae Enterocolitis ac.

272 novih slučajeva maligne neoplazme.3%. godine registrovano je 19. Postojeća oprema i kadar su nedostatni za uvođenje kompletnog monitoringa navedenih riziko faktora u FBiH. godine registrovano je 4015 slučejeva sa stopom incidence 172/100. godini. kao i broja zaposlenih. naročito medicinskog otpada. Visoko su pozicionirana i endokrina i metabolička oboljenja sa poremećajima u ishrani (4. Iako je prethodnih godina zabilježen rast plata i penzija. GODINE 7. Od svih registrovanih slučajeva 38 je umrlo. U razdoblju od 1989. na zdravstveno stanje stanovništva. do 2007. psihotropne supstance). težina siromaštva je ostala ista. godini ima izrazito nepovoljnu vrijednost. a karakteriše ga značajno učešće hroničnih oboljenja.) najveći javno-zdravstveni problem predstavlja nedovoljna kontrola vode za piće (posebno vode iz lokalnih objekata vodosnabdijevanja) i hrane.2% učešća. Zahvaljujući programu promocije. Antropozoonoze (bolesti koje se prenose sa životinja na ljude) pokazuju lagani porast u odnosu na 2006. Bosansko-podrinjskom. što čini da je stopa izdržavanog stanovništva u FBIH u 2007. što je direktna posljedica visoke prevalence faktora rizika koji uzrokuju nastanak hroničnih oboljenja (pušenje. fizička neaktivnost). Čak u pet kantona (Posavskom. i uz podršku UNICEFa. Sve navedeno doprinosi daljnjem pogoršanju socioekonomskog statusa stanovništva. mine itd. Ovo dodatno usložnjava situaciju u finansiranju socijalne i zdravstvene zaštite u Federaciji BiH. godine u FBiH je ukupno registrovano 86 HIV pozitivnih osoba. otpadne materije.000. Demografske promjene stanovništva u Federaciji BiH ogledaju se u stalnom opadanju stope nataliteta (stopa rađanja) i stalnom laganom porastu stope mortaliteta (stopa umiranja). Od riziko faktora okoliša (zagađena voda i vazduh. nepravilna ishrana. od kojih su 57 sa razvijenim AIDS-om. Stoga. održivost zdravstvenog sistema i. godinu. Procjenjuje se kontinuirani porast učešća starih osoba (65 i više godina) u ukupnom stanovništvu. dok su crijevne infekcije u porastu: registrovano je dvostruko više oboljelih u odnosu na 2005. Vodeća oboljenja registrovana u PZZ su neurotski. te se nejednakost povećava. ZAKLJUČCI Aktuelni tranzicioni momenat u BIH ima direktnog uticaja na organizaciju zdravstvene zaštite. gojaznost. Hercegovačkoneretvanskom. Briga o mentalnom zdravlju stanovništva je važna zbog lošeg socio-ekonomskog statusa stanovništva. kontaminirana hrana. stalnog rasta stope nezaposlenosti i loših životnih navika (alkoholizam. U periodu 2004-2007. godinu. godini 47. zagađeno zemljište. pothranjenost djece starosti od 0-5 godina je u padu.3%). Mentalni poremećaji predstavljaju važan javnozdravstveni problem zbog mogućeg hroničnog toka i značajnog učešća u korištenju zdravstvene zaštite. pod vodstvom Federalnog ministarstva zdravstva i Nacionalnog komiteta za dojenje. Stanovništvo u FBiH najčešće umire od oboljenja cirkulatornog sistema (54. vidljiv je pad morbiditeta svih vakcinama preventabilnih bolesti u proteklom četvorogodišnjem razdoblju. provodi u Federaciji već 14 godina. a koji se. pa su tako skoro tri četvrtine svih uzroka smrti iz ove dvije grupe.0‰ u 2007. Druge po rangu su neoplazme sa 19. S obzirom na put prenosa i način zaraze. U toku 2007. Posljednji dostupni podaci iz Ankete mjerenja životnog standarda (LSMS) su pokazali da oko 15% stanovništva FBiH ima standard ispod opće granice siromaštva.0%) što je više nego u 2006.0%) Rang vodećih oboljenja registrovanih u primarnoj zdravstvenoj zaštiti je sličan kao i ranijih godina. prirodni priraštaj bilježi trend opadanja i sa vrijednošću od 1. najveći udio registrovanih slučajeva zaraznih bolesti i dalje čine respiratorne bolesti (83. Zapadno-hercegovačkom i Kantonu 10) prirodni priraštaj je bio negativan. konačno.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. sa stresom povezani i somatski poremećaji (42%). Zahvaljujući uspješnom provođenju Programa obaveznog vakcinisanja djece. podrške i pomoći pri dojenju. Programi prevencije faktora rizika su imperativna potreba u aktuelnom reformskom momentu. 88 . te neadekvatno uklanjanje otpadnih materija.

visok je procent prekomjerno teških i gojaznih u populaciji odraslih. na nivou Fedearacije BiH. Značajni projekti su dali svoj doprinos razvoju porodične/obiteljske medicine i njene infrastrukture u FBiH. Otpad se prikuplja neselektivno. Reforma vodi zajedničkom odlučivanju pacijenta i davalaca usluga zdravstvene zaštite. doprinose i razlikama u dostupnosti lijekova stanovništvu. Potpuniji uvid u stanje zdravlja stanovništva i organizaciju zdravstvene zaštite u FBiH otežava nepostojanje sveobuhvatnih podataka o radu zdravstvenih ustanova u privatnom vlasništvu. 89 . pa su još uvijek prisutne razlike u dostupnosti stanovništvu timova primarne zdravstvene zaštite po kantonima. evidentna je nedovoljna iskorištenost bolničkih kapaciteta. Tuzla. Faktor rizika po zdravlje stanovništva u FBiH su i dalje mine zaostale iz ratnog perioda. Zbog toga.2% domaćinstava priključeno na centralni sistem vodosnabdijevanja (vodovodi). do 2007. Jedna od temeljnih odrednica reforme zdravstva u FBiH je orijentacija ka primarnoj zdravstvenoj zaštiti. što ukazuje na potrebu njihove racionalizacije. godine. koncentracije SO2 i NO2 u ovim gradovima nisu prelazile gornje granične vrijednosti utvrđene Pravilnikom i godišnji prosjeci ovih polutanata su bili u granicama normi za urbane sredine. Od 2003. Implementacija obiteljske medicine se provodi postupno. kao posljedica liših navika prehrane. jedino su koncentracije dima u gradu Sarajevu višestruko prelazile granične vrijednosti (C98-60 mikrograma/m3). gorući javno zdravstveni problem. te promoviše sveobuhvatnost i kontinuitet zaštite. Posljednja istraživanja pokazuju da je u FBiH 73. izrazito su nezdrave prehrambene navike školske djece. Različita ekonomska moć kantona. Ovo se. godine od mina i neeksplodiranih ubojitih sredstava stradala ukupno 23 osobe (povrijeđeni i smrtno stradali). Zenica. kao i različita kantonalne politike u pogledu načina finansiranja zdravstvene zaštite. Iako Bosna i Hercegovina raspolaže značajnim vodnim bogatstvom. što su najozbiljnije prijetnje zdravlju. a zabilježen je i porast prekomjerne težine i gojaznosti među djecom starosti 0-5 godina. Mostar) se vrši kontinuirana kontrola osnovnih parametara aerozagađenja. sa naglaskom na promociju zdravlja i prevenciju oboljevanja. I pored činjenice da Federacija ima manji broj postelja u odnosu na zemlje u okruženju. kvalitet vode za piće u pojedinim dijelovima Federacije BiH nije zadovoljavajući. gdje se voda uglavnom kontinuirano kontroliše na zdravstvenu ispravnost. Kada je u pitanju čvrsti otpad. Posljednji podaci pokazuju da je u toku 2007.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. najveći problem je njegovo nekontrolisano odlaganje i stvaranje «divljih» deponija. U nekoliko većih gradova u FBiH (Sarajevo. u cilju poboljšanja kvaliteta života. Navedeno potvrđuje da je gojaznost. GODINE Međutim. I dalje je kritična oblast upravljanja opasnim otpadom i medicinskim otpadom. nastoji prevazići pomoću Fedearalnog fonda solidarnosti. pa se često u komunalnom otpadu nalaze i pojedine kategorije industrijskog i medicinskog otpada. odlaganje čvrstih i tečnih otpadnih materija predstavlja jedan od glavnih problema javnog zdravstva.

GODINE 8. Razviti akcioni plan za hranu i ishranu. alkohol i drugo). Redovno periodično provoditi istraživanja riziko faktora za nastanak nezaraznih i zaraznih oboljenja. uz zaseban fond namijenjen isključivo za promotivno preventivne programe. Intersektorijalna saradnja treba da se ostvaruje usko u svim podsistemima zdravstva. Poboljšati kvalitet podataka mortalitetne statistike. Strategija javnog zdravstva treba biti isključivo intersektorijalna i fokusirana na promociju zdravlja i prevenciju oboljenja. kao i polutanata u vazduhu uz edukaciju kadra. Osigurati kontinuirano unapređenje zdravstveno-informacionog sistema u FBiH. te poboljšati saradnju između institucija koje učestvuju u procesu prikupljanja i obrade ovih podataka. kao i kontinuiranu edukaciju osoblja odgovornog za imunizaciju. Jačati menadžment programa imunizacije koji će imati za cilj povećanje stepena pokrivenosti imunizacijom u FBiH. nadležni organi u općinama i kantonima trebaju preduzeti adekvatne mjere kako bi privatne zdravstvene ustanove izvršavale zakonske obaveze redovnog izvještavanja. PREPORUKE Intersektorijalna saradnja je neophodna u kreiranju zdravih javnih politika jer neke od ključnih odrednica zdravlja leže izvan kompentencija zdravstvenog sektora. osigurati kontinuiranu nabavku vakcina. sigurno finansiranje programa. kao osnov za utvrđivanje zdravstvenih potreba zasnovanih na dokazima U cilju sticanja uvida u funkcionisanje cjelokupnog zdravstvenog sistema. kao i preventivno-promotivne aktivnosti za populaciju u riziku od određenih zaraznih bolesti. farmaceutska industrija i snabdjevači. Preduzeti intersektorijalne aktivnosti na zaustavljanju nepovoljnih trendova vitalnih događaja u Federaciji BiH (pad nataliteta. hemijskih i radioloških kontaminenata u vodi i hrani. Za ovo je neophodno izdvojiti dio sredstava iz poreza na promet roba za koje je naučno dokazano da njihovo korištenje ugrožava zdravlje stanovništva (duhan.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. fertiliteta i prirodnog priraštaja) donošenjem populacione politike. Implementirati programe prevencije najučestalijih oboljenja na nivou Federacije BiH. a u korist stanovništva kao najvažnijeg subjekta zdravstvenog sistema u cjelini. Periodično provoditi ciljana istraživanja sistema zdravstvene zaštite. kao vodećih uzroka smrti stanovništva. za period 2007.-2012. što je neophodno za uvođenje kompletnog monitoringa riziko faktora okoliša u Federaciji BiH. edukacijom svih koji učestvuju u procesu šifriranja uzroka smrti. 90 . Usvojiti strateške dokumente značajne za zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine uključujući Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju. u kome učestvuju država. te ciljana populaciona anketna istraživanja zdravstvenog stanja stanovništva Osigurati integrisani nadzor i kontrolu nad zaraznim bolestima. naučne ustanove i školstvo. zdravstvena ekologija. godine Nabaviti sofisticiranu opremu za detekciju mikrobioloških. kao i za strategiju promocije zdravlja. zdravstvene ustanove i zdravstveni kadrovi. posebno kardiovaskularnih bolesti i malignih neoplazmi.

godini. Sarajevo. 2001. 19. Federalni zavod za statistiku. Jodni status stanovništva BiH. Sarajevo. 2007. Sarajevo-Mostar 2002. viših i visokih medicinski škola u FBiH. Globalno istraživanje pušenja kod učenika srednjih. Sarajevo. Sarajevo. www. Vlada Federacije BiH i Vlada Republike Srpske. 10. stoljeću. 14. GHPS 2005. 13. 8. Mjesečni statistički pregled Federacije Bosne i Hercegovine br. Klinika za bolesti pluća i tuberkulozu UMC Sarajevo. 2003. Zavod za javno zdravstvo FBiH. 7. 2. European health for all database. 23. 2007. UNICEF. 2006. 2008. Zdravlje 21-zdravlje za sve u 21.ba 6. 2000. Sarajevo. 2008. stomatologije i farmacije u FBiH. Epidemiološki bilten 2007. www. 2007. Mjesečni statistički pregled Federacije Bosne i Hercegovine br. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine.2007. 2006. 17. Regional Office for Europe 11. Komora liječnika stomatologa FBiH.). Bihać. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH 22. UNDP Izvještaj o humanom razvoju 2007: Socijalna uključenost u Bosni i Hercegovini. GHPS 2006. Statistički godišnjak/ljetopis Federacije Bosne i Hercegovine. Globalno istraživanje pušenja kod mladih (GYTS) u Federaciji BiH. Stomatologija danas u BiH. Sarajevo. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području Kantona Sarajevo u 2006. Sarajevo. 2007. Zavod za javno zdravstvo Kantona Sarajevo. 15. prevod Zavoda za zdravstvenu zaštitu BiH. 4. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. UNICEF/FMZ/ZZJZFBiH. 20. Istraživanje riziko faktora nezaraznih bolesti u Federaciji Bosne i Hercegovine 2002. Sarajevo. godini. Federalni zavod za statistiku. Sarajevo. Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine. Izvještaj.. WHO Regional office Copenhagen 2006. WHO. Istraživanje zdravstvenog i socijalnog stanja djece i žena u Federaciji BiH 2006. Federalni Zavod za statistiku. 7. Zavod za javno zdravstvo FBiH 21. GODINE IZVOR PODATAKA 1.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Sarajevo. rada javno-zdravstvenih ustanova i organizacije zdravstvene zaštite na području Unsko-sanskog kantona u 2006. Sarajevo. Zdravstveno statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine 2006. 12. 2007. 2007. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH.euro.who. Globalno istraživanje pušenja kod studenata medicine. Vijeće ministara BiH. završni izvještaj. Tobacco control report 2006. 16. Srednjoročna razvojna strategija BiH-PRSP (2004-. Zdravstveno statistički godišnjak Federacije Bosne i Hercegovine 2005. 5.fzs. Pregled zdravstvenog stanja stanovništva. Zavod za javno zdravstvo Unsko-sanskog kantona. 9. 3. WHO. 2008. 2007.int/nutrition 18. Stomatološki fakultet sa klinikama Univerzita u Sarajevu. Udruženje stomatologa BiH. 5. 91 . 2004. Izvještaj o oboljevanju od tuberkuloze po prijavi oboljenja. (MICS 3). Sarajevo.

Sarajevo. Izvještaj o završetku implementacije projekta za Bosnu i Hercegovinu za Projekt osnovnog zdravstva. Zavod za javno zdravstvo Federacije BiH. Strategija i plan reforme sistema zdravstva u Federaciji BiH. 2007. Sarajevo. Zakon o zdravstvenom osiguranju. Goražde.. 31. www. Zdravstveni sistem Tuzlanskog kantona i indikatori zdravlja za 2006. Službene novine Federacije BiH. Analiza o zdravstvenom stanju stanovništva na području BPK-a Goražde za 2005. 2002. godini. 26. 28. 2002. 2006. Dokument Svjetske banke-Izvještaj broj 29945. Kantonalni zavod za javno zdravstvo Zenica. godinu. 1997. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području Hercegovačko-neretvanskog kantona. Radioaktivnost u životnoj sredini Federacije Bosne i Hercegovine.bhmac. Tuzla. 33. 29/97.-2012. 27. 2007. Mostar. GODINE 24. 2004. Službene novine Federacije BiH. 32. 1997. Zavod za javno zdravstvo Tuzlanskog kantona. JU Zavod za javno zdravstvo BPK Goražde.ZDRAVSTVENO STANJE STANOVNIŠTVA I ZDRAVSTVENA ZAŠTITA U FEDERACIJI BIH 2007. Sarajevo. nacrt. 30/97. 2007. 29. 2007. Izvještaj o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području Zeničkodobojskog kantona u 2006. 92 . 25.org 30. Federalno ministarstvo zdravstva. godinu. Zakon o zdravstvenoj zaštiti. Zavod za javno zdravstvo FBiH.