BUDDHIN SREDNJI PUT

BUDDHA I SREDNJI PUT „Ja sam budan“, rekao je, kada su ga pitali „tko je on“. Čovjek kojemu je njegovo postignuće postalo ime. Buddha (Probuđeni, Prosvjetljeni) je duhovno i vjersko ime indijskog plemića i osnivača budizma Siddharthe Gautame. Siddhartha Gautama je rođen 563. godine p.n.e. u Kapilavastuu, na obroncima Himalaje. Umro je oko 483. p.n.e. u Kusinari. Odrekavši se bogatstva i obitelji, predao se asketizmu i putu prema prosvjetljenju. Ono što je Buddha vidio pri svojim susretima sa svijetom izvan očeve palače, a što je opisano u legendi o Četiri usputna prizora, postalo je i njegovo temeljno učenje. A vidio je prvu plemenitu istinu, da patnja postoji. Vidio je starca, bolesnika, mrtvaca. Do slijedeće tri, da patnja ima uzrok, da za nju ima lijeka te da postoji put do toga, došao je u svojoj 35 godini, nakon šest godina potrage za prosvjetljenjem. Poznatom „propovijedi iz Benaresa“ pokrenuo kotač Dharme. Obilazeći zemlju i šireći učenje stekao je mnogo učenika. Objašnjavao je jednakost među ljudima i neodrživost kastinskog sustava. Kao najviši cilj Buddha navodi nirvanu (utrnuće) kojom se postiže odsustvo svih želja te prekid samsare (života kakvog ga mi znamo) u stanju najvišeg savršenstva. Ključni preokret na njegovom putu dogodio se u onom trenutku kada je odustao od asketskog načina života shvativši da je takav život krajnjih odricanja jednako tako besplodan kao i što je besplodan i ugodan život kakаv je vodio prije. Tada je prihvatio ono što je nazvao Srednjim putem, izbjegavajući ekstremne životne stilove koje je slijedio. Priča kaže da je Buddha prihvatio "Srednji put" nakon što je čuo učitelja sitara kako propovijeda svome učeniku: "ako žicu na sitaru previše napneš ona će zvučati neharmonično ili će puknuti, a ako je previše opustiš neće proizvoditi zvuk". Asocijacije na termin „Srednji put“ su mnoge i različite. Od kompromisa, odustajanja, neodlučnosti, kukavičluka, straha, inercije, nezamjeranja, egoizma, pesimizma itd. Ali, Srednji put nije ništa od toga. Srednji put, kojemu bi, kako ga ja vidim, nekako bolje pristajalo ime sveobuhvatni put, ili put preporoda, obuhvaća suprotnosti, uklapa se i nadilazi sve proturječnosti, iznad je svakog dualizma, čak i iznad svake sinteze. Srednji put predstavlja temeljno jedinstvo svih stvari: subjekta i objekta, tijela i uma, oblika i praznine. U Buddhinom učenju Srednji put znači da se između subjekta i objekta ne uspostavlja suprotnost. Glavna značajka naše civilizacije je dualizam. Primjerice materijalizam je suprotstavljen duhovnosti. Ali u stvarnosti su materijalno i duhovno jedno, te se ne mogu suprotstavljati jedno drugom. Um i tijelo su jedno, poput dviju strana papira. U svakodnevnom životu ne mogu se odvojiti. Duhovno je materijalno i materijalno postaje duhovno. Um postoji u svakoj našoj stanici i na kraju je um tijelo, a tijelo je um. Srednji put uključuje sve. Sjetimo se asocijacija na termin “Srednji put” koje su nerijetno negativno „intonirane“ i najčešće vezane uz pretpostavku neodlučnosti i odustajanja. One uglavnom proizilaze iz pogrešnog poimanja riječi Srednji. Ako se vratimo na učitelja sitara i njegovog učenika i malo pažljivije analiziramo njegove riječi, možemo protumačiti i na slijedeći način: ugođenost, odnosno, harmoničnost zvuka žice sitara jednako ovisi o njenoj opuštenosti kako i o njenoj napetosti . Dakle, Srednji put nije jedna točka na putu, već pravi odnos krajnjih točaka toga puta. Dakle, Srednji put je jedan štap, štap koji ima dva kraja. Ako želimo doći do prave prirode neke pojave, moramo obuhvatiti štap u cjelini, obje strane papira. Srednji put je put nadilaženja. Teza, antiteza, sinteza: to je okvir u kojem razmišlja naša civilizacija. Ako je materijalno teza, a duhovno antiteza, onda je Srednji put, ne put sinteze. On nadilazi sintezu. ZBOG ČEGA PIŠEM (NE)ZADOVOLJSTVO Srž Buddhina učenja jeste nauk da u životu svakog od nas postoji patnja kojoj je uzrok žudnja, da se čovjek može osloboditi patnje tako što će zatomiti žudnju, a zatomiti će je slijedeći Srednji put, tj. Osmerostruki plemeniti put. Kako bih približio ideju Srednjeg puta neću koristiti riječ patnja već riječ (ne)zadovoljstvo.

a to znači eliminirati (ne)znanje. u našoj potrebi da se zabavljamo. mržnja i strah. Jednom je zadovoljstvo ono što je drugi put nezadovoljstvo i obrnuto. odbojnost i neznanje. (Ne)zadovoljstvo činom rođenja. Dva ekstrema. nemogućnosti dobivanja onoga što želimo. prolazan i bez sopstva. (ne)zadovoljstvo gladi i žeđi. Gdje i kako nastaje (ne)zadovoljstvo? Nastaje u nama samima. Treće.Dakle. raznih gubitaka. Ali kako eliminirati (ne)znanje? Odgovor proizlazi iz same prirode suparnika. samim tim što su netrajni i prividni i zadovoljstvo i nezadovoljstvo izazivaju (ne)zadovoljstvo. kolokvijalno. zadovoljstvo i nezadovoljstvo „mijenjaju“ strane. Možda bi ga bilo zgodno poistovjetiti sa terminom „zlosreća“. nesrećama i ozljedama. Te potrebe se manifestiraju u izvanjskom svijetu. onda bi bilo dobro dati pouzdanu analizu uzroka njegovog nastajanja. kao i sve stvari u našem životu prolazni. Da bismo eliminirali te uzroke. četvrto. Sadržava tri karakteristike egzistencije – tri pečata. potrebno podrobno znanje o tome koji su to uzroci i kako oni funkcioniraju. Prisjetite se onako. (NE)ZADOVOLJSTVO POSTOJI (Ne)zadovoljstvo je životna činjenica koju ljudi mogu iskusiti na sebi samima. dva kraja istog štapa. Provodimo dane trčeći za jednim i bježeći od drugog. prije ili kasnije moraju proći i kad se to dogodi ostajemo sa osjećajem uskraćenosti. zlo i sreću. u bojazni koju osjećamo onda kada je u opasnosti nešto do čega nam je stalo (vezanost). u netrpeljivosti koju gradimo prema ljudima i stvarima koje ugrožavaju ono do čega nam je stalo (odbojnost) te u potrebi za samopotvrđivanjem koja nas neprestano muči (neznanje). Prvo. starenja i smrti. To nas dovodi do situacije u kojoj smo vezani za stvari. ali ne traju predugo. u (ne)zadovoljstvu. ugodan ili neugodan (patnja). Ona sadržava i zadovoljstvo i nezadovoljstvo. ta riječ opisuje osjećaj. Sve dok ne razvijemo određeni stupanj samorazumjevanja. u obiteljskim obavezama. Da bi treći put ista pojava ne bi izazvala niti zadovoljstvo niti nezadovoljstvo. slobodni. I na kraju. (ne)zadovoljstvo nije suprotnost zadovoljstvu. Drugo. kakva je riječ (ne)zadovoljstvo. često i na silu. Već. Pa (ne)zadovoljstvo koje se javlja zbog bolnog razdvajanja. u našoj potrebi da budemo voljeni. Kako smo u uvodu naveli da su (ne)zadovoljstvo i zadovoljstvo dva kraja istog štapa. razapeti između žudnje za zadovoljstvima i straha od (ne)zadovoljstva. Ona nam pružaju sreću sve dok traju. Najprije. Kao i sve pojave. I to se onda zove zadovoljstvo. Nazovimo ga (ne)zadovoljstvo koje nastaje samim fizičkim procesima našeg života. Pošto (ne)znanje . kojeg nazivam (ne)zadovoljstvo. svega čime ste i zbog čega ste (ne)zadovoljni. Temeljni uzrok (ne)zadovoljstva se manifestira kroz tri korijena (ne)zadovoljstva: vezanost. razmislimo o svome tijelu. Ovdje se (ne)zadovoljstvo manifestira kroz događaje koji se tiču našeg opstanka i preživljavanja. (ne)zadovoljstvo jest zadovoljstvo i obrnuto. Istina. pravi uzroci (ne)zadovoljstva nalaze se u nama samima. nismo potpuno svjesni stvarnih uzroka svojih loših osjećaja. Naši životi su. bijes. A to se onda zove (ne)zadovoljstvo! (NE)ZADOVOLJSTVO SE MOŽE OKONČATI . događaje i sve ostalo što nam izaziva ugodne osjećaje. neugodnih susreta. Ali. I kad ono što kod nas izaziva ugodne osjećaje prođe. podložnost bolestima. izazivajući nered u našim umovima i rušeći naše odnose sa drugima i svijetom koji nas okružuje. pa nas to dovodi u još veće poteškoće i u još neugodnije osjećaje. prije svega. A koji su uzroci (ne)zadovoljstvu? UZROCI (NE)ZADOVOLJSTVA Ukoliko tvrdimo da (ne)zadovoljstvo postoji te da znamo što je (ne)zadovoljstvo. osobe. u zahtjevima koji se postavljaju pred nas da se natječemo u svijetu oštre konkurencije.UKLANJANJE UZROKA (NE)ZADOVOLJSTVA Potpuno i trajno sebe osloboditi (ne)zadovoljstva znači eliminirati ga u korjenu. najčešće nismo svjesni da su osjećaji. ali. Riječi koja također ima dimenziju pa stoga i ekstreme. u boljci koja prožima čitavo naše biće. uglavnom. Ako bismo malo analizirali (ne)zadovoljstvo doći ćemo do slijedećih zaključaka. podrazumijeva se i da naša zadovoljstva nisu imuna od (ne)zadovoljstva. Pa sjetimo se (ne)zadovoljstva koje se javlja u našim reakcijama na neugodne situacije i događaje: tuga. onda se osjećamo neugodno i želimo na svaki način opet izazvati ugodne osjećaje. inicijalni uzroci našeg (ne)zadovoljstva leže u našoj potrebi da zaradimo za život.

već ih nadilazi. znanja koje je također i viđenje. Tako i mi na osmerostrukom putu trebamo „dobro društvo“. Ovu vrstu znanja nazivati ćemo Znanje (sa velikim Z) . zatim je pristupio dijagnozi i odgovara na pitanje: gdje ili što je sjeme iz kojega se razvijaju ti simptomi. Stoga bismo se. već svih osam odjednom. Ili se možemo sjetiti indijske metode dresure slonova u kojoj slon kojeg treba dresirati dobije za društvo već obućenog slona. namjere. prikupljanjem i akumuliranjem određenih činjenica. rekao bih. Osjetilna želja može „zarobiti” umove ljudi i ljudi postaju snažno vezani za zadovoljstva osjetila. poznatijeg kao „Šaptaća psima“. Ono nam omogućuje shvatiti stvari kakve su u stvarnosti. Žudnja je izvor (ne)zadovoljstva i obuzdavanje žudnje je uvjet kako bismo stigli do oslobođenja od (ne)zadovoljstva. promatrati ih. time što izbjegava greške koji ovi u sebi sadrže. ili bolje reći. izbjegavajući ih koristiti zasebno. OSMEROSTRUKI PLEMENITI PUT – SREDNJI PUT Osmerostruki plemeniti put koji se sastoji od osam staza. nivou znanja i ideja. Znanje pomaže u ispravljanju onoga što (ne)znanje iskrivljuje. napora. čak i u životinjskom svijetu. upijati njihovu mudrost i suosjećanje. Osmerostruki put se sastoji od slijedećih staza: . To je Srednji put. profano. Kada govorimo o učitelju. ne predstavlja nekakav kompromis između ekstrema. pokušaj da se do oslobođenja stigne zanemarujući tijelo. djelotvornog načina života. uglavnom su teoretska podloga ovoj četvrtoj. odnosno Neznanja. Buddha je iznio simptome onoga što nas sve muči. komponente svijesti. imamo bezbroj primjera učinkovitosti takvog pristupa. Znanje se ne može steći tek učenjem. Drugi ekstrem jeste prakticiranje asketizma. stavova i pretpostavki koje naš um obično postavlja između sebe i stvarnosti. Buddha nam ne nudi liječnika. ali često se spominje na drugim mjestima. Zato se prepuštanje zadovoljstvima osjetila opisuje kao “nisko.” Buddhin Srednji put. kako Buddha kaže. i ova osmerostruka ipak zahtjeva trenera. dok pravi izvor nevolja leži u umu – umu opsjednutom pohlepom. put koji vodi do mira. jer četvrta je put vježbe. ali on je motiviran pogrešnom pretpostavkom. pouzdan oslonac za unutarnji rad. Kao i svaka vježba. nagona i žudnje. neposrednog znanja i oslobođenja od (ne)zadovoljstva. održavati ga u dobrom zdravlju.” Kao dio obmane. već i na nivou perceptivnog znanja. Ne samo na pojmovnom nivou. Ti uvjeti su zapravo faktori uma. Ovaj put je Srednji put. Buddha ne govori o njemu eksplicitno. nazvan Osmerostruki plemenuti put. Praksa se sastoji u mentalnom treningu i zato tijelo mora biti zdravo. Zanimljiv je pristup socijalizacije pasa Cesara Millana. Ovaj put izbjegava ekstrem prepuštanja osjetilima tako što prepoznaje jalovost žudnje i ističe značaj obuzdavanja. koje se sve zajedno uklapaju u jednu sistematiziranu strukturu koja se može nazvati putem. neophodno je upoznati stvari kakve jesu. trebali povezati sa Donositeljima istine (učiteljima). uvjeta koji imaju moć da ga razvijaju. odbojnošću i neznanjem. Za eliminiranje (ne)znanja potrebno je Znanje. koje ne prolazimo jednu po jednu. kao „condicio sine qua non“. polako i smjerno. pa pretpostavljam da se i ovdje podrazumijeva. već i direktnom praksom. tablete ili neka druga medicinska pomagala. koje ne vodi ka cilju. Ovakav pristup može proizaći iz istinske težnje za oslobođenjem. „Hodanje” tim putem vodi do okončanja (ne)zadovoljstva i nudi nam svojih osam staza: razumjevanja. vježbe promišljenog i djelotvornog življenja. Ono nastaje kroz skup uvjeta. dok se razvijaju mentalne sposobnosti za generiranje Znanja koje oslobađa. Tri plemenite istine o kojima smo do sada govorili. direktno i bez odlaganja. neplemenito. Greška je u pretpostavci da je tijelo uzrok vezanosti. delovanja. govora. Zato se o tijelu treba brinuti. Buddha nam nudi nas same i put vježbe. koji ne vodi ka cilju. bez onog zastora sačinjenog od ideja.predstavlja stanje nepoznavanja stvari kakve one zaista jesu. slušati njihove riječi i promatrati djela. put prakse. On naime psu kojeg treba socijalizirati uvijek pridružuje psa koji je već socijaliziran. Jedan je ekstrem povođenje za osjetilnim zadovoljstvima. niz promjena koje za cilj imaju oslobađanje pojedinca od neznanja. prosto. svjesnosti i koncentracije. neplemenit. Zato se ovaj drugi ekstrem opisuje kao “bolan. pronalazi lijek i daje recept. učitelja. razgovarati s njima. To je Srednji put zato što obuhvaća oba ekstrema. pokušaj uklanjanja (ne)zadovoljstva zadovoljavanjem žudnje. Naša preobrazba kroz put nije manje teška niti zahtjevna od kročenja divljih pasa ili slonova. ali kako se stječe Znanje? Kao neupitno znanje o krajnjoj prirodi stvari. Znanje se može i njegovati.

4. Osjećam nauk svijeta kao varku čarobnjaka. održavanje Promatranje tijela. ne ukrasti i ne praviti ispade zarađivati za život časnim sredstvima Izbjegavati pet zanimanja: trgovinu oružjem.. Razumjeti ih. trgovinu alkoholnim pićima i trgovinu otrovom Izbjegavanje. Vidim milijarde svjetova svemira kao sitno sjemenje voća. uma i pojava Koncentracija: usredotočenost uma na jedan predmet. uvijek se dobro vratiti Buddhi koji je svojim riječima uvijek najbolje objasnio ono što bismo mi htjeli: “Smatram položaj kraljeva i vladara istim kao i čestica prašine. put koji vodi ka prestanku patnje. PODRUČJA PRAKSE MUDROST MORAL MEDITACIJA (U gore istaknutoj tablici naveo sam naziv svakog od dijelova puta. ponašanje življenje nastojanje. prakticirati i ostvariti. osjećaja. 6. ogovaranja. razvijanje. svjesnost. izbjegavanje misli o pohlepi. trgovinu živim bićima. što podrazumijeva i kuda vodi. ekstaza NAPOMENA Shvatiti četiri istine: patnja. i na bujanje i pad uzdanja samo kao na tragove koje za sobom ostavljaju četiri godišnja doba.” Literatura: • • • • Sheng Yen: „Duboka mudrost“. 2005. 1991) .NAZIV STAZE (ISPRAVNO) 1. 5. Gledam na najljepšu svilenu odjeću kao na rite pomame. Vidim meditaciju kao potporu planine. termine koji se u tu svrhu još koriste. Gledam na sud o dobru i lošem kao na vijugavi ples zmaja. Zagreb. To smo već mnogo puta napravili. nadvladavanje. Stav dobre volje. i gledam sveti put prosvijetljenih kao cvjetove što se pojavljuju u ljudskim očima. težnja pažnja. 2. Ne ubiti. Razabirem najuzvišeniju misao oslobođenja kao zlatni brokat u snu. Dharmalokla. prestanak patnje. Cilj ovog eseja jeste pokušati „dočarati“ što je Srednji put i što on znači. grubih i uzaludnih riječi.) Sada ne bih objašnjavao stazu po stazu puta. 3. razmišljanje. Razni autori: „Budizam & ucenje i suvremena tumacenja“ Huston Smith: Religije svijeta“ Znanje d. 8. zlovolji i o okrutnosti Uzdržavanje od laži. napomene koje govore o sadržaju samog dijela puta te područja treninga u koje su pojedini dijelovi puta svrstani. Questions to a Zen Master: Practical and Spiritual Answers from the Great Japanese Master by Taisen Deshimaru and Nancy Amphoux (Oct 31. sabranost. Posmatram zlato i drago kamenje kao mnoštvo opeke i šljunka. Na kraju. GLEDIŠTE MISAO GOVOR DJELOVANJE ŽIVOTNO SREDSTVO NAPOR POMNOST USREDOTOČENOST JOŠ SE KORISTE I OVI TERMINI (ISPRAVNO) shvaćanje. i najveće jezero Indije kao kap ulja na mom stopalu. pogled namjera. trgovinu ljudima. promišljanje koncentracija. miroljubivosti . Zagreb 2010. 7.d. nirvanu kao noćnu moru dana. razumijevanje. odluka riječ čin. uzrok patnje.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful