You are on page 1of 42

RAZVOJ UMNE MOI Edin TULE - edin@novihorizonti.

ba ula dananjeg ovjeka pretrpana su mnotvom podraaja koji u njemu bude prezasienost, ostraenost, tjeskobu i, generalno, povrnost. Istraivanja govore da dananji ovjek, u prosjeku, svakodnevno samo kroz svoje ulo vida primi preko 100. 000 vizulenih snimaka. Uzimajui u obzir danonono funkcionisanje auditivnog sistema kojim ujemo kruno, za razliku od vizuelnog sistema koji funkcionie samo kada su nam oi otvorene, odnosno pravolinijski jasno je da je koliina auditivnih impulsa koje primamo svakodnevno jo vea. Ukoliko elite shvatiti zahtijevnost zadatka pred kojim se nalaze nai umovi, pokuajte uredno sortirati 100.000 slika u razliite fajlove na vaem raunaru svaki dan. Polazei od pretpostavke da nam je za sortiranje jedne slike u odreeni fajl potrebna samo jedna sekunda, to znai da nam je svakodnevno, samo za slaganje, sortiranje, brisanje, pohranjivanje raznih slika, potrebno minimalnih 100.000 sekundi. Uzimajui u obzir da 24 sata sadre 1440 minuta, odnosno samo 86.400 sekundi, jasno je da su umovi veine ljudi danas u opem haosu. Gospodar svjetova ne proputa ponuditi smjernice ni za ovaj fenomen: O vi koji vjerujete! Ne pitajte za stvari (koje) e vam, ako vam se obznane, smetati... (ElMaida:101) Ovaj citat aktuelniji je danas, u tzv. eri informacije, nego to je to bio prije 14 vjekova kada je objavljen ili u bilo kojem drugom prolom periodu. Dananji ovjek u jednom mjesenom asopisu moe nai vie informacije negoli je to mogao prikupiti tokom cijelog svog ivota pripadnik prvih generacija islama koji je znao putovati i po nekoliko mjeseci na konju samo radi jedne informacije/hadisa. Meutim, upravo u tome je i bila njihova prednost koju nisu svi znali iskoristiti poto su, zahvaljujui neuporedivo sporijoj dinamici ivota, kao i pojednostavljenijim drutveno-politikim prilikama, imali rastereene ulne sisteme, a samim tim i odmorne umove sa dovoljno prostora za razvoj vlastite nepatvorene misli. O svemu Obavjeteni Svjedok dananjem ovjeku koji je brutalno izloen opasnoj poplavi dezinformacija, poluinformacija, cijele lepeze tetnih podataka, irelevantnih pikanterija iz tuih ivota, itd., indikativno istie postojanje fenomena tetnih spoznaja koje mogu plijeniti njegovu/njenu panju. Allah, d.., ne ostavlja ovjeka u tom uzburkanom moru silovitih valova bez kompasa, te ga/je savjetuje da ne pita ili ne pokazuje interesovanje za ono to mu u
1

ivotu moe nanijeti razliite neprijatnosti ili tete i samom injenicom da zauzme odreeni prostor u njegovoj/njenoj glavi. Vrlo esto cio sistem obrazovanja svojom nesenzibilnou za ispravno doziranje teorije sterilizuje kognitivni aparat mladog ovjeka, inei ga intelektualno neplodnim. Naprimjer, mogunost studenata da imaju prevelik uvid u detalje biografija, djela i stilove pisanja raznih knjievnika vrlo esto onemoguuje neovisan razvoj njihovog vlastitog originalnog stila, te postaju imitatori ili blijede kopije svojih prethodnika. Bruce Lee je znao da je odreeno znanje poput vode koja poprima oblik posude u koju se sipa, pa je razvio poseban borilaki stil, neoptereen suvinom potrebom da zadovolji ranije utemeljene forme. Bobby Fisher je kao maloljetnik, a kasnije kao odrastao ovjek, bez zavrene srednje kole, pobjeivao poznate velemajstore. Pobjeivao je, izmeu otalih, i svjetskog prvaka Emanuela Laskera, doktora matematike i psihologije, i to zato to je iznenaivao svoje protivnike nepredvidljivom svjeinom stila koji nije poticao iz konvencionalnog obrazovanja. Daleko prije njih, jedan kuranski velikan je shvatio tetnost pretjeranog robovanja podvizima prethodnika: Ree: Gospodaru moj! Oprosti mi, daruj mi vlast kakvu niko nee imati poslije mene! (Sad, 35) U prethodnom citatu Stvoritelj svjetova nam iznosi nain razmiljanja jednog monika, Sulejmana, a.s., koji trai vlast kakvu niko nee imati poslije njega. Zato nije traio vlast kakvu niko nije imao prije njega? Zato to je bio dovoljno mudar da jednom jezikom formulacijom, i fokusom na sadanjost i budunost, osigura sebi originalni status u ljudskoj historiji i uspjeh koji niko nee moi zasjeniti. Na kraju, konvencionalni sistemi obrazovanja imaju primarni zadatak da proizvedu poslunike vladajuih sistema te da ih opreme samo onim alatima koji su potrebni da bi sluili kao funkcionalni kotaii u zastarjelim i klimavim drutvenim mainerijama. Kritiko-kreativni prostor u umovima mladih ljudi se sistematski zatrpava diskutabilnim teorijama, ne ostavljajui ni najmanje prostora za kultivacije vlastite originalne misli. Postmodernistiki magistri i doktori nauka su, preesto, poput paprika filovanih posuenim bajatim mesom, dok na upit da li mogu navesti barem tri kvalitetne spoznaje do kojih su doli naporom vlastite misli ostaju nijemi i zateeni, ili ponu priati o svojim biografijama, akademskim titulama, tuim teorijama ili nauenim jezicima. Ili, pokuajte predoiti sebi, po modernim definicijama, obrazovanog poliglotu koji govori pet jezika, tj. slui se sa pet komunikacijskih kanala putem kojih moe da prima razne informacije. Umjesto da koristi nauene strane jezike kao pomagala za razvoj vlastitih misli, on/ona uzima ulogu pukog hamala koji mehaniki prenosi
2

znaenja rijei iz jednog jezika u drugi. Otud u priprostom, ali promuurnom narodu izreka: Nema budale dok (konvencionalnu) kolu ne zavri. Ljudski mozak je zatien od tetne prezasienosti podacima kroz podeenost naeg auditivnog sistema da uje samo na odreenoj frekvenciji. Tako da ne ujemo mnotvo glasova kako izuzetno visoke frekvencije (npr. eksplozije u svemiru, kretnje nebeskih tijela, itd.) tako i izuzetno niske frekvencije (npr. govor insekata, ubor krvi, bune procese u naem tijelu, itd.) koji bi nas opteretili i smanjili nae umne sposobnosti. Meutim, isti taj um nije zatien od prezasienosti ulnih sistema nepotrebnim ili tetnim podacima koje generira ljudsko razasuto interesovanje za obilje podataka vrlo male ili nikakve, tj. tetne informativne vrijednosti. Sposobnost razluivanja tetnog od korisnog u ovom sluaju zahtijeva praktine modane filtere koji mogu nastati samo kao rezultat jasnog morala, tj. odgojene due koja se ne bavi onim to je se ne tie, a to podrazumijeva nepokazivanje interesovanja za bilo iju privatnost i kad prou pored besmislice, prou dostojanstveno (Furkan: 72) bez obzira to se ista reklamira ili nudi u udarnim terminima kao bilo koja druga vjeto upakovana roba. Vizuelni sistem Za ispravno koritenje vizuelnog kanala potrebno je znati odravati higijenu sprovodnih cijevi, znati na vrijeme zatvoriti dovod, sprijeiti poplave i koristiti za uputanje u bazu obrade mehanizme za odmjeravanje vie manjih imputnih jedinica: Ne vidi u stvaranju Milostivog nikakvog nesklada. Pa povrati pogled, da li vidi ikakve pukotine? Zatim vrati pogled drugi put... (El-Mulk, 3-4) Stvoritelj ovjeka i njegovih ulnih sistema u citatu iznad izaziva skeptike, koji sumnjaju u harmoninost Njegovog dizajna, da pokuaju nai nesklad u Njegovom stvaranju. Pored toga, u tom izazovu postoje i smjernice za efiksniji nain upotrebe ula vida, a to su uzastopni krai pogledi putem kojih se najlake ostvaruje kontakt sa vlastitom dugoronom memorijom. Dugi pogledi bez pauza izmeu tupe mo zapaanja i oteavaju fokus na predmet istrage. Poznato je da se ovjek, koji ue u ogromnu robnu kuu traei prikladne cipele naprimjer, redovno vraa nakon desetina isprobanih pari cipela na prvouoene. Slino je i s efikasnou prvih kratkih pogleda koje bacamo u haotinu prostoriju u kojoj traimo neki predmet. Kada je u pitanju ulica, ili mediji generalno, koja svojim nemoralnim sadrajima nadrauje ulnost, paljivi Stvoritelj nudi metodu za ouvanje istoe uma, tj. smjernice za situacije u kojima treba zatvoriti dovode: Reci vjernicima da obore poglede svoje... (En-Nur, 30) U originalnom arapskom tekstu stoji ...jeguddu min absarihim..., to doslovno
3

znai...neka obore od svojih pogleda... tj. neka obore/skrenu/odvrate one poglede koji e u njima izazvati ostraenost koja, po prirodi stvari, okupira um i smanjuje kvalitet ljudskih kognitivnih procesa. ovjek e, pod Iblisovim sugestijama, iznalaziti razloge da nekontrolisano baca svoje otvorene i kriomine poglede u pravcu atraktivnih pripadnika/pripadnica suprotnog spola racionalizirajui svoje slabosti irokom lepezom isprika (npr. ne gledam strasno nego isto informativno, itd.). Mudri Gospodar svoje znanje/inspiraciju sputa samo u isto srce i posveen um, a takvo srce i um moemo imati samo ukoliko znamo koristiti vlastite ulne kanale u svim ivotnim situacijama. Jedna nemoralna slika koju upustimo u vlastitu memoriju ima potencijal da spali uzviene misli kao to vatra pali suho lie. Proces uprirodnjavanja Odabrani ljudi (npr. Ibrahim, a.s., Muhammed, a.s., itd.) uvali su istou vlastitog uma intenzivnim druenjem sa nepatvorenom prirodom, gdje bi izlagali vlastita ula te napajali cijelo svoje bie zvukovima, bojama, mirisima, i okusima iste prirode koja bi harmonizirala njihovo srce i um. I nije sluajnost to su poslanici, a.s., prije poslanstva bivali pastiri hranei se zalihama strpljenja skrivenim u prirodi pastirskog posla. Oslukujui simfoniju ritmine ovije ispae nastale u komunikaciji otrih sjekutia sa svjeom travom, oni bi se pripremali za zahtijevnu misiju koja je imala raznovrstan eho poput irokog spektra zvukova u prirodi. Poeci njihovih misija su uvijek liili na pucketavi plamen svijetlee vatre u mraku ijom su se toplinom grijali rijetki. Nekada je njihova misija liila na hiljade sitnih kapljica koje je upijala edna zemlja, a nekada su se te kapljice odbijale od tvrdi kamen, ipak dopirui svojim zvukom do zamrle okoline. Objava s kojom su dolazili zvuala je, u praksi razliitih sljedbenika, poput vjetra koji je prolazio kroz razne kronje, zvidao kroz razne duplje ili debla, otro fijukao s litica ili najavljivao snagu s planina. Njihove misije su, nerijetko, ulazile u faze koje su liile na prijetei zvuk mokre belegije kojom su energini kosci otrili svoje kose, u ovom sluaju spremni da pokose nove ideje. Ili bi podsjeale na silovit sukob sjevernog i junog vjetra na vrhu planine dok iarke s drvea pucketaju, prskajui svoje sjeme. Uprkos tome to se poslaniki odlazak u nepatvorenu prirodu nije puno razlikovao od naseljenih mjesta njihovog vremena, s obzirom na nivo razvoja i koritenje zemlje i drveta u izgradnji, nisu potcjenjivali spomenute periodine izlete. U dananjem postmodernistikom vremenu gradovi gotovo da nemaju nita zajedniko sa djevianskim prirodnim prostranstvima. Ipak, tako je malo ljudi koji se sjeaju kada su zadnji put leali u travi, bili paralelno s oblacima i Suncem, popeli se na drvo, pojeli mrkvu koju su prije par trenutaka izvadili iz zemlje, pili hladnu kinicu, nosili kokoija jaja jo topla iz gnijezda, hranili ivotinju s dlana ili, jednostavno, sluali pucketanje logorske vatre u noi. (Nastavie se ina Allah)

Raspirivai vatre u grudima

Povratak u budunost Propale ruke Ebu Lehebove i propao je. Nee mu koristiti bogatstvo njegovo i ta je stekao. Prit e se vatrom rasplamsalom, i ena njegova, nosaica drva; na vratu njenom bit e konop od palmina lika. (Prijevod znaenja, El-Leheb / Plamen) Pie: Edin Tule Komentatori Kurana navode vie razliitih povoda objave ove sure. Kao jedan od povoda navode da se Muhammed, a.s., u samim poecima svog poslanstva popeo na oblinje brdo u Mekki i sazvao Kurejije pitajui ih da li bi mu vjerovali da im kae kako ih vreba opasnost iza ovog brda. Nakon to su mu potvrdno odgovorili i jednoglasno iznova istakli njegov dugogodinji status povjerljivog ovjeka kojem nikad nije pripisana la, rekao im je kako je on opominja koji ih opominje prije teke patnje potcrtavajui svoju poslaniku misiju. Na to je njegov amida Ebu Leheb izrevoltiran planuo iuavajui se razlogu njihovog sakupljanja i sono zaelio propast Muhammedu, a.s., rijeima: Tebben leke!{reg} Drugi povod objave ovih ajeta koji se navodi u komentarima glasi da je Muhammed, a.s., implementirajui ajet ''I upozoravaj rodbinu svoju najbliu'' (E-uara: 214) pozvao u islam Ebu Leheba, na to je ovaj kalkulantski upitao: ta u dobiti ako povjerujem? Muhammed, a.s., mu je odgovorio da e dobiti ono to dobijaju muslimani, tj. sve ono to Kuran obeava muslimanima. Ebu Leheb je planuo rekavi: Zar ja nemam prednost u odnosu na njih!? mislei na prve muslimane koji su bili manjeg drutvenog statusa od njega. Nakon toga Poslanik, a.s., upitao ga je vrlo utivo i potpuno logino, a ta je to to on eli, na to je Ebu Leheb uzvratio proklinjanjem Muhammeda i njegove vjere, udei se: Pa zar da ja i oni budemo isto tretirani!? Allah, d.., objavljuje ajet ''Propale ruke Ebu Lehebove i propao je'' kojim uzvraa na Ebu Lehebove rijei titei integritet Muhammeda, a.s. Specifinost arapskog jezika je da se kroz isticanje pojedinanosti misli na cjelinu. Tako da se pod izrazom ''propale ruke'' cilja cjelokupna propast osobe, a koja se i desila. U predajama se spominje da je Ebu Leheb na prvi objavljeni ajet sure El-Leheb odgovorio kako on ne moe propasti jer ima imetak i djecu, na to Allah, d.., objavljuje sljedei ajet ''Nee mu koristiti bogatstvo njegovo i ta je stekao!'' obezvrjeujui mu njegov najvei oslonac i zalog iluzorne sigurnosti. Nakon guvanja Ebu Lehebovih aduta za vlastiti imunitet, Stvoritelj, d.., ovog negativca sad ve nezatienog i u potpunosti ranjivog - izlae slikovitom mentalnom prizoru ''Prit e se vatrom rasplamsalom'' koji kao da je stopljen sa Ebu Lehebovom sudbinom poto se ovaj ajet istovremeno i rimuje sa njegovim imenom (El-Leheb/plamen).

Emocionalne cjepanice Ajet ''...i ena njegova, nosaica drva'' je metafora za raspirivanje negativne energije u srcu svog mua, pa u srcima pojedinaca u drutvu spram Poslanika, a.s., klasini komentatori istiu da je ta ena supruga Ebu Leheba koja se zvala Ummu Demil, tj. Erva bint Harb, sestra Ebu Sufjana, a koja je bila neopisivo motivirana da nanosi tetu Muhammedu, a.s., u najrazliitijim zamislivim oblicima. Ovdje se pitamo o kakvim drvima je tu rije? I za kakvu vatru se ona prinose? Gdje se nalazi ta buktinja, ko ju je potaknuo i ko je odrava u ivotu? Nosaica drva je raspirivaica vatre mrnje putem emocionalnog tvrdog goriva u formi ogovaranja, prenoenja tuih rijei, otvorene zlobe, potvaranja itd. Vrlo je zanimljivo primijetiti simbiozu udruene suprunike mrnje spram jednog lana ire porodice. Drugim rijeima, pouno se osvrnuti na dubinu mrnje amide i njegove ene prema nezatienom sinovcu usljed rane smrti njegovog oca tj. Ebu Lehebovog brata. Dubina te mrnje i njena opasnost dodatno je istaknuta britkou i direktnou same kletve ''Propale ruke Ebu Lehebove i propao je'' koja ima za cilj da istog momenta diskreditira amidu Muhammeda, a.s., koji je zahvaljujui krvnoj blizini i injenici da je u oima stanovnika Mekke gotovo smatran ocem Poslanika, a.s., zbog izvjesne brige za njim tokom odrastanja u svojstvu siroeta imao mogunost da nanese prilinu tetu Muhammedovom, a.s., integritetu te blokira prenos poruke drutvu. Zamislite situaciju u kojoj vam utjecajni amida hoda unaokolo i pria kako ste ludi, pokvareni, nemoralni, neuraunljivi, i sve te (dis)kvalifikacije prilino uvjerljivo potkrepljuje primjerima koje je, navodno, mogao lino da vidi tokom vaeg odrastanja pod nekim njegovim (kvazi)nadzorom. Dodatno tome, neposredno drutvo je steklo privid dobronamjernosti tog amide poto je esto vialo kako se taj isti amida igra sa vama, daje vam u javnosti manje poklone, upuuje povrne savjete ili se zauzima za vas u nekom bezazlenom djeijem sporu. Ono to lanovi drutva nisu vidjeli je stanje srca amide i njegove supruge, odnosno Muhammedove, a.s., strine, a koje otroumnog posmatraa podsjea na pravu lomau ispresjecanu voravim cjepanicama zavisti, patoloke mrnje, ljubomore zbog zasjenjivanja njihove mediokritetne djece, pakosti i tinjajue zlobe. I to je odgovor na pitanje koje postavlja imam Er-Razi u svom komentaru Kurana kada kae kako to da je na neprijateljstvo amide Muhammedovog, a.s., Kuran odgovorio vrlo britkom eliminacijom njegovog bia, dok se Ibrahim, a.s., obraa ocu idolopokloniku obzirno sa ''babuka moj'' (Merjem, 42-48), Nuh, a.s., odmetnutog sina nevjernika enjivo zove toplim izrazom ''siniu moj! '' (Hud, 42), a Musa, a.s., se upuuje nasilnom faraonu da mu kae ''rije blagu'' (Taha, 44) itd. Bura ispod povrine Kuran nam tako esto baca svjetlo na psiholoki profil ljudi i ui nas prodrijeti visprenim oima ispod naminkane povrine. I ne samo to! Allah, d.., jasno istie aktivnosti glavnog logistiara koji moe uspjeno okrenuti brata protiv brata u
6

ovom sluaju amidu protiv sinovca a to je provokativna nosaica drva bez koje bi se spomenuta vatra ugasila. Direktnou i nemilosrdnou prokletstva na ovaj par skrenuta nam je panja i na razgranatu socijalno-rodbinsku infrastrukturu zajedno sa moguim motivima njenog djelovanja s obzirom da je Ummu Demil i sestra Ebu Sufjana, odnosno krvno je blisko vezana za najveeg uglednika Mekke iji bi poloaj takoer bio ugroen ideolokim napredovanjem Muhammeda, a.s. Tu lei odgovor za svakog ovjeka, neovisno o mjestu i vremenu, koji se u udu zapita kako to da se puno lake dokazujemo i samoostvarujemo u nepoznatim sredinama negoli je to sluaj sa sredinama koje su isprepletene gustom socijalnorodbinskom mreom satkanom od nae krvi. Stvoritelj, d.., u kontekstu udruenih neprijateljskih snaga amide i strine protiv bratovog sina u njegovom, a.s., nezaustavljivom izrastanju u najvaniju historijsku figuru slikovito istie nemilu sudbinu i glavnog emocionalnog logistiara spomenutog neprijateljstva ''Na vratu njenom bit e konop od palmina lika'' istiui najkrhkiju taku jednog ovjeka, a to je vrat. Klasini komentatori spominju da je Ebu Lehebova supruga imala na vratu izuzetno skupocjenu ogrlicu za koju je javno govorila da e je prodati i tim novcem finansirati rat protiv Muhammeda, a.s., u nastojanju da blokiraju vlastitu propast koju su usljed unutarnje truhlosti vidjeli u njegovom, a.s., uspjehu. Predaja spominje da se pod tim konopom misli na uareni lanac duine 70 lakata koji e visiti o vratu Muhammedove, a.s., strine te podizati je i sputati u dehennemsku vatru. Zadnji ajet sure El-Leheb jasno istie da sve ono ime smo ukraeni od talenata ili se ukraavamo od znanja moe biti uarena eljezna ogrlica kojom emo biti kanjavani ukoliko te talente, znanje i druge blagodati ne utroimo na ispravne projekte. Isto kao to vrijednost skupocjene ogrlice moemo utroiti u dobro ili loe, isto tako npr. svoja plua, jetru, srce, oi, glas i osmijeh moemo utroiti borei se za dobre ljude ili pomaui loim. Svaki talenat, vjetinu, znanje, organ, materijalni ukras... ukoliko ne zavjetujemo Allahu, d.., i ne potroimo ga na Njegovom putu, biva kad-tad prijetea oma o naem krhkom vratu. Er-Razi spominje i da Allah, d.., u suri El-Kafirun poinje obraanje nevjernicima sa izrazom Reci! zato to su nevjernici vrijeali Allaha, pa Allah, d.., poauje Muhammeda, a.s., da Ga on, a.s., direktno brani. Meutim, u suri El-Leheb, Stvoritelj, d.., ne koristi izraz - Reci!, nego se On Uzvieni obraa direktno po pitanju potpirivaa glasina mrnje zato to je vrijean Njegov Poslanik, pa mu On staje u zatitu i govori umjesto njega direktno proklinjui mrzitelje Svog miljenika. Kontekst plamena Osvrnimo se na kontekst u kojem se nalazi sura El-Leheb u Kuranu. Ukoliko bacimo jedan pogled na susjednu suru suri El-Leheb/Plamen, a to je sura ElFelek/Svitanje vidjet emo da i ona na izravniji nain tretira problematiku buktinje zavisti koja moe da plamti u srcima ljudi koji nas neposredno okruuju. Ona se reflektira kroz iroku lepezu napada od raznih formi crnomagijskih zapisa i primitivnih aranja, pa do suptilnihvesvesa, odnosno specijalnog mobinga koji ima za
7

cilj da demotivira, pasivizira i marginalizira. To je jedan od razloga zato iskusni ljudi kau:Nikada ne idi u porodicu po inspiraciju. Ajet Utjeem se ... i od zla zavidnika kad zavidi! (El-Felek, 5) dodatno naglaava nemalu bezazlenost odreenih dua, onog to se kuha u njima na tihoj vatri i (ne)djela potaknutih tim duevnim kuhinjama. Desni susjed suri El-Leheb je sura En-Nasr/Pomo koja govori o Allahovoj pomoi glavnim akterima u procesu irenja Allahove vjere u koju e ulaziti ljudi u skupinama nakon to se zatitimo i ovladamo ljepljivim i destruktivnim mirisima iz zlih duevnih kuhinja koji su predugo prljali naa ula i atmosferu. Zakljuak Gospodar svjetova kae: ''Ko uznemiri Mog prijatelja, objavljujem mu rat!'' Gospodar takoer poruuje vjernicima: ''...i ini dobro kao to tebi Allah ini dobro...'' (El-Kasas, 77) uei nas da proaktivno branimo sve one koji bivaju metama insceniranih hajki, mobinga i drugih pakosti, na nain na koji Stvoritelj odluno i snano brani Svoje prijatelje meu ljudima. Neka pitanja za kraj: Kakva vatra gori u naim grudima? Odakle pribavljamo emocionalne cjepanice za njeno ugodno pucketanje? Da li smo svjesni svih logistiara u tom procesu rasplamsavanja? Koliko koristi od te vatre ima nae ire drutvo? Da li je to vatra koja bolno pri, ugodno grije ili se ugasila ekajui lahor ili Allahovog roba koji e paljivo puhnuti u eravicu i vratiti vatru iz naih grudi u proaktivan ivot? Egida 1 (uz sliku autora) Kuran nam tako esto baca svjetlo na psiholoki profil ljudi i ui nas prodrijeti visprenim oima ispod naminkane povrine Egida 2 kako to da se puno lake dokazujemo i samoostvarujemo u nepoznatim sredinama negoli u sredinama koje su isprepletene gustom socijalno-rodbinskom mreom satkanom od nae krvi

Da Vincijev kod - prikaz knjige

Roman "Da Vincijev kod", autora Dena Brauna (Dan Brown), nudi visetruko interesantnu priu koja se prostire na 400 stranica, vjeto podjeljenih u 105 pitkih poglavlja koja podsjecaju na scene prilagodjene reziserskom montiranju, a sto razotkriva autorovu ambiciju da njegovo djelo dozivi i ekranizaciju.
8

Den Braun, bez ikakave sumnje, zna svoj zanat posto tokom cijelog druzenja sa ovom knjigom vjesto drzi citaoca u neizvjesnosti i napetosti do samoga kraja, sto mu se mora priznati kao uspjeh uzimajuci u obzir informativni karakter njegovog trilera. Smatram da je najveca vrijednost ovog djela u obilju, kako autor tvrdi, vjerodostojnih podataka glede umjetnickih djela i njihove analize, opisa arhitekture, historije, simbologije a koji su znalacki ukomponovani u misterioznu pricu o najvecoj tajni u posljednja dva milenijuma i koju cuvaju razna tajna drustva. Radnje ovog romana se odvijaju, u moderno vrijeme, u Vatikanu, Parizu, Londonu i Vasingtonu, dok je glavni lik romana Robert Langdon, cetrdesetogodisnji harvardski profesor ikonografije i religiozne umjetnosti.

Glavni lik je morao biti univerzitetski profesor posto je autor nakanio kroz njegova usta iznijeti citaocima mnostvo naucnih podataka vezanih za simbole, historiju paganstva i krscanstva, kao i mnoge druge inteligentne analize. Pored intelektualne, fizicka atraktivnost glavnog lika je osigurana kroz isticanje zrele dobi (cetrdesete), visine i dubokog muskog baritona koji su njegove studentice opisivale kao cokolada za usi. Drugi lik u romanu kroz cija usta Den Braun iznosi pregrst interesantnih podataka je stari gospodin pun iznenadjenja - engleski kraljevski historicar, sir Lee Tiebing. Da njih dvojica ne bi ostavljala dojam knjiskih miseva koji zive zakopani u svijetu manje poznatih informacija te u cilju izbjegavanja suhoparnog iznosenja podataka, autor je u pricu od pocetka uveo mladu, atraktivnu agenticu sudske policije Sofi Nevo, a koja najvise lici neinformisanom citaocu ovog romana, posto umjesto njega/nje, postavlja pregrst suptilnih pitanja, dok Langdon i Tibing odgovarajuci na njih - briljiraju. Autor je donekle inferiornu ulogu glavnog zenskog lika pokusao nadoknaditi isticanjem teorije o svetom zenskom principu i zenskoj boginji o kojem ce biti govora kasnije, te vjerovatno na taj nacin nastojao pridobiti simpatije i paznju zenskog dijela citateljstva, a koji su najveci gutaci romana. Radnja romana pocinje ubistvom u pariskom muzeju Luvru , misterioznom porukom ubijenog, uvlacenjem harvardskog profesora u igru, ispitivanjima skepticnog kapetana policije Bezu Fasha, neocekivanom pojavom Sofi Nevo protezuci se preko vise svjetskih metropola u bjesomucnom ritmu mlaznih aviona, sjenki tajnih dustava, luksuznih jaguara, tajnih sifri, nasmrt preplasenih vatikanskih biskupa, daha ubice na vratu glavnih likova - da bi se, vratolomno, zavrsila na samom mjestu pocetka! Najzvucnije pitanje postavljeno u romanu, koje je ujedno i okosnica cijele radnje, glasi: Sta bi se desilo kada bi se pojavili ubjedljivi naucni dokazi da crkvena verzija price o Kristu nije tacna, i da je najveca prica ikada ispricana zapravo najveca laz ikada ispricana?
9

Autor daje i odgovor na to pitanje pa kaze: Vatikan ce se suociti sa krizom vjere kakvu nije vidio tokom svoje historije duge dva milenijuma godina - te dodaje: Godinama vec Crkva i Priorat imaju tajni sporazum. Odnosno, Crkva ne napada Priorat, a Priorat ne otkriva spise Sangreala. Pitajuci se koje sad taj Priorat ulazimo u stvarno tajno drustvo koje je, historijski potvrdjeno, steklo ogromno bogatstvo i uticaj preko noci, na misteriozan nacin. Prije isnosenje cinjenica o Sionskom Prioratu i razmatranja sadrzaja tajnih dokumenata na osnovu kojih vjekovima ucjenjuju Vatikan, pogledajmo sada dio historijskih cinjenica, za koje Den Braun u predgovoru knjige tvrdi da su autenticne, iznesenih u knjizi kroz usta dvojice profesora. BIBLIJA NIJE FAKS SA NEBA! Biblija nije stigla faksom s neba, ona je tvorevina covjeka, razultat brojnih prijevoda, dodataka, revizije. Historija nikad nije imala konacnu verziju Biblije. Isus Krist je historijska licnost od nevjerovatnog uticaja, mozda najzagonetniji i najinspirativniji vodja koga je svijet ikad vidio. Isus je svrgavao kraljeve, pokrenuo milione ljudi i osnovao novu filozofiju. Kao potomak loze kralja Solomona i kralja Davida, Isus je polagao puno pravo kralja Jevreja. Razumljivo je da su njegov zivot zabiljezile hiljade sljedbenika sirom zemlje. IRONIJA KRANSTVA Vise od osamdeset jevandjelja razmatrano je pri sastavljanju Novog zavjeta, pa ipak je relativno mali broj odabran da bude ukljucen medju njima ona po Mateju, Marku, Luki i Jovanu. Osnovna ironija krscanstva je u tome da je Bibliju u ovog obliku u kojem nam je danas poznata, kompletirao paganski imperator Rima, Konstantin Veliki. Konstantin je bio vrhovni svestenik kulta obozavanja Sunca kult Sol Invictus zvanicne religije u njegovo vrijeme. Vidjevsi da je krscanstvo u usponu, Konstantin je 325. (tri vjeka nakon Isusa) odlucio da ujedini Rim pod jednom religijom Krscanstvom. Historicari se jos uvijek cude genijalnosti pomocu koje je Konstantin preobratio pagane koji su obozavali Sunce u krscane. HIBRIDNA RELIGIJA Spojivsi paganske simbole, datume i rituale sa krscanskom tradicijom, stvorio je neku vrstu hibridne religije prihvatljivu objema stranama. Tako da se ostaci paganske religije ne mogu poreci u krscanskoj simbologiji. Piktogrami na kojima Izda (boginja plodnosti) hrani svog volsebno zacetog sina Horusa posluzili su kao osnov za nase moderne predstave o Djevici Mariji koja doji malog Isusa. Pored toga, bukvalno svi elementi katolickih obreda mitra koju nosi papa, oltar, doksologija i pricesce, cin hranjenja bogom preuzeti su direktno iz ranijih paganskih misterioznih religija. Nista u krscanstvu nije originalno. Pretkrscanski bog Mitra zvani Boziji Sin i Svjetlost Sveta rodjen je 25. decembra, umro je, bio sahranjen u kamenoj grobnici, i potom za tri dana uskrsnuo. Inace, 25. decembar je
10

takodje i rodjendan Ozirisa, Adonisa i Dionisa. Cak je i nedelja kao krscanski sveti dan ukraden od pagana, jer je prvobitno krscanstvo slavilo jevrejski sabat subotom, ali ga je Konstantin pomjerio tako da se uklapa sa paganskim danom slavljenja Sunca. Do danasnjeg dana, vecina onih koji redovno odlaze u crkvu pohadjaju sluzbu nedeljom ujutro nemajuci pojma da se tu nalaze zbog toga sto je nedelja bila dan kad su pagani odavali postu Suncu Suncev dan (Sunday). NIKEJSKI SABOR I PRVO IMENOVANJE ISUSA BOGOM Konstantin je morao da ojaca novu krscansku tradiciju, i stoga je odrzao cuveno ekumensko okupljanje poznato kao Nikejski sabor. Na tom skupu raspravljalo se i glasalo o mnogim aspektima krscanstva o datumu uskrsa, ulozi biskupa, raspodjeli sakramenta i, naravno, bozanskom statusu Isusa. Tako da je proglasavanje Isusa za Sina Bozijeg bilo je zvanicno predlozeno na Nikejskom saboru, gdje se o tome i glasalo. Bozanski status Isusa je rezultat tijesnog glasanja. Ipak, uspostavljanje bozanskog statusa Isusa bilo je kljucno za dalje ujedinjenje Rimske imperije i za stvaranje novog uporista moci Vatikana. Zvanicnim prihvatanjem Isusa kao Bozijeg sina Konstantin je pretvorio Isusa u bozanstvo koje je postalo izvan granica svijeta covjeka, entitet cija je moc iznad svega. Ovo ne samo da je onemogucilo dalje pagansko ugrozavanje krscanstva, nego su i sljedbenici Krista mogli da se iskupe jedino preko uspostavljenog svetog posrednika Rimske katolicke crkve. ZLOUPOTREBA ISUSA Sve je to bilo iskljucivo zbog moci. Krist kao Mesija bio je kljucan za funkcionisanje Crkve i drzave. Mnogi naucnici tvde da je rana Crkva bukvalno ukrala Isusa od njegovih prvobitnih sljedbenika, otimajuci njegovu ljudsku poruku, ogrnuvsi je neprobojnim plastom bozanstva i upotrebivsi je u cilju prosirenja sopstvene moci. Niko ne tvrdi da je Isus bio varalica, niti porice da je hodao zemljom i podtaknuo milione ljudi na bolji zivot. Jedino tvrdimo da je Konstantin iskoristio Kristov izuzetan uticaj i znacaj. Tim je postupkom krscanstvu dao formu u kojem nam je ono danas poznato. PALJENJE AUTENTINIH I NARUDBA NOVE BIBLIJE Buduci da je Konstantin podigao Isusa na visi stepen gotovo cetiri vijeka nakon njegove smrti, vec je postojalo na hiljade dokumenata koji su biljezili zivot Isusa kao smrtnog covjeka. Konstantin je znao da ce mu trebati hrabar potez kojim ce preinaciti historiju. Iz ovog se rodio najdublji momenat u historiji covjecanstva. Konstantin je narucio i finansirao pisanje nove Biblije, iz koje su izostavljena sva ona jevandjelja koja su govorila o Kristovim ljudskim odlikama a u koja su ubacena jevandjelja koja su ga cinile bozanstvom. Ranija jevandjelja su zabranjena, sakupljena i spaljena. Svako ko bi se opredjelio za zabranjeno jevandjelje umjesto za Konstantinovu verziju, bio je proglasen za jeretika. Rijec jeretik vodi porijeklo iz
11

tog perioda. Latinska rijec heareticus znacila je izbor. Oni koji su birali originalnu historiju Krista bili su prvi jeretici. ISTINA O ISUSU Spisi Sangreala nam saopstavaju drugu stranu price o Kristu. Hiljade stranica originalnih dokumenata iz vremena od prije Kostantina, koje su napisali rani sljedbenici Isusa i koji su ga postovali kao ucitelja od krvi i mesa i poslanika. A sad dolazi pitanje svih pitanja: ako postoje dokumenti koji nepobitno dokazuju iskrivljenost danasnje crkvene interpretacije Isusa i krscanstva ko ih stoljecima krije gradeci slavu i uticaj ucjenjujuci Vatikan, istovremeno drzeci mase u zabludi? Pitajuci se koje vlasnik tako bezocne, ali genijale biznis ideje dolazima na trag stvarnog tajnog drustva koje je, historijski potvrdjeno, steklo ogromno bogatstvo i uticaj preko noci, na misteriozan nacin. Pusticemo samog autora da nam o njima kaze nesto vise: PRIEURE DE SION ili Sionski priorat je evropsko tajno drustvo osnovano od strane francuskog kralja Godfoa Bujonskog, 1099. godine u Jerusalimu, neposredno nakon osvajanja grada. Logo Priorata su inicijali P.S. u kombinaciji sa ljiljanom. Jedno od najstarijih tajnih drustava na svijetu koje ukljucuje neke od najobrazovanijih ljudi u istoriji, poput Boticelija, Isaka Njutna, Viktora Igoa.. Da Vinci je upravljao prioratom od 1510. do 1519. Poznati su kao cuvari drevne tajne, tajna koja ih je ucinila nezamislivo mocnim. Kralj Godfoa je, navodno, cuvao izuzetno mocnu tajnu tajnu koja se u njegovoj porodici nalazila jos od vremena Krista. Plaseci se da se tajna ne izgubi nakon njegove smrti osnovao je tajno bratstvo Sionski Priorat i zakleo ih da cuvaju njegovu tajnu tako sto ce je prenositi sa koljena na koljeno. Tokom godina provedenih u Jerusalimu, Priorat je saznao za tajne dokumente zakopane pod rusevinama Irodovog hrama, koji je bio izgradjen na ostacima Solomonovog hrama. Ovi dokumenti su, vjerovao je Priorat, potvrdjivali istinitost mocne tajne koju je cuvao kralj Godfoa Bujonski i bili su toliko opasni da Crkva ne bi prezala ni od cega u pokusajima da ih se domogne. VITEZOVI TEMPLARI Priorat se zakleo da, bez obzira na potrebno vrijeme, ti dokumenti moraju biti izvadjeni ispod rusevina hrama i zauvijek zasticeni. Kako se istina ne bi zauvijek izgubila. Da bi dosli do toga cilja Priorat je osnovao vojno krilo grupu od devet vitezova nazvani Siromasni vitezovi Isusa Krista i Solomonovog hrama. Poznatiji kao vitezovi templari. Cesta zabluda u vezi njih je da su smatrani zastitinicima Svete zemlje i hodocasnika, iako im je to bila samo maska. Njihov istinski cilj u Svetoj zemlji su bili dokumenti ispod rusevina hrama. Vitezovi su otkrili nesto dole ispod rusevina...nesto zbog cega su postali nezamislivo bogati i mocni. Vitezovi templari su u Svetoj zemlji boravili za vrijeme Drugog krstaskog rata rekavsi kralju Baldwinu II da su tamo zbog zastite krscanskih hodocasnika na putevima. Iako nisu bili placeni i iako su se zavjetovali na siromastvo, vitezovi su rekli kralju da im je potrebno osnovno skroviste, zatrazivsi od njega dozvolu da se smjeste u stalama u rusevinama hrama. Kralj Baldwin je odobrio taj zahtijev. Ovakav neobican izbor
12

smjestaja bio je sve samo ne slucajan. Vitezovi su vjerovali da su dokumenti koje je priorat trazio zakopani duboko ispod rusevina. Gotovo je deset godina devet vitezova zivjelo u rusevinama, prokopavajuci cvrste stijene u potpunoj tajnosti. Nakon sto su nasli trazeno otisli su u Evropu i preko noci izgradili ogroman uticaj. UNOSNA UCJENA I TEMELJI BANKARSTVA Niko nije zasiguro znao da li su vitezovi ucjenili Vatikan ili je Crkva jednostavno pokusala da kupi cutanje vitezova, ali papa Inocentije II je istog trenutka izdao papski dekret bez presedana na osnovu kojeg su vitezovi dobili neogranicenu moc, i buduci iznad zakona, proglaseni su za vojsku nazavisnu od bilo kakvog uplitanja kraljeva i prelata, kako religioznih tako i politickih. Uz ovu carte blanche koju su dobili od Vatikana vitezovi templari su se prosirili zapanjujucom brzinom, kako brojcano tako i u smislu politickog uticaja, gomilajuci ogromna imanja u preko deset zemalja. Poceli su da daju kredite bankrotiranom plemstvu i naplacuju kamatu, udarajuci na taj nacin temelje savremenom bankarstvu i jos vise povecavajuci svoje bogatstvo i uticaj. PETAK TRINAESTI Do 1300-ih, zahvaljujuci podrsci Vatikana, vitezovi su stekli toliku moc da je papa Kliment V odlucio da se nesto mora preduzeti. U dosluhu sa francuskim kraljem Filipom IV, papa je osmislio genijalnu tajnu operaciju koja je imala za cilj da se templari uniste a njihovo bogatstvo prigrabi, i tako stekne kontrola nad tajnama od kojih je Vatikan ocigledno zazirao. U vojnom manevru dostojnom CIA, papa Kliment izdao je tajna zapecacena naredjenja koja je trebalo da njegovi vojnici sirom Evrope otvore u isto vrijeme, u petak, 13. oktobra 1307. godine. . ..Klimentova makjavelisticka operacija je izvedena sa vrhunskom preciznoscu. Toga dana su brojni vitezovi zarobljeni, muceni bez milosti i naposljetku spaljeni na lomaci kao jeretici. Odjeci te tragedije jos uvijek se pronalaze u savremenoj kulturi; do danas se petak trinaesti smatra nesretnim danom. PROMJENA IMENA DRUTVA I LOKACIJE SPISA Medjutim, vitezovi su imali mocne saveznike, i neki od njih su uspjeli izbjeci cistku Vatikana, nastavljajuci da djeluju pod drugim imenima. Prava Klimentova meta, mocni kovceg sa dokumentima koji su ocigledno predstavljali izvor moci templara, iskliznuo mu je. Od tog trenutka su dokumenti povjereni Sionskom Prioratu. Veo tajnovitosti ih je cuvao na sigurnom, van dometa Vatikana. Priorat je dokumente cuvane u Parizu pod okriljem noci prokrijumcario do templarskih brodova u La Roselu. Kuda su tada dokumenti poslani poznato je samo Sionskom redu... U zavrsnici knjige Den Braun ni izbliza ne briljira u inteligentnim analizama kao na pocetku. I zaista je cudno kako to da, nakon iznosenja svrhe Nikejskog sabora i historijskog fakta o tijesnom izglasavanju Isusa u bozanstvo iz cistih manipulativnih razloga i sticanja politicke moci te spominjanja planskog spaljivanja svih jevandjelja
13

gdje se o Isusu iskljucivo govori kao o obicnom covjeku, autor ne zakljucuje da je Isus samo jedan u plejadi Bozijih glasnika nego dolazi sa teorijom o zeni bozanstvu (Marija Magdalena ?!), nevjesto skrecuci paznju citalaca sa logickog razmisljanja o kontinuiranom izvoru Objave kojoj je pecat Muhammed a.s. Iako Den Braun doslovice ne otkriva sta se to stvarno nalazi u skrivenim spisima Sangreala (Svetog Grala), osim sto obavija velom tajnovitosti neko palo zensko boznastvo podilazeci zenskom dijelu citateljstva, inteligent(a)n/a citatelj/ka ce lahko shvatiti da sadrzaj tih skrivenih dokumenata moze biti samo nesto sto ugrozava cjelokupan krscanski, ali i jevrejski, kler sa njihovom danasnjom interpretacijom istorije religija. Interesantno je pogledati sta kaze o svemu ovome Onaj koji nije rodio niti je rodjen, a koji se obratio i Mojsiju (Musau) i Isusu (Isau) i ...tom, medju judeokrscanskim krugovima, presucivanom, sataniziranom, odlucno zataskivanom... Muhammedu a.s. Oni kojima smo dali Knjigu znaju Poslanika kao to sinove svoje znaju, ali neki od njih doista svjesno istinu prikrivaju. (El-Bekare : 146) Uzviseni Allah nam u citatu iznad govori da vecina ucenjaka medju Jevrejima i krscanima poznaju Muhammeda a.s. kao sto poznaju vlastite sinove. Dakle, stigao im je opis u vjerodostojnim listovima Tore i jevandjelja, dokumentima u kojima se opisuju moralne i fizicke odlike Muhammeda a.s. do najvece preciznosti, a koje oni svjesno, namjerno presucuju, skrivajuci od ljudi osobine Posljednjeg Vjerovjesnika a.s., navedene u njihovim knjigama. I ne samo da je Muhammed a.s. opisan precizno u knjigama sljedbenika Knjiga prije Kurana, nego su opisani i njegovi a.s. prvi sljedbenici. Pogledajte pazljivo ovo: Muhammed je Allahov poslanik, a njegovi sljedbenici su strogi prema nevjernicima, a samilosni meu sobom; vidi ih kako se klanjaju i licem na tle padaju elei Allahovu nagradu i zadovoljstvo - na licima su im znaci, tragovi od padanja licem na tle. Tako su opisani u Tevratu. A u Indilu: oni su kao biljka kad izdanak svoj izbaci pa ga onda uvrsti, i on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divljenje sijaa - da bi On s vjernicima najedio nevjernike. A onima koji vjeruju i dobra djela ine Allah obeava oprost i nagradu veliku. (Al-Fath : 29) A sada, pogledajte par interesantnosti iz domena simbologije i umjetnostu spomenutih u knjizi. TA JE PENTAGRAM? Pentagram je jedan od najstarijih simbola na zemlji, pretkrscanski simbol povezan za obozavanjem prirode. Koristio se cetiri hiljade godina prije nase ere i drevni ljudi su zamisljali da je njihov svijet podjeljen na dvije polovine musku i zensku. Pentagram predstavlja zensku polovinu svih stvari na svijetu to je koncept koji historicari religije nazivaju svetim zenskim principom ili zenskim bozanstvom. U najuzoj interpertaciji, pentagram predstavlja simbol Venere boginje, po mitu,
14

zenske seksualne ljepote i ljubavi. Kretanje Venere iscrtava savrsen pentagram na eklipticnom nebu svakih osam godina. U anticko doba, ljudi su bili toliko zapanjeni kada su otkrili ovaj fenomen, da su Venera i njen pentagram postali simbol savrsenstva, ljepote i ciklicnih svojstava seksualne ljubavi. U cast magije Venere, Grci su prema njenom osmogodisnjem ciklusu organizovali svoje Olimpijske igre. Danas malo ljudi zna da moderne Olimpijade jos uvijek slijede obrazac Venerinog poluciklusa. Jos su malobrojniji oni koji znaju da je petokraka zvijezda umalo postala zvanicni olimpijski simbol, da u posljednjem trenutku pet krakova zvijezde nisu zamjenjeni sa pet krugova koji se medjusobno presjecaju kako bi na bolji nacin odrazili duh medjusobne povezanosti i harmonije ovih igara. Pod uticajem holivudske filmske produkcije petokraka zvijezda je bila klise u filmovima o satanskim serijskim ubicama i nalazila se obicno nasvrljana na zidu stana nekog sataniste. Uprkos onoga sto vidite na filmovima, demonska interpretacija pentagrama je historijski netacna. Pentagram je promjenjen od strane rane Rimke katolicke crkve. U okviru kampanje Vatikana da istrijebi sve paganske religije i mase preobrati u krscanstvo, Crkva je blatila sve paganske bogove i boginje, a njihov simbol je preobracen u simbol zla, sto je uobicajena aktivnost u vremenima prevrata. Sila koja dolazi na vlast ce zadrzati postojece simbole i vremenom ih degradirati u pokusaju da izbrise njihovo znacenje. U borbi izmedju paganskih i krscanskih simbola, pagani su izgubili; Posejdonov trozubac pretvoren je u djavolje vile, siljasti sesir mudrih zena postao je simbol vjestice, dok je Venerin znak postao znak djavola. Vojska SAD-a takodje je izopacila znacenje pentagrama; sada je to najistaknutiji simbol rata. Slika se po borbenim avionima i stavlja se na ramena generala. KO JE DA VINI? Da Vinci je slikao krscanske teme ne kao izraz sopstvenog vjerovanja, nego kao komercionalni poduhvat sredstvo da finansira luksuzan nacin zivota. Da Vinci je bio saljivdzija koji se cesto zabavljao tako sto je ispotiha grizao ruku koja ga je hranila. U mnoge svoje krscanske slike ubacio je skrivenu simboliku koja je bila sve samo ne krscanska omaz sopstvenim vjerovanjima i suptilno izrazavanje prezira i podsmijeha upucenog Crkvi. PROPORCIJA SKLADA U PRIRODI PHI = 1, 618 ovaj broj PHI je izveden iz Fibonacijevog niza progresije poznate ne samo po tome sto je svaki naredni clan niza jednak zbiru prethodna dva, vec i po tome sto se kolicnih susjednih clanova zapanjujuce priblizava broju 1, 618 PHI. Ono sto je zaista zapanjujuce u vezi sa brojem PHI bila je njegova uloga osnovnog elementa kompozicije prirode. Odnosi mjera kod biljaka, zivotinja, pa cak i ljudskih bica sa zapanjujucom preciznoscu su se priblizavali odnosu PHI prema 1. Npr. ukoliko podjelite broj zenki sa brojem muzjaka u bilo kojoj kosnici na svijetu, uvijek dobijete isti broj PHI (1, 618) Odnos svakog spiralnog precnika prema slijedecem na spiralnoj skoljci je 1, 618. Sjeme suncokreta raste u suprotnim
15

spiralama. Medjusobni odnos precnika rotacije je PHI. Isti slucaj je sa spiralnim laticama sisarike, rasporedom listova na stabljikama biljaka, segmentaciji insekata itd. Cak i ljudsko tijelo kada je u pitanju, ako izmjerite rastojanje od vrha glave do poda, potom taj broj podjelite rastojanjem od pupka do poda dobit cete broj PHI. Izmjerite rastojanje od ramen do vrhova prstiju na vasoj ruci, i potom ga podjelite sa rastojanjem od lakta do vrhova prstiju. Ponovo PHI. Rastojanje od kuka do poda podjeljeno sa rastojanjem od koljena do poda daje PHI. Ista stvar je sa zglobovima prstiju, prstima na nogama. To sto je PHI prisutan svugdje u prirodi uopste nije slucajnost, i stoga su u antickom svijetu smatrali da je broj PHI odredio sam Tvorac univerzuma. Kakve veze ima Da Vinci sa PHI-jom? Niko bolje od njega nije razumio ovu cinjenicu. Da Vinci je iskopavao leseve kako bi mjerio tacan odnos kostiju u ljudskom skeletu. Bio je prvi koji je pokazao da je ljudsko tijelo bukvalno sastavljeno od gradjevniskih blokova ciji je proporcionalni odnos uvijek jednak broju PHI. MONA LIZA Mona Liza svoj status najpoznatijeg umjetnickog djela ne duguje svom zagonetnom osmjehu. Niti misterioznim tumacenjima mnogih istoricara, umjetnika i zagovornika teorije zavjere. Mona Liza je ustvari interna sala o kojoj se najvise pisalo. Kompjuterska analiza Mona Lize i Da Vincijevih autoportreta potvrdjuje zapanjujuce podudaranje njihovih lica te se zbog toga smatra da je slikar naslikao sebe u zenskim krpama. Da Vincijeva Mona Liza nije ni musko ni zensko. Ona nosi duboku poruku androginije. To je mjesavina oba pola. Mitologija govori da je egipatski bog plodnosti bio Amon, dok je egipatska boginja plodnosti bila Izida, ciji je drevni piktogram bio poznat kao LISA. Otuda i naziv za kreaturu sa slike Mona Lisa. Tako da je pored lica Mona Lize i njeno ime androgino, posto je anagram unije - spoja mitoloskih bozanstava. KRST Cetvrtasti krst jednakih krakova je postojao 1500 godina prije krscanstva. Iznenadjujuce je koliko je malo krscana koji su pri pogledu na raspece bili svjesni historije njihovog simbola, odrazene u samom njegovom imenu. Krst i raspece poticali su od latinskog glagola cruciare muciti. ZAKLJUAK: Autor romana "Da Vincijev kod" je smatran vrhunskim piscem danasnjice. Njegova djela gotovo da ne silaze sa top lista najboljih knjiga u Americi. U dobrom dijelu tome moze zahvaliti, vlastitom obrazovanju (profesor engleske knjizevnosti), visoko obrazovanim roditeljima: ocu koju je dobitnik prestiznih nagrada iz matematike, majci koja je takodje autor mnogih knjiga, ali i supruzi koja je po struci historicar umjetnosti i slikar. Mozda je sada jasnije zasto autor tako vjesto barata mnostvom informacija iz razlicitih oblasti. Den Braun sam za sebe tvrdi da je
16

krscanin zbunjen danasnjom verzijom krscansva, otuda i ta velika dilema o autenticnosti crkvene interpretacije Isusovog zivota. Citalac njegovog posljednjeg romana moze primjetiti da autor osim sto odlicno poznaje razna tajna drustva, isti gaji i neskrivene simpatije spram njima, a sto je prepoznatljivo kroz pripisivanje pozitivnih svojstava njihovim simbolima (pentagram), satanistickim ritualima (npr. opisuje grupni seks kao vid molitve), kao i neskriveno divljenje velikim masonskim majstorima (Da Vinci itd.). Uzimajuci u obzir njegov hvalospjevan govor o mnogobostvu i idolatriji u zavrsnici romana te manipulativno velicanje imaginarne zene boginje i zenskog principa u cilju udvaranja i zavodjenja sujetnog zenskog uha danasnje, moralno i intelektualno, pogazene zene molim Allaha da mu, jednog dana, ljubav za istinom nadjaca ljubav za profitom, citanoscu i slavom. Do tada, svojim likom i djelom podsjecat ce me na prefirganog viteza templara ili pripadnika nekog masonskog drustva sa izrazenim poslovnim culom za lahku unosnu zaradu, koji nastavlja da ucjenjuju Vatikanski kler prijeteci im sifrirano u svojim djelima - poput Da Vincija - otkrivanjem istine koja garantuje njihovu detronizaciju. Pie: Edin Tule

Tekst i kontekst simbolika slova i rijei


Ako rastavimo reenicu na proste faktore dobit cemo skup rijei. Krenemo li tim postupkom uprotavanja dalje shvatit cemo da je osnovna jedinica jedne rijei slovo. Svaka knjiga je, pojednostavljeno reeno, zbir rijei ili materija nastala brojnim kombinacijama 30-tak slova koje su rezultirale u sadraje mnogobrojnih poruka. Ista stvar je sa tekstom koji trenutno itate. Svako slovo, pored toga sto ima svoj specifian oblik, ima i svoj poseban zvuk. Tako da je svaka rije i reenica skup zvukova koji imaju svoj ritam definisan obaveznom primjenom intonacije, akcenata, duinaa sto se modernim jezikom zove muzika. Muzika, osim toga to je kombinacija zvukova i ritma, moe biti definisana kao jezik emocija i due ili mudrost koju ljudi nisu znali izreci jezikim znaenjima pa su se posluili elementom zvuka koji uspjeno aktivira duu ovjeka zajedno sa emocijama.

17

Razliiti jezici su odlikovani razliitim alfabetima a koji nastaju unutar vokalnog aparata. Muzikalnost odreenog jezika (slova) ovisi o irini fonetskih ishodita u voklanom aparatu. Najmuzikalniji su oni jezici ija slova izviru duboko iz grla, zatim nastaju unutar cijele usne upljine uz neizbjeznu pomo virtuoznog jezika pa sve do samih izlaznih vrata vokalnog aparata usana. Slova su u svojoj jaini, slabosti, prodornosti, njenosti, kompleksnosti ili pak jednostavnosti poput ljudi. U arapskom jeziku ak postoje predostrona slova sa zanimljivo ogranienim drutvenim odnosima, a to su slova koja se vezu sa drugim slovima samo sa svoje desne strane ( elif, waw, dal, zal, ra, za), te ne dozovoljavaju drugim slovima da im narue prostornu distancu sa lijeve strane, titei se na taj nacin od uticaja faktora okoline na lini karakter i specifinosti. Jedno od najkompleksnijih i najsuptilnijih slova arapskoga jezika je grleno, nehrapavo H, koje dominira u rijeima koje opisuju suptilne i kompleksne pojave: hubbun (ljubav), ruhun (dua), rahmetun (milost), hajatun (ivot) itd. Jedno od najkomplesknijih slova bosanskog (slavenskih) jezika je slovo Lj, a koje su nai preci koristili kao poetno slovo imenica koje opisuju kompleksne i/li prefinjene pojave, npr: ljubav, ljubomora, ljepota, ljudi, ljeto, ljutnja, ljubiica itd. Jedno od jakih i otrih slova naeg jezika je i slovo , a koje je mahom koriteno priliko imenovanja izazovnih i opasnih stvari, npr.: ivot, ena, eljezo, elja, edj, rtva, etva, ilet, ica, aljenje itd. Analizirajuci izbor suglasnika i samoglasnika koji su korisitili nai preci za imenovanje odreenih pojava moemo uoiti da li su spram tim pojavama osjeali averziju ili simpatiju. Ako obratite panju samo na zvuk slijedeih rijeci, uz pretpostavku da ne znate njihova znaenja, stei ete dojam da su se nai preci, iz odreenih razloga, uasavali pojava koje su opisane tim rijeima, a to su: smrt, krst, krv, crv, trn, crn, krt itd. U bosanskom, ali i u drugim jezicima, rijei koje tvore suglasnici bez samoglasnika (a, e, i, o, u) su izuzetno rijetke iz prostog razloga sto krutou, grubou svoga zvuka optereuju voklani aparat. Zvuk slova (ili muzika odreenog jezika) oblikuje nae misli, emocije, pa i raspoloenje. Podroban poznavalac razliitih jezika stie dojam da su specifinosti odreenog jezika (alfabeta) u dobroj mjeri preslikane na karakter pa i fizionomiju govornika tog jezika. Tako npr.: malajski i francuski jezik, uslijed mnotva mehkih izgovora napuenih usana, odsustva krupnih glasova, jednolinosti zvuka slova itd., spadaju u feminizirajue jezike te su markirani kao jedan od faktora homoseksualizma ili isfeminiziranosti odreenog broja mukaraca ta dva govorna podruja. Ta isfeminiziranost se ogleda u njenijoj tjelesnoj konstrukciji mukih tijela (ali takoer izuzetnoj enstvenosti ena tih podneblja), tankim glasovima, enstvenim kretnjama itd.
18

Jezici sa mnostvom jakih, vrstih i krupnih glasova (npr. arapski) otrinom svoga zvuka zahtijevaju od ljudi koji ih govore disciplinu, postojanost, preciznost, jasan stav i vrstinu. Tako da se i ena koja govori isti arapski jezik doima izuzetno jakom i postojanom osobom. Meutim, dananji arapi su zaobili zahtjeve vlastitog jezika kroz vjeto umekavanje jakih slova (npr. dzim u gim, qaf u gaf/kaf, kef u mehko c, itd.) bijegom od preciznosti (zal u za, sa u sin), te devijacijom iz knjievnog (Kuranskog) arapskog u razliite bezline dijalekte koji sa Kuranskim arapskim imaju jako malo slinosti. Suvino je napominjati kako se to odrazilo na njihov karakter. Bosanski jezik spada u skupinu jezika snanoga zvuka, i to zahvaljujui krupnim i jakim slovima poput: D, , , itd. Ova slova su jedan od faktora koji su, pored ostalog, uticali na izrazenu muevnost, korpulentnost, grubost, dubok glas dobrog dijela ovdanjih mukaraca (pa i mukobanjastost odreenog dijela enske populacije). Meutim, ponovo su uoljivi pokuaji bijega od zahtijeva npr. bosanskog jezika i to kroz devijantan izgovor slova D u , umekavanje tvrdoga mehkim ili ublaavanje otrog u meke S itd., a koji su primjetni diljem BiH. Zanimljivo je postaviti pitanje: kombinacijom kojih slova se postie zvuk koji ima najpozitivniji uticaj na nase bie? Odgovor je: Suglasnika L u kombinaciji sa samogalsnikom A, dok su psiholoke studije pokazale da ovjek u momentima radosti, sree i oputenosti spontano pjevui tu kombinaciju la la la lala la la. LA ILAHE ILLA ALLAH = 6x L + vokal A Interesantno je da islamska maksima la ilahe illa Allah (nema boga sem Allaha), koju je po predajama Resulullaha a.s. poeljno izgovaratati svakodnevno to vie puta, nosi u sebi suglasnik L u kombinaciji sa samoglasnikom A cak est puta. Dok Stvoritelj ovjeka, njegove psihe, njegovog voklanog aparata kae u Knjizi koja je perfektna kombincija 28 slova (harfova): a srca se doista, kad se ALLAH spomene smiruju! (Ar-Rad: 28). Ime Stvoritelja, Allah, nosi u sebi uduplano L u kombinaciji sa samoglasnikom A. Tako da je to jo jedan objavljeni dokaz koji upucuje na uticaj muzike rijei (ali i ostalih proizvoaca zvukova) na nae raspoloenje, a taj uticaj je dokazan brojnim eksperimentima. Iznad izloena komparativna analiza odreenih psiholingvistikih aspekata razliitih jezika upuuje, pored ostalog, na osjetljivost ovjeije due na sadraje koje usvajamo auditivnim sistemom uhom a kroz koji su ljudi razliitih interesa, od kako je svijeta i vijeka, nastojli umrtviti srce ili ga oiviti. Pie: Edin Tule akos.ba
19

Liderstvo ene
Ako je glava izraslina na vratu koju treba promukati prije upotrebe kako je primijetio jedan aljivdija onda je vokalni aparat crna rupa u toj izraslini koju treba drati zatvorenom dok se promukano ne slegne, jer ta nepromiljeno otvorena rupa moe usisati sve nedozrele misli i emocije iz uma i srca u urueni svijet koji treba paljivo oblikovati. Muhammed, a.s., je rekao: O ene, dajite sadaku i to vie inite istigfar (traenje oprosta) od Allaha, jer sam vidio da ste vi najbrojniji stanovnici vatre (Dehennema). Jedna od prisutnih i razboritih ena ree: A ato smo mi, Boiji Poslanie, najbrojniji stanovnici vatre? Ree Poslanik: Dosta proklinjete i poriete pravo mua. Nisam vidio nekoga kao vas da ima krnjaviju pamet i vjeru a da vjetije nadvlada razumnog ovjeka. Ree ena: O Boiji Poslanie, ta se podrazumijeva pod nepotpunosti pameti i vjere? Ree Poslanik: Krnjavost mozga je kada svjedoenje dvije ene vrijedi kao svjedoenje jednog mukarca, to je krnjavost mozga. Ostaje nekoliko dana ne klanjajui i ne postei uz ramazan, to predstavlja krnjavost vjere. (Biljei Muslim) Odabrana djela i rijei U prethodnom hadisu Muhammed, a.s., priprema ene svog vremena za kvalitetnu afirmaciju dajui im smjernice za preivljavanje u ovom svijetu, sa posebnim osvrtom na izazove predominantnih mukih drutava. Pomenuta Muhammedova, a.s., interakcijska komunikacija u radu sa grupom ena nosi intrigantna pitanja, vizualizaciju budunosti, detekciju minskih polja muke sujete, korektivne savjete, prijedlog iskupljenja, sugestiju aktivnosti, divljenje manipulativnim sposobnostima ena, preciznu dozu provokativnosti, gorko suoavaje sa vjerovatnim ishodima, itd. Ako sve ove vrste govora i interakcijskog rada moemo derivirati iz obinih fragmenata njihovog razgovora, koje nalazimo u hadisu s poetka, pretpostavite nau oduevljenost Muhammedovim, a.s., odgajanjem ena da smo bili izravni svjedoci ovakvih razgovora sa svim detaljima komunikacijskog sadraja izgubljenog u vremenu sluajui i posmatrajui sve detalje Muhammedovog, a.s., verbalnog driblinga i drila, njegove mimikrije, gestikulacije i intonacije! Uvijek je bila prava rijetkost nai obraanje jednog mukarca nekoj eni, a koje je lieno raznih formi flerta i jeftinog podilaenja. Na samom poetku Muhammed, a.s., rijeima O ene, dajite sadaku i to vie inite istigfar sugerira odabrana djela i rijei. Karakteristika slobodnog ovjeka je da sam bira svoje aktivnosti i djela. tavie! Sloboda je uvjetovana samoinicijativnim zadavanjem sebi zadataka. Ukoliko to ne radimo svejedeno iz neznanja ili pasivnosti neko drugi e nas uposliti
20

(pojedinac, institucija, sistem, itd.) demonstrirajui na taj nain intelektualnu superiornost nad nama, a to oznaava oblik (savremenog) ropstva. Darivanje prije svega Izraz dajite sadaku je formula za postepenu afirmaciju ena u svakom mjestu i vremenu, jer istie i gradi proaktivan mentalni stav osobe koja odluuje da prvenstveno dariva umjesto da uzima. Fokusirajui se na debljinu svenja novanica koje eli ugraditi u odreeni projekat, prelijepi buket emocija kojim eli ukrasiti neiju duu, raskonu lepezu misli kojom eli armirati generacije u izgradnji, ili snop pozitivnih zraka kojim eli obasjati neije lice ona postaje slobodna i posebna u Allahovim oima, oima vjernika i oima ostalih ljudi. U tom kontekstu zanimljivo se osvrnuti na sljedei ajet: Allah navodi primjer roba posjedovanog (koji) ne upravlja niim, i onog kog smo od Nas opskrbili opskrbom lijepom, pa on od nje udjeljuje tajno i javno jesu li isti? Hvala Allahu! Naprotiv! Veina njih ne zna. (En-Nahl/Pela: 75) Prethodni ajet sa komparacijom koja zavrava retorikim pitanjem jesu li isti? moe zbuniti jednostavnou s obzirom na oiglednu razliku izmeu predmeta komparacije i lahkou odgovora na pomenuto pitanje. Meutim, da li je odgovor stvarno toliko lagahan? Kroz izraz to vie inite istigfar Muhammed, a.s., na hijerarhiju svih zamislivih vidova govora definira najuzvieniji vid govora, skreui panju enama na potrebu spartanskog discipliniranja svog vokalnog aparata. Ako je glava izraslina na vratu koju treba promukati prije upotrebe kako je primijetio jedan aljivdija onda je vokalni aparat crna rupa u toj izraslini koju treba drati zatvorenom dok se promukano ne slegne, jer ta nepromiljeno otvorena rupa moe usisati sve nedozrele misli i emocije iz uma i srca u urueni svijet koji treba paljivo oblikovati. Dvije vrste govora Nakon ljubaznog sugeriranja proaktivnog mentalnog stava, Muhammed, a.s., istie posljedice koje e nastati neusvajanjem pomenutog mentalnog stava, a to su jer sam vidio da ste vi najbrojniji stanovnici vatre (Dehennema). Muhammed, a.s., kao komunikator bez premca, u svom govoru je uvijek paljiv, precizan i jezgrovit te ostavlja dovoljno prostora za ravnopravnu razmjenu miljenja, pa vidimo zainteresiranost jedne od ena koja insistira na daljnjem pojanjenju pitanjem: A zato smo mi Boji Poslanie najbrojniji stanovnici vatre? Muhammed, a.s., je uspio da zainteresira auditorij uvodnim obraanjem i izmamio vrlo kvalitetno uee ena koje, svojim razboritim pitanjima, izraavaju elju za irenjem znanja, savladavanjem neophodnih vjetina, kao i nastavkom konverzacije.

21

Nakon to je pripremio auditorij, kombinirajui u svom obraanju korektivne sugestije uz preciznu dozu opomene i vizualizaciju nemilog ishoda, Muhammed, a.s., na izmamljeno pitanje koje je oznailo jasnu prijemivost auditorija, prelazi na glavne uzroke globalne unesreenosti ena rijeima Dosta proklinjete i poriete pravo mua! istiui ni manje ni vie nego dvije forme upotrebe vokalnog aparata odnosno dvije vrste govora, ali i dva pogrena mentalna stava. Fenomen proklinjanja sam obraivao ranije, pa u se ovdje samo osvrnuti na poricanje prava mua u kontekstu razvoja enine senzibilizacije spram minskih polja muke sujete na kojima, huda, redovno strada. Najbolji poklon koji mudra majka ili otac moe poklonti svojoj keri osposobljavajui je za afirmaciju van roditeljskog doma je izraena precizna mapa minskih polja muke sujete sa jasno istaknutim znakovima za visok napon. I to nije zgoreg znati kao to se zna tablica mnoenja. Muhammed, a.s., je upravo to uradio! Istakao je jedan paradoks, odnosno emocionalnu neinteligenciju ena kao glavni uzrok njihovog globalnog neuspjeha, uprkos injenici da imaju fantastian emocionalni potencijal putem kojeg znaju u ime strasti i poude vjeto nadvladati razumnog ovjeka. Manipulacijske sposobnosti Tako da Muhammed, a.s., rijeima Nisam vidio nekoga kao vas da ima krnjaviju pamet i vjeru, a da vjetije nadvlada razumnog ovjeka sa divljenjem istie izvanrednu sposobnost enske manipulacije, istovremeno se udei kako tu vanu sposobnost ne koriste za vee i plemenite ivotne ciljeve. Vjerovjesnik, a.s., svoje divljenjem tom enskom sposobnou da vjeto nadvlada razumnog ovjeka dodatno istie injenicom da je enino svjedoenje manje vrijedno od svjedoenja tog istog razumnog mukarca i da ne uiva svaki dan svoga ivota u izotravanju ula kroz namaz i post zbog menstruacije, za razliku od tog istog razumnog mukarca kojim, ipak, uspjeva ovladati. Muhammed, a.s., provokativnim izrazima krljave pameti i vjere svjesno karikira prividnu prednost mukarca u odnosu na ene zbog nepostojanja svakomjesenih smetnji za obavljanje pomenutih propisa, i ponovo vjeto ukljuuje svoj auditorij u aktivnu interakciju, pa vidimo jednu od ena kako inteligentno trai pojanjenje obzirnim rijeima: O Boiji Poslanie, ta se podrazumijeva pod nepotpunosti pameti i vjere? Muhammed, a.s., na to pitanje ljubazno odgovara istiui razlike pri svjedoenju i olakice koje ene imaju zbog neprijatnosti mjesenice. Meutim, ne treba ispustiti iz vida da glavna poenta ove Muhammedove, a.s., intelektualne radionice sa enama nije u isticanju pomenutih razlika izmeu mukarca i ene koje su isto bioloki uvjetovane. Najvanija poenta je u istaknutom paradoksu u kojem se skree panja na emocionalnu neinteligenciju uprkos enormnom emocionalno-manipulativnom potencijalu. Jednostavnim rijeima reeno Muhammed, a.s., se naglas u prisustvu
22

tih ena pita: kako to da ste u stanju zavesti razumnog mukarca i irokom lepezom vlastitog manipultivnog arsenala natjerati ga da poput vae igrake na navijanje udovoljava svim vaim putenim prohtjevima, a ne koristite taj isti talent da imate svoje mueve (brau, oeve, itd.) kao glavne pomagae u vaoj iroj drutvenoj afirmaciji i ostvarenju plemenitih ciljeva?! Pie: Edin Tule

Igrajte svoju igru i zasjenite lanjake harizmom


: Duhovno-intelektualni wellness (Biljeg Jusufovog, a.s., duha) Nauite kidati sputavajue mree lanih mentora i neiskrenih duebrinika koji za vas imaju nedostojne ivotne uloge koje su daleko ispod vaeg stvarnog potencijala. Jusufova, a.s., braa su za njega imala ulogu uvara njihovih stvari dok se oni takmie -mi smo ili da se utrkujemo, a ostavili smo Jusufa kod opreme nae (Jusuf, 17), ba poput savremene kadrovske politike lanih vjersko-politikih lidera koji nastoje samima sebi dodijeliti uloge igraa a svojoj mlaoj brai ulogu pasivnih posmatraa U ovom ajetu se Gospodar ovjeka predstavlja itaocima Knjige kao temeljit poznavalac brojnih procesa unutar due te da je On, d.., Svjedok ovjekovih unutarnjih dijaloga u svoj njihovoj raznolikosti i intenzitetu. Istiu se slojevi misaonih aktivnosti u nepreglednom intrapersonalnom svijetu gdje je svaki impuls, ma koliko slab i kratak bio, uredno dokumentovan. Kad Allah, d.., kae: - i znamo ta mu doaptava dua/nefs njegov/a tj. time istie zaseban mislei entitet sa nevjerovatnom sposobnou proizvoljne mutacije koji od nas zahtijeva uspostavu snanih diplomatskih odnosa ukoliko elimo ispregovarati rast vlastitih linosti. Nefs iz svoje kasarne alje misli kao naoruane vojnike u specijalnom psiholokom ratu protiv svog nosioca/razuma. Kakve anse ima jedna plemenita misao na koju juria pet negativnih naoruanih vatrenim orujem uarene pohlepe? Nekada je potrebno da plemenita misao odglumi slabost pred neasnim mislima povlaei se pred njihovim sugestijama da ih zavara i lake ih se rijei. Nefs je najsigurnija Iblisova ispostava u naim linostima, kasarna snanih saveznika na koje rauna a koji ne moraju nuno raditi za njega. Na poligonu nae duhovne arije ishod svake bitke ovisi o moralnim gojzericama naih njegovanih misli i emocija koji su odraz naih neuronskih aktivnosti kao najvanijeg ivog kapitala koji stvara nove vrijednosti. Kako oploditi tu investiciju (neurone) u cilju uspostavljanja kontrole na pomeutnim ispostavama i kasarnama? Paralelno s temom unutranjih dijaloga, u kratkom ajetu s poetka Storitelj istovremeno istie i izuzetno bitan dio ljudske anatomije od ije elastinosti ovisi
23

cirkulacija krvi u ljudskom organizmu vratna vena ili ila kucavica ( ). Zato Gospodar istie da je blii ovjeku od njegove vratne ile kucavice? Mogao je rei da nam je blii od naih oiju ili nae koe, krvi ili kotane sri, naprimjer. Meutim, cilj je bio ponuditi misleem itaocu poetnu taku za promiljanje i detekciju najvitalnijih taaka jednog organizma u najirem smislu rijei organizam. Sav svjetski saobraaj, bilo da govorimo o mreama autoputeva, eljeznikih ina, avionskih ruta, internet saobraaju, informativno-medijskom saobraanju ili tokovima krvi unutar ljudskog organizma ovisi o prohodnosti puteva i tenoj cirkulaciji. Zdravlje i svjeina nas kao socijalnih bia ovisi o naoj sposobnosti socijalizacije u razliitim drutvenim miljeima, ba kao to i vrijednost onoga to obitava i plovi u mreama rijeka i njihovih pritoka ovisi o nesmetanim kretnjama tih ivotonosnih arterija u prirodi. Vratna ila kucavica je taka u organizmu na kojoj se puls zbog oku vidljivog pulsiranja istaknute ile na vratu moe izmjeriti pukim gledanjem odnosno bez potrebe za dodirom kao to je sluaj sa mjerenjem pulsa u predjelu zglobova, naprimjer. Zbog vanosti tog krvnog kanala za cjelokupni organizam esto se koristi kao metafora u razliitim ivotnim kontekstima. Pa se kae da su, naprimjer, prie ila kucavica ivota i svijeta. ila kucavica nekog sportskog tima je igra koji ima najvie asistencija, dodavanja, zakucavanja, golova odnosno najveu i najefikasniju kretnju preko sportskog terena. ila kucavica nekog grada je glavna saobraajnica, a nekada plaa, muzej ili damija. Vrlo esto se u nekim centralnim damijama moe opipati bilo odreenog muslimanskog drutva odnosno protok ideja i emocija kroz umove i srca odreenih grupacija. Drugim rijeima, vratna ila kucavica kroz svoju elastinost tj. (ne)zakrenje taloenjem krenjakih soli na zidovima te arterije nudi kljune informacije o vrsti ivota koju vodi osoba tj. koliko se kree, kako se hrani, kakvim porocima je odana (npr. nikotin, alkohol itd.), kakav zrak udie, koliko vjeba, da li ivi razuzdano ili moralnim ivotom, itd. Sve te informacije o jednoj osobi moe do velike preciznosti da dobije prosjean ljekar posmatrajui vratnu ilu kucavicu svojim strunim okom. U isto vrijeme, ta vratna vena je najslabija vitalna taka preko koje se jednim udarcem moe usmrtiti i fiziki najspremnija osoba. Kada Stvoritelj ovjeka istakne da je On, d.., blii svojoj kreaciji od njegove najvitalnije take onda istie i sve dimenzije ovjekove ovisnosti o svom Stvoritelju, ali i Stvoriteljev najposredniji uvid u ovjekova bioloka, emocionalna i intelektualna stanja i svjetove. Svjetove djelimino izgraene ili samo zapoete, dotjerane ili uruene. Dodano k tome, ako je Stvoritelj blii ovjeku od vratnog klanca kroz koji krv nosi hranjive materije u sve periferije ljudskog organizma, ta informacija nas, pored ostalog, opskrbljuje osjeajem prijateljskog prisustva koje grije i usreuje. Meutim, ukoliko smo se svrstali u robove niskih strasti, Njegovo isticanje svoje blizine ovjeku kroz direktno imenovanje ovjekovih vitalnih/slabih taaka moe da ledi krv u ilama.

24

Intelektualna ila kucavica Gospodar svemira nakon uloge Stvoritelja ovjeka prilazi tom stvorenju u svom svojstvu Velianstvenog Uitelja koji spominjui razliite dijelove ljudske anatomije u vrlo razliitim kontekstima koji variraju u lepezi od hladnih konstatacija, preko intrigirajuih teza, pa sve do nedvosmislenih prijetnji pokree u misleim itaocima cijele duge razvojnih/misaonih procesa. Nikako! Ako ne prestane, zaista emo ga epati za kiku, Kiku lanu, grjenu,(El-Alaq, 15, 16) Poput navedene vratne vene ije spominjanje je, naprimjer, dovoljno da zaljubljenik u Gospodara sazna sve najsitnije pojedinosti o svim vitalnim takama ljudskog organizma i razvije sistem samozatite od eventualnih napadaa, progresivni umovi e deifrirati i lanu kiku te je ralaniti do iscrpnosti. Spomenuta kika odnosno prednji dio glave koji se istie u prethodnom ajetu izreen je prijeteim tonom, ali iza toga tona je skrivena ljubav Stvoritelja koji voljenim stvorenjima skree panju na eoni dio velikog mozga i orbitofrontalni korteks oekujui od nas da se posvetimo razumijevanju funkcija tog dijela i nae fizioloke psihologije. Divan li je Uitelj koji i dok prijeti poduava, koji i kad je ljut ne prestaje da voli nego ljutnjom podcrtava vanost pojma ili trenutka. Duhovna ila kucavica Zdrav i disciplinovan ivot ini glavne arterije organizma izvorom naeg zdravog rumenila koje svjedoi da znamo njegovati nae organsko tijelo. Meutim, organski zdrava tijela ne reflektiraju nuno karizmu i jaku auru odnosno privlano zraenje duha, pa makar ta tijela imala najskladniju simetriju. Stvoritelj ovjeka svoju ljubav prema svom stvorenju upotpunjuje mimo skladnog stvaranja i nuenjem jasne formule za postizanje slojevite ljepote i to kroz idealan spoj njegovanog fizikog tijela ukraenog privlanim zraenjem ivog duha. Kako biste se osjeali da vam neko kasno kae tj. tek nakon preseljenja kako su alati za drastino poveanje vae atraktivnosti i simpatinosti cijelo vrijeme bili u vaim dometima tj. da je postojala formula za postizanje atraktivnosti neovisno o naslijeenim genima i nesimetrinim crtama lica? Tvrdim sa punim ubjeenjem da ono to ete proitati u nastavku ovog rada, ukoliko ispravno primjenjeno, moe cijelu plastinu hirurgiju sa svim svojim rukavcima i filozofijom kozmetikog uljepavanja dovesti do steaja. Allah, d.., tretira fenomen ljudske ljepote u brojnim ajetima, ali nigdje tako izravno kao na primjeru najljepeg ovjeka Jusufa, a.s., koji je zbog te ljepote bio iskuenje i iskuani. Pitanje kojim emo se zabaviti u nastavku glasi da li je Jusuf, a.s., obarao ene s nogu samo perfektnom simetrijom vlastitog tijela i savrenim crtama lica ili je daleko snaniji efekat ostavljalo njegovo zraenje koje je bilo rezultat duhovno-moralnog rasta njegove raskone linosti?
25

Pa poto je ula spletku njihovu, posla po njih i pripremi za njih naslonja, i dade svakoj od njih pojedinano no i ree: Izai pred njih! Pa poto ga vidjee, zadivie mu se i posjekoe ruke svoje i rekoe: Haelillah! Nije ovo ovjek! Ovo je jedino melek plemeniti.(Jusuf, 31 Mlivin prijevod) Ajet iznad nudi nedvosmislen odgovor na ovo pitanje. ena (Zulejha) koja je bila snano privuena Jusufovom, a.s., ljepotom, a o emu je procurila vijest meu zlurad svijet, odluila je opravdati svoju slabost spram Jusufa, a.s., time to je grupu ena suoila sa njegovom pojavom. Pored zabezeknutosti, trenutanog gubitka konekcije izmeu centara u preneraenom enskom mozgu i njihovih udova, izuzetno je zanimljiva verbalna reakcija ovih ena na Jusufovu, a.s. pojavu. Uzvieni Svjedok nam prenosi precizno pored tjelesne i njihovu verbalnu reakciju na Jusufovo, a.s., pojavljivanje Ovo je jedino melek plemeniti. Melek/aneo u svijesti ovjeka ne budi asocijacije na seksipil ili erotiku nego na svjetlost, produhovljenost, nevinost, mudrost, izvanzemaljsku istou i samopouzdanje koje je rezultat nevjerovatnog zrijenja i rasta zbog blizine Gospodaru. Ove asocijacije na meleka su dodatno podcrtane epitetom plemeniti ( ) koji takoer istie njegovane duhovne vrijednosti koje su u formi aure izbijale iz Jusufove, a.s., linosti. Ajet iznad, pored ostalog, istie nevjerovatnu pronicljivost enskog oka, izvanrednu intuiciju koja ne pogaa daleko od istine ni u afektivnim stanjima ene. Jasno je da je Jusufova, a.s., ljepota dolazila iznutra i da je rezultat ispravno posloenih stvari u njegovom slojevitom unutranjem intrapersonalnom svijetu. Osoba koja svoju duhovnu arhitekturu odnjeguje na vrstim temeljima, zatiti njene potporne skele od bujice bludnih misli, izloi kristale vode naih bia idealnim poticajima moe da oslobodi svjetlost poput najsjajnije zvijezde na nebu. Slojevitost i zrijenje Jusufove, a.s., raskone linosti koja je ostavljala vanzemaljski dojam na posmatrae istaknuto je i u slijedeem ajetu: Pa poto ga odvedoe i saglasie se da ga smjeste na dno bunara, i objavismo mu: Sigurno e ih obavijestiti o odluci njihovoj, a oni nee opaziti. (Jusuf, 15) Dno ili dna bunara (mnoina rijei )kako se ita po Verovom kiraetu, simboliziraju brojne slojeve zrijenja Jusufove, a.s., linosti odnosno penjanje i prerastanje prepreka koje su mu vrijeme i okolnosti nosili. Neatraktivnost savremenih mukaraca ili blijeda impresija koju ostavljaju na okolinu lei u nedozrelosti odnosno u zaglavljenosti u odreenim razvojnim fazama duha, uma, ali i tijela. Pored Jusufovog, a.s., fizikog naputanja svih dubina bunara, on je iz tog ponora izaao u potpunosti i sa svim ostalim komponentama vlastitog bia te se otisnuo u nova iskustva. To vrlo esto nije sluaj sa ljudima koji doive neugodna iskustva, pa, naprimjer, emocionalno nikad ne ustanu od stola za kojim ih je neko
26

ponizio ili povrijedio uprkos tome to se fiziki od njega udalje te kao takvi ostavljaju dojam ucvijeljenih linosti a da esto toga nisu ni svjesni. Slino je sa ratnim iskustvima kao velikim ivotnim prekretnicama koja znaju zaustaviti razvoj mnogih linosti na nekom svom dnu. Ili, mnogi mukarci, uprkos borama na licu i sijedoj kosi, u seksualno-emocionalnom razvoju ostanu na dnu puberteta, cijelog ivota jurcajui za neostvarenim matarijama i osjeajui samo golu strast spram ena, nastavljajui uprotavati enu na neto mehko sa rupom u sredini. Dna ivotnih moralnih bunareva kriju mnoge moralne kepece do kojih dopire samo jezik novca i niskih strasti. Ili zaglavljenost u slojevima intelektualnog dna koje oduzima zaglavljenima dostojanstvo i bilo kakvu atraktivnost uprkos eventualnoj finansijskoj raskoi. Jusufov, a.s., izlazak iz bunara je bilo i probijanje kroz gustu umu iluzija u pogledu idealizacije porodinog ambijenta ili rodnog kraja koji veinu ljudi zarobi u neku od svojih zamki mrcvaree nostalgije koja usisava dragocjeno vrijeme i slabi fokus i intelektualnu mo. Kao takav bio je spreman da u potpunosti prihvata nove uitelje u svom ivotu, razvija tehnike razmiljanja odnosno deduktivno-induktivnog tumaenja dogaaja i dobije na zrelosti, slojevitosti i atraktivnosti. Zvuk loma dugogodinjih iluzija ili predrasuda na vatri objektivnoga uma naljepa je simfonija ije smisleno pucketanje osnauje i podmlauje nae neurone. Ljepota i nemoralne ponude Da li je Jusufova, a.s., atraktivnost porasla nakon odbijanja Zulejhe? Definitivno! Svaka nemoralna ponuda odnosno mogunost da realiziramo sve svoje sladostrasti, putene naslade koje su nam na dohvat ruke uz nae potpune mentalnofizike i materijalne mogunosti da idemo do kraja, jaa nae linosti i priskrbljuje nam najljepu svjetlost ukoliko ipak odluimo da sve te ponude stavimo u orbitu prolaznih estica koje seciramo i analiziramo u laboratoriji Allahu, d.., podreenog raz(uma) i srca. Adekvatno odgovarajui na nemoralne ponude u najirem smislu te rijei imamo priliku podii nivo vlastite atraktivnosti i simpatinosti do nesluenih visina. Prava karizma odnosno vieslojni magnetizam i atraktivnost je rezultat ispravno posloenih stvari u naoj duhovnoj galaksiji uz proaktivan ivot i ulazak u iu zbivanja. Pod pristajenjem na nemoralnu ponudu ne mislimo samo na odazivanje na seksualne pozive nego i, naprimjer, prihvatanje drutvene pozicije kojoj nismo dorasli, pristanak na putovanje preko odreene institucije koje nismo realno zasluili niti emo ga pri povratku ponuditi irem drutvu u formi raznih oblika kompresovanih utisaka, itd. Niti jedna beneficija proistekla iz koketiranja s nemorlanim ponudama nije isplativa jer servilno-ulizivaki odnos spram pretpostavljenima kvari liniju naih usana, a zatim blago krivi crte naeg lica pokreui proces nae zombifikacije odnosno unitava nam postepeno duh. Moemo li zraiti zraenjem Jusufa, a.s.? Ubijeen sam da moemo, ali samo ako napustimo sva dna razliitih ivotnih bunareva i sve slojeve moralno-intelektualnih
27

ponora te doemo do vrha svih izbora i izaberemo najbolje. Ne treba ispustiti iz vida da na svakoj stepenici na putu do vrha stoji nekoliko lovaca na ljudske due i ovjekov dignitet. Jusufovu, a.s., odbranu vlastitog diginiteta pratila je stopotstotna spremnost da na tom putu plati najveu cijenu bez i najmanje primisli na bilo kakav nedostojan kompromis. Ako se ne budemo penjali i teili najveim naunim ili drutveno-politikim vrhovima time ograniavamo i nae unutranje sazrijevanje odnosno preskaemo sve one fine radove na naoj duhovnoj arhitekturi koji krase nau linost. U ekonomskom smislu, nakon uspona do odreenog nivoa ekonomskog blagostanja sve je vie materijalnih blagodati i usluga do kojih dolazimo besplatno. Naa vea kupovna mo u trgovakim centrima biva nagraena odreenim poklonima/besplatnim artiklima kojima nas trgovci nastoje pridobiti za stalne muterije. Frekventnim koritenjem avio-saobraaja obasuti smo besplatnim asopisima, novinama, kvalitetnijim sagovornicima, uslunom poslugom i uvaavajuim osmjesima. I ba kao to milionerima prijatelji ili poslovni partneri poklanjaju skupocjene lipicanere ili old-timere, tako i duhovno-moralno usavravanja i njegovanost podrazumijeva najvea iskuenja odnosno frekventne nemoralne ponude kao konstantne razvojne prilike i mogunosti da poveamo domete vlastite aure i simpatinosti. Nemoralne ponude poput provokacija nude idealne mogunosti da potaknemo i pokaemo svo bogatstvo njegovane linosti i veliinu koju javno priznaju i ponuivai nemoralnih ponuda beskrajno potujui injenicu da nisu tretirane kao objekat za jednokratnu upotrebu: ena Azizova ree: Sad e se pokazati istina. Ja sam nastojala da ga zavedem, a uistinu, on je od istinitih.(Jusuf, 51). Ovu reenicu je izjavila ista ona ena koji je tako vjeto onglirala ulogama gorde ali moralno poklekle gospodarice, zavodnice koja poput divlje make trga odjeu sa lea Jusufa, a.s., pokoravajui se diktatu Iblisove ispostave u sebi, i neumoljive tuiteljice koja zbog povrijeene sujete ne preza od potpune eliminacije Jusufa, a.s. Ova maratonska smjena razliitih uloga fascinantni stari-novi multitasking desila se u svega nekoliko minuta u jako afektivnom stanju jedne uzbuene ene. Meutim, Jusuf, a.s., je ponovo isplivao ispod gustih slojeva mrea jednog ivotnog konteksta, razvio se i podigao sebi vrijednosti u oima svih posmatraa, dokazjui pokoljenjima da ajet a imaju mukarci nad njima stepen ( el-Beqare, 228) nije samo konstatacija nego i imperativ od ijeg razumijevanja ovisi dugorona srea ene koja e radije biti u poticajnoj istospolnoj vezi neuvjetovanoj bilo kakvim hormonalnim poremeajima nego sa pripadnikom mukog roda koji se ne penje uz moralne, naune, politike, ekonomske stepenice nego je sveo vlastitu linost na zadnje dno tj. hornog mujaka. Tajne Jusufove, a.s., ljepote krije se u najvanijem polju njegovog investiranja njegovim neuronima. Svaki ovjek zrai shodno sastavu vlastitih misli dok na njihove sastojke i boju neizbjeno utiu brojni ivotni dodaci. Misli su poput nanorobota koji crtaju nae crte lica iznutra, grade nae elije koe od poetnog tkiva, vlae nae oi vraajui im zdrav sjaj ili pretvaraju cijelu kou u pustinju iz koje dlake niu poput bodlji kaktusa, sa svakom dlakom kose izbija u pratnji
28

desetine razbludnih misli koje briu auru, krive crte lica i mute dubinu pogleda. Jusufovi, a.s., nanoroboti su u potpunosti zavravali svaku fazu njegovog ivota potpuno se usredsreujui na naredni nivo njegove duhovne arhitekture. Fascinantna slojevitost njegove linosti u cjeloivotnoj gradnji je oduzimala dah posmatrau. Teki osjeaj krivice koji izjeda grudi nakon nepravde ili bluda, krivi lice i tupi pogled poinitelja. Kao to san kojem je prethodio jak osjeaj saaljenja kao rezultat uvida u iru sliku i razumijevanja prema unesreenima aktivira nae unutranje nanorobote koji djeluju poput sila u prirodi posveenih neumornom tkanju kore stasitog drveta. Osjeaj pratanja proljepava ovjeka pogotovo ako uslijedi nakon planirane i djelimino realizirane odgojno-edukativne osvete koja je dala ivot licu i ar oima. Snana zbunjenost negativaca, iju gustou kao da je mogue rezati noem, pobuena neoekivanom dobrotom izgraenih linosti harmonizira molekule vazduha pretvarajui ih u najhranjiviju masku nae koe i obraza. Taj duhovni wellness ili alhemija visokog morala, pod ijim uticajem dua kuha najhranjivije sokove ije kljuanje daje najljepi sjaj oima, neodoljiv miris tijelu, podatnu mehkou koi i ivopisnost kosi, priskrbila je prepoznatljiv biljeg Jusufovom, a.s., duhu. Na dnu ivotnih bunareva takve prilike su minimalne jer je i na puls usporen muljem ambijenta. Zakljuak Zdravost i elastinost mree raznih isprepletenih ivotnih ila kucavica odnosno plodna delta mree arterijskih sistema kojim pulsiraju naa fizika, intelektualna, duhovna ili ekonomska tijela, odravamo konstantnom kretnjom i odvanim hvatanjem u kotac sa svim segmentima aktivnog ivota. U nepreglednim okeanima nae duhovne arhitekture svaki socio-psiholoki val podie i odvlai sve ono to se nije uhvatilo za vrsta moralna sidra. Ukoliko vam se prevrne amac plovei po prostranstvima vlastitih unutranjih horizonata, uzmite brzo sa dna neki oblik plutajueg ivota i iskoristite snane noge kao opruge za odbacivanje u nove visine. Sjaj vaih oiju izvire iz skladnih duevnih pokreta ba kao to je izvor sjaja najljepih nebeskih zvijezda u uarenoj jezgri. ivot se raa iz jajeta pod djelovanjem sile iznutra koja pravi pukotinu u ljusci, a u dubinama naih linosti svaku pukotinu nastanjuje odreeni oblik primitivnog ivota kojeg treba istisnuti van. Neumorno plivajte kroz slojeve predrasuda sve dok vam oi ne ugriju suneve zrake. Nauite kidati sputavajue mree lanih mentora i neiskrenih duebrinika koji za vas imaju nedostojne ivotne uloge koje su daleko ispod vaeg stvarnog potencijala. Jusufova, a.s., braa su za njega imala ulogu uvara njihovih stvari dok se oni takmie -mi smo ili da se utrkujemo, a ostavili smo Jusufa kod opreme nae (Jusuf, 17), ba poput savremene kadrovske politike lanih vjerskopolitikih lidera koji nastoje samima sebi dodijeliti uloge igraa a svojoj mlaoj brai ulogu pasivnih posmatraa. Igrajte svoju igru i zasjenite lanjake karizmom i zraenjem koje dolazi iz vaih njegovanih dubina.
29

Druga uloga koja je bila skrojena za Jusufa, a.s., u bratskoj kuhinji je bila uloga rtve porodinog nasilja i raunali su da e ga pretvoriti u emocionalnog bogalja koji e se svijetu predstavljati ucvijeljen i oteen kroz svoju privatnu patnju. Jusuf, a.s. je etrdeset godina strateki utao o pomenutom porodinom nasilju ne doputajui sebi niti jednog trenutka da nastupi iz pozicije rtve ne elei svoje ile kucavice zakriti talozima usporavajue negativnosti niti ispuniti vlastite arterije zlom krvlju koja muti bistar um i uniava plemenitu duu. Profitirajte u dragocjenim trenucima besanih noi navikavajui se uredno obraivati i slagati sve datosti ivota. Naa pokajanja nemaju djelovanje brisaa naih grijeha iz nae memorije, kao to ni hadd nije program za kompletno brisanje nae nemile prolosti. Djela iz nae prolosti za koja se kajemo mogu biti izbrisana samo iz knjige naih djela, ali ona zauvijek ostaju u naoj memoriji i ukoliko ih ne obradimo u cilju skladne ugradnje u nau sadanjosti mogu naruiti ritam naeg hoda i odlunost naeg pogleda ka buduim ciljevima. Svejedno radilo se o nepreraenom porodinom nasilju, edomorstvu, nekom velikom grijehu ili nekom drugom segmentu iako okajane, ali nepreraene vlastite prolosti. Kad sretnete osobu koja zrai nadzemaljskom energijom budite uvjereni da provodi ogromne koliine vremena ureujui enterijer vlastite linosti dok svjetina spava. Dovoljno sam drzak da ustvrdim kako sam, Allahovom, d.., voljom, otkrio kuransku formulu za poveanje vlastite atraktivnosti i simpatinosti za 300%. Ali i dovoljno svjestan da ta formula ne ostavlja efekat ukoliko ne zakrpimo pukotine unutar vlastite duhovne arhitekture i izoliramo skele od snjene bujice nedostojnih misli, nadajui se da e nas neizbjene ivotne oluje energizirati i proljepati. Ukoliko, pak, nemate vremena za cio taj proces i elite preicom doi do arma, zaboravite sve iznad napisano i idite u Hercegovinu. Pie: Edin Tule

30

Tehnike razmiljanja
ovjek moe proivjeti svoj ivot bez dubokog promiljanja poto puko preivljavanje ne trai promiljanje i dalekosene umne kombinacije(1). Dovoljno se uklopiti u postojee sisteme i prepustiti inertnoj sili da djeluje u pravcu kretanja veine. Slino je sa ahom. ovjek moe igrati ah, pa i doi u zavrnu fazu igre bez kombinovanja, ali samo kao gubitnik. Ogroman umni potencijal se krije ispod nesavladanih vjetina razmiljanja koje se esto ljubomorno uvaju i njeguju u rijetkim porodicama koje oprezno prenose te vjetine s koljena na koljeno, snienog tona, samo u najdrae ui. Kada je rije o jednom takvom kapitalu kao to su vjetine razmiljanja donekle je razumljiva sebinost i opreznost majstora tih vjetina ba kao to je razumljiva i selektivnost onih koji ostavljaju svojim nasljednicima samo novac i nekretnine. Za razliku od novopeenih bogataa koji su imali vie sree nego pameti, mudri ljudi raskonim lepezama prodornog i pobjednikog razmiljanja puu u krila mlaim naratajima, instalirajui u njihove ivote fleksibilne sisteme koji ih usmjeravaju na konstantno usavravanje duha, tijela i uma. Osobe sa najsiromanijom lepezom tehnika razmiljanja su ljudi koji su se u potpunosti oslonili na vlastito ubjeenje u ispravnost odreene ideje(2), nepromiljeno vjerujui da su vjera, dobra namjera te prosjena djela dovoljne za ostvarenje viih ciljeva. Dok svijetom baulja milijarda uspavanih jahaa na jednoj podjarmljenoj ideji, ta ista ideja na razne naine doziva potencijalne nosioce otroga uma. Eksperimentalno razmiljanje Pa poto se nad njim smrai no, ugleda zvijezu. Ree: Ovo je gospodar moj(?!) pa poto zae, ree: Ne volim one koji zalaze. (V. El-Enam : 76 79) Tvorac nam navodi u Kuranu primjer ovjeka (Ibrahim a.s.) koji je, ivei pored oboavaoca nebeskih tijela i drugih lanih autoriteta, odluio natjerati na razmiljanje svoje sunarodnjake, i u tom nastojanju koristi cijelu lepezu interesantnih metoda (vodi utive diskusije sa blinjima, primjenjuje proraunatu silu, utie na podsvijest, vodi debate na najviem nivou itd.). U prethodnom citatu Ibrahim a.s. razmilja naglas u prisustvu grupe ljudi s ciljem podsticanja logikog razmiljanja. Vidimo ga kako proraunato posmatra nebo i izdvaja odreena tijela istiui kako su ta tijela relativne veliine te da ta tijela izlaze i zalaze. Po logici stvari sve to izlazi i zalazi ima svoju ustaljenu putanju, a sve to ima svoju ustaljenu putanju indicira postojanje vee sile koja je uspostavila ta tijela i
31

te kretnje. Ibrahim a.s. u prethodnom promiljanju vri vie mentalnih aktivnosti: a) definie problem (mnogobotvo); b) aktivno opservira (nebeska tijela); c) vri komparaciju (izmeu predmeta oboavanja); d) pravi hipotezu (npr. ako neto izlazi i zalazi onda.); e) dolazi sa eksperimentom (vodi vid monologa); f) iznosi zakljuak; Dodatna kvaliteta njegovih mentalnih aktivnosti se ogleda u indirektnom uticaju na kognitivne procese svojih sunarodnjaka poto kroz zagledanost u nebo i razmiljanje naglas mudro i nenametljivo sugerira zdravu logiku, vjeto izbjegavajui prizvuk pametovanja koji esto rezultuje u izgradnju zida i distance od strane osoba koje osjete da neko hoe da ih (direktno) mijenja. Allah dz.. nam ovdje kroz Ibrahimov a.s. primjer skree panju na praktinu odgojnu metodu koja je upotrebljiva u mnotvu razliitih situacija. Tako npr. dva prijatelja koja hoe ukazati na jedan efikasan nain greke u razmiljanju kod neke tree osobe, mogu se unaprijed dogovoriti da, naizgled, spontano povedu razgovor indirektno tretirajui aktuelnu problematiku ciljane osobe.(3) Na kraju krajeva, svi smo mi rezultat razgovora naih roditelja iji su dijalozi oblikovali nae svijesti i liste vrijednosti dok smo se naizgled odsutno igrali oko njihovih nogu. Revolucionarno razmiljanje (Musa) ree: Gospodaru moj! Proiri mi grudi moje.I razvei vor jezika mog (Ta Ha : 25 27); U Kuranu su ciljano ostavljene mnoge dove razliitih likova. Dova, pored toga to nam ukazuje na elje i potrebe pojedinaca, odslikava i sistem razmiljanja prisutan kod tih likova, njihovo shvatanje prioriteta, pa i njihovu strategiju. (4) U prethodnom citatu Tvorac ivota na planeti nam navodi primjer pojedinca (Musa a.s.) koji je imao zadatak da se suprostavi tadanjoj supersili (faraonu) i zatiti svijet od njenog zla. Ono to nas danas interesuje, uzimajui u obzir da ivimo u slinim prilikama, je: Kako je taj pojedinac razmiljao? Kako se pripremao za taj zadatak? ta su mu bili prioriteti i ta je traio od Allaha? Vojsku, naoruanje, atomsko orujeili neto posve drugo? Ako uzmemo u obzir da su odlike elitnog revolucionara: a) odsustvo uskih linih interesa; b) shvatanje prioriteta; c) odline retorike sposobnosti; d) konstantan rad sa masama; -uvidjet emo da je Musaova a. s. dova odraz jednog sreenog sistema razmiljanja
32

u kojem su prioriteti, strategija i fokus usklaeni sa konkretnom fazom djelovanja. Musa a.s., u samom poetku vlastitih priprema za suoavanje sa nepravednim, nasilnikim sistemom, trai upravo osobine bez kojih je nezamisliv jedan elitni revolucionar. Bitno je istaknuti da potreba za njegovanjem pomenutih kvaliteta nije ograniena samo na Musaa a.s., poto ostavljenost njegovog primjera na iitavanje u Kuranu svim generacijama do Zadnjeg dana ukazuje na potrebu usvajanja njegovog naina razmiljanja od strane svih onih koji se nau u situaciji slinoj njegovoj. ta je sprijeavalo ine jueranje i dananje vjersko-politike lidere da izrastu u kvalitetne reformatora opipljivih rezultata, ako ne strah, uskogrudnost, optereenost uskih linim interesima, nedostatak kolektivne svijesti i vrlo oskudno poznavanje osnova ubjedljive motivacione retorike. Analitiko razmiljanje I njih dvojica krenue. I kad se u lau ukrcae, onaj je probui ( El-Kehf : 71); Citat iznad govori o dvojici saputnika i njihovim percepcijama odreenih dogaaja. Poznato je da se radi o Musau a.s. i jednom dobrom ovjeku izvanrednih analitikih sposobnosti (Hidr). Musa mu ree: Hou li te slijediti da me naui onom emu si nauen ispravnosti? (El-Kehf : 66) Ovdje je bitno primjetiti da Musa .a.s, iako je Boiji poslanik tj. osoba direktno povezana sa objavom te jedan od pet najznaajnijih poslanika, ponizno poput djeaia trai doputenje da ui od druge osobe.(5) Vidjet emo u nastavku da Hidr Musaa a.s. nije poduavao erijatskom znanju nego praktinom ivotnom iskustvu, irei njegove vidike i ukazujui mu na potrebu posmatranja vee slike pri analizi dogaaja(6) Nakon to je Hidr dozvolio Musau a.s. da ga prati na njegovom putu, zajedno su se ukrcali na jednu lau koju je Hidr, nonalantno, probuio. Slijedi Musaova a.s. zauena reakcija: Ree: Jesi li je probuio da potopi ljudstvo njeno? Doista si doao sa stvari tekom! (El-Kehf : 71) U ovom konkretnom dogaaju Musa a.s. je reagovao na bazi slijedeih opservacija (te donio presudu): a) laa pripada siromanim ljudima koji putem nje (ribolovom) hrane svoje porodice; b) Hidr, niim izazvan, bui tu lau; c) Uinjena je teak prijestup; d) Reaguje osuujui taj in; Nakon to se upoznamo sa Hidrovom percepcijom pomenute lae, njenih korisnika i jo mnogo ega, uvidjet emo Musaovo a.s. neiskustvo u datom momentu i povrno posmatranje odreenih ivotnih dogaaja. Na kraju putovanja Hidr objanjava motive za svoja djela pa kaze:
33

to se tie lae, pa pripadala je siromasima koji rade na moru, pa sam elio da je otetim a iza njih je bio vladar koji svaku lau uzima nasilno. (El-Kehf: 79) Opservacija pomenutog dogaaja iz Hidrove perspektive se razlikovala u odnosu na Musaa a.s. u slijedeem: a) Hidr uzima u obzir cio ekonomsko-politiki sistem kojeg odlino poznaje u ijem okviru ive i rade pomenuti ribari kao kategorija drutva ugroena od strane tog nepravednog sistema; b) Hidr poznaje take u zakonu na osnovu kojih vlast daje sebi za pravo da oduzme tuu imovinu (ispravne lae) ugroavajui njihovu egzistenciju; c) Promuurno iznalazi rupu u tom nepravednom zakonu i osigurava zatitu vitalnih interesa te ugroene populacije; Hidr koristi dozu proraunatog rizika sluei se konceptom nanoenja manje tete u cilju ostvarenja vee koristi; (7) Drugim rijeima reeno, jedan sudionik pomenutog dogaaja je reagovao emotivno poput neinformisanog erijatskog pravnika koji ne vidi dalje od rupe u lai, urei sa osudom, dok drugi potpuno hladnokrvo posmatra vrstu politike vlasti, profil i osobine vladara (8), upoznat je sa stanjem najugroenijih kategorija drutva, te rupu u lai vidi kao spasonosnu rupu u jednom nepravednom ekonomskopolitikom sistemu.(9) Dakle, ono emu je Hidr poduio Musaa a.s. i sve nas preko Musaa a.s. je: 1) Nunost iscrpne ekonomsko-politike analize dogaaja; 2) Cjelovito sagledavanje dogaaja na lokalnom nivou je mogue samo u kontekstu globalnih deavanja; 3) Nita ne mora biti onakvim kakvim izgleda; 4) Potreba detektovanja, i koritenja, rupa u nepravednim ekonomsko-politikim sistemima; 5) Rupa u brodu moe biti spas za ribolovce ako se stavi u pravi kontekst; 6) Nunost pravovremenog prepoznavanja koristi i ansi; 7) Sauvati hladnu glavu u svakoj situaciji poto usijana glava brzo strada; Hipotetiko razmiljanje Gotovo da je nemogue zamisliti odreenu socio-psiholoku situaciju a da ista nema svoj ekvivalent u Kuranu. Gledanje ubijanja djece je jedna od ekstremnih ivotnih situacija koja se, naalost, ponavlja iz dana u dan. ovjek koji svojim oima vidi kako snjaperista ubija dijete u naruju majke ili kako granata pogaa djeije igralite puno bezbrine djece moe, povrno razmiljajui, vrlo lahko posmunjati u postojanje Boga.(10) Upravo jedna takva situacija je dokumentovana u Kuranu: I njih dvojica krenue. I kad sretoe jednog djeaka, pa ga onaj ubi (El-Kehf : 74) Vidimo Musaa a.s. kako emotivno i burno reaguje posmatrajui cio dogaaj (Hidra u svojstvu djecoubice(11) izuzetno tragino: ree: Jesi li ubio duu istu koja nije (ubila) drugu duu? Doista si uinio stvar stranu! (El-Kehf : 74)
34

Musa a.s. je ponovo bolno povran, i to iz prostog razloga to se previe unio u cio sluaj, posmatrajui situaciju sa kratke distance. (12) Hidr poslije odreenog vremena potpuno smireno objanjava cio dogaaj pa kae: A to se tie djeaka, pa bili su roditelji njegovi vjernici, te smo se bojali da e ih pritisnuti buntovnou i nevjerovanjem, Pa smo eljeli da im zamijeni Gospodar njihov boljeg od njega istoom i blieg samilosti.(13) Ponovo vidimo Hidra, ba kao i pri analizi dogaaja oko lae, kako se povlai unazad i sagledava jednu veu sliku i iri kontekst cijelog dogaaja. Ono to je Tvorac poduio (podsjetio) Musaa a.s. ali i sve nas preko Hidra je: a) Svi ljudi, bili ono pozitivci ili negativci, su u jednom periodu svoga ivota bili djeca; b) Djecu ne odgajamo samo mi ma koliko dobri i obrazovani bili nego i naa okolina; c) Uzimajui u obzir da su se nai ivoti ve desili u Stvoriteljevom znanju, On d.. unaprijed zna u ta e izrasti svako dijete i kakav e impakt imati njegovo/njeno djelovanje na okolinu; Rano preseljenje djece je ponekad milost za roditelje, okolinu ali i tu djecu;(14) d) Ono to djecu, iako porijeklom iz dobrih porodica, moe uiniti negativcima je predominantna negativnost okoline koju nismo nastojali dovoljno jako promijeniti; e) Naim nereagovanjem na negativnosti oko nas (nemoral i raznorazne motivatore bluda, razvrata, perverzije, neznanja, mrnje itd.), te naim indiferentnim, nereformatorskim stavom mi doprinosimo pojavi svih negativnosti u naoj okolini koje e kasnije oblikovati stavove i karakter novih generacija te postajemo direktni sauesnici u kreiranju tragine sudbine nae djece koju kasnije nemono oplakujemo; f) Sve to nam se desi, bilo dobro ili loe, djelo je naih ruku; g) Ako su individualne sudbine isprepletene sa kolektivnim sudbinama, a jesu, onda naa briga i odgovornost ne smije niti moe biti ograniena sam na nas i nae najblie; Dugorono razmiljanje kad dooe stanovnicima grada, zatraie od stanovnika njegovih hranu, pa odbie da ih ugoste. Tad u njemu naoe zid sklon padu, pa ga (Hidr) uspravi. (ElKehf : 77) Sa ovim citatom dolazimo do treeg, i zavrnog, sluaja na ovom izvanrednom putovanju u kojem su uestvovali Musa a.s. i Hidr. Ovog puta dvojica saputnika dolaze, umorni gladni od dugog puta, u jedno selo gdje trae hranu i pie. Meutim, biva im grubo uskraena dobrodolica. Uprkos negostoljubivom odnosu mjetana, Hidr nalazi u njihovom selu zid u fazi ruenja kojeg samoinicijativno iznova gradi, neraunajui ni na kakvu finansijsku nadoknadu. Musa a.s. ponovo zbunjen
35

ishitreno reaguje pa kae: Da si htio, sigurno bi za to uzeo naknadu. (El-Kehf : 77) Drugim rijeima, Musa a.s. se udi Hidrovom postupku iz dva razloga: 1) Hidr popravlja ruevinu u selu iji mjetani su se ponijeli prema njima krajnje nekorektno; 2) Hidr ne trai nikakvu nadoknadu od tih mjetana za to svoje djelo; Hidr na kraju objanjava stvari iz svoje perspektive pa kae: A to se tie zida, pa pripadao je dvojici djeaka, siroadi u gradu, a bilo je ispod njega blago njihovo. I bio je otac njihov pravedan. Pa je elio Gospodar tvoj da dostignu zrelost svoju i izvade blago svoje (El-Kehf : 82) Hidr ponovo naglaava bitnost pravovremene informacije, istiui da je upoznat i sa dobrim i sa loim u tom selu te da ga nedjelo nekolicine u jednom mjestu nee ponukati da digne ruke od svih. Ponovo mu je fokus, ba kao i na poetku, na ugroenim kategorijama drutva, pa istie svoju brigu za dvoje siroadi i pokree konkretan projekat kojim eli zatititi interese te nejake djece te im omoguiti pristojnu budunost. Kroz ovaj nain promiljanja problema drutva i konkretnog djelovanja Allah d.. Musaa a.s. i sve nas poduava, pored ostaloga, i slijedeem: a) Izbjegavati generalizacije jer su sve generalizacije pogrene, a posebno ova; b) Potreba za uoavanjem dobra i pozitivnosti u svemu i svugdje; c) Nunost dugoronog planiranja; d) Obezbjeenje finansijskih injekcija naratajima u razvoju; e) Zatita interesa mladih kroz otroumno djelovanje; f) Osoba ije su misli u budunosti ima kvalitetniju sadanjost i ne troi vrijeme i energiju na sitne pakosti; g) Razlika izmeu plemenitih ljudi irokog srca i sitnih profitera je u tome sto prvi ine i ona djela za koja ne oekuju (finansijsku) nadoknadu; Ovdje se moemo zapitati zato je Hidr, od samog poetka, pa do kraja druenja sa Musaom a.s. insistirao na tome da ga Musa a.s. nita ne pita dok on sam ne odlui da mu objasni svoja djela? Dodano k tome, njegova djela su bila toliko okantna da bi ih teko prihvatila bilo koja normalna osoba bez zapitkivanja i odreene doze zbunjenosti. Zato nije npr. prije ukrcavanja na lau pripremio Musaa a.s. unaprijed pojanjavajui razloge njenog buenja? Ili, zato nije unaprijed pojasnio razloge ubistva djeteta ili izgradnje zida? U emu je poenta? Da li se radi o posebnoj odgojnoj metodi koja kroz dozu oka, neizvjesnosti i tajnovitosti uspjeno aktivira sva ula i maksimum umnog angamana samom uenika, ostavljajui mu/joj dovoljno prostora da samostalno pokua odgonetnuti skrivene motive i ire okolnosti koje se kriju oko svakodnevnih dogaaja? Da je Hidr unaprijed detaljno objasnio sva tri svoja postupka, pored toga to tokom putovanja ne bi imao puno panju svoga uenika, ne bi ga mogao ni upoznati kroz njegove iskrene reakcije, niti bi uenik upoznao samoga sebe i greke u svojoj percepciji. (15) A zar to upravo nije maksimum jednog ispravnog pedagokog pristupa?
36

Oportunistiko razmiljanje Uistinu, oni koji su doli sa lai, skupina su od vas. Ne smatrajte to zlom za vas. Naprotiv, to je bolje za vas (En-Nur : 11) Povod objave prethodnog citata je potvora na ast, ni krive ni dune, Aie r.a. od strane odreene grupe licemjera koja je poela da iri o njoj r.a. nemoralne glasine. Te glasine su uzele tolikog maha da je na kraju Allah d. . morao intervenisati sputajui ajete u kojima dokazuje njenu nevinost. Sasvim izvjesno, i Aia r.a. i cijela njena porodica (otac Ebu Bekr r.a.) bili su izuzetno uznemireni zbog te potvore, osjeajui veliku emocionalnu bol i psiholoki pritisak. Stvoritelj prepoznaje to njihovo stanje i sputa ajete utjehe, uei ih ali i sve nas koji se naemo u slinoj situaciji prepoznavanju pozitivnih strana razliitih neugodnih ivotnih situacija. Ne smatrajte to zlom za vas. Naprotiv, to je bolje za vas. .. Na koji nain je ova situacija dobra za one koji je smatraju zlom: a) Zahvaljujui potvori Aiina r.a. ast i istoa su istaknuti u Kuranu; b) Time joj je ukazana poast i vjena uspomena poto je Stvoritelj direktno intervenisao dokazujui njenu nevinost; c) Potvora je bila povodom objavljivanja ajeta i propisa koji su potrebni ljudima bez obzira na vrijeme i mjesto ivljenja, a tiu se odnosa prema informacijama i njihovim izvorima; d) Zahvaljujui potvori licemjeri su isplivali na povrinu te su bili markirani kao potencionalni sijai nereda i u budunosti; Zanimljivo je da se u Kuranu na vie mjesta spominju citati: I mogue je da neto mrzite, a to je dobro za vas; i mogue je da neto volite a to je zlo za vas (El-Bekare : 216) ta mogue je da neto mrzite, a uinio je Allah u tome veliko dobro. (En-Nisa : 19) Tim citatima Stvortielj nas poduava vrsti oportunistikog razmiljanja tj. uoavanju pozitivnih strana u situacijama koje veina vidi samo tetnim. injenica je da nita od onoga to nam se deava ne mora biti dobro niti loe samo po sebi nego to postaje naom interpretacijom. Jedna od stvari na koju se ljudi najvie ale i jedno od stanja koje najvie preziru jesu bol i stanje patnje. tavie! Veina ljudi bi, da ima mogunost, likvidirala svaki oblik boli i patnje za sva vremena! Meutim, injenica je da i bol ima svoje prednosti, a to su: a) u stanju patnje i boli, ula su izotrenija, osjetila receptivnija te je ovjek sposoban da bolje zapaa detalje svijeta oko sebe; b) sa izotrenijim ulima ovjek je osposobljeniji da prodre u samu sr stvari i izazova koji ga ekaju; c) u stanju boli vrijeme se kao izuzetno vaan faktor razvlai i puno sporije prolazi u odnosu na vrijeme sretnika; d) izotrena ula u kombinaciji sa dovoljnom koliinom vremena su dvije najbolje
37

stvari koje moe poeljeti ovjek koji u intelektualnoj produktivnosti vidi najvei uitak; S druge strane, bitno je prepoznati iluzije veine i imati izbalansiraniji stav prema onome to ljudi uglavnom beskrajno vole: i mogue je da neto volite a to je zlo za vas (El-Bekare : 216) Tako su npr. ljudi neumorni u traenju sree koju ele po svaku cijenu, iako ista ima i svoje tetnosti: a) u stanju sree ljudska ula su povrna i otupljena te je ovjekov pristup ivotu povran i bez potrebne dubine; b) u stanju sree vrijeme kao izuzetno vaan faktor munjevito brzo prolazi; c) otupljena ula u kombinaciji sa nedostatkom vremena su dvije najgore stvari koje normalan ovjek, na ovom svijetu, moe sebi poeljeti; Uzimajui u obzir da se muslimani diljem planete poput Aie r.a. od skorijeg datuma nalaze u stanju velike potvore od strane odreenih svjetskih licemjernih centara moi, podueni smo da to ne smatramo zlom za nas. Naprotiv. To je bolje za nas. Kako? Zavjera usmjerena protiv odreene grupe redovno rezultuje u: a) jaanje kolektivne svjesti kod te ciljane grupe;(16) b) ubrzano sazrijevanje pod uticajem pritiska okoline; c) zanemarivanje trivijanih sukoba meu njenim lanovima; d) fokus na prioritete; e) organizovano djelovanje prema uspostavljenim dugoronim ciljevima; Ambiciozno razmiljanje Postavi me nad magacinima zemlje. Uistinu, ja sam uvar, znalac. (Jusuf : 55) Prethodnu reenicu je izgovorio odabrani Allahov rob i poslanik Jusuf a.s. nakon to je izaao iz zatvora. Ta reenica odslikava jedan nain promiljanja sebe i svijeta oko sebe koji dovodi u pitanje brojne poruke i odgojne metode, koje se muslimanima serviraju iz neukih roditeljskih usta, sa pranjavog efendijskog ursa, sa dasaka koje ivot znae (mimbera) a tiu se nakaradno shvaenog koncepta zadovoljstva s malim, neodvanosti upakovane u ruho skromnosti, neambicioznosti koja se novim naratajima prodaje pod etiketom bogobojaznosti i golog kukaviluka koji se interpretira kao sabur (strpljenje). Interesantno je primjetiti da je Jusuf a.s. izaao iz zatvora na poziv kralja kome je trebala odreena Jusufova a.s. vjetina (tumaenje snova). Nakon to uspjeno razjanjava dilemu kralja vlastitom sposobnou koju je gajio od rane mladosti, Jusuf a.s. prepoznaje povoljan momenat za vlastitu afirmaciju te, na bazi poznavanja onoga u emu je dobar i preko ega moe imati najvei uticaj na ivot oko sebe, samouvjereno i odluno trai ni vie ni manje nego poloaj ministra finansija. Neke poruke i sugestije koje izviru iz ove ovjekovjeene situacije su: a) Aktivno razvijati vjetine i sposobnosti koje drutvo treba; b) Upoznavati sebe i vlastite afinitete;
38

c) Tenja ka kljunim pozicijama u cilju veeg uticaja; d) Nunost prodornog i samouvjerenog nastupa; e) Kreirati anse umjesto iekivanja istih, poto je ivotni tempo prebrz a okolnosti prekompetitivne da bi mogli dopustiti sebi luksuz pasivnog ekanja ukazivanja prilike; f) Cijena gotovo svakog uspjeha je saeta u izrazu usuditi se; Ofanzivno razmiljanje Zar govore: Izmilja ga. Reci: Pa donesite deset sura slinih njemu, izmiljenih, i pozovite koga moete mimo Allaha, ako ste istiniti! (Hud : 13) U citatu iznad imamo duel izmeu Muhammeda a.s. koji dolazi sa novim idejama i njegovih sunarodnjaka koji sumnjaju u boanski izvor tih ideja, optuujui ga da su te ideje njegove izmiljotine. U momentu kada je suoen sa neosnovanim optubama Stvoritelj ga ui kao i sve one koji su proitali taj dogaaj nainu na koji e odgovoriti na te optube, pa kae: Reci: Pa donesite deset sura slinih njemu Tom izjavom Muhammed a.s. je poduen, ali i svi mi da ne dozvolimo drugima da nas tek tako lahko stave na optueniku klupu sa koje nam ne preostaje nita drugo nego da se sluimo inferiornom i defanzivnom retorikom, koju ako izaberemo unaprijed smo poraeni. Naprotiv! Stvoritelj nas poduava samouvjerenom i ofanzivnom nastupu putem kojeg u tren oka uzvraamo drugoj strani istom mjerom, dovodei vlastite optuitelje u situaciju da se moraju braniti i dokazivati. Sportskim rjenikom reeno, protivniku lopticu koja se nae u naem polju vraamo dovoljno jakim i odlunim udarcima natrag u protivniko polje, nedoputajui da ta loptica odskoi dva puta na naoj strani. U sluaju da protivnik nije u stanju odgovoriti na na udarac, a i dalje je uporan u potcjenjivanju darovanog nam talenta, potrebno ga je poniziti u njegovoj bahatosti na nain na koji se sportisti poigravaju sa nedostojnim protivnicima leernim podizanjem loptice: A ako ste u sumnji o onom ta smo objavili robu Naem, tad dajte suru slinu njoj i pozovite svjedoke svoje mimo Allaha, ako istinu govorite. (El-Bekare : 23) Nakon to Muhammedovi a.s. protivnici nisu uspjeli odgovoriti na njegov izazov doi sa deset sura tad im se sugerira da dou makar sa jednom jedinom surom, istiui na taj nain vie bitnih ivotnih pravila: a) Nikom ne dozvoliti da nas posjedi na optueniku klupu jer je defanzivna retorika odlika gubitnika; b) Gajiti duh uvijek spreman na izazove i prodor naprijed bez obzira na profesiju jer izazivanje iziskuje konstantne pripreme i usavravanja; c) Samo osoba koja je vrsto ubjeena u kvalitet onoga to nudi (npr. vlastitog produkta), te to dokae kroz karakteran nastup i profesionalno zalaganje, moe ubjediti druge da posjeduje kvalitet za koji vrijedi ivjeti; d) Svijest o vlastitoj snazi raa samopouzdanje i samouvjerenje; e) Prekaljene negativce i inatdije poniziti u njihovom inatu;
39

Zakljuak: Najbolju stvar koju ovjek moe da ostavi svojoj djeci jeste dobar odgoj. Dobar odgoj ne podrazumjeva samo utivost (persiranje starijih), pristojnost (nebrisanje nosa rukavom) i urednost (nositi ispeglanu koulju).(17) Dobar odgoj podrazumjeva osposobljavanje djeteta da se ispravno odnosi prema sebi, roditeljima, starijim, mlaim, uiteljima, neznalicama, prijateljima, neprijateljima, potenima, lopovima tj. svim elementima jednog realnog i dinaminog ivota te na taj nain zatiti samoga sebe, i druge, od eventualne emocionalne ili materijalne tete koja mu moe biti nanesena ili je on moe nanijeti. (18) Gledano u tom kontekstu, najbolja stvar koju ovjek moe ostaviti svojoj djeci jesu ispravni sistemi razmiljanja. U sluaju da ih ne kani poduiti ispravnim sistemima razmiljanja, neka ne pravi djecu. Ima i drugih hobija. Praviti snjeka, na primjer. _____________________________________________________ [1] Jedna od definicija kombinovanja, kako u sportskom tako i praktinom ivotu, glasi da je kombinacija svaka akcija koja se sprovodi po detaljno utvrenom planu, a koja sadri makar jedna izvanredan potez sa jaim i viestranijim djelovanjima u odnosu na prosjene jednokratne poteze van bilo kakvih dugoronih sistema. [2] Muslimani su u biti 100% uvjereni u ispravnost ideje islama, to se moe vidjeti u njihovoj spremnosti da, prilikom debata sa kranim te sljedbenicima drugih neislamskih svjetonazora, pozovu Allahovo prokletstvo na sebe i svoje porodice u sluaju da su oni ti koji pozivaju u zabludu. Krani i sljedbenici drugih ivotnih filozofija, u pomenutim situacijama, redovno eskiviraju pozivanje prokletstva na one koji zovu u zabludu, esto otvoreno priznavajui da nisu spremni ba toliko daleko da idu kada je u pitanju ispravnost njihovih svjetonazora. Meutim, tu nesigurnost u 100% ispravnost vlastite ideje uspjeno nadoknauju kvalitetnim noenjen iste. [3] Mediji djeluju upravo na ovaj indirektni nain. U prosjenom filmu se izgovori izmeu 400 i 600 reenica u raznim dijalozima ije tematike su vrlo esto paljivo birane u cilju oblikovanja percepcije gledalaca ispred malih ekrana, a ije su navike, izbori, stavovi ciljana meta tih dijaloga; [4] Mnogu edukatori muslimanskih masa nepromiljeno, a nerijetko i po zadatku, ubrizgavaju u mentalitet muslimana determinizam i fatalizam, citirajui tekstove islama, koji govore o npr. neizbjenosti sudbine i njenoj odavnoj ispisanosti van njihovog pravog konteksta. Postoji poznata predaja u kojoj se kae da sudbinu moe promjeniti dova, a dova je sistem razmiljanja, to znai da je sudbina svakog ovjeka velikim djelom refleksija njegovog/njenog razmiljanja (Sevban r.a. prenosi da je Allahov poslanik a.s. rekao: Kader ne moe promijeniti nita osim dove Ibn Made, Knjiga o iskuenjima, br: 4022, hadis je hasen); [5] Ovim fenomenalnim primjerom podueni smo da bez obzora na vlastito znanje, poloaj u drutvu, privilegije itd. nikad ne potcjenjujemo druge izvore
40

znanja te da uvijek nastupamo otvoreni za nova znanja i nova iskustva. Ujedno, to je i jedini pristup ivotu koji garantuje konstantno usavravanje; [6] Ovo je potrebno istaknuti poto postoje i oni ljudi koji tvrde da je jedino znanje vrijedno truda i istraivanja samo erijatsko znanje. Vidjet emo u nastavku da je primjena erijata, bez podrobnog poznavanja npr. ekonomsko-politike stvarnosti, gotovo pa smijena; [7] Ovaj koncept nanoenja sebi odreene tete u cilju ostvarenja vee koristi nije stran modernoj zapadnoj politikoj misli, uzimajui u obzir 11. septembar tj. ruenje par vlastitih zgrada u cilju legalizacije pljake muslimanske nafte i drugih prirodnih resursa na Bliskom Istoku i Centralnoj Aziji; [8] Indikativno je da je stara-nova vlast gotovo uvijek, kroz samo njoj odgovarajue zakone, oprezno planirala ekonomsku ovisnost svojih podanika. Nekada je to kroz zakonski namjetenu konfiskaciju alata ili objekata kojim se stiu materijalna dobra, a nekada kroz nametnute velike poreze koji ugroavaju manje poduzetnike (tj. kategorije drutva u razvoju), nedozvoljavajui im da se uzdignu na nivo kapitalista, te ugroze svojom konkurentnou interese brata blizanca politike elite bogate debelokoce koji npr. na svoja vozila od 100 000 eura plaaju puno manje osiguranje u odnosu na osiguranje koji se plaa na vozila od 5000 eura, itd.; [9] Zanimljivo je primjetiti da, uprkos ovim jasnim ajetima i njhovim poukama, ni Islamska zajednica u BiH niti alternativne islamske organizacije nisu iznjedrile elitne ekonomsko-politike eksperte. Da li je to jedan od razloga 10 genocida u uem zaviaju i viestoljetnog bauljanja u irem? [10] Ruski klasini knjievnik F.M. Dostojevski u svojim djelima pravda svoj ateizma jednom scenom iz djetinjstva u kojoj je bio oevidac razdiranja maloljetnog djeteta od strane krvolonog psa. Potresen tim prizorom smjelo zakljuuje da Boga nema, i ako ga ima taj Bog, po njemu, definitivno nije dobar poto nije intervenisao u sluaju ugroenog djeteta. Greke u njegovom razmiljanju su brojne poto ne shvata da ni jedna osoba ne ivi u vakumu te su individualne sudbine nuno isprepletene sa kolektivnim. Dodano k tome, ni jedan ovjek niju u stanju objektivno izanalizirati ni vlastiti ivot, zajedno sa svim ispravnostima i pogrekama, ansama i okolnostima, izlazima i opasnostima a kamoli da je u stanju objektivno analizirati sve ono to ini sudbinu drugih ljudi, ija ne samo da je prolost i budunost za nas nepoznanica, nego im esto ne pozanjemo ni imena. Tako da smjelost sirotog Dostojevskog da na bazi jedne scene koju je vidio a iji iri kontekst mu je potpuna nepoznanica negira Tvorca ili ga okarakterie kao zlog je neoboriv dokaz njegovog elementarnog neznanja i umiljenosti. [11] Islamom je strogo zabranjeno ubijanje i vlastite i tue djece, i tu nema kalkulisanja. Hidr je svoje djelo uinio na bazi specifine objave, ne na bazi vlastitog prorauna. Ipak, postoje mentalni sklopovi koji racionaliziraju ubijanje neije djece. etnik npr., ne vidi malog Ahmeda kao malog Ahmeda, nego kao potencijalnog oca desetero muslimana kojeg ako ne ubije, njegova djeca e izrasti, zasnovati porodice i izroditi pedeset novih muslimana koji e ugroavati interese velikosrpstva. Nakon takve racionalizacije vlastitog zloina, on ima potpuno mirnu
41

savijest te spava dubokim okrepljujuim snom, koji ga snai za nove podvige. I to je sistem razmiljanja koji se prenosi sa koljena na koljeno; [12] Razlika izmeu komedije i tragedije je u distanci s koje gledaoci posmatraju stvari. Tako npr. ovjeka, koji sa distance vidi kako drugoj osobi pada cigla na glavu, taj e prizor nasmijati. Ista scena, ako je vidi iz bliza, nee mu biti nimalo smijena, i to za to to je bio dovoljno blizu da vidi bol na licu nesretne osobe ili da uje tup udarac o njenu glavu ili doivi svu gorinu bolnog jauka. Slino je sa drugim stvarima u realnom ivotu. Osobe koje sa kratke distance posmatraju ivot te se previe emocionalno unose u ono to se deava njima i ljudima oko njih, imat e puno tegobniji ivot od onih osoba koje sve posmatraju u okviru nekog veeg smisla i logike; [13] El-Kehf : 80 i 81 [14] Gubitak djeteta je, da nas Allah sauva tog iskuenja, teka stvar. Meutim, poto se radi o jednoj situaciji koja ima realnu mogunost ponavljanja u svakom mjestu i vremenu, dodano k tome dokumentovana je i u Kuranu, potrebno se unaprijed emocionalno pripremiti na nju. Jedan od naina pripreme je kroz ispravno shvatanje koncepta posjedovanja u islamu, koji nas ui da ovjek nita ne posjeduje nego samo privremeno raspolae datim mu dobrima, dok je pravi vlasnik Allah d. (na ispravno shvatanje koncepta posjedovanja upuuje nas i gramatika arapskog jezika, a koja ne poznaje glagol imati) . Gubitak djeteta se moe gledati i kao privremeni rastanak ija je svrha obradovati ucvjeljenog roditelja jednim velianstvenim susretom i spajanjem na drugom svijetu, nakon dugih godina enje koja izbrusi roditeljsko srce u najljepi dragulj; [15] Hidr je definitivno bio izuzetno zanimljiva osoba, sa izvanrednim stilom i unikatnom sposobnou da privue tuu panju. Nikome od ljudi nije suvina doza tajanstvenosti, neosvisno o tome ime da se bavi, i to iz prostog razloga to ljudi koji se prebrzo otvore, netaktino otkrivajui sve to znaju i ne znaju vrlo brzo postaju neinteresantni. [16] Odlian primjer kao dokaz za pozitivnost pritiska na nacionalnom nivou jesu Njemaka i Japan. Dvije nacije koje su nakon Drugog svjetskog rata bile etiketirane kao faistike, nehumane, opasne po ovjeanstvo itd. Te etikete sa kojima su bile svakodnevno suoavane i koje su ih decenijama drale u stanju nimalo ugodnog psiholokog pritiska su, pored ostalih faktora, rezultirale u ispravan fokus, snanu potrebu za dokazivanjem, kolektivnu svijest itd. [17] Dobar odgoj kod Bonjaka se svodi samo na to da nam komiluk, kao glavni parametar za ispravno i pogreno, kae kako ti je lijepo odgojeno dijete, iako isti taj komiluk redovnu lijepo kolje tu lijepu djecu; [18] Znai li to onda da roditelji, koji nisu osposobili svoju djecu da zatite sebe i svoje domove od nuklearnog napada naprimjer, nemaju ispravnu odgojnu metodu te da su im djeca neodgojena? Jednom je jedan mudrac rekao: Bonjaci, redefinite vlastite odgojne metode i metode odgajatelja kojima aljete vlasitu djecu, jer su pogrene. Masovne grobnice i duga historija; Pie: Edin Tule
42