Historija Kapitalizma (1) - Za Popravak

Michael Perelman HISTORIJA KAPITALIZMA Jedinstvena organizacija za socijalizam i demokratiju Centar za slobodarska istraživanja Rosa Luxemburg Stifftung Southeast Europe Sarajevo 2012 3 .

Michael Perelman HISTORIJA KAPITALIZMA Jedinstvena organizacija za socijalizam i demokratiju Centar za slobodarska istraživanja Rosa Luxemburg Stifftung Southeast Europe Sarajevo 2012 .

.

braneći marksističku koncept istorije. Kapitalizam je samo jedna od drušveno-ekonomskih formacija. Stoga je korisno ponovo se pozabaviti pitanjem porijekla dominantnih odnosa proizvodnje na planeti. Zbog čega su kapitalisti u prednosti nad većinom stanovništva svijeta (radničkom klasom) i šta im je dalo tu prednost. Protjerivanja seljaka sa feudalnih posjeda u srednjovjekovnoj Engleskoj kako bi se mogle uspješ3 . Perelman se vraća Marksovoj teoriji “prvobitne akumulacije kapitala”. Ljudska društva nisu oduvijek organizirala proizvodnju u okvirima kapitalizma. Neki idu do tako bizarnih tvrdnji da je postoji u živorinjskom svijetu. smatrao eksproprijacijom zemlje i drugih sredstava za proizvodnju. te je prisiljena oplođivati kapital manjine. Marx je prvobitnu akumulaciju. ubjedljivo ruši ovakve površne poglede. koje je na kraju dovelo do toga da većina ne raspolaže ničim drugim osim svojim radom. te ne znači da će je oduvijek i organizirati.Predgovor K ako je kapitalizam nastao? Od kada možemo datirati njegove početke? Zastupnici ideologija vladajuće klase bi nas željeli ubijediti da je postojao oduvijek. prije svega. upućuje na to da nam je potrebna alternativa. Mega kriza koja je zahvatila svjetski kapitalizam. pa čak i među miševima! Michael Perelman.

Sa Perelmanovim tvrdnjama se ne bi složili brojni drugi marksistički analitičari i ekonomisti. inače. On se nastavlja i danas što autor argumentuje deportacijama domorodačkog stanovništva širom Azije.nije gajiti ovce radi prodaje vune. Prevodilački tim CSI-a 4 . otimanje zemlje od američkih domorodaca. porobljavanje Afrikanaca kako bi radili na plantažama pamuka. a ne akumulacija kapitala. kao i na javnu imovinu može definirati isključivo kao pljačka. uskoro namjerava izdati u cjelosti. kojeg CSI. Afrike i Latinske Amerike. No. sve je to dio prvobitne akumulacije. Ovaj Perelmanov članak je. za koje je prvobitna akumulacija završen proces i da se ofanziva neoliberalizma na ostvarena prva radničke klase. s obzirom na potrebe eksploatacije zemljišta na njihovoj plemenskoj teritoriji. za Perelmana ovaj proces nije toliko “prvobitan”. dio svjetski poznatog zbornika “Antikapitalizam: marksistički uvod”. jedna te ista borba. Unatoč tim kritikama. smatrali smo vrijednim ovo Perelmanovo djelo predstaviti čitalačkoj publici Bosne i Hercegovine. kao i eksploatisanih radnika u Detroitu i Manchesteru. Uwa plemena u Kolumbiji. Za Perelmana je borba Ogoni plemena u Nigeriji.

26). kojeg predstavljaju individualni uposlenik ili firma. 5 . Fundamentalni kapitalistički društveni odnosi jesu odnosi između najamnog rada i kapitala. Baš kao što niko nije uspio dati zadovoljavajući odgovor na pitanje kada je nastao život. tako neki ljudi smatraju da su pronašli elemente kapitalizma u drevnim društvima. sugerirajući da je instinkt za “razmjenom” jedna od definirajućih karakteristika Homo sapiensa. Neki ekonomisti idu još dalje i pronalaze dokaze postojanja kapitalizma čak i u životinjskom svijetu. pronašli tragove poslovnih transakcija u drevnim mesopotamskim društvima.Uvod I storija kapitalizma je problematična stvar. p. U ovom odnosu snaga. I. Adam Smith je zauzeo drugačije stajalište. upošljava ljude sa namjerom profitiranja od njihovog rada (vidi Poglavlje 1). Arheolozi su. naprimjer. “Niko nikada nije vidio psa koji s namjerom vrši razmjenu jedne kosti za drugu s drugim psom” (Smith 1776. ii. 2. Budući da kapitalizam smatraju vječnim aspektom ljudske prirode. Kagel i McDonald 1985). definiranje karakteristika kapitalističkog društva jeste definiranje dominantne forme društvenih odnosa. ovi su ekonomisti zabilježili aspekte iste “ljudske” prirode kod pacova (Battalio. U stvarnosti. kapital.

Ljudi koji su nedovoljno upoznati sa tajanstvenim svijetom akademije bi. institucije ili nekih transakcija nalik na kapitalističke. Da navedemo očigledniji primjer. većinu rada u Sjedinjenim Američkim Državama su obavljali robovi i mali slobodni farmeri. iako su univerziteti u SAD-u. visoko obrazovanje mogli označiti kao feudalno. Do sredine 19-og vijeka. na kojem postoji kompletna arhaična administrativna struktura i rituali bazirani na učeništvu. baš kao i zametak budućeg komunističkog društva. nijedno društvo nikada nije bilo u potpunosti kapitalističko. Baš kao što predkapitalističko društvo može sadržavati elemente koje možemo smatrati karakteristikama kapitalističkog društva. kapitalističko društvo u sebi sadrži ostatke predkapitalističkih društava. postali produžena ruka korporativnog sektora. Postojanje određene vrste ponašanja. To mogu i sam posvjedočiti. u smislu da su sve druge forme društvenih odnosa iskorijenjene. budući da radim u instituciji u potpunosti strukturiranoj na osnovu feudalnih tradicija. u velikoj mjeri. Kostimi koji se oblače na dan podjele diploma oslikavaju jednu feudalnu tradiciju. nije nikakav dokaz za postojanje kapitalističkog društva. Ustvari. Radi se o univerzitetu. Nijedna od ovih grupa nije bila 6 .Zadržimo se na dominantnoj formi društvenih odnosa. zabunom.

Smatram da su kapitalsitički proizvodni odnosi sredinom 19. svakako. Predkapitalističku prirodu nezavisnog privređivanja na farmama. unatoč neporecivoj važnosti robova i nezavisnih farmera. Vratmo se sada pitanju dominacije. kao i robovi. stoljeća ne bi mogao ni postojati bez agrarnog. zapravo. Usprkos svojoj brojnosti i doprinosu cjelokupnoj proizvodnji. industrijski sektor postao perspektivniji od agrarnog? Na to pitanje se odgovor može dati u istoj mjeri kao i na pitanje o tačnom datiranju nastanka kapitalizma. i vlasnici plantaža su postajali sve marginalniji. kao i ropstva je. Farme su prehranjivale tvorničke radnike i radilo se o glavnom tržištu za 7 . stoljeća bili dominantni. Drušveni odnosi povezani sa nezavisnim farmerstvom i ropstvom. Industrijski sektor 19. Prema tome. Kada je. u isto vrijeme. urbaniji industrijski sektor sve više jačao i zadobijao povjerenje. bili su dio ekonomije koja je izgubila svoj polet. nezavisni farmeri. dominacija nije isključivo povezana kvantitetom ljudi u određenim društvenim odnosima. dok je. U to vrijeme su društveni odnosi koje je simbolizirala nastajuća Republikanska partija sve više određivali pravac u kojem će se SAD kretati. koje mu je omogućilo da preuzme vodstvo.uključena u tipični kapitalistički društveni odnos najamnog rada. lakše prihvatiti (vidi Pogavlje 12).

p.njihovu robu. da bi kasnije zapao u nesretnu nejasnoću (vidi Perelman 2000). mora prethoditi podjeli rada” (1976. izraz “prvobitna akumulacija” zapravo je započeo sa opaskom Adama Smitha da “akumulacija viškova. Adam Smith. Pa ipak. odgovor nam ponovo daju društveni odnosi. II. Međutim i jedan i drugi autor su imali poteškoće sa jednom posebnom činjenicom: nastanak veze najamnine i rada. On je nastanak kapitalizma pripisao nasilnim aktima kojima su zemlja i ostalo vlasništvo nasilno oteti većini ljudi. kao i francuski ekonomist Turgot su smatrali da je kapitalizam započeo kao rezultat prirodne tendencije ljudi da se angažuju u trgovini koja donosi obostranu dobrobit. 8 . 277). Naizgled marksistički. koji za trgovinu nisu imali ništa osim vlastitog rada? Prvobitna akumulacija N iko se ovoj teoriji nije jače usprotivio od Karla Marxa. Dakle. Koncept prvobitne akumulacije je proizišao iz konfuzije. po prirodi stvari. 3. neslaganja o porijeklu kapitalizma su još komplikovanija od pitanja nastanka kapitalista. Da li je zaista moguće prihvatiti teoriju da su neki ljudi dobrovoljno prihvatili ulogu siromaha.

već bezličnom funkcionisanju klasnog sistema. a ne akumulaciju viška kroz štednju i investicije. Marx je sačinio jasnu studiju društvenih odnosa i tzv. krvav i blatnjav”. budući da je odvraćala pažnju od njegove fundamentalne analize kapitalizma. kapitalisti kradu imovinu od ljudi. Marx je potcijenio prvobitnu akumulaciju. Marx ovo otimanje viška vrijednosti. Nakon svršetka ove inicijalne faze prvobitne akumulacije. prije svega. ekspropriše vrijednost od radničke klase. str. smatrao eksproprijacijom zemlje i drugih sredstava za proizvodnju. Tamo gdje je Smith skrupulozno izbjegao bilo kakvu analizu društvenih odnosa. Njihovo ponašanje nailazi na neodobravanje. legalno funkcionisanje tržišta i bez individualnog nefer ponašanja.Marx je prvobitnu akumulaciju. Kroz primitivnu akumulaciju. 926). Za Marxa (1977. mala grupa ljudi je mogla funkcionisati kao kapitalisti. do svake svoje pore. Marx je želio pokazati kako normalno. budući da djeluju na način koji se ne čini pravednim. “kapital je od glave do pete. Prema tipičnom razumijevanju prvobitne akumulacije. nije pripisivao “lošem” ponašanju dijela individua. ova se prvobitna ekspropriacija dogodila u dalekoj predkapitalističkoj prošlosti. Unatoč tome. 899). Radnici su bili “mučeni grotesknim terorističkim zakonima da prihvate discipline neophodne za sistem najamnog rada” (p. prvobitne akumulacije. 9 .

rani kapitalisti su uložili znatan trud da kreiraju situaciju u kojoj će ljudi imati na raspolaganju onu količinu sredstava za proizvodnju koja bi dozvoljavala snižavanja plaće do mjere u kojoj ljudi neće moći preživjeti drugačije nego da opstanak učine ovisnim o prodaji sopstvenog rada. potisnuo u drugi plan činjenicu da se prvobitna akumulacija nastavlja događati unutar kapitalizma. Što su više dobara mogli sami obezbijediti. bez rezultata. Dakle. umjesto stalne akumulacije kroz eksploataciju najamnog rada. Ustvari. bila mnogo složeniji proces od događaja koji se odigrao jednom za svagda. raspravljali do koje je mjere drugi talas prvobitne akumulacije. u vrijeme svoga kolonijalnog gospodstva. Nema sumnje da su kolonijalne sile. takav je pristup. manje novca im je trebalo za preživljavanje. Nažalost. nesumnjivo otuđile ogromne količine vlasništva. 10 . nikada neće raditi za najamninu. ustvari. Marx je svojim čitateljima nastojao objasniti način na koji je kupovina i prodaja radne snage opljačkala radničku klasu. odgovoran za masivni razvoj centara kapitalističkih ekonomija tokom kasnog osamnaestog i devetnaestog stoljeća Prvobitna akumulacija je. također. ukoliko budu mogli zadovoljavati svoje potrebe. marksistički ekonomisti su dugo. Rani kapitalisti su shvatili da ljudi na selima.Zanemarujući prvobitnu akumulaciju.

pa čak i zatvori dolaze pod korporativnu kontrolu. 11 . Smith je. U tom procesu. kada su postali više angažovani u nalaženju mušterija za svoje proizvode. kroz privatizaciju. zdravstvo. Danas kada je kapital dosegao nove limite svoje akumulacije. U fazi prevođenja sa engleskog na njemački. mnoge se radnje. imao na umu nešto sasvim drugo: stvarao je spekulacije o nastanku kapitala. za razilku od Marxove vizije nasilne prvobitne akumulacije. ponovo nastoji. Kasnije. porodice postaju sve više prisiljavane da žive od jednog primanja.U praksi. Škole. u toj je zadaći teško podbacio. Smith je očajnički pokušavao da pronađe dokaze “dobrovoljnog” porijekla kapitalizma. Smith je prvu fazu akumulacije kapitala nazvao “izvornom akumulacijom”. Nažalost. tradicionalno obavljane u domaćinstvu. te se mnoge žene pridružuju radnoj snazi. kapitalisti su profitirali od manjka ovisnosti o tržištu. Ukazujući kako pojedinac može akumulirati kapital bez da osiromaši drugoga. preuzeti javno dobro. profitirali su od veće ovisnosti ljudi od tržišta. U prilog tome. izvori vode. kao što su priprema hrane i briga o djeci. Usprkos svome uzlaudnom trudu. počinju kupovati i na taj način pretvarati u robu.

12 . koji ukazuje na brutalnost povezanu sa eksproprijacijom. koja je u praskozorje kapitalizma imala ekonomiju tehnološki napredniju od evropske. “izvorna akumulacija” je postala “prvobitna akumulacija”. prisilvši ih da rade za plate u fabrikama i na farmama. engleska džentrija je konfiskovala većinu zemlje svoga naroda. a bogatstvo svih vrsta iz Azije. U tom smislu. posebno u Engleskoj. Prvobitna akumulacija je. crni robovi iz Afrike. iako se radi o njegovom neophodnom preduslovu. prvobitna akumulacija djeluje na nivou imovinskih odnosa. prvobitna akumulacija se naizgled značajno razlikuje od načina na koji postojeća kapitalistička ekonomija akumulira bogatstvo. mnogo zlokobniji izraz. iako društveni odnos između rada i kapitala definira kapitalizam. Na vrhuncu pljačke drugih nacija. prvobitna akumulacija bi se mogla učiniti nepovezanom sa kapitalizmom. Nasilje kapitalizma se nastavlja B aš kao što se čin začinjanja razlikuje od razdoblja odgoja djeteta. Primijetite da. Zlato je pristizalo iz rudnika u latinskoj Americi.i ponovo na engleski. bila osnovna komponenta uzdizanja kapitalizma u zapadnoj Evropi. bez ikakve sumnje.

naizgled. Unutar sistema prvobitna akumulacije. a poslodavci im ga daju u zamjenu za najamninu. Svi. nekim slučajem. navodno. Shodno tome. prvobitna akumulacija predstavlja kršenje ljudskih prava i prava na imetak. Pa ipak. odjećom i obezbijediti 13 . Da su. ono što se čini “na prvu loptu” je varljivo. a ne najamni radnici. kapitalistička akumulacija kroz eksploataciju rada. dobijaju nešto zauzvrat. Moćnija strana otvoreno otima ono što želi. robna razmjena nije neophodna. njihovi vlasnici bi ih morali snadbijevati hranom. analogija je odgovarajuća u smislu da se način na koji kapitalistička ekonomija akumulira bogatstvo na bazi društvenog odnosa rada i kapitala. Obično se reaguje moralizirajućim zgražavanjem. budući da prvobitna akumulacija nastavlja doprinositi akumulaciji kapitalističkog bogatstva. doima se pravedno. Pa ipak. U svijesti običnih ljudi. dok se akt začinjanja događa u određenom vremenskom razdoblju. Radnici značajan dio svojih prihoda koriste za kupovinu neophodnih životnih potrepština. Nasuprot tome.Ova analogija očigledno nije savršena. Radnici traže posao. u kapitalizmu zakon vrijednosti sprečava proizvoljne akcije individualaca. robovi. značajno razlikuje od otvoreno nasilnog procesa prvobitne akumulacije.

14 . već će njegova ograničenja postati toliko očigledna da će ga ljudi odbaciti u zamjenu za mnogo racionalniju organizaciju društva. Smatrao je da će kapitalizam propasti ne zbog toga što je nepravedan. njegova je namjera nadilazila moralno propitivanje pravednosti. Mnogi ljudi bi rekli da razmjena između gospodara i roba ne predstavlja odgovarajuću usporedbu. Marx je objektivnom analizom nastojao pokazati da razmjena između rada i kapitala kreira sličan tip eksploatacije. Nasilje kapitalističkog sistema je možda prikriveno. Moralno zgražavanje nad nepravednošću uopšte nije u srži Marxove kritike. Malo ljudi bi se složilo da je ropstvo fer samo zbog razmjene vrijednosti. Ovaj odnos obavezno nije ništa manje ili više fer od prvobitne akumulacije. kako bi se stvorilo bolje i superiornije društvo. ali. Kao i robovi. radnici rade ono što rade zbog objektivnih okolnosti u kojima su se našli.im krov nad glavom. Njegova glavna falinka je u tome da sprečava i ljude i društvo u ostvarivanju njihovih potencijala. Kada su im bila oduzeta sredstva kojima bi se brinuli za sebe. unatoč tome. Ono što je Marxu bilo najbitnije jeste analiziranje ovog procesa. nisu imali drugog izbora osim da rade za druge. ostaje nasilje. Pa ipak. kako bi omogućili produktivan rad.

a više o dodatku izdvojenom od glavnog toka knjige. moralo podrazumijevati stavljanje većine zemlje pod zabranu naseljavanja. Wakefield je shvatio da su mnogi od zarobljenika od kojih se očekivalo da rade za nekoga. Iz zatvora je Wakefield napisao knjigu navodnih pisama jednog Australca (Wakefield 1829). budući da su mnogi zatvorenici s kojima je ležao bili deportovani tamo. Knjiga je bila u toj mjeri uspješna da je Wakefield postao osoba broj jedan u organizaciji britanske kolonizacije. Engleza koji je dopao zatvora. Wakefield je čitao o Australiji. sve dok populacija određene regije ne naraste do one tačke kada besplatno zemljište više neće biti na raspolaganju. zbog pokušaja da kidnapuje i oženi mladu školarku (Marx 1977. Tu je Marx opisao rad Edwarda Gibbona Wakefielda. 33). Pod njegovim vodstvom.Iz tog razloga. Dok je trunuo u zatvoru. Iznio je vrlo uvjerljive argumente da bi kreiranje funkcionalne kapitalističke ekonomije u Australiji. otišli u unutrašnjost i započeli samostalno obrađivati zemlju. čim su stigli u Australiju. Radi se manje o zaključku. Shvatio je da je obilje slobodnih resursa nespojivo sa natjerivanjem radnika da rade za druge. Novi Zeland je 15 . Marx je svoje zaključke o prvobitnoj akumulaciji smjestio na kraj svoje knjige (Marx 1977. ch. izuzev jednog kratkog dijela. dio 8). u kojem je iznijeta predivna analiza odnosa između prvobitne akumulacije i tekuće kapitalističke akumulacije.

Uprkos tome. on podrazumijeva da se ovaj odnos prihvata kao nešto “normalno”. Za Marksa je Wakefieldova priča bila parabola kapitalističke ekonomije. većina Marksovih materijala o prvobitnoj akumulaciji je u jednoj mjeri nepovezana sa njegovim više teorijskim analizama kapitalističke ekonomije. pored dijelova o Wakefieldu. Ono što danas nazivamo slobodnim tržištima baziranima na najamnom radu je moguće jedino kada preduslovi rad čine neslobodnim. prvobitna akumulacija je bila dug proces. Ovo vještačko razdvajanje faza kapitalističkog razvoja je netačno s još jednog aspekta. Početak kapitalizma je predstavljan kao jedinstven događaj u vremenu. Zapravo. nastavlja i danas. Ovaj se “Big Bang” nikada nije dogodio. nakon kojeg je prvobitna akumulacija prestala.slijedio njegove preporuke. Ovaj društveni odnos prevazilazi radnikov položaj u kojem je on uposlenik drugoga čovjeka. Ovo odvajanje historijskog nastanka kapitalizma i nastavka njegovog funkcionisanja. Iako je prvobitna akumulacija bila neophodan korak u nastanku kapitalizma. Podsjetimo se na ono što definiše kapitalizam kao poseban tip društvenih odnosa. 16 . zapravo. imalo je neke negativne posljedice. zabranjujući brzu masovnu migraciju ljudi u unutrašnjost ostrva. ona se.

Iako se čini da je kapitalistička proizvodnja povezana sa naprednom tehnologijom i pod elektronskom kontrolom. više često nego ne. Čak i navodno “bestežinska” ekonomija još uvijek ovisi o kolosalnim farmama servera. Uwa plemena u Kolumbiji. konstruirana u blizini Seattlea pokriva oko 13 hektara (McKay 2000). U tom smislu. kapitalizam se. sistem je i dalje ovisan o jeftinim sirovinama. jeste ignorisanje činjenice da je borba Ogoni plemena u Nigeriji. Latinskoj Americi. Jedna. u vrijeme dok ovo pišem. kao i eksploatisanih radnika u Detroitu i Manchesteru. Ove farme severa koncentriraju snagu od 100 17 . jedna te ista borba. Uloga prvobitne akumulacije je i dalje prisutna V ještačko razdvajanje kapitalizma na faze čini još jedan fundamentalni element mutnijim nego što jeste: čak i danas.Naprimjer. tokom stoljeća. Naglašavanje društvenih odnosa u okvirima napredne kapitalističke proizvodnje. naftne i rudne kompanije preseljavaju i deportuju domorodačko stanovništvo u Aziji. pristup resursima. ovisi o prvobitnoj akumulaciji. Africi. čak i u SAD-u. nije mnogo promijenio. zanemarujući proces prvobitne akumulacije koji i dalje traje. posebno o nafti.

Za ove centre podataka se očekuje da pokriju 50 miliona kvadratnih stopa do 2005. koristila jednu milijardu tona materijala kao što su željezo. hidrokarbon. fosilna goriva. SAD je samo 1990..vati po jednoj kvadratnoj stopi. Materijalna tražnja nove ekonomije daleko prevazilazi fosilna goriva. bakar. isključujući neke vrste lomljenog kamena koji se koristi u gradnji cesta i drugim građevinskim poduhvatima (Wernick et al. 18 . 1996). sumpor. no i tada će njihov rad činiti tek nešto više od 1 posto američke tražnje za električnom energijom do tog vremena (Bryce 2000). fosfor. kapitalizam se nije naročito promijenio tokom stoljeća. kao i drugi materijali koji se kopaju u rudnicima i koriste u proizvodnji dobara. Pristup ovim resursima najčešće ovisi o prvobitnoj akumulaciji. U tom smislu.

(1977) Capital. Kagel. 1976. pp. E. K. J. M. Perelman. McKay. vol. American Economic Review 75(4). Durham: Duke University Press. 18 December (www4. R. New York: Vintage. J.H and McDonald. Perelman.com:80/intweek/stories/ news/0. ed.. (1829) ‘Letter from Sydney: The Principle Town of Australasia’. New York: Palgrave. D. 19 .C. Glasgow and London: Collins. (1776) The Nature and Causes of the Wealth of Nations. Wakefield. Smith. Marx. (2000) The Invention of Capitalism: The Secret History of Primitive Accumulation.govtech. (2000) ‘Server Farms Strain Local Grids: Jurisdictions Are Facing Huge Power Demands From These Digital Warehouses’ Government Technology News.00. R.4164. Bryce.phtml).REFERENCE I PREPORUKE ZA DALJNJE ČITANJE Battalio.html).zdnet. Oxford: Oxford University Press. 597-613. Lloyd Pritchard. M. net/news/features/feature_sept_29. (2002) Steal This Idea: The Corporate Capture of Creativity. 29 September (www. 1968.G. in The Collected Works of Edward Gibbon Wakefield.N.2665339. (2000) ‘Power Struggle’ Interactive Week.F. 1. (1985) ‘Animal’s Choices over Uncertain Outcomes’. M. A.

Daedalus 125(3). “Proizvodnja nezadovoljstva”. Prijevod: Prevodilački tim CSI-a Lektura: Emil Prutina 20 . Herman. J.K. KRATKA BILJEŠKA O AUTORU Michael Perelman je američki ekonomist i ekonomski historičar. Profesor je ekonomije na Državnom univerzitetu Kalifornije. (1996) ‘Materialization and Dematerialization: Measures and Trends’. 171-98 (phe. S.Wernick. Perelman je napisao 19 knjiga.. “Perverzna ekonomija” i “Nastanak kapitalizma”. pp. and Ausubel.H. R„ Govind. uključujući “Railroading Ekonomija”. I.rockefeller.edu/Daedalus/Demat).

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful