You are on page 1of 8

NEKE MOGUNOSTI UPORABE GIS-a U ODRAVANJU A FEW POSSIBILITIES OF USING GIS IN MAINTENANCE

Darko RENDULI HEP d.d. Zagreb, D.P. Elektra Karlovac Vladka Maeka 44, HR-47000 Karlovac

Kljune rijei: - Odravanje - GIS (Geografski Informacijski Sustavi) - Distribucija elektrine energije

SAETAK: U ovom radu prikazane su samo neke od mogunosti uporabe GIS-a u podruju odravanja postrojenja za distribuciju elektrine energije.

Keywords: - Maintenance - GIS (Geographic Information Systems) - Electric distribution

ABSTRACT: This paper presents only few possibilities using a GIS in a field of maintenance equipment used for electric distribution.

1. UVOD Ope je poznato da je neprekidna distribucija kvalitetnih energenata do krajnjeg korisnika temelj razvoja i opstanka svakog drutva, pa tako i neprekidna distribucija kvalitetne elektrine energije, pri emu distribucijska poduzea nastoje ostvariti pozitivan financijski rezultat, tj. profit. U tekstu koji slijedi pokuati emo ukazati na neke od mogunosti uporabe GIS-a u procesu odravanja elektroenergetskih objekata. 2. OPENITO O GIS-u 2.1. Osnovne komponente GIS-a Kada kaemo za neki sustav podataka, analiza i prikaza njihove ovisnosti o poloaju u prostoru da je to GIS (Geographic Information Systems) sustav, tada pod tim nazivom podrazumijevamo da je rije o sustavu koji u osnovi radi sa podacima koji predstavljaju neki objekt (pojavu, tehniko sredstvo, graevinu i dr.) koji je vezan uz neki koordinatni poloaj u prostoru i u zemljopisnoj je meuovisnosti sa ostalim objektima u tom prostoru. Razliiti simboli, boje, oblici i stilovi prikaza omoguuju nam da na vizualno prihvatljiv nain prikaemo trodimenzionalne objekte iz stvarnog svijeta na dvodimenzionalnim kartama.

Informaciju u GIS sustavu ine velike koliine podataka koji su prikupljeni na razliite naine, a poblie opisuju svaki od objekata u promatranom sustavu. Tek tako prikupljeni podaci o svakom od objekata (od interesa za promatranu analizu i prikaz realnog stanja) povezuju se u jednu cjelinu kada im pridodamo, uz ostale, i zemljopisne atribute (za svaki objekt pojedinano). Zahvaljujui sposobnostima modernih raunala i sve kvalitetnijim programima mogue su vrlo sloene obrade tako prikupljenih podataka, te njihove analize sa tekstualno grafikim prikazom u donedavno nezamislivo kratkom vremenskom roku. Kako u literaturi i praksi postoji vei broj definicija pojma GIS, za potrebe ovog rada zadovoljiti emo se sa ranije danim opisom. Iako donekle razliita tumaenja definicije GIS-a istovjetna su u definiranju osnovnih komponenti GIS-a, a to su: 9 kolovani i dobro motivirani strunjaci (za raunala, za razne znanstvene discipline, GIS operateri, GIS eksperti, razvojni inenjeri za software, i dr.), 9 podaci (prostorni, privremeni, atributi i sl.), 9 programi i metode (programi za prikupljanje, obradu, analizu i prikaz podataka i dr.), 9 hardware (informatika i informatiki podrana oprema raunala, mjerni ureaji, komunikacijski ureaji, pisai, crtai, scanneri i dr.). 2.2. Digitalizacija zemljovida i kartografija Tonost GIS-a najvie ovisi o tonosti digitaliziranih zemljovida. Najei nain dobivanja digitaliziranih zemljovida je scanniranjem postojeih geodetskih karata i njihovom obradom u svrhu postizanja vee tonosti (referentne toke, apsolutne koordinate i dr.) pomou kvalitetnih specijalistikih programa, koristei se pri tome vrlo tonim podacima sa referentnih mjernih toaka u prostoru (podaci dobiveni od satelita korigirani za iznos mjerne pogreke i potom uneseni kao referentne toke u GIS bazu).

3. GIS U DISTRIBUCIJI ELEKTRINE ENERGIJE 3.1. Prostorno poimanje distribucije elektrine energije Distribucija elektrine energije je izrazito trodimenzionalna i povezana sa prostorom i to na razini cijele drave (gledano lokalno), odnosno na razini cijelog svijeta (interkontinentalno). Poevi od proizvodnje elektrine energije (rijeke i ugljen su negdje u prostoru) preko prijenosa elektrine energije (magistralni dalekovodi i ostala postrojenja su takoer negdje u prostoru) pa do distribucije svakom pojedinanom kupcu (svaki kupac je na svojoj adresi negdje u prostoru) cijelim putem oslanjamo se na prostorno orijentirane podatke, koji su u nekakvoj uzrono posljedinoj vezi sa tehnikim sustavima. Slijedom takvih razmatranja dolazimo do procesa planiranja razmjetaja, izgradnje i odravanja elektroenergetskih postrojenja u prostorno stvarnom svijetu.

3.2. Planiranje novih postrojenja Vrlo uinkovito GIS primjenjujemo u planiranju novih mrea, npr. u elektrifikaciji ruralnih sredina ili planiranju novih urbanih-industrijskih zona. Mogue je oznaiti podruje od interesa i na njemu istaknuti potroae (fiziki i sa tehniko ekonomskim pokazateljima), te uz vizualni prikaz stanja napraviti simulaciju napajanja takvog konzuma. Pri tome potpuno u duhu struke i PUP-a (Provedbenog Urbanistikog Plana) za konkretno podruje doznajemo podatke o potrebnim zahvatima u energetici kao i financijsko-tehniki izraun. Mogue je, takoer, napraviti i simulacije vezane uz podatke o dinamici gradnje, potronji konzuma i dr. Na primjer, unoenjem podataka o uestalosti vjetrovitih dana, brzini vjetra, broju dana pod snijegom i ledom, iznosima temperature tijekom npr. pet i vie godina moemo stvoriti bazu podataka o potencijalno kritinim periodima godine za tono odreena zemljopisna podruja, kao i procijeniti stupanj ugroenosti, te tako odrediti razinu odravanja distribucijskih postrojenja i opreme na tom podruju. Na osnovu tih podataka lake odreujemo preventivne zahvate u odravanju, kao i samo investicijsko odravanje, npr. izgradnja podzemne mree kabela (na kritinim dionicama) umjesto postojeih zranih dalekovoda koji su esto u kvaru radi vremenskih uvjeta, a radi nepristupanosti terena popravci su skupi i vremenski dugo traju. 3.2.1. Tehniki informacijski sustav (TIS) Tehniki Informacijski Sustav kao centralna baza podataka o elementarnim objektima sustava distribucije elektrine energije ima za zadau na jednom mjestu objediniti sve raspoloive tehnike podatke o vodiima, kabelima, transformatorima, stupovima, rastavljaima i svoj ostaloj opremi i postrojenjima koja se koriste u procesu distribucije elektrine energije. Vremenski gledano, najdugotrajniji i ljudskim resursima najzahtjevniji posao i jeste kreirati, kompletirati i aurirati tehniku bazu podataka na koju se logiki nadovezuju ostale baze (baza potroaa i baza materijalno-financijskog poslovanja i dr.). 3.2.2. Baza potroaa (BP) Bazu potroaa ine podaci o svim potroaima elektrine energije, a povezana je sa TIS-om i bazom materijalno-financijskog poslovanja. Podaci u bazi su ekonomsko tehnikog karaktera. 3.2.3. Baza materijalno financijskog poslovanja (BMFP) Bazu materijalno financijskog poslovanja ini skup podataka o materijalnom i financijskom poslovanju poduzea, vezano uz podatke iz TIS-a i BP-a. Podaci u bazi su vezani uz poslovanje firme, ljudske i tehnike resurse, broj i vrstu potroaa, te uz trokove poslovanja. 3.3. Elektroenergetska razrada i projektiranje Kod razrade elektroenergetske mree poeljno je implementirati postojee specijalistike programske alate za tu namjenu u GIS. Tako bismo mogli dobiti kvalitetnije rezultate potpomognute vizualnim prikazom i na taj nain kvalitetnije izvriti fiziki raspored objekata i energetsku razradu. Primjer sheme za energetsku razradu moemo vidjeti na slici 1.

Slika 1. Primjer sheme za elektroenergetsku razradu mree 3.4. Projektiranje i GIS Koristei se sustavom GIS bitno je olakan i ubrzan proces projektiranja novih elektroenergetskih objekata, pa je samim time i bitno smanjena cijena projekata. Jedan od zahtjevnijih poslova pri projektiranju je odabir trase budueg voda. Primjenom GIS-a mogue je iz ranije pripremljenih digitaliziranih zemljovida jednostavnim povlaenjem linija odrediti (ili samo simulirati) trasu novog kabela (ili npr. dalekovoda) i odmah dobiti vertikalni presjek tla za tako zadanu trasu, kako je pojednostavljeno prikazano na slici 2.

Slika 2. Pojednostavljeni prikaz automatskog iscrtavanja poprenog presjeka trase

3.5 Daljinsko upravljanje i GIS Primjenom GIS-a omoguen je prikaz stvarnog stanja elektroenergetske mree vie prilagoen nainu ljudskog razmiljanja, nego je to suhoparno brojano iskazivanje samih podataka. Primjer kvalitetnog shematskog prikaz elektroenergetskog sustava RH (kako ga daje NDC - Nacionalni Dispeerski Centar) prikazan je na slici broj 3.

Slika 3. Elektroenergetski sustav RH 3.6. Nain prikazivanja podataka po nivoima i mogunosti suradnje sa razliitim slubama Kao nivoe prikaza moemo iskoristiti i podatke o starosti mree, stupova, postrojenja i opreme, te vezano uz njih, ekonomske i statistike pokazatelje kao i bilo koje druge za nas bitne parametre za koje smo sakupili podatke u bazu podataka, kao npr. na slici 4.

Slika 4. Nivoi podataka

3.6 Mogunosti suradnje i GIS Koristei se podacima razliitih slubi u okviru lokalne uprave i samouprave (poput katastra, geodetske uprave, komunalnog poduzea, potanskih poduzea, vodovoda, kanalizacije, toplane, kabelske TV, cestara i dr.) mogue je osjetno smanjiti trokove kako odravanja, tako i investicija. Sustavnom primjenom GIS-a, uz redovito auriranje i razmjenu podataka, ne bi dolazilo do uestalih prekapanja po gradskoj jezgri ve bi se uskladili planovi svih zainteresiranih strana i minimalnim trokovima (moda i zajednikim investicijama) izvrili potrebne radnje, kao npr. iskopi, zatrpavanja, asfaltiranja i slino. Efikasnost tog pristupa oituje se u njegovoj uinkovitosti, brzini i nioj cijeni kotanja za sve zainteresirane strane, pri emu bi opskrba svim energentima na taj nain bila sigurnija. Time bi poluili i znatan ugled po pitanju ekologije i zatite od buke te uz manje optereenje poreznih obveznika podigli standard ivljenja na primjereniju razinu. Dobro osmiljenim programom i trajnim opredjeljenjem za takav pristup rjeavanja energetsko komunalnih poslova mogli bismo postati uzorom i na meudravnoj razini, to moe rezultirati vrlo dohodovnim izvozom znanja i zadravanjem naih strunjaka u Domovini. 3.7. Odravanje 3.7.1. Simulacija kvara i intervencije Povezujui GIS sa razliitim specijalistikim programima mogue je simulirati stanja na mrei poput tokova energije (snage), padova napona, struja kvarova i dr. Takoer je mogue odrediti najkrae pristupne putove za otklanjanje kvarova ovisno o raspoloivosti i razmjetaju interventnih ekipa na terenu, te predvidjeti vrijeme trajanja i trokove otklanjanja nastalog kvara. 3.7.2. Primjer modela za simulaciju Model simulacije koji slijedi je fiktivni i prilagoen je ovom izlaganju. Smisao ovog modela simulacije je prikazati interaktivne mogunosti meusobno povezanih specijalistikih programa, elektroenergetske i komunikacijske opreme sa GIS-om u odravanju elektroenergetskih objekata. U opisu se nastojalo izbjei suvine programsko tehnike detalje i dati predodbu o mogunostima tako ustrojenih sustava. Za potrebe ovog razmatranja pretpostaviti emo da je u pitanju opskrba velikom koliinom elektrine energije, izuzetno zahtjevnog potroaa u meunarodnim vlasnitvu npr. proizvodno remontna baza NATO-a smjetena na podruju opine Y1. Poduzee HEP d.d. Zagreb Distribucijsko podruje Elektra Karlovac Pogonski ured Y1 . ... Na podruju NATO baze X dogodio se kvar na dalekovodu koji napaja transformatorsku stanicu u istoimenoj bazi. Signalni radioureaj (napajan solarnim modulom) javlja podrunom dispeerskom centru Y1 da je transformatorska stanica X1 ostala bez napajanja i istovremeno daje signal za ukljuenje alarma (biljei se tono vrijeme i lokacija te izdaje nalog deurnoj interventnoj ekipi snimaju se svi razgovori sve dok se ne otkloni kvar)

i svjetlosno vrlo osjetljive kamere za daljinski video nadzor (kamera je smjetena na betonskom stupu na najvioj koti koja omoguava pregled gotovo kompletne trase predmetnog dalekovoda, napajana je solarnim modulom i ima mogunost daljinskog upravljanja smjerom kretanja i alje video slike ak i u uvjetima bez vanjskog svjetla, tj. nou). Deurni dispeer u Y1 upravlja kamerom traei mogui uzrok kvara. Usmjerena zatita u transformatorskoj stanici 35/10 kV YT1 proslijedila je signal deurnom dispeeru (istovremeno po nastanku kvara ) da je dolo do zemljospoja na dalekovodu koji napaja podruje NATO baze X. Programski paket kao kombinacija SCADA i GIS sustava izraunao je tonu udaljenost mjesta kvara od TS 35/10 kV YT1, te je na ekranu prikazao njen fiziki poloaj na zemljovidu tog podruja. Koristei se tim podatkom, automatski se pozicionirala i ranije spomenuta kamera video nadzora, te interpolirala sliku sa mjesta dogaaja uz prikaz istoga na zemljovidu. Uoeno je da je zemljospoj izazvalo stablo koje se kronjom prislonilo uz R fazu predmetnog dalekovoda. Kako je odmah po nastanku kvara proradio i uinski rastavlja, te tako odvojio vod od napona trebalo je samo izdati radni nalog deurnoj interventnoj ekipi za otklanjanje kvara. Uz opremu za osnovna pravila rada na siguran nain trebalo je dodati i opremu za ruenje i izmicanje stabla (to se ne bi znalo da nije instalirana kamera, ve bi se utvrdilo nakon 70 minuta po dolasku na mjesto kvara to znai bitno produljenje neisporuivanja elektrine energije i smanjenu dobit poduzea, uz plaanje tzv. penala za neisporuenu a ugovorenu energiju). Dodatni problem je predstavljala kia koja je ionako nepristupaan teren jo vie oteala. Kamerom se stekao uvid u prohodnost pristupnih putova do mjesta kvara, te se odabrao neto dui put da bi se izbjegao dugotrajan posao oko proiavanja glavnog pristupnog puta kojega je (kako pokazuje kamera) voda s brijega potpuno zatvorila nanosima zemlje i polomljenih grana. Uvidom u sve informacije koje je GIS prikupio (ukljuivo i video zapis sa mjesta dogaaja) organiziran je optimalan tim strunih montera koji su kvar otklonili uz minimalne trokove i u najkraem izvedivom roku. O cijelom kvaru i proceduri otklanjanja postoji video, tonski i pisani zapis. Svi ti podaci ulaze u bazu podataka kao baza znanja za budue takve intervencije, pomaui tako to nude mogua rjeenja za novonastale krizne situacije na osnovu ranijih iskustava u slinim situacijama. Dok je ova ekipa otklanjala kvar u NATO bazi X dogodio se i kvar u samom naselju Y1, kojega je neto manje iskusna ekipa montera uspjeno otklonila zahvaljujui radio navoenju iskusnog deurnog dispeera koji ih je daljinski pratio kamerom za video nadzor postrojenja. Generiranje prateih izvjea - financijskih, tehnikih, sigurnosnih, izvjea ugovornom kupcu o zastoju u isporuci elektrine energije (u ovom primjeru je to NATO baza X) kao i drugih izvjea i dokumenata (npr. zapisnik i izvjee o nastaloj teti - osiguravajuem drutvu za naknadu tete i sl.), vezanih uz svaki kvar zasebno. .. 4. ZAKLJUAK Sustavnim radom na dopunjavanju i auriranju podataka u dobro osmiljenoj bazi tehnikih podataka, uporabom kvalitetnih programa za praenje kompletnog odravanja elektrodistribucijske mree svakog distribucijskog podruja, mogue je podii razinu raspoloivosti mree, te tako ostvariti poveanu dobit od prodaje elektrine energije uz osjetno smanjene trokove odravanja. Najbolji uinci postigli bi se kombinacijom GIS-a uz potpuno daljinsko upravljanje kroz neki od SCADA sustava. Temeljni preduvjet za to su kolovani i dobro motivirani struni ljudi, koji su u stanju ovladati potrebnim znanjima i stei traene sposobnosti, te kvalitetna i pouzdana oprema koja bi im to omoguila. Efikasnost tog pristupa oituje se u njegovoj uinkovitosti, brzini i nioj cijeni kotanja, pri emu bi opskrba elektrinom energijom bila sigurnija a ostvarena ekonomska dobit vea.

5. LITERATURA [1] Pravilnik o odravanju elektrodistribucijskih objekata i postrojenja, HEP d.d. Zagreb [2] Seminari i literatura za ArcView 8.1 firme ESRI, GISDATA d.o.o. Zagreb [3] Internet, HEP Intranet, HEP VJESNIK [4] Interni pravilnici i granske norme, HEP d.d. Zagreb [5] Z. Hebel, M. Baranovi, S. Zakoek: Mobilna baza podataka o odravanju dalekovoda, asopis ODRAVANJE I EKSPLOATACIJA, travanj 2001., HDO Zagreb, HR [6] UNESCO IIP GIS Project Training module on the applications of GIS for online Governance and accessing public domain information, UNESCO 15.srpanj 1999. [7] B. Krstulja, R. Zbanik, M. Volari: Stupno mjesto kao element u tehnikom informacijskom Sustavu, HK-CIGRE, Cavtat 17.-21. listopad 1999. [8] M. Milunovi: Stanje GIS projekta u DP Elektra Zagreb, HK-CIGRE, Cavtat 17.-21. listopad 1999. [9] Pravilnik o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova, NN 106, Zagreb, 07. listopada 1998. [10] M. Glagoli, V. Kavur, M. Akmai, M. Milunovi, K. Silvari: Prostorno informacijski sustav kao ciljni informatiki sustav distributivnog elektroenergetskog podruja, HK-CIGRE, Cavtat 04.-08. studeni 2001.

Autor: Darko Renduli, ing.el. HEP d.d. Zagreb D.P. Elektra Karlovac Vladka Maeka 44 HR-47000 Karlovac GSM: +385(0)98 80 62 95 darko.rendulic@inet.hr www.inet.hr/~darendul