You are on page 1of 52

Sveuilite u Zagrebu

Fakultet strojarstva i brodogradnje

















ZAVRNI RAD












Voditelj rada:

Prof. dr. sc. B. Matijaevi Emil Bari



Zagreb, 2010
2

Zadatak







































3

Izjava


Izjavljujem pod punom moralnom odgovornou da sam zavrni rad izradio samostalno,
iskljuivo znanjem steenim na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveuilita u
Zagrebu, uz pomo mentora prof. dr. sc. Branimira Matijaevia, kojem se iskreno
zahvaljujem, te uz pomo literature navedene u popisu.































4

Saetak


U sklopu zavrnog rada iznesene su razliite izvedbe ventilatora koje se danas mogu
pronai u primjeni. Naravno, podskupina na koju je stavljen naglasak jesu aksijalni
ventilatori za koje su pokazane slike strujanja i osnovni pristupi proraunu strujanja za
sluaj mirujue i pomine reetke. Zatim su teoretski razmotrene specifine izvedbe
aksijalnih ventilatora sa pripadajuim aerodinamskim karakteristikama, odnosno
trokutima brzina i trokutima sila. Teoretski su objanjena dva naelno najvanija utjecajna
faktora koji definiraju strujanje unutar aksijalnih ventilatora, to su Reynoldsov broj i
granini sloj. Definiran je referentni sustav jednadbi na kojima se temelji sam algoritam
prorauna te je proveden proraun lopatice ventilora za zadane parametre u dogovoru s
mentorom.
























5

Sadraj

1. Uvod 8
1.1 Ventilatori 8
1.1.1 Aksijalni ventilatori 8
1.1.2 Centrifugalni ventilatori 9
1.1.3 Tangencijalni ventilatori 10
1.1.4 Propelerni ventilatori 11

2. Slobodni vrtlog 12

3. Aksijalni ventilator 14
3.1 Osnove strujanja kroz reetku 15
3.1.1 Mirujua reetka 15
3.1.2 Pomina (gibajua) rotorska reetka 18
3.2 Reaktivnost 21
3.3 Osnovne izvedbe aksijalnih ventilatora 22

4. Osnove teorije aeroprofila 28

5. Utjecaj Reynoldsovog broja 30

6. Teorijsko razmatranje profiliranja 31
6.1 Profili sa skeletnicom oblika krunog luka 31

7. Utjecaj graninog sloja 35

8. Algoritam prorauna 36
8.1 Proraun bez trenja 36
8.1.1 Ope primjenjivi izrazi 39
8.2 Proraun uz uraunato trenje 41
8.3 Numeriki proraun 47
8.3.1 Tablini prikaz rezultata 50

9. Zakljuak 51


Popis literature 52













6

Popis oznaka

, kg/m3 gustoa radnog medija
c, m/s apsolutna brzina radnog medija
c
m
, m/s aksijalna brzina radnog medija
c
u
, m/s komponenta apsolutne brzine u radijalnom smjeru
c
i
, m/s srednja vrijednost apsolutne brzine radnog medija
u, m/s obodna brzina lopatica
p, Pa prirast tlaka
g, m/s
2
gravitacijska konstanta
q, kg/s maseni protok
H, m tlak izraen preko visine dobave
w, m/s relativna brzina radnog medija
w
i
, m/s srednja vrijednost relativne brzine radnog medija
R, - reaktivnost
A, N sila uzgona
W, N sila otpora
c
a
, - koeficijent uzgona
c
w
, - koeficijent otpora
R, N rezultantna sila
l, m duljina aeroprofila
t, m razmak izmeu lopatica unutar reetke
, - stupanj iskoristivosti
n, 1/s brzina vrtnje
, rad/s kutna brzina
S, N komponenta sile uzgona
T, N komponenta sile uzgona
,

kut skliza

i

napadni

kut rel. brzine

1

kut apsolutne brzine na ulazu

2


kut apsolutne brzine na izlazu

1


kut relativne brzine na ulazu

2

kut relativne brzine na izlazu











7

Popis slika

Slika 1.1 Rotor aksijalnog ventilatora.................................................................................9
Slika 1.2 Centrifugalni ventilator.........................................................................................9
Slika 1.3 Smjer strujanja unutar centrifugalnog ventilatora...............................................10
Slika 1.4 Tangencijalni ventilator.......................................................................................10
Slika 1.5 Propelerni ventilator............................................................................................11
Slika 2.1 Cirkulacija po konturi elementa fluida................................................................12
Slika 3.1 Shematski prikaz aksijalnog ventilatora u strujnom kanalu................................14
Slika 3.2 Strujanje kroz mirujuu reetku (slika strujnica).................................................15
Slika 3.3 Prikaz brzina i sila za mirujuu reetku...............................................................16
Slika 3.4 Prikaz brzina i sila za pominu reetku...............................................................19
Slika 3.5 Izvedba sa ulaznim statorskim lopaticama..........................................................23
Slika 3.6 Izvedba sa izlaznim statorskim lopaticama.........................................................24
Slika 3.7 Izvedba s ulaznim i izlaznim statorskim lopaticama...........................................25
Slika 3.8 Izvedba sa potpuno simetrinim ulaznim i izlaznim tokom................................26
Slika 3.9 Izvedba sa ulaznim i izlaznim statorskim lopaticama pod kutem.......................27
Slika 4.1 Sile koje djeluju na aeroprofil.............................................................................28
Slika 4.2 Polarni dijagram aeroprofila................................................................................29
Slika 6.1 Skeletnica oblika krunog luka s odgovarajuim dimenzijama..........................31
Slika 6.2 Dijagram aerodinamskih karakteristika profila sa skeletnicom oblika krunog
luka.....................................................................................................................................32
Slika 6.3 Profil sa skeletnicom oblika krunog luka..........................................................33
Slika 8.1 Slika reetke sa silama koje djeluju na aeroprofile- bez trenja...........................36
Slika 8.2 Reaktivnost i koeficijent tlaka za razliite vrijednosti iskoristivosti...................40
Slika 8.3 Usporenje u rotoru kao funkcija c
u
/u i volmnog koeficijenta...........................40
Slika 8.4 Slika reetke sa silama koje djeluju na aeroprofile- uz trenje.............................42





8

1. Uvod

1.1 Ventilatori

Mehaniki gledano ventilatori mogu biti bilo kakvi ureaji koji imaju lopaticu ili vie njih
koje se kruno gibaju i koriste se za proizvodnju zrane struje. Rade na principu da se
energija dovedena na lopatice rotora predaje radnom mediju (plinu) kako bi unutar njega
stvorila prirast tlaka i poveala njegov protok. Ventilatori stoga omoguavaju konstantni
dovod radnog medija (plina) neovisno o stanju okolne atmosfere.
Klasifikacija ventilatora najee se vri prema smjeru toka radnog medija kroz sam
ureaj:
1.) Aksijalni ventilatori
2.) Centrifugalni ventilatori
3.) Tangencijalni ventilatori
4.) Propelerni ventilatori

1.1.1 Aksijalni ventilatori

Kao i kod svih vrsta ventilatora, samo ime potjee od smjera glavnog strujanja kroz rotor.
Taj je smjer kod aksijalnih ventilatora du osi rotacije, dok su same lopatice postavljene
radijalno.
Osnovni dijelovi koji osiguravaju optimalnu funkciju ovakvog tipa ventilatora su:

a) Ulazni kanal iji je presjek reduciran kako bi tvorio mlaznicu te izlazni kanal
poveanog presjeka koji djeluje kao difuzor. Kako bi se postigli optimalni uvijeti rada te
dobar stupanj iskoristivosti nuno je da dimenzije rotora budu manje od onih poprenog
presjeka ulaznog i izlaznog kanala.
b) Rotor koji se sastoji od glavine i lopatica (oblikovanih aeroprofila). Naelno broj
lopatica moe varirati u irokom rasponu od 2 do 50 lopatica, meutim najee se koristi
od 4 do 8 lopatica.
c) usmjeravajue lopatice na ulazu i izlazu

9


Slika 1.1 Rotor aksijalnog ventilatora


1.1.2 Centrifugalni ventilatori

Kod cenrifugalnih ventilatora tok radnog medija na ulazu u ventilator je paralelan s osi
rotacije rotora tj. moemo rei kako radni medij ulazi aksijalno dok je izlaz radnog medija
iz ventilatora radijalan odnosno centrifugalan. Osnovna konstrukcija sastoji se od glavine
na koju su lopatice postavljene aksijalno, to upravo omoguava aksijalni ulaz i radijalni
izlaz radnog medija.



Slika 1.2 Centrifugalni ventilator
10





Slika 1.3 Smjer strujanja unutar centrifugalnog ventilatora



1.1.3 Tangencijalni ventilatori

Ureaji specifine izvedbe gdje su i ulazni i izlazni tok usmjereni radijalno. Po osnovnim
elementima konstrukcije slian je prethodnim skupinama. Lopatice rotora postavljene su
na glavinu i usmjerene aksijalno. Bitna razlika u odnosu na centrifugalne jest ulazni kanal
koji omoguuje radijalni ulaz radnog medija.



Slika 1.4 Tangencijalni ventilator
11

1.1.4 Propelerni ventilatori

Propelerni su ventilatori naelno jednostavnije konstrukcije od tri prethodno pokazane
skupine. Prema tome za oekivati je da e njihova praktina primjena biti na onim
mjestima gdje su manji zahtjevi na koliinu dobave odnosno prirast tlaka radnog medija.
Koriste se za priraste tlakova do 125 Pa. Konstrukcijski se sastoje od glavine i lopatica (u
obliku propelera) te ne zahtijevaju mlaznice, difuzore ili usmjeravajue lopatice.




Slika 1.5 Propelerni ventilator









12

2. Slobodni vrtlog

Algoritam prorauna koji e biti prikazan u sklopu rada bit e temeljen na principu
slobodnog vrtloga koji nam omoguuje primjenu odreenih pretpostavki koje
pojednostavljuju sam proraun.
Princip se temelji na razmatranju ponaanja neviskoznog fluida.


Slika 2.1 Cirkulacija po konturi elementa fluida

Definirat emo element fluida u rotaciji gdje emo pratiti infinitezimalne pomake po kutu
i po radijusu. Prvo je potrebno definirati cirkulaciju kao:

c ds =

[1]

tj. kao integral brzine po nekoj zatvorenoj konturi. Nakon toga potrebno je definirati
vrtlonost koja je u osnovi limes cirkulacije podijeljene s povrinom koja za ovaj sluaj
tei k nuli odnosno prema infinitezimalno maloj povrini dA.

d
dA


= [2]

Za element oznaen na slici izraz za d glasi:
13

( ) ( )
dc c
d c dc r dr d c rd rd dr
dr r



| |
= + + = +
|
\
[3]

Pri emu onda vrtlonost prelazi u:

( )
1 d d
rc
dA r dr


= = [4]

Ukoliko je vrtlonost, odnosno lijeva strana jednadbe jednaka nuli imamo da je:

( )
0
d rc
dr

= [5]

to je potrebno uzeti u obzir kako bi se izraunala komponenta cm koja nam je vanija u
kasnijim prikazima:

( ) 0
m
m
dc c d
c rc
dr r dr

+ = [6]

Gdje prema prethodnoj jednadbi lan koji sadrava ( )
d
rc
dr

prelazi u nulu ime nam
ostaje izraz:

0
m
m
dc
c
dr
= [7]

Odnosno:

0
m
dc
dr
= [8]
.
m
c konst = [9]

14

3. Aksijalni ventilator

Kao to je ranije navedeno aksijalni je ventilator tip ventilatora kod kojeg je glavno
strujanje kroz rotor smjeteno paralelno s osi rotacije lopatica.
Budui da je strujanje u ovakvom tipu ventilatora simetrino s obzirom na os rotacije
njegovih lopatica, strujanje e unutar odreenog promatranog presjeka strujnog kanala biti
uniformno. To je svojstvo mogue iskoristiti kako bi dobili prikaz strujanja u ravnini. U
takvom e strujanju usmjeravajue lopatice, kao i lopatice rotora prei u niz lopatica
beskonane duljine (reetku).




Slika 3.1 Shematski prikaz aksijalnog ventilatora u strujnom kanalu


Prema tome slika stujanja u ravnini razlikovat e se ovisno o presjeku koji promatramo.
Ako promatramo presjek definiran na slici (AB) definiran uz samu glavinu, to znai da je
visina lopatice u tom presjeku razmjerno mala u odnosu na duljinu itave lopatice kad bi
ju promatrali uz rub strujnog kanala, samim time osim duljine lopatice na razliitim
visinama i popreni presjek lopatice mora varirati (prema duljini, debljini aerorofila, kutu
postave). Popreni presjek lopatice u tom sluaju prvenstveno varira kako bi se zadovoljili
uvijeti smanjenja naprezanja, vie nego sami aerodinamski zahtjevi. Mogunost pojave
velikih iznosa naprezanja u presjecima daleko od glavine, odnosno u blizini samog ruba
15

strujnog kanala, posljedica je variranja iznosa brzine ovisno o radijusu same lopatice
(porast promjera lopatice praen je i poveanjem iznosa obodne brzine a samim time i
poveanjem naprezanja loatice ventilatora). Stoga za pravilno profiliranje lopatica i
proraun ovog tipa ventilatora najvanije je poznavati svojstva strujanja kroz reetku.



3.1 Osnove strujanja kroz reetku

3.1.1 Mirujua reetka



Slika 3.2 Strujanje kroz mirujuu reetku (slika strujnica)

Zrak u promatranu mirujuu reetku nastrujava pod kutem
1
dok istrujava pod kutem
2
.
Kuteve
1
i
2
promatramo ispred odnosno iza reetke kako bi izbjegli bilo kakav izravan
16

utjecaj lopatica. Budui da se zahtjeva konani razmak izmeu lopatica reetke
promatrani e kutevi rasti to smo blie samoj reeci. Tok koji nastrujava tangencijalno na
promatranu reetku u nju e ulaziti pod kutem
1
' , koji je manji od kuta
1
, dok e iz nje
izlaziti pod kutem
2
' koji je vei od
2
. Zakret toka koji prolazi izmeu dvije lopatice bit
e zanemarivno mali budui da je lateralni pomak zanemarivo mali jer ne postoji
komponenta obodne brzine. Jasno je takoer da kako bi se samo strujanje moglo
realizirati odnosi kuteva moraju biti kako je ranije navedeno tj.
1
'<
1
i
2
'>
2
.
Sam prikaz preko kuteva dovoljan je za dobivanje okvirne slike ponaanja toka radnog
medija pri prolazu kroz reetku ventilatora. Kako bi se problem u potpunosti definirao
potrebno je uz znaajke same geometrije uvesti i prikaz brzina tj. prikazati trokut brzina
sa sluaj mirujue reetke, te dodatno prikazati koje sile za ovaj sluaj strujanja djeluju na
lopatice promatrane reetke.
90
o
F
x
F
y
F
c
m
c
2
c
1
c
i
i
c
2u
c
iu
c
1u


Slika 3.3 Prikaz brzina i sila za mirujuu reetku

17

Polazna jednadba je jednadba koju ovdje koristimo jest jednadba kontinuiteta iz koje
slijedi jednakost brzina u smjeru strujanja:

1 2 m m m
c c c = = [10]

Tj. kada komponentu u smjeru strujanja prikaemo preko brzina c
1
i c
2
te kuteva
1
i
2
:

1 1 2 2
sin sin c c = [11]

Gubici trenja pri prolasku kroz reetku su zanemarivi pa izraz za prirast tlaka kod
mirujue reetke izravno slijedi iz Bernoullijeve jednadbe:

( )
2 2
1 2
2
stat
p c c
g

[12]

Posljedica prirasta tlaka bit e pojava sile u smjeru okomitom na os reetke.

( ) ( )
2 2 2 2
1 2 1 2
2 2
y stat u u
F p t b c c t b c c t b
g g

= = =

[13]

Takoer javlja se i sila u smjeru osi reetke. Pri emu je maseni protok definiran kao:

m
q t b c
g

= [14]
( ) ( )
2 1 2 1 x u u m u u
F q c c t b c c c
g

= = [15]

U jednadbi [6] F'
x
oznaava silu kojom reetka djeluje na zadani medij, dok je
proraunski takoer vana sila kojom radni medij djeluje na reetku, pa prema tree
Newtonovom zakonu slijedi da je to upravo sila jednakog iznosa ali suprotnog smjera.
18

( )
1 2 x x m u u
F F t b c c c
g

= = [16]

Kombinacijom sila Fy i Fx prema izrazu
2 2
x y
F F F = + dobivamo konani izraz:

( )
1 2 u u i
F c c c t b
g

= [17]

3.1.2 Pomina (gibajua) rotorska reetka

U trenutku kada se reetka pone gibati u smjeru svoje osi komponenta sile F'
x
odgovorna
je za vrenje rada. U opem sluaju ako se reetka giba u smjeru suprotnom od sile F'
x
rad
se sa radnog medija predaje reeci (turbina) i analogno ako se reetka giba u smjeru sile
F'
x
rad se predaje radnom mediju (kompresor, pumpa).
Gledano proraunski nema razlike u odnosu na prethodno pokazane jednadbe s obzirom
na gibanje. Naime, ako je postignut zakret toka apsolutne brzine, uvijeti prema jednadbi
ouvanja momenta koliine gibanja neovisni su o nainu na koji je zakret postignut
(unutar pomine ili mirujue reetke).
Ako se reetka giba odreenom brzinom u, tada snaga predana volumenu plina unutar
lopatica reetke iznosi
x
F u

. Prema tome moemo rei da aksijalni ventilator dovedeni


rad pretvara u prirast tlaka.
U prikazu jednadbi koristimo teinski protok q g .

x
F u q g H

= [18]

( )
2 1 u u
q c c u q g H = [19]

( )
2 1
1
u u
H u c c
g
= [20]


19

U izrazu [20] prirast tlaka smo dobili izraen preko visine to je naelno korektan prikaz,
meutim za proraun ventilatora, primjereniji prikaz je preko p.

( )
2 1 u u
p u c c = [21]

Kako bi se prikazalo strujanje u sluaju pomine rotorske reetke potrebno je ponovno
prikazati trokut brzina i trokut sila uz odreene izmjene u odnosu na nepominu reetku.
Tako se sad itava reetka giba brzinom u. Brzine na ulazu i izlazu ostaju c
1
i c
2
dok se
relativne brzine w
1
i w
2
raunaju iz izraza vektorskog zbroja apsolutnih brzina i obodne
brzine.

1 1
c u w = +

[22]
2 2
c u w = +

[23]
c
m

Slika 3.4 Prikaz brzina i sila za pominu reetku
20



Ako reetku promatramo na nain da referentni koordinatni sustav veemo na nju
(koordinatni sustav se giba brzinom u) onda e brzine na ulazu i izlazu iz reetke biti
upravo jednake brzinama w
1
i w
2
. na taj je nain mogue definirati jednadbe jednako kao
i za mirujuu reetku uz uzimanje relativnih brzina u obzir. Bernoullijeva i impulsna
jednadba vrijede kao u prethodnom sluaju.

( )
2 2
1 2
2
stat
p w w
g

[24]
( ) ( )
2 2 2 2
1 2 1 2
2 2
y stat u u
F p t b w w t b w w t b
g g

= = =

[25]
( ) ( )
1 2 1 2 x u u m u u
F q w w t b c c c = = [26]
( )
2 2
1 2 x y u u i
F F F t b w w w = + = [27]

Smjer djelovanja rezultantne sile mogue je dobiti preko izraza:

1 2
( )
2
cot
u u
y
i
x m
w w
F
F c

+
= = [28]

Ako prikaemo totalni tlak kao zbroj statikog i dinamikog tlaka, njegovu promjenu
moemo prikazati kao:


2 2
2 2 1 1
2 2
tot
staticki dinamicki
p c p c
p
g g g g
| |
| | |
= + +
| |

\
|
\
[29]




21

3.2 Reaktivnost

Reaktivnost je kod aksijalnih ventilatora potrebno definirati u svrhu prikazivanja omjera
prirasta statikog tlaka u odnosu na totalni tlak. Naime pretvorba kinetike energije u
potencijalnu, koja je u sluaju ventilatora upravo prirast statikog tlaka, uvijek je
popraena velikim iznosima gubitaka koje naravno elimo smanjiti na to je manji
mogui iznos. Prema tome elimo postii to je vei mogui iznos reaktivnosti. Stoga bit
e potrebno definirati reaktivnost za svaku od narednih konstrukcijskih izvedbi kako bi se
moglo na relativno jednostavan nain govoriti o njihovoj kvaliteti sa stanovita energetske
pretvorbe.
Kako u realnim situacijama promatramo pominu reetku potrebno je postaviti
Bernoullijevu jednadbu pomou relativnih brzina.

( ) ( ) ( )
2
2 2 2 2 2
2 1 1 2
2 2
u m m
p p w w u c c c u

(
= = + + +

[30]
2
2 1
2
u
u iu u
c
p p u c w c
(
= + =
(

[31]

Prirast totalnog tlaka moemo napisati kao:

u
p u c = [32]

Odnosno kada stavimo u omjer statiki i totalni tlak dobivamo izraz za reaktivnost:

2 1
2
stat u iu
tot
p c w p p
R
p p u u

= = =1+ =

[33]

Pri emu izraz sa pozitivnim predznakom vrijedi za uzstrujno postavljene statorske
lopatice (na ulazu). Dok za nistrujno postavljene statorske lopatice (na izlazu) vrijedi
izraz:
22

2
u iu
c w
R
u u

=1 =

[34]

Budui da su naelno iznosi brzine c
u
vrlo mali rektivnost se kod aksijalnih ventilatora
kree oko jedinice to upuuje na visok iznos reaktivnosti za veinu izvedbi odnosno na
visok stupanj iskoristivosti aksijalnih ventilatora.




3.3 Osnovne izvedbe aksijalnih ventilatora

Kod strujanja u aksijalnim ventilatorima ulazni i izlazni tokovi mogu biti u aksijalnom
smjeru ili pak strujanja u obliku vrtloga. Za postizanje aksijalnog smjera strujanja na
ulazu odnosno izlazu upotrebljavaju se usmjeravajue lopatice. Realno gledano strujanje
bez vrtloga je jedino mogue kada ispred i iza rotora aksijalnog ventilatora imamo jo i
stujni kanal koji onemoguava (smanjuje) razvoj vrtloga.
U osnovi postoji pet glavnih izvedbi koje e biti pokazane u nastavku. Naelno svih pet
sluajeva neovisno o izvedbi zadovoljavaju jednadbu prirasta tlaka:
( )
1 2 u u u
p u c u c c = = .











23

ad 1) Izvedba sa ulaznim statorskim lopaticama

c
m

Slika 3.5 Izvedba sa ulaznim statorskim lopaticama

U ovoj se izvedbi lopatice statora nalaze ispred lopatica rotora. Osnovna im je funkcija da
generiraju rotaciju u toku, (dodaju radijalnu komponentu brzine) suprotnu rotaciji rotora.
Zbog suprotne rotacije rotora, u njemu se radijalna komponenta ponitava te je izlaz iz rotora
u aksijalnom smjeru, to je iz dijagrama vidljivo budui da je c
2
=c
m
odnosno izlazni kut

2
=90
o
. Prema tome komponenta c
2u
jednaka je nuli ime jednadba za prirast tlaka prelazi u
oblik:

1u
p u c = [35]

Reaktivnost:
1
2
> 1
2
u
stat iu u
tot
c
u
p w c
R
p u u u

+

= = = =1+

[36]

Ova izvedba omoguava ulazak struje u rotor aksijalnog ventilatora pri poveanoj brzini, to
je teoretski gledano povoljno svojstvo, meutim kao i kod svih turbostrojeva gubici u rotoru
rastu s kvadratom brzine zbog ega ova izvedba nije esta.
24

ad 2) Izvedba s izlaznim statorskim lopaticama
Zrak ulazi u rotor u aksijalnom smjeru (ne postoje ulazne usmjeravajue lopatice).

c
m

Slika 3.6 Izvedba sa izlaznim statorskim lopaticama


U ovoj izvedbi izlazne usmjeravajue lopatice vrtlog koji ostaje iza rotora aksijalnog
ventilatora prevode u strujanje u aksijalnom smjeru.
Izraz za prirast tlaka prelazi u:

2u
p u c = [37]

Reaktivnost:
1
2
< 1
2
u
stat iu u
tot
c
u
p w c
R
p u u u


= = = =1

[38]




25

ad 3) Izvedba s ulaznim i izlaznim statorskim lopaticama

c
m

Slika 3.7 Izvedba s ulaznim i izlaznim statorskim lopaticama

Budui da su ulazne i izlazne usmjeravajue lopatice postavljene na nain da su jednaki
profili zrcalno preslikani, to e u trokutu brzina rezultirati da su ulazni i izlazni trokuti brzina
takoer zrcalna slika jedan drugoga. Iz ega slijedi da su apsolutne brzine na ulazu i izlazu
jednake zbog ega e ova izvedba aksijalnog ventilatora generirati samo prirast statikog
tlaka.

1 2
2 2
u u
p u c u c = = [39]

Reaktivnost:
i
w u =
1
stat iu
tot
p w u
R
p u u

= = = =

[40]




26

ad 4) Izvedba sa potpuno simetrinim ulaznim i izlaznim tokom


Slika 3.8 Izvedba sa potpuno simetrinim ulaznim i izlaznim tokom

Ovakva izvedba daje jednake iznose apsolutnih i relativnih brzina. Ostvaruje se
postavljanjem statorskih lopatica pod odreeni kut to rezultira zakretom toka na ulazu u
rotor. U ovom sluaju iznosi brzina su manji nego u 3 prethodna sluaja to automatski
osigurava minimalne gubitke. Konstrukcijski gledano, izvedbe statorskih i rotorskih lopatica
u ovom sluaju su identine.
Iz toga slijedi da je reaktivnost:

0.5
stat iu
tot
p w
R
p u

= = =

[41]








27

ad 5) Izvedba sa ulaznim i izlaznim statorskim lopaticama pod kutem
Ova izvedba ima samo teoretski znaaj. Unutar nje moe se ostvariti konstantan tlak. Zbog
velikog zakreta toka (zbog ulaznih i izlaznih lopatica postavljenih pod kutem) iskoristivost
im je loa.


Slika 3.9 Izvedba sa ulaznim i izlaznim statorskim lopaticama pod kutem














28

4. Osnove teorije aeroprofila

Stvarnu promjenu smjera relativne brzine kod strujanja u odreenom tipu aksijalnog
ventilatora moemo smatrati vrlo malom. Prve tri mogue postave usmjeravajuih
(statorskih) lopatica navedene u prethodnom poglavlju predstavljaju izvedbe koje su najee
u primjeni, s njihovim odgovarajuim trokutima brzina. U tim je sluajevim mogue
upotrijebiti proraun otklona prema ovoj teoriji upravo zbog njegovog malog iznosa, pri
emu se eksperimentalni rezultati dobro poklapaju s proraunskim.


w
A
R
W


Slika 4.1 Sile koje djeluju na aeroprofil

Ako se aeroprofil (lopatica) postavi u struju zraka brzine w pod kutem na lopaticu e
djelovati formalno dvije glavne sile. Za sluaj da je profiliranje pravilno izvedeno,
dominantna e sila biti ona okomita na smjer brzine strujana w tj. sila uzgona (na slici 4.1
oznaena sa A). Druga sila koja se javlja bit e u smjeru strujanja te osjetno manjeg iznosa.
Ta sila za profil predstavlja silu otpora (na slici 4.1 oznaena sa W). Kako bi se omoguila
upotreba bezdimenzijskih karakteristika umjesto stvarnih iznosa sila koje bi ovisile o
provedenim mjerenjima i brzinama uvode se koeficijenti ca i cw, pri emu onda izrazi za
uzgon i otpor prelaze u:

a
A c q F = [42]
29

w
W c q F = [43]

Pri emu je F povrina aeroprofila u m
2
, a q tlak koji nastaje kao poslijedica brzine strujanja
u kg/m
2
. obino se koeficijent ca izraava kao funkcija koeficijenta c
w
, c
a
=f(c
w
) te se kut
nagiba navodi tono u tokama mjerenja. Prednost ove metode je to spajanjem toke
hvatita sila uzgona i otpora sa bilo kojom tokom (ovisno o kutu) moemo odmah dobiti
smjer i iznos rezultantne sile R.

2 2
R A W = + [44]
2 2
r a w
c c c = + [45]



Slika 4.2 Polarni dijagram aeroprofila

Ovakvi tipovi dijagrama naelno se daju za omjer duljine profila i duljine lopatice 1:5. Kako
i kod konane duljine lopatica zbog blizine kuita i zbog spoja s glavinom nemamo gubitke
prestrujavanja oko krajeva lopatice moemo razmatrati beskonano dugu lopaticu to znai
da imamo omjer 1: . Ta injenica zahtjeva odreene promjene pri raunanju korekcijskih
faktora za koeficijent otpora i ulazni kut.
30

5. Utjecaj Reynoldsovog broja

U ovom poglavlju bit e samo teoretski objanjen utjecaj Reynoldsovih brojeva na strujanje
u aksijalnim ventilatorima. Kod nastrujavanja na mirujui izolirani aeroprofil granini sloj
postaje laminaran za Reynoldsove brojeve manje od 80000 do 100000. Posljedica takvog
ponaanja strujanja je da ispod te granice koeficijent ca postepeno pada dok koeficijent cw
skokovito raste. Utjecaj Reynoldsovog broja nije dovoljno promatrati u okviru nastrujavanja
na samo jednu mirujuu lopaticu ve u okviru rotirajuih lopatica (reetke) gdje se onda
dobiva slika analogna onoj u stvarnoj primjeni ureaja. Eksperimentalno je pokazano da je
granina vrijednost Reynoldsovih brojeva od 20000 do 40000 za rotirajuu lopaticu. Ispod
tih vrijednosti, kao i za mirujuu lopaticu granini sloj je laminaran. Istovremeno, kao
posljedica rotacije na korijen poinju djelovati dvije sile; Coriolisova i centrifugalna. Te
dvije glavne sile takoer djeluju na granini sloj koji se ubrzava u smjeru strujanja, pa se
stoga u veem dijelu javlja pomini (akcelerirani granini sloj). Ta svojstva strujanja
omoguavaju da ne doe do pojave odcjepljenja toka kada je granini sloj laminaran. Prema
tome sluaj sa Reynoldsovim brojevima ispo 20000 do 40000 moemo smatrati povoljnim
jer reakcije koje se u tom sluaju javljaju spreavaju odvajanje graninog sloja i odvajanje
(odcjepljenje) strujanja. Stoga pri profiliranju lopatica potrebno je da oisguramo strujanje u
podruju podkritinih Reynoldsovih brojeva tj. u podruju laminarnog graninog sloja.










31

6. Teorijsko razmatranje profiliranja

Pod pojmom profiliranja moemo smatrati sve vane imbenike koji mogu utjecati na
kvalitetu strujanja kod aksijalnih ventilatora. Jedan od utjecajnih faktora jest kvaliteta obrade
povrine lopatice. Prema eksperimentalnim podacima B. Eckerta neobraeni elini profil u
usporedbi sa fino poliranim profilom pokazao je 10%-tni pad u pogledu iskoristivosti.
Problem koji se moe javiti kod profiliranja jest da popreni presjek prostora izmeu lopatica
bude rapidno smanjen (zbog dobivenih dimenzija lopatice) to bi za izravnu posljedicu imalo
poveanje brzine strujanja u meulopatinom prostoru, s ijim bi porastom rasli i gubici.
Pojavom velikih iznosa gubitaka praktiki anuliramo ono to smo postigli kvalitetnim
profiliranjem.

6.1 Profili sa skeletnicom obika krunog luka

Za najvei broj ventilatora ovaj izbor profila predstavlja ujedno i najpovoljnije rjeenje.
Osnovna geometrijska svojstva pri izboru profila moraju biti jasno definirana. Zbog toga u
upotrebi su dijagrami koji sadre sva bitnija geometrijska svojstva:
- radijus zakrivljenosti- R
- duljina lopatice- l
- ulazni kut-
- kut skliza-
- visina luka- f (udaljenost izmeu horizontalne osi kroz krajeve i tangente u najvioj toki)

Slika 6.1 Skeletnica oblika krunog luka s odgovarajuim dimenzijama
32




Slika 6.2 Dijagram aerodinamskih karakteristika profila sa skeletnicom oblika krunog luka
[2]



Konstrukcija proizvoljnog profila se vri najee prema obliku skeletnice, a kao to je
prethodno navedeno najpovoljniji oblik skeletnice za primjenu u proraunu aksijalnih
ventilatora je kruni luk. Osnovni kriteriji za izvedbu proizvoljnih profila su:



33

1.) Najvea debljina profila d mora biti manja od 0.184 l, te se mora nalaziti (prostorno
pozicionirana) izmeu 0.3 i 0.5 l
2.) Zakrivljenje ulaznog brida profila ne smije prei 0.03 l (proporcionalno s debljinom
profila)


Slika 6.3 Profil sa skeletnicom oblika krunog luka



Naravno, u prethodno promatranom sluaju razmotrili smo pristup profiliranju samo jedne
lopatice kako bi jasno definirali njenu geometriju. Meutim postoji razlika u strujanju oko
jedne lopatice i strujanju kroz reetku. Kod strujanja oko jedne lopatice relativni otkolon
strujanja e dovoljno daleko od lopatice biti jednak nuli dok e kod strujanja kroz reetku
relativni otklon na istoj udaljenosti biti male, ali jo uvijek konane vrijednosti. Zbog toga je
u svrhu simplifikacije prorauna kompletne reetke potrebno razmotriti mogunosti da se
otkloni relativnih brzna (prikazani u trokutima brzina u dijelu 3.3) pri kojima relativna brzina
na ulazu w
1
ulazi pod kutem
1
na izlazu zakree i izlazi kao brzina w
2
pod kutem
2
bude
prikazana pomou jedne lopatice postavljene bod kutem
i
. Naravno i rezultantna sila radnog
medija zadrala bi svoj smjer u ovom sluaju okomit na lopaticu postavljenu pod kutem
i
.
Primarni uvijet da bi se teorija uope mogla razmatrati jest da su iznosi c
a
kao dominantne
34

veliine za jednu lopaticu istog reda veliine kao i za reetku. Takav pristup, iako
zadovoljimo uvijet za c
a
uvodi neizbjena odstupanja zbog nekoliko razloga:

1.) Nastrujavanje na reetku najee je pod odreenim kutem dok je nastrujavanje na jednu
lopaticu u principu pravocrtno.
2.) Konana debljina profila ograniava popreni presjek strujnih kanala izmeu njih to
neizbjeno lokalno poveava brzinu toka fluida, dok se promjena brzine ok jedne lopatice
zanemaruje.
3.) Tok svodimo na srednje vrijednosti
4.) Utjecaj graninog sloja kod reetke efektivno smanjuje povrinu poprenog presjeka
izmeu lopatica to uz utjecaj konane debljine lopatica dodatno ubrzava fluid.

Prema tome promatranje reetke kao jedne lopatice bit e dostatno samo za prvu
aproksimaciju u proraunu aksijalnog ventilatora uz poznati c
a
i

.















35

7. Utjecaj graninog sloja

Prije samog proraunskog pristupa potrebno je objasniti ponaanje graninog sloja unutar
rotorske reetke. Prethodno je objanjen utjecaj samog graninog sloja koji svojom pojavom
smanjuje prostor izmeu lopatica ime lokalno ubrzava fluid i uzrokuje poveane gubitke.
Utjecaj tj. ponaanje samog graninog sloja bit e opisano na temelju nekoliko vanih
istraivanja u tom podruju kako bi se ponaanje opisalo na nain koji moe biti od
praktinog znaaja. Primarno, moemo smatrati kako sam granini sloj uglavnom vrsto
prijanja uz povrinu lopatica unutar reetke iz ega moemo odmah zakljuiti da i glavne sile
koje djeluju na lopaticu djeluju i na sam granini sloj. Prema tome uz komponente uslijed
glavnog toka zbog djelovanja sila javlja se i dodatni pomak u radijalnom smjeru. Bilo je
nekoliko vanih istraivanja koja su potvrdila tu pojavu:
1.) Ruden- Sitne estice bile su nasumce ubacivane u struju radnog medija. Kada su se
skupile po povrini lopatice uzrokovale su poremeaje u strujanju iz razloga to vie nije bilo
mogue dobro prijanjanje graninog sloja uz povrinu lopatice.
2.) Himmelbank- Prva mjerenja na ventilatoru koji je bio u pogonu. Rezultati su pokazali
kako na podruju aeroprofila u neposrednoj blizini glavine koeficijent uzgona c
a
prelazio je
vrijednost 3. to pokazuje trostruki prirast u odnosu na isti profil u pravocrtnom strujanju.
Negativna je strana bila pratee poveanje sile trenja.
Takoer pokazano je ponaanje strujanja u pogledu pojave odcjepljivanja graninog sloja.
Odcjepljivanje graninog sloja zapoinje u blizini glavine. Zbog praznog (mrtvog) prostora
koji nastaje uslijed odvajanja, popreni se presjek izmeu lopatica dodatno smanjuje, to
uzrokuje nove zakret roka na nain da ulazni kut u predtlanoj strani postaje manji dok na
podtlanoj strani taj se kut poveava i odvajanje propagira tim smjerom.
Ove pojave upuuju da je potrebno obratiti posebnu panju ele li se rezultati dobiveni
ispitivanjima u pravocrtnoj struji primjenjivati na aksijalne ventilatore.





36

8. Algoritam prorauna

8.1 Proraun bez trenja


Slika 8.1 Slika reetke sa silama koje djeluju na aeroprofile- bez trenja

Za razmatranje uzimamo reetku s lopaticama profilima duljine l i njihovog meusobnog
razmaka t, gdje nastrujava tok brzinom w
i
pod kutem
i
. Kako je otpor zanemariv prvi izraz
koji moramo primijeniti jest onaj za silu uzgona.

2
2
a i
A c w l b
g

[46]

Naravno silu uzgona moemo rastaviti na dvije komponente

sin
i
T A = [47]
cos
i
S A = [48]

Takoer komponentu T moemo raspisati kao produkt masenog protoka radnog medija i
promjene brzine c
u
.
37


u
T q c = [49]

Maseni protok moemo definirati kao:

m
q t b c
g

= [50]

Iz ega nakon uvrtavanja u izraz za T slijedi:

2
sin sin
2
i a i i m u
T A c w l b t b c c
g g

= = =

[51]
Ako uvedemo supstituciju
sin
m
i
i
c
w

= dobivamo izraz:

2
u a i
l
c c w
t

= [52]

Uvrtavanjem u openiti izraz za prirast tlaka:

u
p u c = [53]

Dobivamo:

2
a i
l
p c w u
t

= [54]
2
a
i
c l p
t u w

=

[55]



38

Uzmemo li izraz za obodnu brzinu:

2
d
u r = = [56]

Te izraz za korak izmeu lopatica:

d
t
z

= [57]

Kombiniranjem dvaju prethodnih izraza sa izrazom za prirast tlaka dobivamo konaan izraz
za proraun aksijalnog ventilatora bez prisustva trenja.

4
a
i
p
c l
w z



=

[58]
Jednadbu je mogue modificirati uz uvoenje koeficijenta tlaka kako bi se dobio izraz
koji sadri brzinu c
u
, koja se pak rauna za svaku pojedinu izvedbu aksijalnog ventilatora
prikazanu u poglavlju 3.3.
Izraz za koeficijent tlaka glasi:

2
u
c
u


= [59]

Dobivamo konani izraz oblika:

2 2 sin
a u u i
i m
c l c c
t w c

= = [60]

Konani izraz mogue je jo samo modificirati za proraun preko kuteva (budui da su
kutevi
i
,
1
i
2
takoer referentne vrijednosti pri profiliranju lopatica).
Zamijenimo li c
u
:
39


1 1 2
cos cos
u
c w w = [61]

Dobivamo:

( )
2 1
1 2
1 2
sin( )
sin cot cot sin
sin sin
a
i i
c l
t




= 2 = 2

[62]


8.1.1 Ope primjenjivi izrazi

Iz trokuta brzina mogue je izvesti nekoliko opeprimjenjivih izraza (za najei sluaj s
izlaznim statorskim lopaticama).
1.) Volmni koeficijent `
m
c
u
=
2.) Koeficijent tlaka 2
u
c
u


=
Koeficijent tlaka formalno proizlazi iz izraza za prirast totalnog tlaka:

2
2
2
u
tot u
c
p u c u
u



= = = [63]

3.) Reaktivnost
Iako je ve ranije izvedena izrazi za reaktivnost mogu se takoer prikazati kao funkcije
brzine c
u
odnosno omjera brzina c
u
/u, to je od praktine vanosti budui da ih je mogue
dati dijagramski u ovisnosti o razliitim stupnjevima iskoristivost, u zajednikom dijagramu
kao i koeficijent tlaka.

40



Slika 8.2 Reaktivnost i koeficijent tlaka za razliite vrijednosti iskoristivosti [2]

4.) Usporenje u rotoru dano kao omjer brzina w
2
/w
1
prikazuje se dijagramski sa glavnom
praktinom primjenom u pogledu da mogunost odnosno vjerojatnost pojave odcjepljenja
strujanja raste u direktnoj vezi sa smanjenjem relativne brzine w
2
/w
1
.



Slika 8.3 Usporenje u rotoru kao funkcija c
u
/u i volmnog koeficijenta [2]

41

8.2 Proraun uz uraunato trenje

Polazna jednadba za razmatranje sluaja s uraunatim trenjem je jednadba [58]. U tu se
jednadbu dodaje faktor koji moemo smatrati kao iskoristivost lopatica unutar reetke
prema tome slijedi izraz:

4
a
i
p
c l
w z



=

[64]

Takoer sada se openiti izraz za prirast tlaka
u
p u c = mora transformirati na nain da
u obzir uzimamo iskoristivost:

u
p
u c

= [65]
u
p
c
u

=

[66]

Pri emu nam sada izraz [66] daje egzaktan iznos brzine potreban da se generira traeni p.
Isto tako iznos gubitaka mogue je uvrstiti u jednadbu [60]:

2 2 sin 2
u u i
a
i i i m
t c t c t p u t
c l
u w w w c



= = = =

[67]

Gdje naravno rezultati jednadbe [67] variraju ovisno o izvedbi.
Kako bi se jasnije predoio izravan utjecaj trenja potrebno je prikazati reetku sa
pripadajuim vektorima brzina odnosno sila.

42

l

Slika 8.4 Slika reetke sa silama koje djeluju na aeroprofile- uz trenje


U usporedbi sa prikazom sila bez trenja, sada u obzir uzimamo dodatnu silu, usmjerenu na
pravcu brzine w
i
, koja za posljedicu ima disipaciju tj. smanjenje rada. Prema tome
najprimjereniji nain prikaza gubitaka na radu jest u ovom sluaju gubitak tlaka koji emo
oznaiti sa p'.

` `
i m
W w p V p c t b = = [68]
`
i
m
W w
p
c t b

=

[69]

Iznos W ustvari prikazuje iznos sile otpora koji slijedi iz jednadbe [43] prema teoriji
aeroprofila.

2
i
w w
w l b
W c q F c

= = [70]



43

Iz ega uvrtavanjem u jednadbu [69] dobivamo:

2
`
2
i i
w
m
w w l
p c
c t
= [71]

Jednadba [71] predstavlja iznos gubitaka na radu izraen manjim iznosom ostvarenog
prirasta tlaka. Praktino vaniji izraz od same numerike vrijednosti izraza jest omjer
ukupnog prirasta tlaka prema jednadbi [54] i gubitaka tlaka prema jednadbi [71].

2
2
2 2
2
2 `
`
2
i i
w
m w i w i i
m a m a
a i
w w l
c
c t c w c w w p
l c p c c u c u
c w u
u
t
u



| |
= = = =
|
| |
\


|
\
[72]

Ako za prvu aproksimaciju uzmemo da je w
i
=u dobivamo konni izraz:

` 1
`
w
m a
c p
c p c
u

= =
| |
|
\
[73]

Naravno, mogue je problem razmotriti na nain da izravno upotrijebimo izraz za rad
lopatice.

p V T u = [74]

Iz trokuta sila prema slici 8.4 dobivamo odnos sile T i rezultantne sile

( ) sin
i
T R = + [75]

Uz izraz
m
V c t b = dobivamo:

44

( ) sin
m i
p c t b R u = + [76]

Budui da rezultantnu silu nije mogue izravno raunski odrediti, prikazat emo ju pomou
izraza za silu uzgona koji slijedi iz teorije aeroprofila.

2
2
cos cos
a i
c l b w
A
R



= = [77]

Naknadno u jednadbu [76] uvrtavamo prethodno dobiveni izraz [77] i openiti izraz za
prirast tlaka.

( )
2
2
sin
cos
a i
u m i
c l b w
u c c t b u


= + [78]
( )
( )
cos sin
sin
sin
2
a u m u i
i i
i
c l u c c b c
t w
b u




= = 2
+
+
[79]
( )
2
2 sin
sin
a u i
m i
c l c
t c



=
+
[80]

Ako umjesto c
u
vratimo izraz za prirast tlaka koji nam je vaniji, dobivamo:

( )
2
2 cos
sin
a m
i i
c l c p
t w u



=
+
[81]

Iz ega ako pretpostavimo prema slici 8.4 da je kut priblino jednak nuli, to bi znailo da
je onda rezultantna sila jedina i jednaka sili uzgona, moemo dobiti izraz istovjetan onome
uz zanemarenje trenja.

2
2 2
sin
a m
i i i
c l p c p
t w u w u

= =

[81 a]
45

Takoer prema trokutu sila mogue je razmoriti vrijednost pojedinih sila. Jasno je da je
rezultantnu silu R uvijek mogue prikazati kao sumu dvaju odgovarajuih sila, to su
naravno za ovaj sluaj sila uzgona i sila otpora.

( ) sin
i
T R = +
[82]
( ) cos
i
S R = +

Pri emu je njihov omjer:

( )
1
tan
i
S
T
=
+
[83]

Uz zanemarene gubitke S i T postaju S
th
i T
th
pri emu je:


1
tan
th
th i
S
T
= [84]

Ako pak silu u smjeru tangente (T) smatramo konstantnom moemo izraziti omjer stvarne i
idealne vrijednosti potisne sile (S) koja je izravno zasluna za generiranje prirasta tlaka u
promatranom sluaju.

` 1
tan
i
S
T
= [85]

Kao to je reeno S komponenta sile zasluna je za generiranje prirast tlaka pa se
iskoristivost u pogledu prirasta tlak moe pratiti kao omjer njene stvarne i idealne
komponente (to je upravo prikaz prema teoriji slobodnog vrtloga budui da je iznos
vrtlonosti zanemaren).



46

( )
tan 1 tan
` tan
1
tan
i i
stat
i
i
S
S


= =
+
+
[86]

Naravno puno je vjerojatnije da e dostupni podaci sadravati vrijednosti tlaka ispred (p
1
) i
iza (p
2
) aksijalnog ventilatora pa je stoga izraz [86] potrebno modificirati na taj nain tj. kao
omjer stvarnog mjerljivog prirasta tlaka i maksimalno mogueg koji bi se ostvario
transformacijom kompletne kinetike energije u prirast tlaka.

( )
2 1
2 2
1 2
2
stat
p p
w w

=

[87]

Za verifikaciju sukladnosti prorauna sa stvarnim podacima moemo imati proraun kuta
skliza prema:

( )
2
tan 1
tan
i stat
stat i

[88]














47

8.3 Numeriki proraun

Ulazni podaci za numeriki proraun zadani su u dogovoru s mentorom, te e biti navedeni u
nastavku. U okviru samog slijeda prorauna bit e koritene prethodno izvedene jednadbe
koje nee biti posebno obrojavane. Takoer proraun se provodi za proizvoljan broj presjeka
na kojima elimo definirati geometriju lopatice aksijalnog ventilatora kako bi postigli
najbolju iskoristivost u pogledu zadanih parametara.

Ulazni podaci:

3
2
1
3
23.8 m /s
895 Pa
695 Pa
1780 o/s
1242 mm
630 mm
1.229 kg/m
0.78
tot
stat
V
p
p
n
d
d

=
=
=
=
=
=
=
=


Prvi korak prorauna jest odreivanje aksijalne brzine c
m
kroz ventilator, ija se vrijednost
moe izraunati iz zadane vrijednosti protoka i same geometrije:

( )
2 2
2 1
4
m/s
m
V
c
d d

= = 26.45



Sve daljnje vrijdnosti direktno su zavisne o promatranom promjeru na kojem je raen
proraun, prema tome proraun e biti pokazan na d=1200 mm dok e vrijednosti za ostale
presjeke biti navedene u tablici.



48


Prema tome za promjer 1200 mm prvo izraunamo obodnu brzinu, uz poznatu brzinu vrtnje
u o/s:

2
1/s
60
n


= =186.401
m/s
2
d
u

= =111.84

Zatim je potrebno odrediti iznose kuteva toka i iznose brzina uz pretpostavku c
m
=konst.

m/s
tot
u
p
c
u

= = 8.35



Kutevi apsolutne brzine na ulazu i izlazu:

o
1
= 90
o o o
2
26.45
arctan arctan 107.52
8.35
m
u
c
c

| |
| |
=180 =180 =
| |
\
\


Iznosi apsolutne brzine na ulazu i izlazu:

1
26.45 m/s
m
c c = =
2 2 2 2
2
26.45 8.35 27.74 m/s
m u
c c c = + = + =

Kutevi relativnih brzina:

1
26.45
arctan arctan
111.84
m
c
u


| | | |
= = =13.31
| |
\ \

49

2
26.45
arctan arctan
111.84 8.35
m
u
c
u c


| |
| |
= = =14.34
| |

\
\

26.45
arctan arctan
8.35
111.84
2 2
m
i
u
c
c
u


| | | |
| |
= = =13.8
| |
| |

\ \


Iznosi relativnih brzina:

2 2 2 2
1
26.45 111.84 114.93 m/s
m
w c u = + = + =
( ) ( )
2 2
2 2
2
26.45 111.84 8.35 m/s
m u
w c u c = + = + =106.82
2 2
2 2
8.35
26.45 111.84 m/s
2 2
u
i m
c
w c u
| | | |
= + = + =110.87
| |
\ \


Optimalan broj lopatica bi prema literaturi bio izmeu 6 i 10. Prema tobe odabrani broj
lopatica je z=8.

Koeficijent sile uzgona takoer se rauna prema eksperimentalno dobivenom izrazu:

( ) ( )
1
2 1
0.3 0.3 1.2 0.63
0.62
1.242 0.63
a
d d
c
d d

= 0.9 = 0.9 =



Duljina profila iznosi:

4
11.43 cm
tot
i a
p
l
w z c



= =






50

8.3.1 Tablini prikaz rezultata


d [mm] u [m/s] cu [m/s] wi [m/s] ca[-]
1242.00 115.76 8.06 114.81 0.60
1200.00 111.84 8.35 110.87 0.62
1150.00 107.18 8.71 106.18 0.65
1075.00 100.19 9.31 99.13 0.68
1000.00 93.20 10.02 92.08 0.72
900.00 83.88 11.12 82.67 0.77
800.00 74.56 12.51 73.25 0.82
700.00 65.24 14.30 63.83 0.87
630.00 58.72 15.89 57.25 0.90

l [cm] ca*l [cm] i [o] i [o] [o]
11.41 6.85 13.32 3.06 16.38
11.43 7.09 13.80 3.24 17.04
11.48 7.40 14.43 3.51 17.94
11.63 7.93 15.48 3.77 19.25
11.88 8.54 16.69 4.13 20.82
12.39 9.51 18.66 4.58 23.24
13.14 10.73 21.17 3.73 24.90
14.23 12.32 24.48 3.29 27.77
15.26 13.73 27.52 2.48 30.00







51

9. Zakljuak

Postupak analitikog prorauna profila nuan je korak za odabir korektnog oblika aeroprofila
u svim vrstama turbostrojeva. U sklopu ovog zavrnog rada pokazan je pristup tome
postupku sa stanovita teorije slobodnog vrtloga, prema ijim je pretpostavkama i izveden
sustav jednadbi koji se kao takav moe koristiti za praktinu primjenu pri proraunu
konkretnog ventilatora, kao to je pokazano numerikim primjerom. Tako provedeni
proraun prethodi odabiru samih profila iz kataloga proizvoaa ili pak izradi lopatice prema
tono dobivenim dimenzijama aeroprofila na odreenim presjecima. Potvrdu da je
profiliranje korektno provedeno kasnije se moe dobiti ili izravnim ispitivanjem profila ili
numerikom simulacijom.




















52

Popis literature

1. Dixon S. L. : "Fluid mechanics, thermodynamics of turbomachinery", Pergamon Press
Inc., New York, 1975.

2. Eck B., : "Fans", Pergamon Press Inc., New York, 1973.