You are on page 1of 14

Rjeenja 2.

kolokvija iz kolegija Numerike metode u strojarstvu


1. Za tanku homogenu plou s konstantnim toplinskim izvorom q potrebno je koristei metodu
konanih volumena postaviti sustav diskretiziranih jednadbi. Problem diskretizirati s 3x2 konanih
volumena.
Zadano: a= 1.5 m, b= 1 m, q = 80 Nm/skg, = 1 kg/m3 , = 20 N/Ks .
T
T
T
Rubni uvjeti su:
( 0, y ) = 0 , ( x, 0 ) = 0 , (1.5, y ) = 60 , T(x,1) = 49 - x2.
y
x
x

Podjela ploe na konane volumene

Rubni uvjeti za plou su


T
T
T
( x = 0 ) = 0; ( y = 0 ) = 0; ( x = 1.5 m) = 3; T ( y = 1 m) = 49 x 2 .
x
y
x
Diferencijalna jednadba koja opisuje stacionarno provoenje topline homogene ploe glasi
T

= q .
xi xi
Integrirana ta jednadba po konanom volumenu glasi
T

dV = qdV .
xi xi
V
V
Lijevi integral moemo prema Gauss-ovom integralnom teoremu zamijeniti plonim integralom po
orijentiranoj zatvorenoj plohi koja omeuje konani volumen V
T
T

dV =
ni dS .

x
x
x
i
i
i

V
S
Desni integral po volumenu je aproksimiran prema

qdV = qV ,

gdje je V veliina konanog volumena.

Ploni integral moemo nadalje zapisati kao zbroj plonih integrala po plohama konanog
volumena kao:
T
T
ni dS =
nci dS c .

xi
c S c xi
S
Primjenom pravila srednje vrijednosti dobiva se
T
T

nci dSc =
nci Sc .
c Sc xi
c xi c
Konano dobivamo
T

nci Sc = qV ,
c xi c
gdje je c = e, n, w i s; S c veliina plohe c.
T
T
T
T
ney Se +
nwy S w +

nex Se +
nwx S w +
x e
x w
y e
y w
T
T
q
T
T
V
nny S n +
nsy S s =

nnx S n +
nsx S s +

x n
x s
y n
y s
Za konane volumene vrijedi
nex = 1, ney = 0; n wx = 1, nwy = 0; nnx = 0, nny = 1; nsx = 0, nsy = 1 ,

S e = S w = y ; S n = S s = x , V = x y .
Uvoenjem projekcija normala na plohama na koordinatne osi u gornju jednadbu dobivamo:
T
T
q
T
T
V

y
y + x x =

x e
x w
y n
y s
KV 1:

T T2 T1 T T4 T1 T
T
, =
,
= 0 , = 0 .

=
0.5 y n
0.5 x w
x e
y s
T2 T1
T T
80
0.5 + 4 1 0.5 = 0.5 0.5 ,
0.5
0.5
20
2T1 + T2 + T4 = 1 .

KV 2:

T2 T1 T
T T3 T2 T T5 T2 T
, =
,
, = 0 ,

=
=
0.5 y n
0.5
0.5
x e
x w
y s
T3 T2
T T
80
T T
0.5 + 5 2 0.5 2 1 0.5 = 0.5 0.5 .
0.5
0.5
0.5
20
T1 3T2 + T3 + T5 = 1
KV 3:

T T6 T3 T T3 T2 T
T
, =
, =0,
=

= 3 ,
0.5
0.5
x e
x w
y n
y s
T T
T T
80
3 0.5 + 6 3 0.5 3 2 0.5 = 0.5 0.5
0.5
0.5
20
T2 2T3 + T6 = 0.5 .

KV 4:

T ( 0.25m, 1m ) = 49 0.252 = 48.9375

T T5 T4 T 48.9375 T4 T
T T4 T1
, =
,
,

=
= 0, =
0.5 y n
0.25
0.5
x e
x w
y s
T5 T4
T T
48.9375 T4
80
0.5 +
0.5 4 1 0.5 = 0.5 0.5
0.5
0.25
0.5
20
T1 4T4 + T5 = 98.875 .
KV 5:

T ( 0.75m, 1m ) = 49 0.752 = 48.4375


T5 T4 T T5 T2
T T6 T5 T 48.4375 T5 T
, =
,
,
,
=

=
=
0.5 y n
0.5 y s
0.5
0.25
x e
x w
48.4375 T5
T6 T5
T T
T T
80
0.5 +
0.5 5 4 0.5 5 2 0.5 = 0.5 0.5
0.5
0.25
0.5
0.5
20
T2 + T4 5T5 + T6 = 97.875 .
KV 6:

T (1.25m, 1m ) = 49 1.252 = 47.4375


T6 T5 T T6 T3
T
T
47.4375 T6 T
,
,
,
=
=

= 3 , =
0.5 y s
0.5
0.25
x w
x e
y n
47.4375 T6
T T
T T
80
3 0.5 +
0.5 6 5 0.5 6 3 0.5 = 0.5 0.5
0.25
0.5
0.5
20
T3 + T5 4T6 = 94.375 .

KV 1: 2T1 + T2 + T4 = 1

KV 2:
KV 3:
KV 4:
KV 5:
KV 6:

T1 3T2 + T3 + T5 = 1
T2 2T3 + T6 = 0.5
T1 4T4 + T5 = 98.875
T2 + T4 5T5 + T6 = 97.875
T3 + T5 4T6 = 94.375

Jednadbe konanih volumena rijeit e se matrino:


2 1 0 1 0 0 T1 1
1 3 1 0 1 0 T 1

0 1 2 0 0 1 T3 0.5

=
.
1 0 0 4 1 0 T4 98.875
0 1 0 1 5 1 T5 97.875

0 0 1 0 1 4 T6 94.375

2. Za gredu zadanu i optereenu prema slici potrebno je pomou metode konanih elemenata za
proraunski model izvesti globalnu jednadbu konanih elemenata. Primijeniti osnovne gredne
elemente. Problem diskretizirati s 2 elementa.
qL
Zadano: q0 , L, F = 0 , EI = konst.
2

Podjela grede na konane elemente s pripadnim stupnjevima slobode (proraunski model)

Geometrijski rubni uvjeti su


w ( x = 0 ) = 0,

to vodi na

dw
( x = 0 ) = 0, w ( x = L ) = 0 .
dx

w1 = 1 = w3 = 0 .

Oba elementa su jednake duljine l = L/2.


Tablica podudaranja stupnjeva slobode s globalnim stupnjevima slobode

.
Matrica krutosti konanog elementa 1:
6
12
6
12
2 3 2
l3
l
l
l
6
4
6
2
2

2
1
l
l
l
l

,
k = EI y
6
12
6
12
l3
l2
l3
l2
6
2
6
4
2

l
l
l2
l
koja je nakon uvrtavanja l = L/2
64
12 8
6 4
12 8

3
2
3
L
L
L
L2
64
42
64
22
2

2
1
L
L
L
L

k = EI y
12 8
64
12 8 6 4
L3
L2
L3
L2
64
22
64
42
2

2
L
L
L
L
Pomou tablice podudaranja, matricu krutosti prvog elementa transformiramo u globalne stupnjeve
slobode
64
12 8
64

12 8
2 3
2 0 0
L3
L
L
L

64
42
64
22

2
0
0
L
L2
L

L
12 8
64
12 8 6 4
1
0 0 .
k g = EI y
3
2
3
2

L
L
L
L

64
22
64
42
0 0
2
2
L
L
L

L
0
0
0
0
0 0

0
0
0
0
0 0
Matrica krutosti konanog elementa 2 je brojano identina onoj prvog elementa, a transformirana u
globalne stupnjeve slobode je

0
0

2
k g = EI y 0

0
0
0
0
0
0

0
0
0
0
12 8
64
2
L3
L
64
42
2
L
L
12 8 6 4
3
L
L2
64
22
2
L
L

0
0
12 8
3
L
64
L2
12 8
L3
64
L2

0
0
64
2
L
22
.
L
64

L2
42
L

Globalna matrica krutosti proraunskog modela jednaka je zbroju matrica krutosti oba elementa
transformiranih na globalne stupnjeve slobode
64
12 8
12 8
2
3
L3
L
L
64
42
64
2
L
L2
L
12 8 6 4 12 8 2
3

L2
L3
K = EI y L
64
22
0
2
L
L

12 8
0
3
0

64
2
0
0
L

Vektor vornih sila za prvi element odreen je prema

64
L2
22
L

0
422
L
64
L2
22
L

0
0
12 8
L3
64
L2
12 8
L3
64
L2

64
2
L .
22

L
64
L2
42

FS = N T qz dx ,
0

Matrica funkcija oblika jednaka je


3x 2 2 x 3
N = 1 2 + 3
l
l

2x2 x3
x +
2
l
l

3x 2 2 x 3
2 3
l
l

3x 2 2 x3
1 2 + 3
l
l

2
2x
x3

x
+

l
l
l2
q0 dx
FS1 =
2
2 x3
0 3x
l2 l3

2
x3
x

l l2

x 2 x 3
2 .
l
l

L
l
4
2
2
2
L
l
48

FS1 = q0 12 = q0
.
l
L

4
2
2
2
L
l
12
48
1
Vektor FS transformiran u globalne stupnjeve slobode glasi
L
4
2
L
48

L
1

.
FS g = q0
4
2
L
48
0

0
Vektor koncentriranih vornih sila za prvi element je
0
0

L
1
F g = q0 2 ,

0
0

0
Vektor FS2 jednak je FS1 , pa transformiran u globalne stupnjeve slobode glasi

FS 2 g

0
0

42
= q0 L .
48

L
4
2
L
48

Zbrajanjem Fs1g , F 1g i Fs 2 g dobivamo vektor vornih sila za proraunski model

L
4
2
L
48

R = q0
0

L
4
2
L
48
Globalni sustav jednadbi glasi
64
12 8
2
L3
L

42
64
2
L
L
12 8 6 4
3
L
L2
EI y
64
22
2
L
L

0
0

0
0
a nakon uvrtavanja rubnih uvjeta

KV = R
12 8
L3
64
L2
12 8 2
L3

0
12 8
L3
64
2
L

64
L2
22
L

0
422
L
64
L2
22
L

0
0
12 8
L3
64
L2
12 8
L3
64
L2

0
L

2
0
w1
L

48
1
64

2
L
L w2

,
= q0
2 2 2
0

L w3
L
4
6 4
3
2
2
L
L
42
48
L

24
192

0 2
L3
L w
L

2

16
4

EI y 0
q
=
0 .
2
0

L
L
2
24 4
3
8
L
2

48
L
L
L
Radi provjere tonosti usporeen je progib na sredini grede:
4
L q L 5
,
w = 0
2 EI y 512
a rjeenje s kojim je ovo usporeeno je
4
L q L
w = 0 0.0103 .
2 EI y
Relativna greka je
rel.gr.=-5.2%.

3. Za tap pravokutnog poprenog presjeka optereenog na uvijanje potrebno je pomou metode


konanih elemenata izraunati posmino naprezanje u toki (b/6, a/3). Primijeniti osnovne trokutne
elemente. Problem diskretizirati s 2 elementa. Napomena: koristite simetriju problema.
Zadano: a, b=2a, GJ

Diferencijalna jednadba koja opisuje problem


2 2
+
= 2
x 2 y 2
Proraunski (diskretizirani) model

Tablica poklapanja globalnih vornih parametara i onih pojedinih konanih elemenata


Globalni vorni parametri
1
KE 1 1
KE 2 1

2
2

3
3
2

Za uvijanje tapova neokruglog presjeka vrijedi da je St'Venant-ova funkcija naprezanja jedanaka


nuli na slobodnim plohama. Iz ovoga mogu se napisati osnovni (Dirichlet-ovi) rubni uvjeti za
diskretizirani model:
2 = 0, 3 = 0, 4 = 0 .
Za osnovni trokutni element matrica krutosti je obilka
12 + 12
1
2 1 + 2 1
k=
4A
3 1 + 3 1

1 2 + 1 2
22 + 22
3 2 + 3 2

gdje su

1 = x2 y3 x3 y2 , 2 = x3 y1 x1 y3 , 3 = x1 y2 x2 y1
1 = y2 y3 , 2 = y3 y1 , 3 = y1 y2
1 = x3 x2 , 2 = x1 x3 , 3 = x2 x1
geometrijske karakteristike konanog elementa.

1 3 + 1 3

2 3 + 2 3 ,
32 + 32

KE 1:

x1 = 0, y1 = 0

a
2

a
2

1 = , 2 = , 3 = 0

b
.
, y2 = 0 ,
b
b
2
1 = 0, 2 = , 3 =
b
a
2
2
x3 = , y3 =
2
2
a2

a2
0

4
4
2

2
1
a b2
b2
a
1
k =

+
,
4 4
4
1 a b 4

2
2
b
b
2 2 2

0
4
4

to nakon uvoenja b=2a daje


1 1 0
1
k = 1 5 4 .
0 4 4
x2 =

2 2
Vektor vornog optereenja uslijed f (iz diferencijalne jednadbe to je 2; 2 + 2 = f ) jednak je
x
y
N1
F s1 = N 2 fdA ,
A
N 3
1
( k + x k + y k ) , k = 1, 3 funkcije oblika.
2A
Pomou izvedenog izraza za integral umnoka potenciranih linearnih funkcija oblika moemo
izraunati ovaj integral kao
i ! j !k !
i
j
k
A N1 N 2 N3 dA = ( i + j + k + 2 )! 2 A ;

gdje su N k =

1!0!0!

ab

N 2dA = (1 + 0 + 0 + 2 )! 2 8
i
1

to ponovno nakon b=2a daje

N 2dA = a
i
1

Integrali ostalih funkcija oblika su isti, pa je

1
.
6

1
6

1
2 1
.
Fs = a
6

1
6
Matrica krutosti KE 1 transformirana u globalne vorne parametre jednaka je
1 1 0 0
1 5 4 0
.
kg1 =
0 4 4 0

0 0 0 0
Vektor optereenja KE 1 transformiran u globalne vorne parametre jednak je
1
6

1
1
2
Fs g = a 6 .

1
6
0

Analogno vrijedi za KE 2:

x1 = 0, y1 = 0

a
2

a
b
a
2.
x2 = , y2 = ,
b
b
2
2
1 = , 2 = 0, 3 =
a
2
2
x3 = 0, y3 =
2
b2
b2
0

4
4

1
a2
a2

2
0

k =
,
4
4
1 a b

4
2
a 2 a 2 b2
2 2 2 b
+
4 4
4 4

1 = 0, 2 = , 3 =

4 0 4
k = 0 1 1 .
4 1 5
2

1
6

2
2 1
.
Fs = a
6

1
6

4
0
2
kg =
0

F s2 g

0 0 4
0 0 0
0 1 1

0 1 5
1
6

0
2
= a 1 .

6
1

6

Zbrajanjem transformiranih matrica krutosti izraunava se matrica krutosti proraunskog modela


5 1 0 4
1 5 4 0
.
K =
0 4 5 1

4 0 1 5
Analogno za vektor optereenja
1
3

1
6
F s = a2 .
1
3
1

6
Uvoenjem osnovnih rubnih uvjeta dobivamo jednu jednadbu
a2
5 1 = ,
3
iz koje je rjeenje za nepoznati vorni parametar
a2
1 = .
15
Posmino naprezanje u toki (b/6, a/3) ima dvije komponente, zx i zy . Ove se komponente
naprezanja izraunavaju prema

, zy = G
.
y
x
Funkcija naprezanja ( x, y ) u konanom elementu se izraunava prema

zx = G

( x, y ) = N1 1 + N 2 2 + N3 3 .

Toka (b/6, a/3) se nalazi unutar KE 2, za koji su vorni parametri


1
a2
2
= 0 .
15
0
Derivacije funkcije naprezanja
parametara KE 2 pomou

Derivacije funkcija oblika su


,
izraunavaju se uz uzimanje u obzir vektora vornih
x y

N
( x, y ) = 1 1 .
( x, y ) = 1 1 ,
y
y
x
x
N1
1
N1
1
=
1 .
=
1 ,
y 2 A
x 2 A

Uvrtavanjem vrijednosti dobiva se


1
a2 b
2
1
a2
zx = G
= G a
, zx = G
0=0 .
15
1 a b 15 2
1 a b 15
2
2

2 2 2
2 2 2