You are on page 1of 10

1.

Uvod
2. Predmet ireg podruja interesa studenta i odgajatelja, odnosno uoeni

problem koji se eli rijeiti


2.1.Predmet interesa Kao to je prethodno navedeno podruje ireg interesa, koje sam odluila promatrati u sklopu boravka u skupini je koliine brige i prijateljstva koju djeca ispoljavaju meusobno. Prije daljnjeg pisanja smatram da je prvotno potebno na neki nain definirati osnovni pojam u ovom podruju, a to je prijateljstvo. Prema hrvatskom enciklopedijskom rjeniku prijateljstvo je odnos izmeu prijatelja, gdje pojam prijatelj predstavlja bliskog poznaniku s kojim se u druenju njeguje potovanje, povjerenje i ljubav (Ani, 2002.). Autorica Klarin iznosi da se prijateljstvo definira kao uzajaman odnos privlaenja izmeu dvoje pojedinaca istog spola reciprone interakcije koja im omoguuje zadovoljenje potrebe za druenjem, intimnou i prisnou. Prijateljstvo podrazumijeva uzajamnu potporu i ono je kao odnos popraen sreom i uitkom (Klarin, 2006). Ovu definiciju smatram relevantnom i primjerenom problematici prijateljstva u predkolskoj dobi upravo zbog

naglaavanja da se prijateljstvo odvija izmeu pojedinaca istog spola, a to s e jasno vidi u injenici da djeca u mlaoj dobi uspostavljaju taj odnos prema spolu. Kako je odgojno obrazovna ustanova mjesto dinamine i intezivne socijalne interakcije kroz koju se stjeu odreene socijalne kompetencije smatram da je potrebno ralaniti pojam prijateljstva od pojma popularnosti ili vrnjakog statusa koji ini drugi aspekt socijalnog razvoja. Prema autorima Vandellu i Hembreeu (1994), popularnost se odnosi na razinu prihvaenosti ili odbaenosti od strane vrnjaka, dok je prijateljstvo veinom dijadski odnos koji pretpostavlja odabir dvoje (ili vie) specifine djece. Stoga je mogue da dijete prihvate vrnjaci, a da pritom ne razvije recipronu prihvaenost koja obiljeava prijateljstvo i obratno. Premda kapacitet za prijateljstvo ima veu vanost za dugoroni razvoj od popularnosti oba aspekta socijalnih kometencija ne smiju se zanemariti, ali se ne smiju ni poistovijetiti (Katz, McCllelean, 1999.) Imajui na umu takvu dualnost socijalnih kompetencija i znajui da u skupini boravi dijete s poesbnim potrebama, koje je zbog svoje razliitost na prvi pogled predodreeno nekoj vrsti odbacivanja, zapitala sam se kako onda odgajatelj moe uistinu potaknuti prijateljstvo i brigu izmeu djece tipinog razvoja i djeteta s tekoama u razvoju. 2.2. Uoeni problem koji se eli rijeiti Nakon biranja podruja interesa i upoznavanja s tim podrujem orijentirala sam se na na meni osobno najzanimljiviji problem, a to je koliina prijateljstva i brige koju djeca ispoljavaju spram djeaku s posebnim potrebama. Unutar toga namee nam se mnotvo pitanja: Kako djecu senzibilizirati na dijete s tekoama; kako stvoriti adekvatnu socijlno emocionalno cjelinu za obostrani i kvalitetni razvoj; kako potaknuti djecu na interakciju s nekim koga ne vole i slino. ? Prije nastavka pisanja htjela bih ponovno definirati i ukratko razjasniti to se zapravo podrazumijeva pod posebne potrebe i pod edukacijsku ukljuenost djece s tekoama u razvoju. Prema Dravnom pedagokom standardu predkolskog odgoja i naobrazbe (2008) dijete s tekoama je dijete s utvrenim stupnjem i vrstom tekoe po propisima iz socijalne skrbi, koje je ukljueno u redovitu i/ili posebnu odgojnu skupinu u djejem vrtiu, ili posebnu odgojnoobrazovnu ustanovu. To su: djeca s oteenjem vida, djeca s oteenjem sluha, djeca s poremeajima glasovno-govorne komunikacije, djeca s promjenama u osobnosti uvjetovanim organskim imbenicima ili psihozom, djeca s poremeajima u ponaanju, djeca s motorikim 2

oteenjima, djeca snienih intelektualnih sposobnosti, djeca s autizmom, djeca s viestrukim tekoama i djeca sa zdravstvenim tekoama i neurolokim oteenjima kao to su dijabetes, astma, bolesti srca, alergije, epilepsija i slino. Djeca s tekoama u razvoju mogu se ukljuiti u odgojno-obrazovne skupine s redovitim ili posebnim programom kao i u posebne ustanove. U odgojno-obrazovne skupine s redovitim programom na temelju miljenja strunog povjerenstva, miljenja strunih suradnika, vie medicinske sestre i ravnatelja, djejeg vrtia kao i odgovarajuih medicinskih i drugih nalaza, miljenja i rjeenja nadlenih tijela, ustanova i vjetaka ukljuuju se djeca s lakim tekoama koja s obzirom na vrstu i stupanj tekoe, uz osiguranje potrebnih specifinih uvjeta mogu savladati osnove programa s ostalom djecom u skupini, a uz osnovnu tekou nemaju dodatne tekoe, osim lakih poremeaja glasovnogovorne komunikacije i djeca s teim tekoama uz osiguranje potrebnih specifinih uvjeta, ako je nedovoljan broj djece za ustroj odgojno-obrazovne skupine s posebnim programom.

3. Prikupljanje, prouavanje, sreivanje literaturne i empirijske grae


3.1. Prikupljanje i prouavanje literaturne grae 3.1.1. Zakonski lanci

Kako se moje ire podruje interesa, odnosno uoeni problem, dotie djece s posebnim potrebama prvo sam prouila neke zakone i zakonske odredbe kako bih saznala neto vie o toj temi. Kao najrelevantnije izdvojila bih Dravni pedagoki standard i Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi. Ova dva zakona dala su mi jasan uvid u definiciju i problematiku djeteta s posebnim potrebama te su mi razjasnili na koji se nain odgojno obrazovni sustav odnosi i postavlja spram takvoj djeci, kako se odobrava njihov boravak u redovnoj skupini i mnogo toga. Tako sam , na primjer, itajui Dravni pedagoki standard saznala da se odgojno-obrazovnu skupinu moe ukljuiti samo jedno dijete s veim ili kombiniranim tekoama ako je nedostatan broj djece za ustroj odgojne skupine s posebnim programom i tada se broj djece smanjuje za etvero. 3

3.1.2. lanci i internet stranice Prouavajui literaturu dostupnu na internet stranicama pronala sam nekoliko zanimljivih i kvalitetnih lanaka koji su mi pomogli u razumijevanju, ne samo djece s poesbnim potrebama, ve i samog prijateljstva i dinamike u njemu kao socijalnom odnosu. Na prijatelj, a ne neka nepoznata "udna" osoba (http://os-druga-vz.skole.hr/upload/osdruga-vz/images/static3/976/attachment/Savjeti%20logopedinje(2)-Integracija.pdf), autorice Vesne Ivanevi, posebno je zanimljvi lanak koji govori o uzajamnoj koristi prijateljstva i poznanstva djece tipinog razvoja i djece s tekoama u razvoju. Autorica naglaava da je ukljuivanja djece s posebnim odgojno obrazovnim potrebama vaan drutveni zadatak koji doprinosi boljem ivotu, razvoju i stjecanju novih vjetina koje im omoguuju svim sudionicima obrazovanja da meusobno ue davati i primati pomo. Drugi lanak Prijateljstva iz vrtia su itekako vana.( dana 17. Travnja 2013:

http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/prijateljstva-iz-vrtica-su-itekako-vazna/) se naglaava kako kvalitetna prijateljstva sklopljena u vrtiu doprinose boljim socijalnim vjetinama djece tijekom niih razreda osnovne kole. lanak Building Friendships in Preschool, koji je izdan u sklopu asopisa Curriculum Newsletter from Highscope, bio je izuzetno koristan jer me je upoznao s razvojem prijateljstva, odnosima u njemu, ali i sa istraivanjima, metodama pouavanja i formiranja odgojno obrazovne sredine koja je primjerena za poticanje prijateljstva i bliskih vrnjakih odnosa. 3.1.3. Knjige Izdvojila bih tri izdanja koja su mi pomogla u razumjivanju fenomena prijateljstva iz vie perspektiva, ne samo pedagoke, i pomou kojih sam se bolje upoznala s izazovima i nainom rada s djecom s posebnim potrebama. Knjiga Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije, uputila u oblike socijalnih kompetencija i socijlanog razvoja djeteta. Pomogla mi je da bolje nauim razliku izmeu nekih pojmova kao to je prijateljstvo i popularnost. Takoer sam pomou nje nauila kako djeca formiraju prijateljstva, kako biraju prijatelje i na emu se bazira kvalitetno prijateljstvo.

Druga knjiga, Razvoj djece u socijalnom kontekstu, govori o slinim podacima kao prethodna, ali je neizostavna u ovom radu jer veliku panju posveuje specifinoj ulozi socijalizacijskih faktora, a i ulozi odgajatelja, a posebnim naglaskom na predkolsku dob. Kurikulum za inkluziju, saima sve potrebne podatke o razvojno primjerenim programima za rad s djecom s posebnim potrebama. Razjanjava razne razine edukacijske ukljuenosti i stavlja posebni naglasak na ulogu odgajatelja kao facilitatora i motivatora kvalitetnih vrnjakih odnosa.

Vrnjaki odnosi ine jednu od najznaajniji dimenzija institucionalnog odgoja i

obrazovanja. Unutar tih odnosa razdvajamo dva apsekta: prihavenost od vrnjaka i prijateljstvo. Prijateljstvo kod djece podrazumijeva uzjamnu brigu i potporu, te slui kao temelj za razvijanje kvalitetnih i trajnih odnosa u budunosti. Unutar odgojno obrazovne ustanove prijateljstvo i briga koju djeca pokazuje jedni spram drugima dolazi jo do veeg izraaja. Promatrajui taj odnos u sklopu svog boravka u djejem vrtiu Veseljko dola sam do nekoliko zakljuaka. Prvi je taj da se kod djece predkolske dobi prijateljstvo formira na brz nain i na ne trajnim vrijednostima, kao to su zabava, igra ili slino. No, ukoliko je odgajatelj, kao glavni poticatelj kvalitetnih odnosa meu djecom u skupini, adekvatno pripremio ozraje u kojem djeca borave te se vrijednosti mogu zamijeniti s onim pravima, koje su barem u nekoj mjeri temeljeni na povjerenju, dijeljenu i nekom obliku altruistikog ponaanja. Kada uzmemo u obzir da su djeca ove dobi esto skeptina prema nekome s manjkom onih socijalnih vjetina koje su njima vane, uviamo stvarnu problematiku poticanja kvalitetnih prijateljskih odnosa izmeu njih i djeteta s tekoama u razvoju. U tim sluajevima potrebno je usmjeriti cjelokupni odgojno obrazovni rad, sve djelatnosti i aktivnosti, na stvaranje sigurne, pozitivne i otovorene drutvene atmosfere u kojoj e se svako dijete moi izraziti na eljeni nain i u kojoj se ne potie samo suradniko uenje, ve i suradniko ivljenje. Odgajatelj i suradnici svojim primjerom pokazuju svakom djetetu da je kvalitetno prijateljstvo, nastalo na uzajamnom povjerenju i brizi, zapravo neizostavan dio u i van odgojno obrazovne ustanove.

4. Popis literature
1. Ajdukovi, . i drugi. (2007), Velika enciklopedija malih aktivnosti. Zagreb: kolska knjiga. 2. Ani, V. (2002). Hrvatski enciklopedijski rjenik. Zagreb: Novi Liber. 3. uvarkua (2012.) ,Prijateljstva iz vrtia su itekako vana. Pretraivanje informacija na internetu: http://www.cuvarkuca.hr/preporuka/prijateljstva-iz-vrtica-su-itekako-vazna/ dana 17. Travnja 2013 4. Daniels, E., Stafford K.(2003) , Kurikulum za inkluziju.Zagreb: Biblioteka Korak po korak 5. Dravni pedagoki standard predkolskog odgoja i naobrazbe, NN, 63/2008. 6. Gainsley, S. (2012) Building Friendships in Preschool, Curriculum Newsletter from Highscope: Vol.27, No.1 7. Ivanevi V. (2011),Na prijatelj, a ne neka nepoznata "udna" osoba. Pretraivanje infromacija na internetu (http://os-drugavz.skole.hr/upload/osvz/images/static3/976/attachment/Savjeti%20logopedinje(2)Integracija.pdf), dana 24. Svibnja 2013. 8. Katz,L. i McCllellan D. (1999), Poticanje razvoja djeje socijalne kompetencije. Zagreb:Educa 9. Klarin M.(2006), Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko:Slap 10. Zakon o predkolskom odgoju i naobrazbi, 1997, Narodne novine, 10/97, 107/07.

11. Zalar, D. (2008, 2009), Slikovnica i dijete: kritika i metodika biljenica 1. i 2. Zagreb: Golden marketing Tehnika knjiga.

5. PRILOZI
Prilog 1. Cvijee izraeno za majin dan

Prilog 2 i 3. Metodika obrada slikovnice abac i stranac

Prilog. 4 i 5. Origami tulipan i upute za izradu

10